Franović: Traženje većeg broja presuda u oblasti organizovanog kriminala je isto kao zahtijevanje oslobađajuće presude - sudovi su pod velikim pritiskom

Advokatica sa iskustvom u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije Bojana Franović ocijenila je da su sudovi u Crnoj Gori izloženi neprimjerenom pritisku javnosti, politike i međunarodnih izvještaja, upozoravajući da insistiranje na većem broju presuda u predmetima organizovanog kriminala može ugroziti nezavisnost sudstva i pravo na pravično suđenje.

Ona je, tokom prvog panela „Od praćenja suđenja do efikasnijeg pravosuđa“, održanog u okviru nacionalne konferencije „Vladavina prava pred završnicom pregovora: Rezultati i izazovi u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), kazala da se u izvještajima Evropske komisije i drugim analizama ne pravi dovoljno jasna razlika između postupanja Specijalnog državnog tužilaštva i postupanja suda nakon što predmet stigne pred Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici.

- Konstantno imamo jedan neprimjeren pritisak na sud. Ja sam na dnevnom nivou u sudnici na suprotnoj strani sa kolegama ovdje, ali danas, iz ove pozicije, na nivou principa smatram da su sudovi pod velikim pritiskom - istakla je Franović.

Ona smatra da formulacije iz izvještaja Evropske komisije, kojima se traži veći broj presuda u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, nijesu dovoljno pažljivo postavljene.

- Tražiti veći broj presuda u okviru teme borbe protiv organizovanog kriminala jednako je kao da ste tražili osuđujuće presude. Kad takvu stvar izgovorite, tako je napišete i uslovite da je ulazak u Evropsku uniju uslovljen upravo takvom vrstom rezultata, napravili ste nevjerovatan pritisak na sud i ozbiljan teret - smatra Franović.

Sudije nemaju ni uporedivu stručnu i tehničku podršku

Posebno je ukazala na razliku u kapacitetima Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog odjeljenja Višeg suda, navodeći da se, prema njenoj procjeni, oko 90 odsto predmeta koji su trenutno u radu pred tim odjeljenjem odnosi na takozvane Skaj predmete.

Prema njenim riječima, tužilaštvo u tim predmetima raspolaže materijalima koje dobija od Europola, kao i podrškom IT stručnjaka, ekonomskih i finansijskih eksperata, dok sudije nemaju uporedivu stručnu i tehničku podršku.

- Obaveze postupajućih tužilaca u tim predmetima, zanatski u smislu preduzimanja konkretnih radnji, jesu da izvrše uvid u građanska stanja i da izvrše uvid u prelaske državnih granica - navela je Franović.

Dodala je da, prema informacijama kojima raspolaže, tužioci koriste i vještačku inteligenciju za obradu materijala koji im je prethodno dostavljen, uz pomoć IT i finansijskih stručnjaka.

Sa druge strane, kako je istakla Franović, sudije se suočavaju sa predmetima koji obuhvataju veliki broj okrivljenih i ogromne količine dokaznog materijala, bez odgovarajuće tehničke i stručne podrške.

- Sudija onda treba da izađe na kraj sa predmetima u kojima ima preko 30 okrivljenih, u kojima imaju terabajti materijala. Sud nema pomoć aplikacije vještačke inteligencije, nema IT stručnjake i ima, pored 30 okrivljenih, 50 advokata koji jesu tu da postave pitanja koja se moraju postaviti - kazala je Franović.

Zbog toga smatra da se rezultati tužilaštva i suda ne mogu direktno porediti.

- Upoređujući rezultate Specijalnog tužilaštva i rezultate suda je jednostavno neuporedivo. Ne možete to da uradite. Ne možete da ih saberete i ne možete da očekujete proporciju. Potpuno je drugačije - poručila je Franović.

Ona je ocijenila da se u javnosti, političkim obraćanjima i izvještajima previše pažnje posvećuje rezultatima suda, dok nijesu u dovoljnoj mjeri unaprijeđeni uslovi za njegov rad.

Odugovlačenje

Ukazala je na nedostatak prostornih kapaciteta, nedovoljan broj sudija i izostanak odgovarajuće podrške, ističući da se od sudija očekuje da postupaju efikasno u veoma složenim predmetima, bez neophodnih pretpostavki za takav rad.

Posebno je kritikovala praksu odbijanja dokaznih predloga odbrane uz obrazloženje da bi njihovo sprovođenje dovelo do odugovlačenja postupka.

Kako je navela, u izvještaju je prepoznato ostvarivanje prava na odbranu kroz mogućnost branilaca da iznose primjedbe i procesne predloge, ali smatra da to nije dovoljno ukoliko se ti predlozi suštinski ne razmatraju.

