Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Kad god se politika umiješa u predmet sigurne su dvije stvari - optuženi će završiti u pritvoru, ali će sigurno na kraju biti odlobođeni, poručio je advokat Stefan Jovanović gostujući u emisiji „Na kraju dana“.
&nbsp;U svim predmetima koji su od interesa politici, svaki upliv politike, ubijeđen je advokat, dovodi do toga da se radi na štetu optuženih lica, makar u dijelu da se pritvor odredi ili produži. Jovanović ocjenjuje i da su javni istupi političara i komentarisanje slučajeva, definitivno ciljani uticaji.
„Političar koji u tom trenutku iznosi svoju tezu, on možda i ne razmišlja šta je posljedica te teze. On samo misli – brzo su mi izbori ili da izađe u medije. On razmišlja o tome, ne razmišlja o ljudskim sudbinama, ne razmišlja o tome da će dosta ljudi biti u pritvoru... Svaki istup političara, pogotovo onog sa pozicije moći (predsjednik Vlade, ministri...), mnogo je i daleko više od neprimjerenog uticaja i može biti i zastrašivanje jer vas izlaže, pogotovo sudije, linču javnosti“ istakao je Jovanović.
Slučaj "Tunel" jedna od najvećih sramota koja je zadesila bezbjednosni sektor
Jovanović, koji je bio advokat u slučaju "Tunel" za koji je nedavno izrečena oslobađajuća presuda za sve optužene, kazao je da je i sam sudija u slučaju rekao da je to jedna od najvećih sramota.
"Sudija Lončar prilikom obrazloženja oslobađajuće presude rekao je da je to najveća sramota ili makar jedna od najvećih koja je zadesila bezbjednosni sektor. Tunel tih proporcija, tih razmjera prosto je nemoguće da se mogao iskopati, a da službe bezbjednosti to nisu znale, nisu djelovale preventivno itd. Tu su i sudovi, tužilaštva, predsjednik, Skupština, Centralna banka... Najvažnije institucije države su u zaista malom radijusu u prostornom smislu, a opet se desilo da se jedan zahtjevan građevinski poduhvat, koji je i vremenski trajao, izvede bez ikakvih problema“, rekao je advokat.
Ono što daje, kaže Jovanović, primjese komedije ovom slučaju je način na koji se tunel otkrio.
„Tunel se otkrio tako što je jednoj od zaposlenih bilo hladno, osjetila je promaju i na taj način se došlo do otkrivanja tunela. Da toj gospođi nije bilo hladno, postavlja se pitanje kada bi se tunel otkrio i na koji način“, rekao je on.
Sudija Lončar naveo je da nije utvrđen motiv kopanja tunela.
„Nije bilo dokaza i to je negdje mana same istrage. Postupajući tužilac je u svojoj završnoj riječi profesionalno nastupio i rekao da motiv ostaje nepoznat, da je nalogodavac nepoznat, da stanje stvari nije dovoljno razjašnjeno, ali on je smatrao da na osnovu dokazne građe, ta lica koja su bila na optuženičkoj klupi zapravo izvršioci tih krivičnih djela. I sam tužilac je problematizovao ta pitanja. I moguće je da nemamo odgovor na ista, jer je kvalitet istrage i kvalitet dokazne građe bio takav. Sudija Lončar je to u završnoj presudi apostrofirao“, ističe Jovanović.
Posjeta Abazovića, Adžić licu mjesta - politička propaganda i populizam
Jedan od propusta same istrage jeste dopuštanje da na lice mjesta izađu bivši premijer Dritan Abazović, ministar Filip Adžić, ministar pravde Marko Kovač.
„Posjeta tunelu je bila za vrijeme trajanja uviđaja. Uviđaj nije bio završen, on je trajao danima. Tim povodom oglasili su se i ODT u Podgorici i Vrhovni sud. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je reklo da oni nisu bili upoznati sa tom posjetom, a Vrhovni sud je rekao da je posjeta izvršena bez dozvole suda i za vrijeme trajanja uviđaja. Radilo se o političkoj propagandi, o populizmu a na uštrb samog postupka. Imate posjetu vrha policije, Vlade, za vrijeme dok traje uviđaj, a čak su i tog dana neki materijali, predmeti pronađeni. Ti predmeti su bili vještačeni i DNK materijal nije na njima bio pronađen, ali da jeste bio pronađen oni bi bili pravno nevaljani jer su pronađeni za vrijeme trajanja te ekspedicije“ pojasnio je advokat.
Mišljenja je da se tunel nije smio zatrpati.
„Mogli ste da odradite rekonstrukciju i niz radnji, ali nijednu nije bilo moguće preduzeti zato što je tunel zaključkom Vlade zatrpan. Sudija Lončar kada je rekao da se radi o najvećoj sramoti rekao je da je i zato što je Vlada Crne Gore, niko drugi, zatrpala taj tunel i onemogućila tužilaštvo da preduzme više dokaznih radnji koje bi možda doprinijele rasvetljavanju ovog slučaja“, kaže Jovanović.
Na pitanje da li je neozbiljno to što je Abazović izašao i javno rekao da je slučaj tunela riješen, Jovanović odgovara da je to više od neozbiljnog.
„U tom trenutku imate predsjednika Vlade Crne Gore koji javno komentariše u negativnom kontekstu određeni krivično pravni događaj, a to sluša sudija koji treba da odluči da li će taj optuženi da ode ili mu se produži pritvor. Sudija je isto od krvi i mesa, i on zna da će biti izložen neviđenom linču ako taj pritvor ne odredi ili ne produži“, istakao je Jovanović.
„Abazović oprao ruke od svega, vjerovatno iste te ruke pravde“
I u slučaju šverca kokaina pronađenog u pošiljci banana za koje su oslobođeni otac i ćerka, Budimir i Marina Krstović, koje je takođe zastupao Jovanović, svjedočili smo uplivu politike.&nbsp;
„Taj predmet je u startu riješio sudija za istragu Višeg suda Radomir Ivanović. On je odbio predlog Budimiru i Marini Krstović pritvor i odredio mjere nadzora. Kada je ta odluka donijeta, sjećam se reakcija javnosti i politike. Mislim da se niko od tih ljudi pomenutom sudiji nije izvinio a trebalo je. Budimir i Marina su pravosnažno oslobođeni od te optužbe, što dokazuje da je Ivanović taj slučaj riješio. Tada smo imali istup manje više istih političara, i jedan linč javnosti u odnosu na sudiju Ivanovića“, rekao je Jovanović.
Advokat podsjeća da je, kada je predmet pravosnažno okončan, Abazović je oprao ruke od svega toga.
„Vjerovatno iste te ruke pravde. Oprao i rekao da on nije uticao na to. Jeste, i ne samo on. Svi oni koji su napali sudiju Ivanovića zbog donošenja takve odluke zapravo su podjednako krivi koliko i Abazović... Jer da je odluka sudije Ivanovića ostala na snazi, naknada štete koju ćemo svi zajedno plaćati, bila manja“, poručio je Jovanović.
"Ne daj bože da je Lazović podržao štrajk pritvorenika, bio bi oglašen za organizatora"
Osvrnuo se i na postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića kojeg zastupa u predmetu pred Višim sudom. &nbsp;Poručuje da nema razloga i zakonskih osnova za njegov pritvor.
"Zoran Lazović je neko ko je prije otpočinjanja postupka i vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca upoznao sa tim da je on svjestan da će biti lišen slobode, da to zna i tražio je da ga pozovu na razgovor i pitaju što god treba. Sama ta okolnost bi sudu trebala da znači – znam da ćete me lišiti slobode, ali ja ne idem nigdje. Ne samo da ne ide nigdje, nego vam govori – tu sam, kad god hoćete ja ću doći. Na terenu prava to znači – ne postoji opasnost od bjekstva. Ne da Lazović nije pokušavao da pobjegne, nego je pošao u susret svemu tome što dolazi iz tužilaštva. Pritvor je nepotreban kada su u pitanju Lazović i Milivoja Katnića“, jasan je advokat.
Međutim, ističe advokat, pretpostavka nevinosti je apsurd u Crnoj Gori, odavno ne postoji.&nbsp;
"Pogotovo kada su u pitanju ljudi koji su od političkog interesa, kada su politički targetirani. Apsolutno nema dokaza koji bi išli u prilog tezi optužbe, to će se na kraju dokazati", dodao je.
Tome u prilog, ističe i činjenicu da se Zoranu Lazoviću spočitavaju stvari za koje nije ni bio nadležan.&nbsp;
"Taj čovjek nije bio aktivan duži niz godina, a politika ga i za taj period nastoje da ga inkriminišu. Bio je optuživan i za organizaciju protesta, čovjek je u ćeliji i nema kontakta ni sa kim... Ne daj bože da je podržao štrajk pritvorenika, ne bi sigurno bio član štrajkačkog odbora, nego bi bio oglašen za organizatora“, poručuje Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpT1WnBeJXaw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Kad se politika umiješa u predmet - optuženi će završiti u pritvoru, ali će sigurno biti oslobođeni

