Savezna sudija u Bostonu Indira Talvani blokirala je pokušaj administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine legalni status za više od 8,4 hiljade članova porodica američkih državljana i nosilaca “zelene karte”, koji su u Sjedinjene Američke Države (SAD) došli iz sedam latinoameričkih zemalja.
Talvani je kasno sinoć donijela privremenu sudsku zabranu kojom se Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti (DHS) onemogućava da ukine privremenu dozvolu za boravak iz humanitarnih razloga odobrenu hiljadama ljudi iz Kube, Haitija, Kolumbije, Ekvadora, Salvadora, Gvatemale i Hondurasa, prenosi Rojters.&nbsp;
Tim osobama je bilo dozvoljeno da dođu u SAD u okviru programa spajanja porodica, koje je uspostavila ili modernizovala administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena.
Od kako je Tramp naslijedio Bajdena na mjestu predsjednika SAD, njegova administracija pojačala je sprovođenje imigracione politike, uz budžet od 170 milijardi dolara, namijenjen imigracionim agencijama do septembra 2029. godine, navodi agencija.
U okviru programa spajanja porodica, američki državljani ili zakoniti stalni rezidenti, poznati kao nosioci “zelene karte”, mogli su da se prijave kao sponzori članova porodice u tih sedam zemalja, omogućavajući im da borave u SAD dok čekaju da im postanu dostupne imigracione vize.
DHS saopštilo je 12. decembra da ukida ove programe, navodeći da su u suprotnosti sa Trampovim prioritetima u sprovođenju imigracione politike i da su zloupotrebljavani kako bi “nedovoljno provjereni stranci zaobišli tradicionalni proces dobijanja dozvole boravka”.&nbsp;
Ukidanje programa trebalo je da stupi na snagu 14. januara, ali je Talvani ranije izdala privremenu zabranu na 14 dana, dok je razmatrala donošenje dugoročnije sudske odluke, koja je izrečena u subotu.
Sudija je navela da Ministarstvo, na čijem je čelu sekretarka Kristi Noem, nije pružilo dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje o prevarama, niti je razmotrilo da li bi pogođeni pojedinci mogli realno da se vrate u svoje matične zemlje, s obzirom na to da su mnogi prodali imovinu ili napustili posao.
- Sekretarka nije mogla da pruži razumno obrazloženje za promjenu politike, a da pritom ne uzme u obzir ove interese. Zbog toga je takav propust bio proizvoljan i neopravdan - navela je Talvani, koju je imenovao bivši američki predsjednik Barak Obama.
Američko DHS nije odgovorilo na zahtjev da pruži komentar.
Odluka je donijeta u okviru kolektivne tužbe koju su pokrenuli zagovornici prava imigranata, osporavajući šire povlačenje privremene dozvole boravka za stotine hiljada migranata.
Talvani je ranije u okviru istog predmeta blokirala pokušaj Trampove administracije da ukine dozvolu boravka za oko 430 hiljada Kubanaca, Haićana, Nikaragvanaca i Venecuelanaca, ali je Vrhovni sud kasnije ukinuo tu odluku, koju je potom poništio i Apelacioni sud.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Blokiran pokušaj Trampove administracije da ukine legalni status za 8,4 hiljade migranata u SAD-u

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro danas, kojeg su američke snage uhapsile 3. januara u Karakasu, trebalo bi danas da bude izveden pred sud u Njujorku. SAD terete Madura za narkoterorizam i posjedovanje oružja i zavjeru protiv SAD.
Nikolas Maduro je po dolasku u SAD zatvoren u Metropoliten zatvoru u Bruklinu u Njujorku. On je u ponedjeljak helikopterom prevezen od zatvora do heliodroma u blizini suda.
Kako se vidi na snimcima koje su objavili američki mediji, Maduro teže hoda, kao da mu je povrijeđena noga. Prije ulaska u vozilo, kojim je prebačen do heliodroma, podigao je ruke u vazduh, kao simbol prkosa američkim vlastima.
Maduro je uhapšen po naređenju američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je cijelu operaciju pratio iz svoje privatne rezidencije u Mar-a-Lagu na Floridi.

Maduro i njegova supruga dovedeni pred sud u Njujorku

Američki sudija privremeno je spriječio administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa da pritvori britanskog aktivistu Imrana Ahmeda nakon što je tužio zvaničnike zbog zabrane ulaska zbog navodne onlajn cenzure.
Osnivač Centra za suzbijanje digitalne mržnje je među pet osoba kojima su odbijene američke vize nakon što ih je Stejt department optužio da pokušavaju prisiliti tehnološke platforme na cenzuru slobode govora.
Ovaj potez izazvao je negativne reakcije evropskih lidera koji brane rad organizacija koje prate onlajn sadržaj.
Ahmed, stalni stanovnik SAD-a, upozorio je da bi ga pritvor i moguća deportacija odvojili od njegove američke supruge i djeteta.
Pohvalivši odluku sudije, rekao je za BiBiSi njuz (BBC News) da neće biti maltretiran.
Državni sekretar Marko Rubio je izjavio da su pojedinci blokirani zbog zabrinutosti da su organizovali napore da izvrše pritisak na američke platforme da cenzurišu i "kažnjavaju američka gledišta kojima se protive".
Ahmed je u srijedu podnio tužbu protiv zvaničnika, uključujući Rubia i državnu tužiteljicu SAD-a Pamelu Bondi, zbog odluke o sankcijama protiv njega.
Njegova advokatica, Roberta Kaplan, rekla je da je brzina sudijske odluke bila indikativna.
- Savezna vlada ne može deportovati vlasnika zelene karte poput Imrana Ahmeda, sa suprugom i malim djetetom koji su Amerikanci, jednostavno zato što joj se ne sviđa ono što on ima za reći - istakla je ona.