- Dođemo do jedne rečenice koja glasi: odbijaju se svi predlozi odbrane zato što bi sprovođenje istih vodilo odugovlačenju postupka - kazala je Franović.

Prema njenim riječima, takav pristup dovodi u pitanje samu svrhu evropskih integracija i vladavine prava.

- Težeći da ostvarimo vladavinu prava, težeći tome da uđemo u Evropsku uniju i da ostvarimo određeni rezultat, mi zapravo uništavamo sve ono što je svrha toga da uđemo u Evropsku uniju. Vladavina prava se na današnji dan urušava - ocijenila je ona.

EK da posveti pažnju komentarima sudskih postupaka

Smatra da bi Evropska komisija trebalo da doprinese smanjenju pritiska na sudove, ali i da se više pažnje posveti javnim komentarima sudskih postupaka od strane političara i državnih funkcionera.

- Mislim da fokus mora biti malo i na njima. Treba tražiti od njih određenu vrstu odgovornosti, treba tražiti od njih da se utvrdi da li je svako izvještavanje sa suđenja zapravo bilo u skladu sa etičkim kodeksom novinarstva, da li je određena pozicija iz Vlade Crne Gore, odnosno lice koje je obavljalo tu funkciju, izašlo iz svojih ovlašćenja zbog načina na koji komentariše - navela je Franović.

Ukazala je i na potrebu jačanja kapaciteta Sudskog savjeta, navodeći da izostanak institucionalne reakcije na pritiske i napade na sudije dodatno ugrožava nezavisnost pravosuđa.

Kao posebno zabrinjavajuće izdvojila je, kako je kazala Franović, izjave iz Specijalnog državnog tužilaštva kojima se sudijama praktično prijetilo hapšenjem zbog odluka koje nijesu bile povoljne za tužilaštvo.

- Kad takve izjave izađu sa posljednjeg mjesta na planeti zemaljskoj odakle smiju da izađu prema sudu, a to je Specijalno državno tužilaštvo, i nema te reakcije, niko ne štiti sud - kazala je Franović.

Izmjene ZKP-a neće biti od pomoći ako neko ne vlada materijalom

Govoreći o izmjenama Zakonika o krivičnom postupku, Franović je ocijenila da one mogu doprinijeti efikasnosti krivičnog postupka, ali da same zakonske izmjene neće biti dovoljne bez obuka i jačanja institucionalnih kapaciteta.

- Ako neko ne vlada materijom i ne vlada načinom na koji se postupak vodi, te izmjene ZKP-a neće biti od velike pomoći. Treba nam novih obuka, treba nam jačanja kapaciteta suda - istakla je Franović.

Nedovoljna primjena mjera alternativnih pritvoru

Posebno se osvrnula na alternativne mjere pritvoru i prenatrpanost zatvora, pozivajući se na nalaze Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT), koji je, kako je navela, u izvještaju iz novembra 2025. godine ukazao na ozbiljno stanje u toj oblasti.

Prema njenom mišljenju, problem prenatrpanosti zatvora ne može se riješiti isključivo izgradnjom novih objekata, već je potrebno unaprijediti primjenu alternativnih mjera i izmijeniti zakonski okvir.

Franović je posebno ukazala na problem primjene mjera nadzora u slučajevima kada je pritvor određen zbog određenih pritvorskih osnova, ističući da zakon ne uređuje dovoljno jasno mogućnost njihove primjene u svim takvim situacijama.

- Već neko vrijeme zagovaram tezu da se mjere nadzora mogu izricati u svim slučajevima i mogu zamijeniti svaki pritvorski osnov, naročito poslije određenog vremena koje je lice provelo u pritvoru. Međutim, Zakonik o krivičnom postupku to ne definiše na taj način - objasnila je Franović.

Pomogle bi smjernice Vrhovnog suda

Smatra da bi smjernice Vrhovnog suda, uz odgovarajuće zakonske izmjene, mogle pomoći sudijama da u većoj mjeri razmatraju alternativne mjere.

- Praksa suda u Strazburu i standardi koje je taj sud postavio apsolutno dozvoljavaju, čak obavezuju sud, da svaki pritvorski osnov mora imati alternativu. Mi danas to u praksi nemamo - upozorila je Franović.

Ona je istakla da, prema njenom iskustvu u predmetima organizovanog kriminala, određivanje jemstva ili mjera nadzora ne mora predstavljati prepreku za nesmetano vođenje postupka.