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je do 20. oktobra pritvor V.B. koji se sumnjiči za davanje novca na kamatu.
Ova odluka je donijeta na prijedlog podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva od 18. septembra.
- Vrhovni sud je ocijenio da postoje osnovi sumnje da je V.B. u dužem vremenskom periodu davao novac na zajam uz nesrazmjerno visoke kamate, pribavljajući sebi protivpravnu imovinsku korist koja prelazi 30 hiljada eura - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Pritvor mu je produžen zbog uticaja na svjedoke, kao i zbog opasnosti da bi mogao ponoviti krivično djelo.
- Pritvor okrivljenom prvobitno određen Rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici 22. juna 2025. godine, a produžen rješenjima vijeća tog suda 18 jula i 19. avgusta 2025. godine, tako da po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore može najduže trajati do 20. oktobra - kazali su u Vrhovnom sudu.

Osumnjičenom za davanje para na kamatu pritvor produžen do 20. oktobra

Najmanje šestoro ljudi ubijeno je, a 22 povrijeđeno kada su trojica militanata Džaiš el-Adla napala sudnicu u Zahedanu, glavnom gradu pokrajine Sistan-Balučistan na jugoistoku Irana. 
 
Iransko ministarstvo pravde je u današnjem saopštenju napad nazvalo terorističkim, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Džaiš el-Adl, balučka separatistička militantna grupa za koju se vjeruje da djeluje iz susjednog Pakistana, preuzela je odgovornost za napad u izjavi na svom Telegram kanalu. 
 
Grupa je poručila pravosudnim radnicima da Sistan-Balučistan "više nije sigurno mjesto" za njih. 
 
Iranski mediji su izvijestili da su sva tri napadača ubijena u napadu. 
 
To je najsmrtonosniji napad militantne grupe u Iranu od oktobra 2024. godine, kada su militanti Džaiš el-Adla iz zasjede napali policijski konvoj i ubili deset policajaca. 
 
Džaiš el-Adla, koju su i Iran i Sjedinjene Američke Države označili kao terorističku organizacju, više se puta sukobljavao sa bezbjednosnim snagama i iranskim graničarima u pokrajini Sistan-Balučistan. 
 
Pripadnici manjine Baludž, od kojih su mnogi sunitski muslimani u većinski šiitskom Iranu, dugo se suočavaju s nesrazmjernom diskriminacijom i nasiljem od strane vlasti. 
 
Područje je takođe dugo bilo ključna tranzitna ruta za narkotike krijumčarene iz Avganistana prema Zapadu.

U napadu na sud u Iranu ubijeno šestoro ljudi

Predsjednica Osnovnog suda u Bijelom Polju, sutkinja Gorica Đalović, donijela je rješenje kojim je potvrđena optužnica Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju, podignuta protiv Alije Balijagića iz Bijelog Polja.
Balijagiću se na teret stavljaju dva krivična djela: nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, i teška krađa.
Prema navodima iz optužnice, ova djela su, kako se sumnja, počinjena na teritoriji Republike Srbije.
Postupak protiv Balijagića biće nastavljen pred nadležnim sudskim organima, u skladu sa zakonskim propisima.

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Položaj crnogorskih sudija veoma je kompleksan i opterećen brojnim izazovima, a najznačajniji su veliki broj predmeta, neadekvatni uslovi rada i plate koje su neadekvatne za posao koji rade. 
 
To su u podkastu agencije MINA ocijenili predsjednik Upravnog suda i prvi čovjek Udruženja sudija Miodrag Pešić i član Sudskog savjeta i sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetković. 
 
Pešić je ocijenio da je položaj crnogorskih sudija veoma kompleksan i opterećen brojnim izazovima. 
 
On smatra da je jedan od ključnih problema u funkcionisanju crnogorskog sudstva veliki broj predmeta sa kojima se sudije sreću. 
 
„Sa druge strane, imamo neadekvatne prostorne kapacitete. Treća stvar je i finansijska situacija u kojoj se sudije nalaze“, rekao je Pešić. 
 
On je objasnio da misli na zarade kako sudija, tako i stručnog osoblja, jer su plate nedopustivo niske za obim odgovornosti. 
 
„Mislim i na zapisničare i na administraciju koja radi u sudskom sistemu i na one ljude koji pružaju najveću podršku sudijama, a to su sudijski savjetnici“, rekao je Pešić. 
 
On je kazao da je Udruženje sudija u zadnjih godinu uložilo mnogo napora da pokuša da te stvari na neki način izniveliše i omogući sudijama i ostalim zaposlenim u sudskom sistemu zarade koje bi bile dostojne funkcije koje obavljaju. 
 
Ćetković smatra da je položaj sudija u crnogorskom društvu veoma loš i ispod dostojanstva sudijske funkcije. 
 
„Sa druge strane, potpuno razumijem građane koji nijesu zadovoljni našom efikasnošću, ali kad nemate uslove da isporučite rezultate, ti rezultati izostaju, ali oni nijesu isključivo jedino krivica crnogorskih sudija“, rekao je Ćetković. 
 
Pešić je govoreći o nacrtu zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, naveo da je izvršna vlast preuzala obavezu da do 31. marta ove godine utvrdi predlog tog akta. 
 
„Na početku stvari nijesu išle lako, jer se na neki način odustalo od tog zakona, ali je onda Udruženje sudija izvršilo institucionalni pritisak i dogovorili smo se da krenemo u izradu tog nacrta zakona“, rekao je Pešić. 
 
On je kazao da je formirana radna grupa koja je intenzivno radila prvih mjesec, i da je u januaru nacrt zakona urađen. 
 