Američki sudija spriječio Trampovu administraciju da pritvori britanskog aktivistu

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Kad god se politika umiješa u predmet sigurne su dvije stvari - optuženi će završiti u pritvoru, ali će sigurno na kraju biti odlobođeni, poručio je advokat Stefan Jovanović gostujući u emisiji „Na kraju dana“.
&nbsp;U svim predmetima koji su od interesa politici, svaki upliv politike, ubijeđen je advokat, dovodi do toga da se radi na štetu optuženih lica, makar u dijelu da se pritvor odredi ili produži. Jovanović ocjenjuje i da su javni istupi političara i komentarisanje slučajeva, definitivno ciljani uticaji.
„Političar koji u tom trenutku iznosi svoju tezu, on možda i ne razmišlja šta je posljedica te teze. On samo misli – brzo su mi izbori ili da izađe u medije. On razmišlja o tome, ne razmišlja o ljudskim sudbinama, ne razmišlja o tome da će dosta ljudi biti u pritvoru... Svaki istup političara, pogotovo onog sa pozicije moći (predsjednik Vlade, ministri...), mnogo je i daleko više od neprimjerenog uticaja i može biti i zastrašivanje jer vas izlaže, pogotovo sudije, linču javnosti“ istakao je Jovanović.
Slučaj "Tunel" jedna od najvećih sramota koja je zadesila bezbjednosni sektor
Jovanović, koji je bio advokat u slučaju "Tunel" za koji je nedavno izrečena oslobađajuća presuda za sve optužene, kazao je da je i sam sudija u slučaju rekao da je to jedna od najvećih sramota.
"Sudija Lončar prilikom obrazloženja oslobađajuće presude rekao je da je to najveća sramota ili makar jedna od najvećih koja je zadesila bezbjednosni sektor. Tunel tih proporcija, tih razmjera prosto je nemoguće da se mogao iskopati, a da službe bezbjednosti to nisu znale, nisu djelovale preventivno itd. Tu su i sudovi, tužilaštva, predsjednik, Skupština, Centralna banka... Najvažnije institucije države su u zaista malom radijusu u prostornom smislu, a opet se desilo da se jedan zahtjevan građevinski poduhvat, koji je i vremenski trajao, izvede bez ikakvih problema“, rekao je advokat.
Ono što daje, kaže Jovanović, primjese komedije ovom slučaju je način na koji se tunel otkrio.
„Tunel se otkrio tako što je jednoj od zaposlenih bilo hladno, osjetila je promaju i na taj način se došlo do otkrivanja tunela. Da toj gospođi nije bilo hladno, postavlja se pitanje kada bi se tunel otkrio i na koji način“, rekao je on.
Sudija Lončar naveo je da nije utvrđen motiv kopanja tunela.
„Nije bilo dokaza i to je negdje mana same istrage. Postupajući tužilac je u svojoj završnoj riječi profesionalno nastupio i rekao da motiv ostaje nepoznat, da je nalogodavac nepoznat, da stanje stvari nije dovoljno razjašnjeno, ali on je smatrao da na osnovu dokazne građe, ta lica koja su bila na optuženičkoj klupi zapravo izvršioci tih krivičnih djela. I sam tužilac je problematizovao ta pitanja. I moguće je da nemamo odgovor na ista, jer je kvalitet istrage i kvalitet dokazne građe bio takav. Sudija Lončar je to u završnoj presudi apostrofirao“, ističe Jovanović.
Posjeta Abazovića, Adžić licu mjesta - politička propaganda i populizam
Jedan od propusta same istrage jeste dopuštanje da na lice mjesta izađu bivši premijer Dritan Abazović, ministar Filip Adžić, ministar pravde Marko Kovač.
„Posjeta tunelu je bila za vrijeme trajanja uviđaja. Uviđaj nije bio završen, on je trajao danima. Tim povodom oglasili su se i ODT u Podgorici i Vrhovni sud. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je reklo da oni nisu bili upoznati sa tom posjetom, a Vrhovni sud je rekao da je posjeta izvršena bez dozvole suda i za vrijeme trajanja uviđaja. Radilo se o političkoj propagandi, o populizmu a na uštrb samog postupka. Imate posjetu vrha policije, Vlade, za vrijeme dok traje uviđaj, a čak su i tog dana neki materijali, predmeti pronađeni. Ti predmeti su bili vještačeni i DNK materijal nije na njima bio pronađen, ali da jeste bio pronađen oni bi bili pravno nevaljani jer su pronađeni za vrijeme trajanja te ekspedicije“ pojasnio je advokat.
Mišljenja je da se tunel nije smio zatrpati.
„Mogli ste da odradite rekonstrukciju i niz radnji, ali nijednu nije bilo moguće preduzeti zato što je tunel zaključkom Vlade zatrpan. Sudija Lončar kada je rekao da se radi o najvećoj sramoti rekao je da je i zato što je Vlada Crne Gore, niko drugi, zatrpala taj tunel i onemogućila tužilaštvo da preduzme više dokaznih radnji koje bi možda doprinijele rasvetljavanju ovog slučaja“, kaže Jovanović.
Na pitanje da li je neozbiljno to što je Abazović izašao i javno rekao da je slučaj tunela riješen, Jovanović odgovara da je to više od neozbiljnog.
„U tom trenutku imate predsjednika Vlade Crne Gore koji javno komentariše u negativnom kontekstu određeni krivično pravni događaj, a to sluša sudija koji treba da odluči da li će taj optuženi da ode ili mu se produži pritvor. Sudija je isto od krvi i mesa, i on zna da će biti izložen neviđenom linču ako taj pritvor ne odredi ili ne produži“, istakao je Jovanović.
„Abazović oprao ruke od svega, vjerovatno iste te ruke pravde“
I u slučaju šverca kokaina pronađenog u pošiljci banana za koje su oslobođeni otac i ćerka, Budimir i Marina Krstović, koje je takođe zastupao Jovanović, svjedočili smo uplivu politike.&nbsp;
„Taj predmet je u startu riješio sudija za istragu Višeg suda Radomir Ivanović. On je odbio predlog Budimiru i Marini Krstović pritvor i odredio mjere nadzora. Kada je ta odluka donijeta, sjećam se reakcija javnosti i politike. Mislim da se niko od tih ljudi pomenutom sudiji nije izvinio a trebalo je. Budimir i Marina su pravosnažno oslobođeni od te optužbe, što dokazuje da je Ivanović taj slučaj riješio. Tada smo imali istup manje više istih političara, i jedan linč javnosti u odnosu na sudiju Ivanovića“, rekao je Jovanović.
Advokat podsjeća da je, kada je predmet pravosnažno okončan, Abazović je oprao ruke od svega toga.
„Vjerovatno iste te ruke pravde. Oprao i rekao da on nije uticao na to. Jeste, i ne samo on. Svi oni koji su napali sudiju Ivanovića zbog donošenja takve odluke zapravo su podjednako krivi koliko i Abazović... Jer da je odluka sudije Ivanovića ostala na snazi, naknada štete koju ćemo svi zajedno plaćati, bila manja“, poručio je Jovanović.
"Ne daj bože da je Lazović podržao štrajk pritvorenika, bio bi oglašen za organizatora"
Osvrnuo se i na postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića kojeg zastupa u predmetu pred Višim sudom. &nbsp;Poručuje da nema razloga i zakonskih osnova za njegov pritvor.
"Zoran Lazović je neko ko je prije otpočinjanja postupka i vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca upoznao sa tim da je on svjestan da će biti lišen slobode, da to zna i tražio je da ga pozovu na razgovor i pitaju što god treba. Sama ta okolnost bi sudu trebala da znači – znam da ćete me lišiti slobode, ali ja ne idem nigdje. Ne samo da ne ide nigdje, nego vam govori – tu sam, kad god hoćete ja ću doći. Na terenu prava to znači – ne postoji opasnost od bjekstva. Ne da Lazović nije pokušavao da pobjegne, nego je pošao u susret svemu tome što dolazi iz tužilaštva. Pritvor je nepotreban kada su u pitanju Lazović i Milivoja Katnića“, jasan je advokat.
Međutim, ističe advokat, pretpostavka nevinosti je apsurd u Crnoj Gori, odavno ne postoji.&nbsp;
"Pogotovo kada su u pitanju ljudi koji su od političkog interesa, kada su politički targetirani. Apsolutno nema dokaza koji bi išli u prilog tezi optužbe, to će se na kraju dokazati", dodao je.
Tome u prilog, ističe i činjenicu da se Zoranu Lazoviću spočitavaju stvari za koje nije ni bio nadležan.&nbsp;
"Taj čovjek nije bio aktivan duži niz godina, a politika ga i za taj period nastoje da ga inkriminišu. Bio je optuživan i za organizaciju protesta, čovjek je u ćeliji i nema kontakta ni sa kim... Ne daj bože da je podržao štrajk pritvorenika, ne bi sigurno bio član štrajkačkog odbora, nego bi bio oglašen za organizatora“, poručuje Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpT1WnBeJXaw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Kad se politika umiješa u predmet - optuženi će završiti u pritvoru, ali će sigurno biti oslobođeni