- Ono što ja mogu da tvrdim kao branilac u predmetima organizovanog kriminala jeste da u mojim postupcima, u svim predmetima gdje je odobreno jemstvo ili određena mjera nadzora, postupci se nesmetano odvijaju i sva lica se uredno pozivaju. Mi smo imali samo jedan opštepoznati slučaj bjekstva - zaključila je Franović.

270 produženih pritvora

Šefica Pravnog odjeljenja CeMI-ja dr Gordana Mitrović predstavljajući ključne nalaze Godišnjeg izvještaja o praćenju sudskih postupaka u Crnoj Gori za period od avgusta 2024. do aprila 2026. godine, saopštila je da je monitoring tim te organizacije prisustvovao na ukupno 160 ročišta u 43 predmeta organizovanog kriminala i devet predmeta visoke korupcije pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici.

Pored neposrednog praćenja suđenja, kako je dodala, CeMI je izvršio uvid u 32 pravosnažno okončana predmeta, od čega se deset odnosilo na organizovani kriminal, a 22 na visoku korupciju.

Mitrović je pojasnila da je uzorak pravosnažno okončanih predmeta u ovom izvještaju bio drugačiji u odnosu na prethodni, jer su sada analizirani isključivo predmeti sa oznakom KS, odnosno predmeti koji se vode pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici.

- U odnosu na naš prethodni izvještaj, koji je za predmet imao 450 pravosnažno okončanih predmeta sa oznakom K, dakle krivičnih predmeta uopšte, sada smo se bavili isključivo predmetima sa oznakom KS - navela je Mitrović.

Ona je kazala da je prema podacima dobijenim putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, u periodu od 1. januara 2023. do 31. marta 2026. godine evidentirano 15 rješenja o određivanju pritvora, 270 rješenja o produženju pritvora i 105 rješenja o ukidanju pritvora.

- Prema podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija koje je CeMI takođe dobio, u Istražnom zatvoru u Podgorici na dan 31. marta 2026. godine nalazilo se 577 pritvorenih lica, dok je u zatvoru u Bijelom Polju bilo 101 lice - navela je Mitrović.

Ona je ukazala na značajno učešće pritvorenih lica iz predmeta Specijalnog odjeljenja u ukupnoj pritvorskoj populaciji.

- To znači da su lica iz predmeta Specijalnog odjeljenja činila 32,58 odsto ukupne pritvorske populacije u Istražnom zatvoru Podgorica, odnosno više od jedne četvrtine pritvorske populacije generalno u Crnoj Gori - kazala je Mitrović.

Pojasnila je da su Izvještajem obuhvaćene i mjere koje bi trebalo da predstavljaju alternativu pritvoru.

- Prema podacima Sudskog savjeta, najčešće je određivana mjera zabrane napuštanja stana, koja je evidentirana 18 puta, od čega šest puta uz elektronski nadzor. Ostale mjere, poput zabrane pristupa i sastajanja sa određenim licima, privremenog oduzimanja putne isprave i obaveze povremenog javljanja nadležnom organu, izricane su znatno rjeđe - rekla je Mitrović.

Elektronski uređaji bi rasteretili sudove

Kao jedan od problema u primjeni alternativnih mjera Mitrović je izdvojila nedostatak elektronskih uređaja za nadzor.

- Ovdje treba napomenuti i problem koji smo imali i u prethodnom izvještajnom periodu, a to je nedostatak elektronskih uređaja, koji bi u znatnoj mjeri mogli rasteretiti sudove kada je izricanje pritvora u pitanju - istakla je Mitrović.

Posebnu pažnju posvetila je i institutu jemstva. Kako je navela, sud je jemstvo prihvatio u devet slučajeva, dok je u 14 slučajeva odbio predlog.

- Ukupna vrijednost prihvaćenih jemstava iznosila je više od sedam miliona eura, dok je vrijednost odbijenih jemstava iznosila 17 miliona eura - kazala je Mitrović.

Prema njenim riječima, ovi podaci ukazuju na to da visina ponuđenog jemstva nije odlučujući faktor prilikom donošenja sudske odluke.

Specijalno odjeljenje Višeg suda radi u samo dvije sudnice

Predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović je kazao da Specijalno odjeljenje i dalje radi u samo dvije sudnice, dok je u njegov rad uključeno 13 sudija, odnosno 14 računajući i njega.

- Mi još imamo samo dvije sudnice u kojima postupa Specijalno odjeljenje, 13 sudija, odnosno 14 uključujući i mene, jer i ja sudim, i na tom polju ništa nije učinjeno - istakao je Radović.