„Ostale su još neke manje bitne stvari, neke tehničke stvari i ono čemu se mi nadamo je da bi radna verzija trebalo da bude uobličena do kraja jula, prije nego što odemo na odmore, da bi se ušlo u dalju proceduru na jesen“, naveo je Pešić i dodao da očekuju da taj zakon bude usvojen do kraja godine. 
 
On je rekao da je Udruženje izdejstvovalo i da se, kao prelazno rješenje, imajući u vidu lošu ekonomsku situaciju u kojoj sudije nalaze, izmijeni Zakon o sudskom savijetu i sudijama, u dijelu koji bi omogućavao uvećanje zarade od 30 odsto sudijama. 
 
Pešić je kazao da je Predlog zakona utvrđen i da se nalazi u skupštinskoj proceduri već dva mjeseca, ali da još nije stavljen na dnevni red Skupštine. 
 
„Nemamo informaciju šta je razlog, osim iz medija što čujemo da se to uslovljava sa eventualno vetingom, sa čim nemamo problem, jer i mi želimo da vidimo da li u sudijskim redovima imamo sudije koje ne zaslužuju da budu u sudskom sistemu“, rekao je Pešić. 
 
On je poručio da ukoliko neko želi da sprovede veting, Udruženje podržava provjeru sudija. „Samo želimo da proces provjere bude fer i transparentan da se ne pretvori u neki politički progon ili progon po drugom osnovu“, rekao je Pešić. 
 
On je naveo da je u anketi od 70 studenta na pitanje koliko njih se želi bavi sudijskim poslom nakon završetka Pravnog fakulteta, samo dvoje reklo da bi se bavilo sudijskim poslom. 
 
Govoreći o vetingu, Ćetković je poručio da sudije nemaju ništa da kriju i da su apsolutno otvoreni i transparentni da provjera bude sprovedena, pod strogim međunarodnim standardima koji su već ustanovljeni. 
 
„Veting se ne sprovodi po bilo čijoj želji. Tu se ne odstranjuju oni koji politički nijesu podobni. Veting podrazumijeva provjeru kako imovine, tako i stručnih sposobnosti i integriteta, ponavljam na osnovu kriterijima koji su na međunarodnom nivou već iskristalisani“, istakao je Ćetković. 
 
On je međutim rekao da mu se čini da priča o vetingu u crnogorskom društvu poprima neku vrstu zastrašivanja. 
 
Ćetković je poručio da je za njega u redu da pravosuđe, kao i svi drugi oblici javnog djelovanja, bude podvrgnuto objektivnoj i svrsishodnoj kritici u cilju usavršavanja i unapređenja demokratskog sistema. 
 
„Međutim, ukoliko vi te kritike ciljano upućujete u namjeri da kritikujete presude sa kojima vi lično iz nekih subjektivnih razloga nijeste zadovoljni, ne postiže se ono što treba da bude smisao jedne kritike, već želite određenu dominaciju nad pravosuđem“, rekao je Ćetković. 
 
Govoreći o uslovima u kojima rade sudije, Ćetković je kazao da je posljednji objekt koji je namijenjen za pravosuđe u Crnoj Gori izgrađen 1988. godine. 
 
„Da li je to samo odgovornost sudija? Smatram da nije. Da slika pravosuđa i slika sudstva treba da odražavaju jednu ukupnu sliku u društvu, tako da smo svi zajedno odgovorni za to kako funkcionišemo kao sistem“, ocijenio je Ćetković. 
 
Pešić smatra da činjenica da je posljednja zgrada za pravosuđe napravljena 1988. godine jasno ukazuje na višedecenijski maćehinski odnos prema pravosuđu u Crnoj Gori. 
 
Kako je ocijenio, crnogorskom društvu nedostaje opšte pravne kulture, jer se često ne poštuju sudske odluke, a čak i neki visoki funkcioneri pozivaju da se te odluke ne poštuju. 
 
„Sve to ugrožava i unižava autoritete sudske grane vlasti i kada svemu tome dodamo i neadekvatne uslove rada i niske zarade sudija i ostalog sudijskog kadra, dolazimo do zaključka da je nebriga o sudskoj grani vlasti na veoma visokom nivou“, rekao je Pešić. 
 
On je kazao da je blizu 25 godina u sudskom sistemu i da se za sve to vrijeme priča o izgradnji Palate pravde, ali da nikada do sada nije vidio čak ni idejno rješenje. 
 
Kako je istakao, Upravni sud je smješten u poslovnoj zgradi i kada je formiran, odnosno kada je počeo sa radom, imao je pet sudija. 
 
„Mi dan danas radimo u istom prostoru koji je bio predviđen za pet sudija, iako imamo 16 sudija. Imamo dvije sudnice u kojima uopšte nema prirodne svjetlosti“, kazao je Pešić. 
 
Na pitanje da li ima pritisaka na sudije, Ćetković je odgovorio da sa svakom značajnijom presudom sudije koje ih donose pritiske osjećaju vrlo snažno. 
 
„Nijesu ti pritisci vezani za pritisak oči u oči i neku vrstu prijetnje. Kada vi treba da objavite neku svoju odluku, onda počnu da vas targetiraju u medijima i da o vašoj presudi već govore na način da može biti prihvatljiva jedino onako kako je oni vide“, naveo je Ćetković. 
 
On smatra da sudije koje drži do svog integriteta treba da ostanu imune na takvu vrstu pritiska, ali da je to u današnjem društvu veoma teško. 
 
„Jedno je kada ovako u studiju i na nekim stručnim skupovima govorimo i o sudijskoj hrabrosti i o sudijskom integritetu, ali je to sasvim drugačiji utisak kada se nađete u situaciji da donosite odluku koja mora biti zasnovana na onome što ne odgovara određenim centrima moći“, rekao je Ćetković. 
 
Kako je kazao, tada su na udaru ne samo sudije, nego i članovi njihove porodice, prijatelji. 
 
Ćetković je rekao da je kao član Sudskog savjeta vrlo aktivan u zaštiti integriteta kolega. 
 
I Pešić je je istakao da nema dilemu da politički pritisci postoje i da će uvijek postojati. 
 
„Pitanje je samo kako mi da učinimo sudski sistem rezistentnim na te vrste pritisaka. Uduženje sudija je na zadnjih nekoliko godina, možda, bilo (naj)značajniji branič sudijske nezavisnosti“, smatra Pešić. 
 
On je rekao da se nada da su sudje u Crnoj Gori imune na pritiske i da kroz godine staža samo jačaju svoj integritet i na taj način postaju što rezistentnije na bilo koji vrstu prtiska. 
 
Pešić je naveo da je u Upravnom sudu ove godine bio priliv od 700-800 predmeta mjesečno. 
 
On je kazao da je taj priliv značajno manji nego, 2023. godine koja je bila rekordna po prijemu kad je primljeno 17,5 hiljada predmeta. 
 
„Razlog toliko broja predmeta je prije svega nepopunjenost Upravnog suda od 2021. godine. U jednom trenutku od predviđenih 16 mjesta mi smo imali samo devet sudija. Da ne govorimo o tome da nemamo ni dovoljan broj savjetnika“, istakao je Pešić. 
 
On je rekao da je drugi razlog velike preopterećenosti zloupotreba prava na slobodan pristup informacija i da se dešavalo da građani donesu po paket od 500 tužbi dnevno. 
 
„Vi na taj način zatrpavate administraciju suda i otežavate pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna pomoć Upravnog suda“, naveo je Pešić. 
 