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je do 20. oktobra pritvor V.B. koji se sumnjiči za davanje novca na kamatu.
Ova odluka je donijeta na prijedlog podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva od 18. septembra.
- Vrhovni sud je ocijenio da postoje osnovi sumnje da je V.B. u dužem vremenskom periodu davao novac na zajam uz nesrazmjerno visoke kamate, pribavljajući sebi protivpravnu imovinsku korist koja prelazi 30 hiljada eura - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Pritvor mu je produžen zbog uticaja na svjedoke, kao i zbog opasnosti da bi mogao ponoviti krivično djelo.
- Pritvor okrivljenom prvobitno određen Rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici 22. juna 2025. godine, a produžen rješenjima vijeća tog suda 18 jula i 19. avgusta 2025. godine, tako da po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore može najduže trajati do 20. oktobra - kazali su u Vrhovnom sudu.

Osumnjičenom za davanje para na kamatu pritvor produžen do 20. oktobra

Najmanje šestoro ljudi ubijeno je, a 22 povrijeđeno kada su trojica militanata Džaiš el-Adla napala sudnicu u Zahedanu, glavnom gradu pokrajine Sistan-Balučistan na jugoistoku Irana. 
 
Iransko ministarstvo pravde je u današnjem saopštenju napad nazvalo terorističkim, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Džaiš el-Adl, balučka separatistička militantna grupa za koju se vjeruje da djeluje iz susjednog Pakistana, preuzela je odgovornost za napad u izjavi na svom Telegram kanalu. 
 
Grupa je poručila pravosudnim radnicima da Sistan-Balučistan "više nije sigurno mjesto" za njih. 
 
Iranski mediji su izvijestili da su sva tri napadača ubijena u napadu. 
 
To je najsmrtonosniji napad militantne grupe u Iranu od oktobra 2024. godine, kada su militanti Džaiš el-Adla iz zasjede napali policijski konvoj i ubili deset policajaca. 
 
Džaiš el-Adla, koju su i Iran i Sjedinjene Američke Države označili kao terorističku organizacju, više se puta sukobljavao sa bezbjednosnim snagama i iranskim graničarima u pokrajini Sistan-Balučistan. 
 
Pripadnici manjine Baludž, od kojih su mnogi sunitski muslimani u većinski šiitskom Iranu, dugo se suočavaju s nesrazmjernom diskriminacijom i nasiljem od strane vlasti. 
 
Područje je takođe dugo bilo ključna tranzitna ruta za narkotike krijumčarene iz Avganistana prema Zapadu.

U napadu na sud u Iranu ubijeno šestoro ljudi

Predsjednica Osnovnog suda u Bijelom Polju, sutkinja Gorica Đalović, donijela je rješenje kojim je potvrđena optužnica Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju, podignuta protiv Alije Balijagića iz Bijelog Polja.
Balijagiću se na teret stavljaju dva krivična djela: nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, i teška krađa.
Prema navodima iz optužnice, ova djela su, kako se sumnja, počinjena na teritoriji Republike Srbije.
Postupak protiv Balijagića biće nastavljen pred nadležnim sudskim organima, u skladu sa zakonskim propisima.

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Položaj crnogorskih sudija veoma je kompleksan i opterećen brojnim izazovima, a najznačajniji su veliki broj predmeta, neadekvatni uslovi rada i plate koje su neadekvatne za posao koji rade. 
 
To su u podkastu agencije MINA ocijenili predsjednik Upravnog suda i prvi čovjek Udruženja sudija Miodrag Pešić i član Sudskog savjeta i sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetković. 
 
Pešić je ocijenio da je položaj crnogorskih sudija veoma kompleksan i opterećen brojnim izazovima. 
 
On smatra da je jedan od ključnih problema u funkcionisanju crnogorskog sudstva veliki broj predmeta sa kojima se sudije sreću. 
 
„Sa druge strane, imamo neadekvatne prostorne kapacitete. Treća stvar je i finansijska situacija u kojoj se sudije nalaze“, rekao je Pešić. 
 
On je objasnio da misli na zarade kako sudija, tako i stručnog osoblja, jer su plate nedopustivo niske za obim odgovornosti. 
 
„Mislim i na zapisničare i na administraciju koja radi u sudskom sistemu i na one ljude koji pružaju najveću podršku sudijama, a to su sudijski savjetnici“, rekao je Pešić. 
 
On je kazao da je Udruženje sudija u zadnjih godinu uložilo mnogo napora da pokuša da te stvari na neki način izniveliše i omogući sudijama i ostalim zaposlenim u sudskom sistemu zarade koje bi bile dostojne funkcije koje obavljaju. 
 
Ćetković smatra da je položaj sudija u crnogorskom društvu veoma loš i ispod dostojanstva sudijske funkcije. 
 
„Sa druge strane, potpuno razumijem građane koji nijesu zadovoljni našom efikasnošću, ali kad nemate uslove da isporučite rezultate, ti rezultati izostaju, ali oni nijesu isključivo jedino krivica crnogorskih sudija“, rekao je Ćetković. 
 
Pešić je govoreći o nacrtu zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, naveo da je izvršna vlast preuzala obavezu da do 31. marta ove godine utvrdi predlog tog akta. 
 