Ukazao je da, uprkos programima i smjernicama koje sud priprema, postoje objektivna ograničenja koja onemogućavaju brže rješavanje zaostalih predmeta.

- Koliko god mi radili, sačinjavali programe i smjernice i slično, mi možemo do određene mjere da poboljšamo taj rezultat, ali ne možemo ovaj balast neriješenih predmeta riješiti u potpunosti - kazao je Radović.

Kao ilustraciju problema sa zakazivanjem suđenja naveo je da u trenutku obraćanja nije bilo moguće zakazati pretres prije marta naredne godine.

Prema njegovim riječima, jedan od razloga za odlaganje postupaka jeste i to što branioci u pojedinim predmetima prvi put ostvaruju uvid u spise nakon podizanja optužnice.

Ipak, priznao je da je ostvaren napredak u odnosu na raniji period, ali smatra da postoji prostor za dodatno unapređenje.

Najavio je i da će, kao predsjednik Višeg suda, pripremiti program za rješavanje predmeta korupcije na visokom nivou, po zadatku predsjednice Vrhovnog suda.

- Trudićemo se da i u skladu sa tim programom i sa smjernicama koje je donio Vrhovni sud za suđenje u predmetima organizovanog kriminala još više poboljšamo rezultate suda - kazao je Radović.

Govoreći o rezultatima Specijalnog odjeljenja, ocijenio je da se oni ne mogu adekvatno sagledati isključivo kroz statističke podatke, bez uzimanja u obzir uslova u kojima sudije rade i opterećenosti predmetima.

Podsjetio je da je do 2024. godine sistem bio suočen sa ozbiljnim problemima u funkcionisanju, uključujući nedovoljan broj sudija. Kako je naveo, sud se zbog toga 2024. godine obraćao Sudskom savjetu, Vrhovnom sudu i Ministarstvu pravde, nakon čega je dobio šest sudija više.

- Mi smo u nekoliko godina, sve negdje do 2024. godine, imali jednu totalnu blokadu sistema, što bi se reklo. Nismo imali ni dovoljan broj sudija - rekao je Radović.

Tokom cijele 2020. bilo riješeno 28 predmeta, a sad 61

Kao pokazatelj napretka naveo je da je Specijalno odjeljenje, prema njegovim riječima, do dana održavanja konferencije riješilo 61 predmet, dok ih je tokom cijele 2020. godine bilo riješeno 28.

Dodao je da su donesene i presude za pranje novca prema novom konceptu, koji podrazumijeva da se one ne zasnivaju na prethodno utvrđenom Upkrivičnom djelu, kao što je to ranije bio slučaj.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu očekuje se i trajno oduzimanje imovine stečene kriminalnom aktivnošću, u predmetima koji će postati pravosnažni, što bi moglo dovesti do podnošenja odgovarajućih zahtjeva.

Zaključujući obraćanje, Radović je ponovio da je napredak suda vidljiv, ali da prilikom ocjenjivanja rezultata treba uzeti u obzir i uslove rada, prostorna ograničenja i opterećenost Specijalnog odjeljenja.

Naveo je da smo prvi u regionu dobili pravosnažnu presudu gdje se optužnica bazira na dokazima baziranim na Skaj komunikaciji.

Kompleksan zadatak

Šefica Radne grupe za pripremu pregovora o Poglavlju 23 i članica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, zadužena za klaster 1 – Temeljna poglavlja, Jelena Grdinić, kazala je da Ministarstvo pravde ozbiljno razmatra nalaze i preporuke iz izvještaja o praćenju sudskih postupaka, ističući da su unapređenje efikasnosti pravosuđa i ispunjavanje obaveza iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24 među ključnim prioritetima.

Govoreći o problemima prostornih kapaciteta pravosudnih institucija, na koje je prethodno ukazao i predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, Grdinić je saopštila da je Ministarstvo pravde formiralo radnu grupu koja radi na projektu pravosudnog kompleksa u Podgorici, u saradnji sa UNOPS-om.

Kako je pojasnila, planirano je da taj kompleks obuhvati pravosudne institucije, tužilaštva i sudove koji se nalaze na teritoriji Podgorice.

- To je jedan kompleksan zadatak i zadatak koji će trajati više godina - kazala je Grdinić.

Navela je da je do sada održano nekoliko sastanaka radnog tima radi pripreme projektnog zadatka i tehničke dokumentacije, podsjećajući da su usvojene smjernice za projektovanje, odnosno pripremu tehničke dokumentacije.

Prema njenim riječima, održani su i bilateralni sastanci između angažovanog eksperta UNOPS-a, Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i tužilaštva, a bilo je neophodno obaviti i određene bezbjednosne provjere.