On je istakao da se, kada se spoje svi ti faktori, dođe do toga da je Upravni sud najopterećeniji u Crnoj Gori i da svaki sudija ima u prosjeku preko dvije hiljade predmeta u radu. 
 
„Norma koju treba da ispuni sudija Upravnog suda je oko 300 predmeta godišnje. Prošle godine, izuzetnim angažovanjem sudija i sudskog osoblja, sud je završio rekordnih 11 hiljada predmeta, što je najveći broj završenih predmeta od postojanja suda“, kazao je Pešić. 
 
On je rekao da i pored toga nije evidentan vidan napredak u smanjenju zaostatka predmeta. 
 
Pešić smatra da je Zakon o upravnom sporu jedan od kočničara efikasnijeg rada suda. 
 
„Tek smo prije desetak, petnaest dana uspjeli da Skupština usvoji Zakon o izmjenama i dopunama zakon o upravnom sporu, koji omogućava ubrzanje postupaka pred Upravnim sudom jer smo predvidjeli da se predmeti ćutanja uprave mogu presuđivati i bez usmene rasprave“, naveo je Pešić. 
 
Ćetković je rekao da Crnoj Gori nedostaje oko 70 sudija i da je od projektovanih oko 330 sudija, popunjeno 260 sudijskih mjesta. 
 
On je istakao da je na početku mandata Sudskog savjeta primarni i osnovni cilj bio da budu popunjena sva ta mjesto u što kraćem roku. 
 
Prema riječima Ćetkovića, teško je prema trenutnom zakonskom rješenju napraviti takvu rezervu da imate u svakom trenutku raspoloživog sudiju kada se sudijsko mjesto uprazni, i iz Sudskog savjeta su na to ukazivali prilikom izmjene Zakona o Sudskom savijetu i sudijama. 
 
„Dali smo vrlo jasne upute, međutim, zbog brzine postupka u kojem je trebalo izminiti taj zakon da bi se dobio takozvani Ibar, ostali su određena zakonska rješenja i mi i dalje imamo taj problem u praksi“, naveo je Ćetković. 
 
On je kazao da se Sudski savjet trudi i da redovno raspisuju oglase, ali da se na svaki od tih oglasa javi ili traženi broj kandidata ili značajno manje, što je posebno naglašeno na sjeveru države. 
 
„Na posljednjem oglasu za 15 upražnjenih sudijskih mjesta imali smo interesovanje samo dva kandidata. Dok god ne popunimo sva sudijska mjesta, nećemo moći odgovoriti broju predmeta koji pristiže pred crnogorske sudove“, kazao je Ćetković. 
 
On je rekao da je u prosjeku prethodne tri godine pred crnogorskim sudovima zaštitu svojih prava tražilo oko 95 hiljada građana i da nije izvodljivo da ukupan prilip predmeta bude riješen na nivou godine. 
 
„I svake godine povećavamo taj zaostatak nerešenih predmeta. Pred crnogorskim sudovima prošle godine bilo je oko 75 hiljada nezavršenih predmeta“, naveo je Ćetković. 
 
On je dodao su crnogorski sudovi prošle godine riješili nešto preko 85 hiljada predmeta. 
 
„Razlika je bila na nivou nekih sedam hiljada predmeta i kada se ona doda na nekih 67 ili 68 hiljada nezavršenih predmeta iz 2023. godine, vidljiv je procenat rasta nezavršenih predmeta“, dodao je Ćetković. 
 
On smatra da će crnogorski sudovi, kada uspiju da postignu punu ažurnost, zavrijediti pažnju crnogorske javnosti. 
 
„Možda i onih institucija od kojih očekujemo podršku da se konačno okrenu nama i da nam pomognu da ovaj problem riješimo“, kazao je Ćetković. 
 
On smatra da, ukoliko se samo od crnogorskih sudova bude čekalo da u sadašnjim uslovima smanje broj zaostalih predmeta, nijesu realna obećanja da Crna Gora možemo ući u Evropsku uniju (EU) do 2028. godine. 
 
„Ukoliko želimo u EU, moramo napraviti čvrst i jak sistem u pravosuđu koji će biti prije svega efikasan i ažuran, jer se jedino tako možemo pridružiti porodici razvijenih evropskih država. Jedino na taj način možemo osigurati ono što je prioritet naših građana, a to je puna i jasna vladavina prava u crnogorskom društvu“, istakao je Ćetković. 
 
Pešić je ocijenio da problemi sa kojima se suočavaju sudovi, utiču na efikasnost njihovog rada. 
 
On je rekao da, kada se sumiraju svi razlozi koji dovode do neefikasnosti sudskog sistema, materijalni položaj sudija nije u direktnoj vezi sa efikasnošću, jer svaki sudija ima svoj integritet, dostojanstvo i moralnu ljestvicu u ophođenju prema ljudima i prema predmetima. 
 
„Ali država treba da shvati ulaganje u pravosuđe kao investiciju, investiciju koja dopronosi vladavini prava, a ne kao trošak za društvo“, zaključio je Pešić.

Položaj sudija kompleksan i opterećen brojnim izazovima

Tuzaninu I.Š. (27) izrečena je kazna zatvora u trajanju od 15 dana zbog vožnje pod dejstvom marihuane, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Okrivljeni I.Š. (1998) iz Tuzi, oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana jer je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom marihuane. Njemu je kaznu u hitnom postupku izrekla sutkinja Slađana Barjaktarević, nakon što su potvrđeni navodi optužnog akta da je dana 02. juna oko 00,15 sati upravljao vozilom magistralnim putem Ulcinj-Bar u mjestu Kodre pod dejstvom &nbsp;marihuane - navedeno je u saopštenju suda koje potpisuje predsjednik Marko Đukanović.
U saopštenju se dodaje da je uz kaznu izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će izvšiti Uprava policije.&nbsp;

Tuzaninu 15 dana zatvora zbog upravljanja vozilom pod dejstvom narkotika

Osnovni sud u Ulcinju odredio je 27.marta pritvor u trajanju do 30 dana protiv osumnjičenogL.I. (31)iz Albanije zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teška djela protiv opšte sigurnosti iz čl.338 st.4 u vezi čl.327 st.5 u vezi st.2 Krivičnog zakonika Crne Gore.
- Pritvor je određen zbog postojanja opasnosti od bjekstva osumnjičenog - &nbsp;navode iz suda.

Državljaninu Albanije pritvor do 30 dana zbog smrti radnika na gradilištu u Ulcinju