„Na početku stvari nijesu išle lako, jer se na neki način odustalo od tog zakona, ali je onda Udruženje sudija izvršilo institucionalni pritisak i dogovorili smo se da krenemo u izradu tog nacrta zakona“, rekao je Pešić. 
 
On je kazao da je formirana radna grupa koja je intenzivno radila prvih mjesec, i da je u januaru nacrt zakona urađen. 
 
„Ostale su još neke manje bitne stvari, neke tehničke stvari i ono čemu se mi nadamo je da bi radna verzija trebalo da bude uobličena do kraja jula, prije nego što odemo na odmore, da bi se ušlo u dalju proceduru na jesen“, naveo je Pešić i dodao da očekuju da taj zakon bude usvojen do kraja godine. 
 
On je rekao da je Udruženje izdejstvovalo i da se, kao prelazno rješenje, imajući u vidu lošu ekonomsku situaciju u kojoj sudije nalaze, izmijeni Zakon o sudskom savijetu i sudijama, u dijelu koji bi omogućavao uvećanje zarade od 30 odsto sudijama. 
 
Pešić je kazao da je Predlog zakona utvrđen i da se nalazi u skupštinskoj proceduri već dva mjeseca, ali da još nije stavljen na dnevni red Skupštine. 
 
„Nemamo informaciju šta je razlog, osim iz medija što čujemo da se to uslovljava sa eventualno vetingom, sa čim nemamo problem, jer i mi želimo da vidimo da li u sudijskim redovima imamo sudije koje ne zaslužuju da budu u sudskom sistemu“, rekao je Pešić. 
 
On je poručio da ukoliko neko želi da sprovede veting, Udruženje podržava provjeru sudija. „Samo želimo da proces provjere bude fer i transparentan da se ne pretvori u neki politički progon ili progon po drugom osnovu“, rekao je Pešić. 
 
On je naveo da je u anketi od 70 studenta na pitanje koliko njih se želi bavi sudijskim poslom nakon završetka Pravnog fakulteta, samo dvoje reklo da bi se bavilo sudijskim poslom. 
 
Govoreći o vetingu, Ćetković je poručio da sudije nemaju ništa da kriju i da su apsolutno otvoreni i transparentni da provjera bude sprovedena, pod strogim međunarodnim standardima koji su već ustanovljeni. 
 
„Veting se ne sprovodi po bilo čijoj želji. Tu se ne odstranjuju oni koji politički nijesu podobni. Veting podrazumijeva provjeru kako imovine, tako i stručnih sposobnosti i integriteta, ponavljam na osnovu kriterijima koji su na međunarodnom nivou već iskristalisani“, istakao je Ćetković. 
 
On je međutim rekao da mu se čini da priča o vetingu u crnogorskom društvu poprima neku vrstu zastrašivanja. 
 
Ćetković je poručio da je za njega u redu da pravosuđe, kao i svi drugi oblici javnog djelovanja, bude podvrgnuto objektivnoj i svrsishodnoj kritici u cilju usavršavanja i unapređenja demokratskog sistema. 
 
„Međutim, ukoliko vi te kritike ciljano upućujete u namjeri da kritikujete presude sa kojima vi lično iz nekih subjektivnih razloga nijeste zadovoljni, ne postiže se ono što treba da bude smisao jedne kritike, već želite određenu dominaciju nad pravosuđem“, rekao je Ćetković. 
 
Govoreći o uslovima u kojima rade sudije, Ćetković je kazao da je posljednji objekt koji je namijenjen za pravosuđe u Crnoj Gori izgrađen 1988. godine. 
 
„Da li je to samo odgovornost sudija? Smatram da nije. Da slika pravosuđa i slika sudstva treba da odražavaju jednu ukupnu sliku u društvu, tako da smo svi zajedno odgovorni za to kako funkcionišemo kao sistem“, ocijenio je Ćetković. 
 
Pešić smatra da činjenica da je posljednja zgrada za pravosuđe napravljena 1988. godine jasno ukazuje na višedecenijski maćehinski odnos prema pravosuđu u Crnoj Gori. 
 
Kako je ocijenio, crnogorskom društvu nedostaje opšte pravne kulture, jer se često ne poštuju sudske odluke, a čak i neki visoki funkcioneri pozivaju da se te odluke ne poštuju. 
 
„Sve to ugrožava i unižava autoritete sudske grane vlasti i kada svemu tome dodamo i neadekvatne uslove rada i niske zarade sudija i ostalog sudijskog kadra, dolazimo do zaključka da je nebriga o sudskoj grani vlasti na veoma visokom nivou“, rekao je Pešić. 
 
On je kazao da je blizu 25 godina u sudskom sistemu i da se za sve to vrijeme priča o izgradnji Palate pravde, ali da nikada do sada nije vidio čak ni idejno rješenje. 
 
Kako je istakao, Upravni sud je smješten u poslovnoj zgradi i kada je formiran, odnosno kada je počeo sa radom, imao je pet sudija. 
 
„Mi dan danas radimo u istom prostoru koji je bio predviđen za pet sudija, iako imamo 16 sudija. Imamo dvije sudnice u kojima uopšte nema prirodne svjetlosti“, kazao je Pešić. 
 
Na pitanje da li ima pritisaka na sudije, Ćetković je odgovorio da sa svakom značajnijom presudom sudije koje ih donose pritiske osjećaju vrlo snažno. 
 
„Nijesu ti pritisci vezani za pritisak oči u oči i neku vrstu prijetnje. Kada vi treba da objavite neku svoju odluku, onda počnu da vas targetiraju u medijima i da o vašoj presudi već govore na način da može biti prihvatljiva jedino onako kako je oni vide“, naveo je Ćetković. 
 
On smatra da sudije koje drži do svog integriteta treba da ostanu imune na takvu vrstu pritiska, ali da je to u današnjem društvu veoma teško. 
 
„Jedno je kada ovako u studiju i na nekim stručnim skupovima govorimo i o sudijskoj hrabrosti i o sudijskom integritetu, ali je to sasvim drugačiji utisak kada se nađete u situaciji da donosite odluku koja mora biti zasnovana na onome što ne odgovara određenim centrima moći“, rekao je Ćetković. 
 
Kako je kazao, tada su na udaru ne samo sudije, nego i članovi njihove porodice, prijatelji. 
 
Ćetković je rekao da je kao član Sudskog savjeta vrlo aktivan u zaštiti integriteta kolega. 
 
I Pešić je je istakao da nema dilemu da politički pritisci postoje i da će uvijek postojati. 
 
„Pitanje je samo kako mi da učinimo sudski sistem rezistentnim na te vrste pritisaka. Uduženje sudija je na zadnjih nekoliko godina, možda, bilo (naj)značajniji branič sudijske nezavisnosti“, smatra Pešić. 
 
