U okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ, sinoć je, pred brojnom publikom u Crnogorskoj kinoteci, umjetnik Ilija Šoškić predstavio svoj rad „PPP. Devet sati poslije“, jedinstveni fotografski ciklus nastao svega devet sati nakon brutalnog ubistva italijanskog reditelja Pjera Paola Pazolinija. Ove fotografije, nastale na samom mjestu zločina, predstavljaju dragocjen i potresan istorijski dokument, ali i intimno svjedočanstvo o vezi dva umjetnika.
Poznat po svojim radikalnim gestovima, ali i performativnim akcijama koje je izvodio u renomiranim evropskim galerijama upravo na godišnjicu Pazolinijevog stradanja, Šoškić je konačno i u Crnoj Gori, i to na festivalu Ubrzaj, na 50. godišnjicu Pazolinijeve smrti, izveo specijalnu akciju istim povodom. Unutar samog prostora izložbene postavke on je s publikom, koja je imala priliku da doživi njegov rad i neposredno, komunicirao sjećanja na taj tragični događaj.
Nakon performansa prikazan je i dokumentarni film - art biografija Ilije Šoškića, Si e No – Da i ne, autorke Sanje Blečić, dugogodišnje urednice TVCG, autorke brojnih dokumentarnih filmova i dobitnice dvije nagrade Barskog TV festivala. Kroz arhivske materijale, izjave i analize umjetnika i teoretičara, ovaj film oslikava njegovu stvaralačku eru i lične narative.
Program je zaokružen razgovorom o Šoškićevoj povezanosti s Pazolinijem i njegovom političkom, umjetničkom i društvenom značaju u Italiji sedamdesetih godina o čemu su govorili reditelj Andro Martinović i istoričarka umjetnosti Nela Gligorović.
“Saradnja sa Ilijom je promijenila i preoblikovala moju kustosku praksu. On je umjetnik čija produkcija samog rada je produkcija života”, istakla je Nela Gligorović.
Kako dodaje, Šoškićeva praksa je konceptualna i obilježena intermedijalnošću. “Ilija je praktičar deontološke etike - etike dužnosti. U ovom svijetu, koji prijeti da pojede sam sebe, izgleda da društvo očekuje od nas, i svih koji radimo u kulturi, da istaknemo nužnost primjene etičkih principa. Na kraju filma, Ilija je pomenuo drugost i drugačijost, jer je svaka drugost varijanta fundamentalne kategorije društvenog iskustva - lakmus te drugosti“, navodi Gligorović.
I pored svega što se dešava u Crnoj Gori, opseg i značaj Šoškićevog opusa ostaju izvan svakodnevnog okvira. „Monumentalnost opusa jednostavno izmiče našoj sredini. Njegov rad pruža mladima primjer da je moguće misliti i djelovati drugačije, a stvari iz njegove prakse ne samo iz umjetnosti, već i u politici, filozofiji, životu su nepresušna teritorija koja je poprilično autonomna”, napomenula je Gligorović.
“Umjetnost kojom se bavi Ilija Šoškić je takva da svaka izvedba predstavlja neki novi čin. Mislim da su zato ove stvari važne, i čestitao bih autorki filma Sanji Blečić“, rekao je Andro Martinović.
On se osvrnuo na više impresija koje je kod njega izazvao film, Ilijin rad i vezu sa Pazolinijem. Izdvojio je tri ključna pitanja, tri zajednička imenitelja ova dva umjetnika: mjesto, smisao i tijelo.
Pazolini je izgubio svoje “mjesto”, a Ilija bilježi slike bez senzacionalizma. „Zašto je išao tamo? Zbog duha mjesta – to je mjesto koje je smrću preoblikovano“, naglasio je Martinović.
Pitanje smisla je centralno u Pazolinijevim filmovima. „On ga vidi u borbi, i to ima veze sa Ilijinim radom i guranjem kamena kao Sizif. Pazolini u svojoj ‘trilogiji života’, baziranoj na velikim književnim djelima, uzima velike teme i pokušava dokučiti suštinsko pitanje”, objasnio je Martinović.
Pitanje tijela, na kojem Ilija računa kao atleta i umjetnik, bilo je isto važno i Pazoliniju. “Tijelom se bavio na različite, često provokativne načine svodeći ljudsko tijelo na stvar, na robu – što duboko povezuje pitanje uvjerenja i onoga što donosi kapitalizam, a što nije odvojivo od fašizma“, zaključio je Martinović.
Publika je s velikim oduševljenjem dočekala Šoškića, pokazujući koliko cijeni njegov dugogodišnji rad i doprinos afirmaciji Crne Gore na međunarodnoj kulturnoj sceni. Topao prijem i snažne reakcije publike bile su dirljiva potvrda da njegov profesionalni integritet i uspjesi odjekuju kod onih koji prepoznaju vrijednost njegovog autentičnog stvaralaštva.
Festival UBRZAJ otvoren je do 14. decembra, a detaljan program Festivala i sve dodatne informacije mogu se pronaći na sajtu <a href="https://ubrzaj.me/">https://ubrzaj.me/</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kultura