Grdinić je saopštila da je Ministarstvo pravde dobilo informaciju od Uprave za nekretnine da je izvršena preparcelizacija zemljišta na kojem je predviđena izgradnja pravosudnog kompleksa.

Dodala je da je zbog toga potrebno uputiti dopunski zahtjev Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kako bi se kasnije moglo pristupiti izradi idejnih rješenja.

Svaka promjena komunicirana sa EK

Govoreći o unapređenju efikasnosti sudskih postupaka, Grdinić je podsjetila da je Ministarstvo pravde tokom ljeta, u periodu od juna do oktobra, realizovalo oko 150 aktivnosti, od kojih se značajan broj odnosio upravo na efikasnost pravosuđa.

Posebno je istakla izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), koje su usvojene u septembru, a čiji je jedan od ciljeva ubrzavanje krivičnih postupaka, uz poštovanje međunarodnih standarda i prava učesnika u postupku.

- Jedan od razloga je efikasnost krivičnog postupka. Možda u tom dijelu imamo i najmanje pravne tekovine Evropske unije, ali definitivno to je ono što je bilo od velikog značaja za vladavinu prava i za poglavlja kako 23 i 24, tako da smo svaku promjenu komunicirali sa Evropskom komisijom - kazala je Grdinić.

Ročišta za kontrolu optužnica se neće zakazivati u svakom slučaju

Kao jednu od značajnijih novina izdvojila je izmjene koje se odnose na kontrolu optužnice.

- Prema novim rješenjima, ročište za kontrolu optužnice neće se zakazivati u svakom slučaju, već samo kada su činjenična i pravna pitanja toliko kompleksna da sud ocijeni da je potrebno da ga zakaže po službenoj dužnosti - navela je Grdinić.

Kako je istakla, time se očekuje ubrzanje postupka, bez ugrožavanja prava optuženih i njihovih branilaca.

- To svakako neće uticati na prava optuženih i branilaca, koji će imati pravo da se izjasne na svaku optužnicu. Na taj način mislimo da će se definitivno unaprijediti efikasnost postupka - objasnila je Grdinić.

Održavanje pretresa i u odsustvu optuženog

Izmjene ZKP-a odnose se i na situacije u kojima uredno pozvani optuženi ne pristupi glavnom pretresu. Kako je navela Grdinić, ukoliko okrivljeni opravda izostanak, postupak predviđa mogućnost održavanja pretresa u njegovom odsustvu, pod uslovom da je branilac prisutan i da prisustvo okrivljenog nije neophodno.

- Novine se odnose i na nedolazak branilaca na glavni pretres bez opravdanja. U takvim slučajevima sud sada ima mogućnost da, pod propisanim uslovima, braniocu uskrati dalje postupanje u konkretnom predmetu, uz očuvanje prava okrivljenog da angažuje drugog branioca. Sve su to izmjene koje bi trebalo u budućnosti da doprinesu efikasnosti krivičnog postupka - kazala je Grdinić.

Poseban segment izmjena, kako je dodala, odnosi se i na pritvor kao najstrožu mjeru obezbjeđenja prisustva okrivljenog u krivičnom postupku. Grdinić je ukazala da će određene obaveze u tom dijelu imati i tužilaštvo, koje će morati da u propisanim rokovima obrazlaže potrebu za produženjem pritvora.

Istakla je da je prilikom pripreme izmjena ZKP-a vođeno računa o stavovima predstavnika sudstva, tužilaštva, advokature, civilnog sektora i zainteresovane javnosti, ali i o međunarodnim standardima.

- Nikako nijesmo išli na korist jedne strane, a na štetu druge - poručila je Grdinić.

Dodala je da su u proces izmjena uključeni i standardi evropskih direktiva koje se odnose na pravo na informisanje, pretpostavku nevinosti i pravo na učešće u krivičnom postupku.

Osim izmjena Zakonika o krivičnom postupku, Grdinić je ukazala i na rad na drugim zakonskim rješenjima, među kojima je Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, ističući da se sve aktivnosti sprovode sa ciljem unapređenja vođenja krivičnih postupaka i ispunjavanja obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Konferencija je dio projekta „Otvorena suđenja: Praćenje suđenja za organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou u Crnoj Gori“, koji Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi u saradnji sa Sindikatom medija Crne Gore, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

Ovo je prateći događaj Foruma EU o proširenju 2026: „Šira Evropa - Jača Evropa“, vodećeg događaja Evropske komisije, koji se održava 16. novembra 2026. godine.