On je rekao da se nada da su sudje u Crnoj Gori imune na pritiske i da kroz godine staža samo jačaju svoj integritet i na taj način postaju što rezistentnije na bilo koji vrstu prtiska. 
 
Pešić je naveo da je u Upravnom sudu ove godine bio priliv od 700-800 predmeta mjesečno. 
 
On je kazao da je taj priliv značajno manji nego, 2023. godine koja je bila rekordna po prijemu kad je primljeno 17,5 hiljada predmeta. 
 
„Razlog toliko broja predmeta je prije svega nepopunjenost Upravnog suda od 2021. godine. U jednom trenutku od predviđenih 16 mjesta mi smo imali samo devet sudija. Da ne govorimo o tome da nemamo ni dovoljan broj savjetnika“, istakao je Pešić. 
 
On je rekao da je drugi razlog velike preopterećenosti zloupotreba prava na slobodan pristup informacija i da se dešavalo da građani donesu po paket od 500 tužbi dnevno. 
 
„Vi na taj način zatrpavate administraciju suda i otežavate pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna pomoć Upravnog suda“, naveo je Pešić. 
 
On je istakao da se, kada se spoje svi ti faktori, dođe do toga da je Upravni sud najopterećeniji u Crnoj Gori i da svaki sudija ima u prosjeku preko dvije hiljade predmeta u radu. 
 
„Norma koju treba da ispuni sudija Upravnog suda je oko 300 predmeta godišnje. Prošle godine, izuzetnim angažovanjem sudija i sudskog osoblja, sud je završio rekordnih 11 hiljada predmeta, što je najveći broj završenih predmeta od postojanja suda“, kazao je Pešić. 
 
On je rekao da i pored toga nije evidentan vidan napredak u smanjenju zaostatka predmeta. 
 
Pešić smatra da je Zakon o upravnom sporu jedan od kočničara efikasnijeg rada suda. 
 
„Tek smo prije desetak, petnaest dana uspjeli da Skupština usvoji Zakon o izmjenama i dopunama zakon o upravnom sporu, koji omogućava ubrzanje postupaka pred Upravnim sudom jer smo predvidjeli da se predmeti ćutanja uprave mogu presuđivati i bez usmene rasprave“, naveo je Pešić. 
 
Ćetković je rekao da Crnoj Gori nedostaje oko 70 sudija i da je od projektovanih oko 330 sudija, popunjeno 260 sudijskih mjesta. 
 
On je istakao da je na početku mandata Sudskog savjeta primarni i osnovni cilj bio da budu popunjena sva ta mjesto u što kraćem roku. 
 
Prema riječima Ćetkovića, teško je prema trenutnom zakonskom rješenju napraviti takvu rezervu da imate u svakom trenutku raspoloživog sudiju kada se sudijsko mjesto uprazni, i iz Sudskog savjeta su na to ukazivali prilikom izmjene Zakona o Sudskom savijetu i sudijama. 
 
„Dali smo vrlo jasne upute, međutim, zbog brzine postupka u kojem je trebalo izminiti taj zakon da bi se dobio takozvani Ibar, ostali su određena zakonska rješenja i mi i dalje imamo taj problem u praksi“, naveo je Ćetković. 
 
On je kazao da se Sudski savjet trudi i da redovno raspisuju oglase, ali da se na svaki od tih oglasa javi ili traženi broj kandidata ili značajno manje, što je posebno naglašeno na sjeveru države. 
 
„Na posljednjem oglasu za 15 upražnjenih sudijskih mjesta imali smo interesovanje samo dva kandidata. Dok god ne popunimo sva sudijska mjesta, nećemo moći odgovoriti broju predmeta koji pristiže pred crnogorske sudove“, kazao je Ćetković. 
 
On je rekao da je u prosjeku prethodne tri godine pred crnogorskim sudovima zaštitu svojih prava tražilo oko 95 hiljada građana i da nije izvodljivo da ukupan prilip predmeta bude riješen na nivou godine. 
 
„I svake godine povećavamo taj zaostatak nerešenih predmeta. Pred crnogorskim sudovima prošle godine bilo je oko 75 hiljada nezavršenih predmeta“, naveo je Ćetković. 
 
On je dodao su crnogorski sudovi prošle godine riješili nešto preko 85 hiljada predmeta. 
 
„Razlika je bila na nivou nekih sedam hiljada predmeta i kada se ona doda na nekih 67 ili 68 hiljada nezavršenih predmeta iz 2023. godine, vidljiv je procenat rasta nezavršenih predmeta“, dodao je Ćetković. 
 
On smatra da će crnogorski sudovi, kada uspiju da postignu punu ažurnost, zavrijediti pažnju crnogorske javnosti. 
 
„Možda i onih institucija od kojih očekujemo podršku da se konačno okrenu nama i da nam pomognu da ovaj problem riješimo“, kazao je Ćetković. 
 
On smatra da, ukoliko se samo od crnogorskih sudova bude čekalo da u sadašnjim uslovima smanje broj zaostalih predmeta, nijesu realna obećanja da Crna Gora možemo ući u Evropsku uniju (EU) do 2028. godine. 
 
„Ukoliko želimo u EU, moramo napraviti čvrst i jak sistem u pravosuđu koji će biti prije svega efikasan i ažuran, jer se jedino tako možemo pridružiti porodici razvijenih evropskih država. Jedino na taj način možemo osigurati ono što je prioritet naših građana, a to je puna i jasna vladavina prava u crnogorskom društvu“, istakao je Ćetković. 
 
Pešić je ocijenio da problemi sa kojima se suočavaju sudovi, utiču na efikasnost njihovog rada. 
 
On je rekao da, kada se sumiraju svi razlozi koji dovode do neefikasnosti sudskog sistema, materijalni položaj sudija nije u direktnoj vezi sa efikasnošću, jer svaki sudija ima svoj integritet, dostojanstvo i moralnu ljestvicu u ophođenju prema ljudima i prema predmetima. 
 
„Ali država treba da shvati ulaganje u pravosuđe kao investiciju, investiciju koja dopronosi vladavini prava, a ne kao trošak za društvo“, zaključio je Pešić.