Kod Skaj komunikacija nepoznat je način prikupljanja materijala, nepoznat je način dekripcije, nepoznat je način čuvanja, nepoznat je način transmisije, nepoznat je način obrade, nepoznat je način odabira. Jednom riječju, nepoznato je sve – kazala je u razgovoru za Portal ETV advokatica Bojana Franović Kovačević. Istakla je da i to nije samo problem jer se sve ovo može provjeriti, ali jeste problem što izvornom materijalu pristup nema ni naše tužilaštvo, a kamoli sud i odbrana. Dakle, niko u lancu dokazivanja u Crnoj Gori nikada nije pristupio izvoru podataka.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako komentarišite da od 2022. godine kada su dostavljene Skaj komunikacije do sada imamo samo jednu osuđujuću presudu?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: To je problem koji je nastato zbog više faktora. Prvi je što je dozvoljeno da se navodne komunikacije objavljuju u medijima prije nego što je sud uopšte stigao da zauzme bilo kakav stručni, odnosno pravni, stav o tome. Mislim da to nije bilo slučajno. Drugi faktor je količina materijala. Samo u jednom predmetu u kojem ja postupam baš prije neki dan na suđenju kada smo izvodili navodne komunikacije tužilac nam je rekao da ne shvatamo o čemu se radi, jer nam treba tri mjeseca dan i noć samo da pročitamo navodne komunikacije. E, sad uzmite broj predmeta u radu u Specijalnom odjeljenju i shvatićete da šest sudija koji svaki dan puno radno vrijeme u sudnici provedu sudeći te predmete nemaju ta tri mjeseca, dan i noć, da pročitaju sve. Sljedeće što utiče je što SDT odbrani po pravilu ne dozvoljava uvid u spise predmeta tokom trajanja istrage, pa taj materijal za koji nam, kako SDT tvrdi, treba tri mjeseca samo da ga pročitamo, prvi put dobijemo nakon što optužnica bude predata sudu na potvrđivanje.
PORTAL ETV: Da li jedan od razloga za odgađanja ročišta upravo to što obimne Skaj prepiske dobijate nakon što optužnica bude ptredata Sudu?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Tu neminovno dolazi do odlaganja ročišta iz potpuno opravdanih razloga. Nakon toga imamo situaciju što se iz istog materijala pravi više predmeta protiv istih ljudi, pa onda nakon potvrđivanja optužnice dolazi do beskonačnog spajanja, ili razdvajanja, tih postupaka po nekoliko puta što takođe utiče na dužinu postupka. U međuvremenu, imamo i taj problem da tokom trajanja postupka pred Višim sudom, kao prvostepenim, dolazi do izdvajanja određenih dokaza kao pravno nevaljanih, na koje odluke se onda SDT žali drugostepenom sudu, odnosno Apelacionom sudu Crne Gore, koji neće da donese odluku u meritumu i preinači ta rješenja, ako se već sa njima ne slaže, nego se stvara ping pong efekat tako što se te odluke ukidaju i vraćaju na ponovno odlučivanje. Sve to dodatno odugovlači postupak i jednostavno osnovne pretpostavke da se zaista suštinski jedan predmet ispita na glavnom pretresu dugo vremena ne mogu biti uopšte ispunjene. To stvara jedan haos i konfuziju i doprinosi atmosferi usljed koje vam je i došlo do apela sudija specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, na koji ni dan danas ne vidim da je iko okrenuo glavu. Zakonik o krivičnom postupku nije izmijenjen, broj sudija jeste povećan ali prostorni kapaciteti nijesu, pa vam onda ni taj broj sudija ne znači jer nemaju gdje da sude. Moram napomenuti i da ni saradnički kadar, koji je jako važan, nije povećan. Na ove probleme dodajte i da izvršna vlast nesporno vrši enormni pritisak na sudove i sudije, što dodatno komplikuje tok i dinamiku sudskih procesa. Sve ovo doprinosi tome da mi na današnji dan jednostavno nemamo uslova da zaista u nekoj pristojnoj atmosferi, bez pritisaka, ispitamo i provjerimo o kakvom se materijalu radi, čujemo argumente jednih i drugih, i sve to zaista raspravimo u kontradiktornom postupku.
PORTAL ETV: Koje su ključne stavke zbog čega po Vašem mišljenju Skaj komunikacije ne mogu biti dokaz?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: To je zapravo vrlo jednostavno, ključna stavka je ta što ne možete da provjerite integritet podatka. Prije svega nepoznat je način prikupljanja materijala, nepoznat je način dekripcije, nepoznat je način čuvanja, nepoznat je način transmisije, nepoznat je način obrade, nepoznat je način odabira. Jednom riječju, nepoznato je sve. I to nije samo po sebi problem jer se sve ovo može provjeriti, ali jeste problem što izvorni materijal i pristup istom nema ni naše tužilaštvo, a kamoli sud i odbrana. Dakle, niko u lancu dokazivanja u Crnoj Gori nikada nije pristupio izvoru podataka. I ovo bi se moglo nekako prenebregnuti da je ovaj materijal izuzet kako se izuzimaju po pravilu elektronski dokazi u smislu Evropske konvencije o visokotehnološkom materijalu i da je svaka radnja istražnih organa audio vizuelno dokumentovana. Obaveza postupajućih istražnih organa je da prilikom preduzimanja bilo koje radnje u vezi sa elektronskim dokazima da audio vizuelno snima tu radnju, da objašnjava proces koji je u toku, da se tačno navede koji alati se koriste i koje metode i tome slično. Elektronski podaci se smatraju kvarljivom robom i zbog toga postoji niz koraka koje morate ispoštovati kako bi zaštitili integritet podataka. Pod uslovom da znate sve naprijed pobrojano, možemo da pređemo na sledeću temu i da pričamo da li je taj materijal upotrebljiv u nacionalnim postupcima, u smislu - da li je on pribavljen u skladu sa nacionalnim zakonom. Tek nakon svega toga dolazi na red priča o tome da li su navodne komunikacije provjerljive, to jest da li je sadržaj istih moguće provjeriti ili potvrditi drugim dokazima. Ni jedna od pobrojanih stavki se trenutno u našim sudovima ne uzima u obzir i to je nešto što treba svakoga da zabrine. Ništa nismo dobili ako za par godina svi ovi postupci počnu iznova, a počeće, samo smo odložili rješavanje problema i napravili ga još većim.
PORTAL ETV : Na jednom od ročišta za kontrolu optužnice ukazali ste da SDT na neki način „manipuliše“ Skaj porukama. Na osnovu čega ste došli do takvog saznanja?&nbsp;
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Jednostavno, čitanjem optužnice i upoređivanjem navoda iz optužnice sa dostavljenim materijalom i materijalom objavljenim u medijima šest mjeseci prije podizanja optužnice. Mene često pitaju mislim li stvarno da je neko izmišljao i pisao poruke, a ja im kažem da manipulacija materijalom ne znači samo dopisivanje nekog sadržaja, već i njegovo izostavljanje, odnosno brisanje. E, u ovom mom slučaju su izostavljene poruke - i to poruke koje bitno mijenjaju sadržinu komunikacije i kontekst. To me vraća na Vaše prethodno pitanje, kako da tvrdimo da niko nije uticao na integritet podataka i autentičnost ako se ovakve stvari dešavaju i ako nemamo sve što sam prethodno navela?
PORTAL ETV: Da li je tačno da se na osnovu jedne poruke pokreće više postupaka? Što u stvari to govori o Tužilaštvu i Sudu (koji potvrđuje te optužnice)?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Tačno je. I to najbolje govori da niko nema vremena i da niko zaista ne čita te komunikacije, sve dok se ne dođe do faze glavnog pretresa i izvođenja tog dokaza. Pa čak i tada, sud ne sprovodi taj dokaz kako bi po ZKP-u morao nego, evo sad baš u jednom mom predmetu imamo taj problem, sud samo konstatuje da je pregledan fajl, iako zapravo sudija ne čita ni jednu jedinu poruku, niti iko ima vremena da iste pregleda. Tu idemo i korak dalje, pa kažemo da smo pregledali i audio fajlove, vjerovali ili ne, sve kako bi se što prije pretrčala komunikacija i donijela presuda u onom čuvenom roku od tri godine.&nbsp;
PORTAL ETV : Mnogo predmeta je pokrenuto na osnovu tih poruka - da li smatrate da Viši sud ima dovoljno sudija da privede te procese kraju i donese presude?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Nema, i to ni sa ovim novim izabranim sudijama. Jednostavno nema.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako komentarišete da SDT ekspresno postupa u nekim slučajevima gdje ima Skaj razgovore, a u nekim slučajevima iziđaji traju?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Kad vidimo da ti izviđaji služe da bi se neko sa kapije vratio ponovo u pritvor kad prođe tri godine, a da nije donijeta presuda, ja ne mogu a da ne mislim da je u pitanju zloupotreba procesnih ovlašćenja. Ako vi stvarno rješavate problem organizovanog kriminala i stvarno imate materijal za koji vjerujete da je ispravan i pravno valjan, ne znam čemu takvu postupanje. Pa upravo takvo taktiziranje sa podnošenjem optužnica nas dovodi do ovog haosa koji nastaje u sudu.&nbsp;
PORTAL ETV: Možete li prokomentarisati stav Vašeg kolege Veselina Radulovića koji je iznio na Javnom servisu da se vodi vještačka polemika da li je Skaj dokazi ili ne?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Nije tačno. I to nije moje mišljenje, to je stav i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Evropskog suda pravde u Luksemburgu. U predmetu Suda u Strazburu Jalčinkaja protiv Turske taj sud vam nalaže da preduzmete sve one korake koje sam u uvodnom dijelu objasnila kako bi nacionalni sud mogao da donese zaključak o valjanosti, jer u konačnom samo nacionalni sud i treba da zaključi da li je dokaz valjan ili ne. Isto nam je rekao i Sud u Luksemburgu u predmetu iz suda u Berlinu: morate sve provjeriti i morate dozvoliti odbrani sve da vidi. Tek tada možemo da počnemo raspravu o valjanosti. Nakon ove odluke Suda pravde, sud u Berlinu je oslobodio optuženog i naveo čak da postoji ozbiljna sumnja u zakonitost postupanja istražnih organa prilikom prikupljanja materijala sa jedne druge kriptovane aplikacije. Dakle, nije vještačka polemika, nego veoma stvarna i živa, kako u Evropi, tako i kod nas. Činjenica da postoje postupci i da se donose odluke ne znači da dileme nema, naprotiv, dilema je svakim danom sve veća. Eto smo sad imali medijske naslove da je Apelacioni sud presudio konačno da je Skaj materijal pravno valjan dokaz, ali su to tako uradili da su otvorili još više problema sudećim sudijama. Dali su obrazloženje koje ni tužilaštvu nije prihvatljivo, vjerovali ili ne. Sada, umjesto da stvari budu jasnije, nakon odluke drugostepenog suda, mi imamo još više problema da rješavamo u prvom stepenu i još više dilema.&nbsp;
Mislim da nam je svima prijeko potrebna dodatna edukacija i o samoj biti elektronskih dokaza, o pravnoj prirodi, o načinima pribavljanja, o evropskim standardima upotrebe istih, i još mnogo čemu. Napredak tehnologije na današnji dan pravosuđe, u ovom smislu, ne može da isprati i to je mnogo veći problem od pitanja jesu li materijali sa Skaj komunikacijama pravno valjan dokaz ili ne. Potpuno smo nespremni za ono što nam sjutra donosi.