Ilija Šoškić gost festivala Ubrzaj, publika oduševljena fotografijama i dokumentarnim filmom o umjetniku

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 sinoć je u Kotoru zvanično otvoren projekcijom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji je duboko pogodio kotorsku publiku.
Radmila Bećo Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“, otvorila je kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ. “Ove projekcije podsjetiće nas da se prave priče često ne čuju dovoljno glasno. Posebno sam ponosna što je Kotor večeras mjesto gdje se te priče ne samo čuju, već i razumiju. Kao direktorica Kulturnog centra, ali i kao neko ko duboko vjeruje u moć umjetnosti da mijenja ljude i zajednice, želim da zahvalim Festivalu UBRZAJ što godinama unazad donosi svoju hrabrost, osjetljivost i važna pitanja u naše Kino ‘Boka’. Vjerujem da kultura ima najveću vrijednost onda kada nas natjera da preispitamo vlastite stavove i da otvorimo prostor empatiji”, kazala je ona.
„Danas se suočavamo sa stvarnošću u kojoj se pravda često odmjerava nejednakim mjerilima, u kojoj se vrijednosti povlače pred kratkotrajnim interesima, a institucije nerijetko biraju komfor ćutanja onda kada bi njihova uloga trebala da bude najodlučnija, što proivodi duboke posljedice na društvo. Zato nam je UBRZAJ potreban. Film otkriva ono što brojevi zamagljuju, ono što ne staje u izvještaje. Film pamti i podsjeća, otvara prostor za pitanja koja inače ostaju potisnuta“, navela Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. „Nepravdu moramo prepoznati, bez obzira na to gdje se dešava i koliko je politički ‘podobna’ ili ‘nepodobna’. Nijedan ljudski život ne smije biti manje vrijedan zbog identiteta koji nosi, “ zaključila je ona.
Prethodno je juče u gimnaziji prikazan film “Si e No – Da i ne”, autorke Sanje Blečić, dok je sinoćnja posljednja projekcija u Kotoru bila film „Potpuno različito, skroz isto“ talijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini. &nbsp;Večeras su na repertoaru „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;od 19h00 i „Sreća za sve“ od 20h30.
Četvrti festivalski dan u Podgorici obilježavaju tri filma koja, svaki iz drugačijeg ugla, govore o otporu – političkom, društvenom i unutrašnjem. Kroz priču o pojedincu koji se suprotstavlja autoritarnom režimu, tinejdžeru čiji je identitet postao meta nasilja i kolektivu koji se lomi pod pritiskom straha i predrasuda, današnji program otvara pitanja hrabrosti, nepristajanja i cijene slobode u savremenom svijetu.
Od 17h00 publika će imati priliku da pogleda film „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;autora Davida Borensteina i Pavela Talankina. To je intiman, hrabar i uznemirujuće aktuelan portret čovjeka koji se, bez političke moći, zaštite ili društvenog statusa, usuđuje da uradi ono što većina ne smije ni da pomisli - da se otvoreno suprotstavi režimu Vladimira Putina. Film istražuje hrabrost, cijenu slobode i granice individualnog otpora u autoritarnom društvu.
Film „Dječak u roze pantalonama“ autorke Margerite Feri, na repertoaru je od 18h45. Ta duboko potresna priča zasnovan je na istinitom događaju. Andrea je imao svega petnaest godina kada je, usljed brutalnog vršnjačkog nasilja, oduzeo sebi život. Bio je to prvi slučaj u Italiji u kojem je zlostavljanje među mladima dovelo do samoubistva, ostavivši zemlju u šoku i nevjerici. Film ne istražuje samo tragični događaj, već i sistemsku odgovornost i empatiju prema žrtvama vršnjačkog nasilja.
Treća projekcija počinje u 20h45, sa društveno angažovanim trilerom “Histerija” reditelja Mehmeta Akifa Bujukatalaja. Film prikazuje napetu dinamiku multietničke filmske ekipe suočene s krizom identiteta i povjerenja nakon što se, tokom snimanja jedne scene, dogodi spaljivanje Kur’ana. Naizgled bezazlena situacija pokreće lavinu sumnji, stereotipa i međusobnih optužbi, pretvarajući set u prostor intenzivne psihološke napetosti. To je i priča o opasnosti brzih zaključaka, pukotinama u multikulturalnim kolektivima, ali i o mehanizmima kojima strah i neznanje mogu razoriti svaku zajednicu.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda &nbsp;i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti reflektovana je kroz sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno na https://ubrzaj.me/