Položaj sudija kompleksan i opterećen brojnim izazovima

Tuzaninu I.Š. (27) izrečena je kazna zatvora u trajanju od 15 dana zbog vožnje pod dejstvom marihuane, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Okrivljeni I.Š. (1998) iz Tuzi, oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana jer je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom marihuane. Njemu je kaznu u hitnom postupku izrekla sutkinja Slađana Barjaktarević, nakon što su potvrđeni navodi optužnog akta da je dana 02. juna oko 00,15 sati upravljao vozilom magistralnim putem Ulcinj-Bar u mjestu Kodre pod dejstvom &nbsp;marihuane - navedeno je u saopštenju suda koje potpisuje predsjednik Marko Đukanović.
U saopštenju se dodaje da je uz kaznu izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će izvšiti Uprava policije.&nbsp;

Tuzaninu 15 dana zatvora zbog upravljanja vozilom pod dejstvom narkotika

​Mađarska je povukla svoje jurišne helikoptere Mi-24. Postepeno povlačenje se dogodilo tiho početkom februara 2026. nakon što su svi preostali letnoispravni helikopteri dostigli kraj svog životnog vijeka.
Posljednji let izveden je 4. februara. Već sljedećeg dana istekla je potvrda o plovidbenosti posljednjeg operativnog helikoptera, prema portalu "Militarny".
Istorija mađarskih Mi-24 započela je 1978. godine, kada su prva četiri helikoptera Mi-24D isporučena iz Sovjetskog Saveza kao dio ukupne narudžbe od 30 letjelica.&nbsp;
Flota je kasnije proširena nadograđenim varijantama Mi-24V. Godine 1995. Mađarska je takođe besplatno dobila dodatne polovne helikoptere od Njemačke, kojima je prethodno upravljala bivša istočnonjemačka vojska.
Uprkos velikom broju primljenih helikoptera, ekonomske poteškoće i smanjenje vojnog osoblja stalno su smanjivali broj aktivnih letjelica, navodi "Militarny".

Mađarska prekida upotrebu helikoptera Mi-24

Former Minister of Education, Science, Culture and Sports Vesna Bratić was arrested in an operation carried out by the Special Police Department, acting on the order of the Special State Prosecutor’s Office, on suspicion of abuse of official position.
Bratić was brought to the Special Police Department (SPO) shortly after 11 a.m.
- By order of the Special State Prosecutor’s Office, the Special Police Department deprived one person of liberty in Podgorica on suspicion of having committed the criminal offense of abuse of official position - the SSPO stated in a press release.
There are still no official details about the operation, and the SSPO announced that after questioning Bratić, it will inform the public about the further course of the proceedings.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdkcinLKJ9Lg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
It should be recalled that at the beginning of 2023, the SSPO opened a case against Bratić, who allegedly caused multi-million damage to the state through unlawful dismissals.
In 2021, Bratić dismissed a large number of school principals without valid explanation, as confirmed by court rulings issued in favor of the heads of educational institutions. In February 2022, a vote of no confidence in the Government was passed against her.
Bratić sent identical decisions to all the principals, stating that they were removed from office because they had failed to establish school boards. However, in court the principals proved that they were unable to do so precisely because the Ministry had obstructed the process by failing to appoint its representatives to those bodies. The rulings state that they were therefore dismissed unlawfully.
Since the principals proved in court that they were removed from office contrary to regulations, the state is obligated to pay them compensation, that is, the salaries they would have received until the end of their mandates.

(VIDEO) Vesna Bratić arrested

Podržite inicijativu i pokažite da nijesam u pravu. Do tada - ćutite - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević u odgovoru odbroniku Stranke evropskog progresa (SEP) Iliji Mugoši.
Prethodno je odbornik SEP-a Ilija Mugoša rekao da njihova stranka još formalno nije dobila inicijativu Evropskog saveza o izglasavanju nepovjerenja gradonačelniku Glavnog grada, te da će se o njoj izjasniti kada je prime.
- Komentar Zirojevića o mogućem „odbjeglom“ odborniku naše stranke je nekorektan i infantilan - istakao je Mugoša.
Zirojević mu je na to odgovorio da je jedino što je u svemu ovome “infantilno” pokušaj odbornika Stranke evropskog progresa (SEP) da inicijativu Evropskog saveza predstavi kao inicijativu Demokratske narodne partije.