Marija Žižić

Pritisak izvršne vlasti na sudije dodatno komplikuje procese

Predstavnici američke agencije vijesti Asošijeted pres su od saveznog suda SAD tražili da naredi administraciji predsjednika Donalda Trampa da joj vrati pun pristup Bijeloj kući koja joj ga je oduzela prije mjesec i po jer AP neće da Meksički zaliv naziva "Američkim" kako je naredio Tramp.
Savezni sudija je 24. februara odbacio žalbu po skraćenom postupku koju je podnio AP, stub američkog novinarstva, da joj vrati puni pristup Bijeloj kući, bez odlučivanja o meritumu spora. Zamolio je obije strane da mu u pisanom obliku iznesu argumente i zakazao novo ročište da bi se o njima razgovaralo.
Ali, prošlog četvrtka sudija nije donio odluku, već rekao da će to učiniti "u odgovarajuće vrijeme".
Agenciji je posebno zabranjen pristup Trampovoj Ovalnoj kancelariji i zvaničnom predsjedničkom avionu "Air Force One" zbog odbijanja da se pridržava novog američkog naziva Meksičkog zaliva, preimenovanog u "Američki zaliv" dekretom koji je potpisao Tramp.
AP je 21. februara podnio tužbu protiv Suzi Vajls, šefice kabineta Bijele kuće, Tejlora Budoviča, jednog od njenih zamjenika, i Karolajn Livit, predsjedničke portparolke.
Advokat agencije Čarls Tobin osudio je "podlu odmazdu" koja je imala "zastrašujući efekat na sve novinarske aktivnosti" u Sjedinjenim Državama.
- Od našeg izbacivanja, imali smo mnogo teškoća da ostanemo u trci - s konkurentskim medijima, svjedoči šef fotografa AP-a u Bijeloj kući Evan Vuči.
Advokat Ministarstva pravde, Brajan Hudak, odgovorio je u ime Trampove administracije da je odobravanje pristupa novinara pravo Bijele kuće.
- Ne postoji pravo na pristup štampe (državnim ustanovama) po Prvom amandmanu na Ustav SAD koji garantuje slobodu štampe i izražavanja - rekao je on.
Trampova administracija u svojim pisanim argumentima podnijetim sudu kaže da se u ovom slučaju "radi o tome da li Ustav zahtijeva od predsjednika Sjedinjenih Država da favorizuje Asošiejted pres u odnosu na sve druge medije i da mu da trajne prednosti i poseban pristup samo zato što su prethodne administracije tako odlučile" i zaključuje da je "odgovor kategorično 'Ne!' ".
U uredničkoj napomeni, AP je objasnio da izvršna naredba američkog predsjednika o promjeni naziva Meksičkog zaliva u "Američki zaliv" važi samo u Sjedinjenim Državama, dok Meksiko i druge zemlje i međunarodne institucije nisu obavezne da je poštuju.
- Asošiejted pres će ga nazivati prvobitnim imenom, a istovremeno će uvažiti nov naziv kojeg je izabrao Tramp - kaže je agencija, podsjetivši da se Meksički zaliv tako zove više od 400 godina.
Agencija AP, koju je 1846. godine osnovala grupa njujorških novina, zapošljava više od 3.000 ljudi širom svijeta, je po podacima za 2023. godinu objavila više od 375.000 tekstova, 1,24 miliona fotografija i 80.000 video-snimaka.