Otvoreno kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2025, a Podgorica danas u znaku filmskih priča o različitim oblicima otpora

U okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS 2025, Umjetnička škola za muziku i balet „Vasa Pavić“ prirediće koncert u nedjelju, 14. decembra, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Riječ je o tradicionalnom kulturnom programu koji okuplja najznačajnije ustanove i umjetnike Glavnog grada, a na koncertu će se predstaviti učenici osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja Umjetničke škole „Vasa Pavić“.
Publici će se predstaviti Hor PJ Tološi (IV–VI razred), pod dirigentskom palicom Ljiljane Raičević, uz klavirsku saradnju Ane Pavićević, kao i brojni solisti na violini, klaviru, flauti, gitari, harmonici, saksofonu i violončelu, koje su pripremali renomirani profesori ove ustanove.
Poseban dio programa čini i nastup Orkestra harmonika, kojim će dirigovati Irena Merdović.
Program koncerta obuhvata djela različitih stilskih epoha i muzičkih izraza, a publika će imati priliku da čuje kompozicije Johanesa Bramsa, Frederika Šopena, Jana Sibeliusa, Gabrijela Forea, Filipa Glasa, Darijusa Milhoa, kao i savremenih autora.
Ulaz je slobodan.

Učenici muzičke škole nastupaju u KIC-u „Budo Tomović“

Jedan od najistaknutijih ruskih pijanista svoje generacije, višestruki laureat prestižnih međunarodnih takmičenja, Rem Urasin, održaće premijerni koncert u Podgorici u utorak, 16. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Gostovanje uglednog umjetnika realizuje se u okviru muzičkog programa KIC-a, a ujedno je dio manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS.
Rem Urasin je dobitnik brojnih međunarodnih priznanja, među kojima se izdvajaju nagrade sa Međunarodnog Šopenovog takmičenja u Varšavi (1995), „Monte Carlo Piano Masters“ (Velika nagrada, 2001) i Međunarodnog takmičenja pijanista u Sidneju (2004). Tokom bogate međunarodne karijere nastupao je sa vodećim svjetskim orkestrima i u najuglednijim koncertnim dvoranama.
Na koncertu u KIC-u publika će imati priliku da čuje djela Frederika Šopena i Domenika Skarlatija. Govoreći o programskom izboru, Urasin ističe da, iako naizgled pripadaju različitim epohama i muzičkim svjetovima – italijanskom baroku i poljskom romantizmu – Skarlati i Šopen dijele duboku umjetničku povezanost.
– Poznato je da se Šopen duboko divio Skarlatijevim sonatama, pronalazeći u njima savršenu jasnoću forme i emocionalnu dubinu koje će kasnije postati obilježje i njegove sopstvene muzike – zapisao je Urasin.
O umjetniku