Zirojević poručio SEP-u: Podržite inicijativu Evropskog saveza i pokažite da nijesam u pravu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o Vojsci Crne Gore, u dijelu koji se odnosi na oficire, odnosno na formacijska mjesta oficira i određivanje oficira za vršioca dužnosti.
Odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.
Odredbom člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore propisano je da predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom može da podnese državni organ ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili opštem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu.
- Kako se u konkretnom slučaju radi o Zakonu koji predsjednik Crne Gore primjenjuje u svom radu, prvenstveno kroz vršenje dužnosti predsjednika Savjeta za odbranu i bezbjednost, važno je ispitati ustavnost pojedinih odredbi tog Zakona kojima se derogiraju ustavne nadležnosti Savjeta, ali i Predsjednika Crne Gore - navedeno je u saopštenju Kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika Crne Gore.
Podsjećaju Ustav Crne Gore, pored ostalog, utvrđuje da Skupština odlučuje o upotrebi Vojske u međunarodnim snagama i proglašava ratno i vanredno stanje (član 82 tačka 8) i vrši nadzor nad Vojskom Crne Gore i bezbjednosnim službama (član 82 tačka 10); da predsjednik Crne Gore komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost (član 95 tačka 2); da je Vojska pod demokratskom i civilnom kontrolom (član 129 stav 2); te da Savjet donosi odluke o komandovanju Vojskom (član 130 tačka1) i postavlja, unapređuje i razrješava oficire (član 130 tačka 3).&nbsp;
- Osporenim odredbama Zakona o Vojsci Crne Gore u, 6, 7, 9 i 11 Zakona o Vojsci Crne Gore propisuje se da ministar: donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji (član 38 stav 1 tačka 2); predlaže Savjetu postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba (član 38 stav 1 tačka 6); predlaže Savjetu unapređivanje, postavljenje i razrješenje oficira (član 38 stav 1 tačka 7); predlaže Savjetu imenovanje i razrješenje oficira za vojno-diplomatskog predstavnika (član 38 stav 1 tačka 9); određuje vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira, odnosno podoficira postavljenog na formacijskom mjestu u Ministarstvu, državnom organu, privrednom društvu ili pravnom licu (član 38 stav 1 tačka 11) - navode u saopšenju.
Nadalje, odredbom člana 103 stav 2 Zakona propisano je da se na formacijsko mjesto oficira za vršioca dužnosti određuje oficir, a na formacijsko mjesto podoficira određuje podoficir, dok je stavom 5 istog člana propisano da vršenje dužnosti može trajati najduže 18 mjeseci od dana stupanja na dužnost.
- Imajući u vidu citirane odredbe Ustava Crne Gore i Zakona o Vojsci Crne Gore, jasno je da su osporene odredbe Zakona (član 38 stav 1 tačka 2, 6, 7, 9 i 11 i član 103 st. 2 i 5) u direktnoj suprotnosti sa odredbama člana 95 tačka 2 (način komandovanja Vojskom), člana 130 tačka 1 (komandovanje Vojskom Crne Gore) i člana 130 tačka 3 Ustava Crne Gore (postavljanje, unapređivanje i razrješenje oficira) - ističe se u saopštenju Kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika.
Dodaju da se osporenim odredbama Zakona se, suprotno ustavnim određenjima, daju ovlašćenja ministru odbrane da donosi odluke o upotrebi Vojske i da vrši poslove kadrovskog upravljanja oficirima u dijelu postavljenja, razrješenja i unapređivanja.&nbsp;
Ovakva rješenja, ističu, dodatno su sporna imajući u vidu da je jedan od članova Savjeta za odbranu i bezbjednost i predsjednik Vlade Crne Gore, koji je neposredno nadređen ministru odbrane.&nbsp;
- Shodno toj činjenici, postavlja se opravdano pitanje da li je predsjednik Vlade nalazi u povoljnijem položaju od Predsjednika Crne Gore i predsjednika Skupštine Crne Gore, kada je u pitanju rad Savjeta, tj. da li je narušen ustavni balans u strukturi i djelovanju Savjeta, koji se ogleda kroz jednaku zastupljenost tri najznačajnije institucije u državi - navedeno je u saopštenju.
Naglašavaju da je način komandovanja Vojskom Crne Gore u cjelosti uređen odredbom člana 95 tačka 2 Ustava na način što je utvrđeno da Predsjednik Crne Gore komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost.
- Nasuprot ovakvom ustavnom određenju, Zakon o Vojsci Crne Gore u članu 38 stav 1 tačka 2 propisuje da ministar odbrane donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji. Takvo normiranje objektivno daje ministru ovlašćenje koje po svojoj prirodi, de facto, predstavlja element komandovanja, odnosno odlučivanja o upotrebi vojnih snaga, što je osnovna i nedjeljiva nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost, utvrđena Ustavom. Osporenom normom se ministru ne daje ovlašćenje da organizuje logističku i tehničku podršku, već eksplicitno da odlučuje o upotrebi Vojske, što po svojoj prirodi predstavlja odlučivanje o angažovanju vojnih snaga - navedeno je u sapštenju Kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika Milatovića.
Radi pravilnog tumačenja ustavnog pojma „komandovanja“, neophodno je, smatraju, osloniti se na relevantnu vojnu doktrinu i međunarodne standarde.&nbsp;
- Prema Vojnom leksikonu, komandovanje je funkcija jedinstvenog rukovođenja oružanim snagama ili njihovim dijelovima u miru i ratu, zasnovana na principu jednostarešinstva, a sastoji se u isključivom pravu starješine da odlučuje o upotrebi i dejstvu jedinica, da izdaje naređenja i organizuje kontrolu. &nbsp;Prema NATO rječniku pojmova i definicija, termin „komandovanje“ označava povjereno ovlašćenje za rukovođenje, koordinaciju i kontrolu vojnih snaga, uključujući izdavanje naređenja u svrhu izvršenja određene radnje. Iz navedenih definicija jasno proizlazi da je odlučivanje o upotrebi Vojske sastavni dio funkcije komandovanja, a ne pukog administrativnog upravljanja - kaže se u saopštenju.
S obzirom da “odluke o upotrebi“ Vojske predstavljaju integralni element komandovanja, onda, kažu u Kancelariji za odnose sa javnošću predsjednika Milatovića, zakonsko davanje ovlašćenja ministru da samostalno odlučuje o upotrebi Vojske u „drugim aktivnostima u zemlji“ predstavlja prenošenje dijela ustavne nadležnosti Savjeta, a što je suprotno članu 95 tačka 2 i članu 130 stav 1 tačka 1 Ustava Crne Gore.&nbsp;
- Postojeća zakonska odredba, koja ministru odbrane omogućava vršenje ovlašćenja koja predstavljaju element komandovanja, usvojena je 2017. godine kroz &nbsp;izmjene i dopune Zakona o Vojsci. Korisno je napomenuti da su zakonska rješenja, koja su prethodila izmjenama iz 2017. godine, propisivala da ministar „obezbeđuje izvršavanje odluka o komandovanju Vojskom“. Eliminisanje važeće zakonske odredbe iz pravnog prometa značilo bi otklon od očigledne namjere tadašnje vlasti da predmetnim izmjenama Zakona, suprotno Ustavu Crne Gore, dio komandovanja Vojskom Crne Gore izmjesti u ruke ministra odbrane, urušavajući time ustavni položaj Savjeta za odbranu i bezbjednost - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kao što je navedeno, član 38 stav 1 Zakona o Vojsci propisuje da ministar odbrane predlaže Savjetu: postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba (tačka 6), unapređivanje, postavljenje i razrješenje oficira (tačka 7), kao i imenovanje i razrješenje oficira za vojno diplomatske predstavnike (tačka 9). Zakonom se ne predviđa mogućnost da Savjet ostvaruje svoju nadležnost mimo predloga koje daje ministar, čime se obesmišljava ustavni položaj Savjeta i to tijelo operativno svodi na izbor između predloga koje je ministar prethodno filtrirao.