Agencija AP preko suda traži da se vrati u Bijelu kuću

Austrijske vlasti identifikovale su 33-godišnju Kerstin Gurtner kao ženu koja je preminula od smrzavanja tokom uspona na Grosglokner, najvišu planinu u Austriji. Njen partner, 39-godišnji Tomas Plamberger, optužen je za ubistvo iz nehata, pošto je partnerku ostavio iznemoglu i samu na planini na -20 stepeni Celzijusa.
Gurtner je sebe na društvenim mrežama opisivala kao zaljubljenicu u planine i zimu, ali je i pored toga bila je neiskusna planinarka. S druge strane, Plamberger je bio iskusni alpinista koji ju je poveo na zahtjevan noćni uspon na 3.657 metara, pri temperaturama daleko ispod nule.
Par je na uspon krenuo iako mlada žena nije bila adekvatno pripremljena za takve uslove, a njeno tijelo je pronađeno svega 45 metara ispod vrha grebena.
Javno tužilaštvo u Insbruku tvrdi da je Plamberger bio odgovoran za bezbjednost svoje partnerke jer je upravo on organizovao uspon.
- Oko dva sata ujutro optuženi je ostavio svoju djevojku nezaštićenu, iscrpljenu, hipotermičnu i dezorijentisanu, oko 50 metara ispod Grosgloknera. Žena se smrzla do smrti - navodi se u saopštenju tužilaštva.
Dodaje se da je Plamberger, kao iskusan alpinista koji je poznavao rutu i uslove, faktički bio “vodič” u tom usponu.
Prema optužnici, tokom dramatičnog uspona temperature su se spuštale i do –20 stepeni Celzijusa. Tužioci tvrde da Plamberger nije potražio pomoć ni kada je u 22:50 sati u blizini video policijski helikopter. Hitni poziv uputio je tek u 1:35 ujutro, a ubrzo poslije toga je isključio zvuk na telefonu.
Samo pola sata kasnije ostavio je Gurtner na zaleđenoj padini, iako su imali ćebad za hitne slučajeve koje je mogao da iskoristi. Nadzorna kamera ga je snimila kako se sam spušta s planine u 2:30 sati, daleko od mjesta gde je ostavio partnerku. Ponovni poziv spasilačkim službama uputio je tek oko 3:30 sati.
Plambergerov advokat je odbacio optužbe i tvrdi da je riječ o tragičnoj nesreći, a ne o krivičnoj odgovornosti.
Suđenje bi trebalo početi u februaru. Ako bude proglašen krivim za ubistvo iz nehata, Plambergeru prijeti kazna do tri godine zatvora.

Austrija: Suđenje alpinisti koji je ostavio devojku na -20 stepeni

Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni ni priuštivi modeli, već komercijalni projekti koji neposredno odstupaju od obaveza iz važeće državne Strategije socijalnog stanovanja, saopštili su iz Udruženje podstanara Moj Dom.
- Udruženje upozorava da se stambena politika u Crnoj Gori sprovodi u potpunoj suprotnosti sa državnom Strategijom socijalnog stanovanja i evropskim principima, iako se u javnosti stalno govori o evropskim praksama, a delegacije putuju u Beč i druge evropske gradove kako bi ih navodno proučavale - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, dok se institucije predstavljaju kao promoteri savremenih modela socijalnog stanovanja, u praksi donose i sprovode projekte koji sa evropskim standardima nemaju nikakve veze.
- Umjesto stvaranja javnog fonda stanova za priuštivi zakup, što je osnovni evropski standard koji je Beč razvio još prije 100 godina, kod nas se nude projekti koji se zasnivaju na prodaji stanova, bez trajnih rješenja i bez sistemske brige o najugroženijim grupama. U isto vrijeme, oni koji putuju u evropske gradove i javno govore o „evropskim modelima“, kada se vrate – ćute, drže se „pametno neutralni“ i time ostaju potpuno beskorisni u procesu unapređenja stambene politike - dodali su iz Udruženja.
Udruženje podstanara je zato pokrenulo inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara, predatu Skupštini, Ombudsmanu i Ministarstvu.
- Pozdravljamo činjenicu da je inicijativa evidentirana u skupštinskoj proceduri i očekujemo da će poslanici i nadležni organi konačno otvoriti institucionalni dijalog o položaju preko 100 hiljada podstanara u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
U narednim danima, kako su najavili, uputiće i zvanične zahtjeve Ministarstvu, Glavnom gradu i svim akterima koji su učestvovali u evropskim studijskim posjetama, tražeći javno objašnjenje o tome zašto se zvanična Strategija ne poštuje, zašto se evropski modeli selektivno koriste samo u promotivne svrhe i zašto se uporno izbjegava razvoj sistema socijalnog i priuštivog stanovanja, iako je to jedini održivi evropski put.
- Udruženje ostaje posvećeno cilju da Crna Gora napokon dobije pravedan, održiv i evropski model stanovanja, i zakon koji će prvi put u istoriji zaštititi prava podstanara - zaključuje se u saopštenju.

Udruženje podstanara: Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni, ni priuštivi modeli

Vojska Crne Gore (VCG) ključni je oslonac službama civilne zaštite u kriznim situacijama, a budžetom za narednu godinu potrebno je obezbijediti da VCG i službe civilne zaštite novu sezonu požara, ali i potencijalne druge prirodne nepogode, čekaju spremnije nego do sada.
To je ocijenjeno u razgovoru agencije MINA sa zamjenikom načelnika Štaba Generalštaba VCG za resurse i podršku Hajrudinom Đerekarcem i ekološkim aktivistom Vukom Vujisićem.
Đerekarac je istakao da je VCG prisutna u svim situacijama kada je stanovništvo Crne Gore ugroženo, naglašavajući da je podrška građanima u slučaju elementarnih nepogoda i angažman u podršci civilnim institucijama jedan od važnih zadataka VCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUtGcFNqIAWQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- VCG je prisutna u onim situacijama kada je ugroženo naše stanovništvo. Podrška civilinim institucijama je ne manje važna od odbrane države, ili učešća u međunarodnim misijama i operacijama kao članica NATO - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pripadnici VCG angažuju se u podršci civilnim institucijama ne žaleći svoj život, i to se pokazalo tokom požara ovog ljeta kada je stradao mlađi vodnik Dejan Božović u želji da pomogne građanima Crne Gore.
Vujisić je saglasan da je VCG u svim kriznim situacijama, pored civilnih institucija, značajno pomagala građanima, dodajući da se to posebno vidjelo tokom ovogodišnjih požara.
- Ali čini mi se da sve češće imamo postupanje Vojske zato što imamo manjkavosti u civilnoj službi zaštite, odnosno nedostatak sredstava, vozila i druge opreme - ocijenio je Vujisić.
Govoreći o ulozi VCG u kriznim situacijama, on je kazao da, osim razvoja avijacije i helikopterske jedinice, postoje mogućnosti koje se odnose na upotrebu dronova u gašenju požara, ili tokom drugih nepogoda.
- Uloga VCG je ogromna i veliku su žrtvu napravili ove godine, ali prosto moramo ulagati u kapacitete - poručio je Vujisić.
Prema njegovim riječima, potrebna je i briga o ljudima koji su na prvoj liniji fronta tokom kriznih situacija.
- Nadam se da naši donosioci odluka neće zaboraviti ono što se dešavalo ovog ljeta, kao i da će dodatno ulagati i u Vojsku i u službe civilne zaštite - istakao je Vujisić.
Govoreći o ovogodišnjim akcijama i angažovanju VCG na kopnu, u vazduhu i na moru, Đerekarac je istakao da je oko 350 pripadnika učestvovalo u gašenju požara u više crnogorskih opština.
Prema njegovim riječima, to iskustvo je pokazalo da je crnogorskim vojnicima za takve situacije potrebna bolja oprema.
Zato su, kako je naglasio, u VCG i Ministarstvu odbrane već preduzeli korake.&nbsp;
- Razvili smo kapacitete da Vojska može odgovoriti na prijetnje koje su bile aktuelne tokom ove i ranijih godine, bilo da se radi o borbi protiv požara, poplava, problema koje uzrokuju velike snježne padavine ili zemljotresi - naveo je Đerekarac, dodajući da izuzetno veliki angažman imali ove i 2021.
On je naglasio da, iako VCG ima veliki broj pripadnika, nijesu svi vojnici osposobljeni za rukovanje protivpožarnim vozilima, kao i da nijesu svi opremljeni da djeluju u gašenju požara.
Kako je istakao, ovogodišnje iskustvo sa požarima pokazalo da je da se moraju bolje i kvalitetnije opremiti pripadnici VCG za djelovanje u kriznim situacijama.
Ukazujući na to da je uloga VCG velika u kriznim situacijama, Vujisić je rekao da, osim požara, Crna Gora ima i druge rizike koji postoje u skladu sa klimatskim promjenama.
On je istakao i neophodnost preventivnog djelovanja.
- Imaćemo više poplava i više požara, nažalost. Zato moramo graditi sistem koji može odgovoriti tom izazovu, ali moramo raditi i na prevenciji - rekao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, vide se pomaci u unapređenju i sistema reagovanja i prevencije, a kada je u pitanju uloga VCG najznačajnije bi bilo iskoristiti mogućnosti kroz formiranje dronovske jedinice.
- Vojska tu ima šansu da za relativno mala sredstva uloži i modernizuje se - naveo je Vujisić, dodajući da bi to moglo privući mlade ljude da se uključe u rad VCG.
Vujisić smatra i da bi Crna Gora povećanje ulaganja u odbranu, na koje se obavezala u okviru članstva u NATO-u, mogla da iskoristi upravo u segmentu poboljšanja kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama nastalim usljed elementarnih nepogoda.
Kako je istakao, ono što Vojska radi u pravcu modernizacije ukazuje na to da će Crna Gora u narednom periodu imati modernu vojsku koja je spremna da odgovori na izazove.
- Pored toga, moramo raditi na prevenciji i na jačanju službi zaštite i spašavanja koje bi trebalo da budu primarni faktor za odbranu upravo od posljedica klimatskih promjena - rekao je Vujisić, podsjećajući da je važan i razvoj civilne zaštite u smislu volontera.
Na pitanje gdje je VCG u procesu modernizacije, Đerekarac je ukazao na najave iz Ministarstva odbrane i Generalštaba VCG da će planirati značajna sredstva za unapređenje ličnih sposobnosti pripadnika VCG, njihovih kapaciteta i kolektivne opreme.&nbsp;
Prema njegovim riječima, potrebe VCG su definisane, a budžetom za narednu godinu predviđena su sredstva za zadovoljene dijela tih potreba.
Đerekarac je rekao da bi VCG do naredne požarne sezone trebalo da ima 250 pripadnika koji su opremljeni kompletnom zaštitnom opremom od dima i vatre, kao i oko deset dodatnih protivpožarnih navalnih vozila.
- Pokušavamo racionalno da koristimo novac koji nam građani daju, a da zadovoljimo sve potrebe koji su nam potrebne u smislu sve tri misije VCG - kazao je Đerekarac.&nbsp;
Plan je, kako je rekao, da se pomenuta oprema nabavi prije naredne sezone požara. Ali “moramo biti svjesni da smo u obavezi da poštojamo zakon o javnim nabavkama, a ugovaranje je proces koji je kompleksan”.&nbsp;
Vujisić smatra da će nabavljanje najavljene opreme pomoći da se vojnici na terenu ne izlažu riziku kada reaguju u kriznim situacijiama izazvanim požarima.&nbsp;
On je apelovao na nadležne organe da treba iskoristiti donacije ili projekte za nabavku dronova, koji se, kako je istakao, u mirnodopskom periodu mogu koristiti u odbrani od požara i poplava.
- Sada će izglasavanje budžeta za narednu godinu i nadam se da će se amandmanima djelovati u pravcu da se Vojsci i drugim institucijama civilne zaštite omogući da sledeću požarnu sezonu dočekaju spremni - naveo je Vujisić.
Na pitanje o inovacijama u VCG i mogućnosti uvođenje dronova, Đerekarac je kazao da prate tehnološka dostignuća i razmatraju najefikasnije rješenja za opremanje pripadnika Vojske kako bi odgovorili na sve tri misije.
- Izazov je naći najbolja rješenja i odgovoriti zahtjevima koje postavlja država, ali i članstvo u NATO-u, jer ne možemo samo uzimati. Bezbjednost košta, moramo nešto i davati - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Kako je dodao, u VCG imaju volje i snage da odgovore na potrebe građana u smislu bezbjednosti. “Nesebično se daju svi pripadnici VCG u svakom trenutku, i to je evidentno”.&nbsp;
Vujisić i Đerekarac su saglasni da je u kriznim situacijama važna saradnja na međunarodnom nivou, ali i institucija unutar sistema.
Đerekarac je ukazao na standarde i procedure u kriznim situacijama koji, kako je pojasnio, nalažu da se prvo moraju koristiti kapaciteti države.
On je istakao i da se, nakon nacionalnih, koriste instrumenti Ujedinjenih nacija i Evropske unije, pa, kad se oni iscrpe, onda NATO-a.
Na pitanje kako ocenjuje saradnju relevantnih institucija unutar države u vrijeme kriza, Vujisić je kazao da bi da se tokom ovogodišnjih požara postajalo jedinstvo i službi i u društvu. “Crna Gora je tih dana bila kao jedno”.
Prema njegovim riječima, funkcionisanje sistema i saradnja institucija na terenu je ove godine izgledala dobro i sinhronizovano.
- Mi kao mala država i mali sistem lakše možemo ispraviti određene greške, ali moramo se pripremati i nadam se da će donosioci odluka, pogotovo u budžetskom smislu, “odriješiti kesu” i da neće štedjeti na sistemu zaštita i spašavanja, ali ni na Vojsci - zaključio je Vujisić.

Ulagati u službe civilne zaštite i kapacitete VCG prije naredne požarne sezone

Opština Bar raspisala je ove sedmice javni poziv za raspodjelu subvencija na putarinu za upotrebu tunela Sozina za narednu godinu.
Subvencije se raspodjeljuju korisnicima na način što se vlasnicima automobila sa evidentiranim registarskim oznakama kvartalno uplaćuju finansijska sredstva odobrena Odlukom o raspodjeli subvencija za prolazak kroz tunel Sozina, shodno broju odobrenih prolaza.
Subvencija važi za putnička vozila korisnika subvencije.
Rok za dostavljanje prijava sa potrebnom dokumentacijom je do 18. decembra.
Finansijska sredstva namijenjena za raspodjelu po ovom javnom pozivu obezbijedjena su iz budžeta Opštine Bar i Monteputa.
Subvencije se raspodjeljuju do utroška ukupnog iznosa opredijeljenih sredstava.
Pravo da se prijave na javni poziv imaju fizička lica sa prebivalištem u Opštini Bar kojа pripadaju nekoj od navedenih kategorija u pozivu.
Prijava se podnosi u formi zahtjeva na propisanom obrascu, koji se u elektronskoj formi može preuzeti sa sajta Opštine Bar, a u štampanoj formi u kancelariji MZ Crmnica.
Uz obrazac zahtjeva kandidat dostavlja i dokaznu dokumentaciju, u zavisnosti od kategorije za koju se prijavljuje.
Na javni poziv nijesu obavezni da se javljaju korisnici subvencije, koji su to pravo ostvarili po nekom od prethodnih javnih poziva.

Javni poziv za subvencije za prolazak kroz Sozinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: sud