Podsjećaju da je Zakonom o Vojsci propisano, takođe, da su oficiri profesionalna vojna lica, pored podoficira i vojnika po ugovoru (član 7), te da je načelnik Generalštaba Vojske profesionalni oficir (član 40 stav 3). U sistemu upravljanja ljudskim resursima Vojske, unapređenje, postavljenje i razrješenje jesu ključne faze u razvoju karijere oficira, dok postavljenje oficira za načelnika Generalštaba predstavlja najveći stepen napredovanja i priznanja u Vojsci.
- Kadrovsko upravljanje sa oficirima, kao najznačajnijem dijelu profesionalnih vojnih lica u Vojsci, povjereno je Savjetu u skladu sa Ustavom Crne Gore. U kadrovskim upravljanju sa oficirima, predlog ne predstavlja samo tehnički čin, već je jedan od ključnih instrumenata kadrovskog upravljanja oficirima, jer onaj ko kontroliše predlog - presudno utiče na odlučivanje. Propisivanjem ministra odbrane, kao obaveznog predlagača, Savjet se svodi na organ formalne potvrde, što je u suprotnosti sa ustavnom namjerom da Savjet bude samostalno, kolektivno tijelo civilne kontrole nad Vojskom. Pored toga što Ustav utvrđuje nadležnost Savjeta da u punom obimu odlučuje o predmetnim pitanjima, Zakon tu nadležnost u praksi svodi isključivo na prihvatanje ili neprihvatanje predloga ministra - dodaje se u saopštenju za javnost.
U Kancelariji za odnose sa javnošću predsjednika države napominju i da Ustav Crne Gore jasno propisuje da Savjet postavlja, unapređuje i razrješava oficire, uključujući i načelnika Generalštaba, bez nužnog postojanja predloga drugog organa.&nbsp;
- Vlada Crne Gore, kao kolektivni organ izvršne vlasti, nema ustavna ovlašćenja da predlaže Savjetu postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba, kao ni da predlaže unapređenje, postavljenje i razrješenje oficira Vojske. Odnosno, zakonska ovlašćenja ministra odbrane, kao člana Vlade, da predlaže unapređivanje, postavljenje i razrješenje oficira, uključujući načelnika Generalštaba, su u suprotnosti sa članom 130 tačka 3 Ustava Crne Gore - ističe se u saopštenju.
Odredbama člana 103 stav 2 i stav 5 Zakona o Vojsci, u dijelu u kojem se odnose na oficire, normiran je institut vršioca dužnosti na formacijskim mjestima oficira, kao i maksimalno trajanje vršenja dužnosti na tim formacijskim mjestima. Naime, kako kažu u Milatovićevoj službi, članom 103 stav 2 Zakona propisano je da se na formacijsko mjesto oficira za vršioca dužnosti određuje oficir, dok je članom 103 stav 5 propisano da vršenje dužnosti može trajati najduže 18 mjeseci od dana stupanja na dužnost.
- U neposrednoj vezi sa navedenim odredbama, članom 38 stav 1 tačka 11 Zakona o Vojsci propisano je da ministar odbrane određuje vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira postavljenih na formacijskim mjestima u Ministarstvu, državnom organu, privrednom društvu ili pravnom licu - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Poručuju da ustavna norma člana 130 Stav 1 tačka 3 predstavlja jasnu ustavnu garanciju da pitanje oficirskog statusa, uključujući postavljenje oficira na dužnosti, nije administrativna odluka izvršne vlasti, već materija koja je povjerena Savjetu kao kolektivnom organu civilne kontrole nad Vojskom.
Međutim, kako ističu u Milatovićenoj službi, određivanje oficira za vršioca dužnosti predstavlja materijalno vršenje dužnosti oficirske funkcije, odnosno vršenje oficirske dužnosti u materijalnom smislu (postavljenje u dejstvu), sa svim stvarnim ovlašćenjima, obavezama i odgovornostima koje proizilaze iz dužnosti na formacijskom mjestu oficira.&nbsp;
- Institut vršioca dužnosti za oficire se, stoga, ne može tretirati kao neutralno tehničko rješenje, već kao pravni instrument kojim se, makar privremeno, mijenja stvarna kadrovska struktura oficirskih dužnosti. Formalni naziv instituta („vršilac dužnosti“) nije odlučujući - odlučujuća je njegova materijalna sadržina i dejstvo - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Posebno je značajno, napominju, da Zakon izričito dopušta određivanje vršioca dužnosti i na upražnjeno formacijsko mjesto (član 103 stav 3), čime se institut vršioca dužnosti izdvaja iz situacije privremene spriječenosti konkretnog nosioca dužnosti, i primjenjuje se i u slučaju stvarne kadrovske praznine na formacijskom mjestu oficira. Time, kako kažu, institut vršioca dužnosti prestaje biti izuzetak vezan za privremene okolnosti i dobija obilježja mehanizma popune oficirskih dužnosti, odnosno paralelnog statusnog režima kojim se oficiri raspoređuju na oficirska formacijska mjesta mimo odluka Savjeta, iako Ustav postavljanje oficira izričito povjerava Savjetu za odbranu i bezbjednost (član 130 stav1 tačka 3 Ustava Crne Gore).
Dalje podsjećaju da je odredbom člana 103 stav 5 Zakona propisano da vršenje dužnosti na formacijskom mjestu oficira može trajati najduže 18 mjeseci od dana stupanja na dužnost, što je nespojivo sa suštinom privremenog instituta i omogućava dugotrajno održavanje “privremenog” statusa oficira na oficirskom formacijskom mjestu.&nbsp;
- Pri tome, Zakon u članu 103 stav 6 dodatno potvrđuje statusnu prirodu ove mjere, jer izričito propisuje da se oficiru (kao vršiocu dužnosti) vrijeme provedeno na dužnosti računa kao vrijeme provedeno na formacijskom mjestu ukoliko je to uslov za unapređenje, čime institut vršioca dužnosti proizvodi karijerne posljedice jednake redovnom postavljenju na oficirsko formacijsko mjesto - ističe se u saopštenju za javnost.
U Milatovićevoj Kancelariji za odnose sa javnošću ističu da Zakon već poznaje drugu mjeru koja po svojoj prirodi istinski odgovara privremenosti – privremeno upućivanje iz člana 104 Zakona (do šest mjeseci), koje omogućava operativnu fleksibilnost bez pretvaranja privremene mjere u faktičko dugoročno kadrovsko rješenje na oficirskim dužnostima.&nbsp;
- Zbog toga institut vršioca dužnosti na formacijskim mjestima oficira, posebno u trajanju do 18 mjeseci, ne može biti smatran nužnim niti proporcionalnim sredstvom, već predstavlja normativni mehanizam koji omogućava preuzimanje kadrovske kontrole nad oficirskim dužnostima mimo Savjeta - poručeno je u saopštenju.
Kako su rekli, sve osporene norme zajedno pokazuju da Zakon o Vojsci Crne Gore, u osporenom dijelu, derogira Ustav, uvodi paralelne statusne institute kojima se zaobilazi ustavna nadležnost Savjeta i uzrokuje sistemsku ustavnu devijaciju. Time se, kažu u Milatovićenoj službi, dovodi u pitanje ustavna arhitektura komandovanja i civilne kontrole Vojske, koja je zasnovana na Savjetu kao tijelu koje ima vrhovnu i neprikosnovenu ulogu u sistemu odbrane.
Pored toga, ovakva zakonska rješenja, ocjenjuju, ugrožavaju profesionalni karakter Vojske Crne Gore, podrivaju njenu nezavisnost od političkog uticaja i dovode u podređenu ulogu načelnika Generalštaba, kao profesionalca na čelu Vojske, u odnosu na ministra odbrane, kada je u pitanju sistem vojnog odlučivanja i kadriranja.&nbsp;
- Zbog svega navedenog, predsjednik Milatović je predložio da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da odredbe člana 38 stav 1 tač. 2, 6, 7 i 9 Zakona o Vojsci Crne Gore, i člana 38 stav 1 tačka 11 i člana 103 stav 2 i 5 istog Zakona, u dijelu koji se odnosi na oficire, odnosno na formacijska mjesta oficira i određivanje oficira za vršioca dužnosti, nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaju da važe danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore - zaključeno je u saopštenju za javnost.

Tag: sud