Rem Urasin aktivno nastupa širom svijeta, održavajući resitale, solističke koncerte i majstorske kurseve. Sarađivao je sa Ruskim nacionalnim orkestrom, Državnim simfonijskim orkestrom Rusije, Moskovskom i Varšavskom filharmonijom, Poljskim baltičkim filharmonijskim orkestrom, kao i sa simfonijskim orkestrima u Sidneju i Tokiju. Nastupao je i sa brojnim kamernim ansamblima u Beču i Krakovu, te sarađivao sa istaknutim umjetnicima poput Mihaila Pletnjeva, Maksima Vengerova, Miše Majskog, Džulijana Rahlina i drugih.
Njegovi diskografski projekti, objavljeni u Velikoj Britaniji, SAD-u, Rusiji, Japanu i Australiji, naišli su na izuzetno priznanje kritike. CD sa djelima Rahmanjinova i Šostakoviča, snimljen sa violončelistom Borisom Andrijanovim, britanski časopis Gramophone proglasio je najboljim albumom u kategoriji kamerne muzike za 2007. godinu. Posebno se izdvaja i dvostruki CD sa kompletnim Šopenovim mazurkama, objavljen 2015. godine za izdavačku kuću „Brilliant Classics“, koji je na platformi YouTube zabilježio više od tri miliona pregleda.
Urasin je i autor brojnih umjetničkih i edukativnih projekata, aranžer i orkestrator, kao i umjetnički direktor Muzičkog i umjetničkog festivala Fondacije „Svjatoslav Rihter“ u Tarusi. Od 2022. godine živi i djeluje u Portugalu.
Ulaz na koncert je besplatan.

Koncert pijaniste Rema Urasina u KIC-u „Budo Tomović“

„Autobiografija“ Ranka Radovića je pripovijest o porodici i martinićkom siromaštvu, neizmjernoj ljubavi i oslanjanju na najbliže, o ponosu, o školovanju i uspjehu, ali i o dilemama i odlukama koje nije bilo lako donositi, a na kraju i o talentu i profesionalizmu u oblasti koja je u isto vrijeme i umjetnost i vještina, rečeno je sinoć u Danilovgradu na promociji intimnih zapisa istaknutog arhitekte.&nbsp;
O ovoj knjizi koju je nedavno Matica crnogorska objavila govorila je struka, prijatelji zajedno sa izdavačem i porodicom.&nbsp;
Arhitektica Slavica Stamatović-Vučković osvrnula se na Radovićevu emancipatorsku ulogu i njegova brojna predavanja koja je održao diljem Jugoslavije.
– Većina tih predavanja nijesu bila uopšte plaćena, možda bi ga neko pozvao ili eventualno platio smještaj, neki dio troškova, ali on je sve to radio tako srdačno, tako srčano, strastveno i s ogromnom ljubavlju za arhitekturu, za profesiju, prije svega sa željom da prenese svoje znanje na mlađe ljude i da učini da arhitektura bude vidljiva, prisutna u jugoslovenskom kontekstu – rekla je Stamatović-Vučković.
Arhiteksta iz Zagreba Krešimir Rogina istakao je da je arhitektura elitna djelatnost, ma koliko siromašna bila i o Radoviću, svom mentoru s magistarskih studija, govorio je prije svega kao o umjetniku.&nbsp;
– Da bismo sačuvali njegov duh trebamo emanirati Ranka Radovića kroz sebe, kroz ono što nam poručuje ovom knjigom: da trebaš biti ne bolji čovjek, nego samo čovjek – rekao je Rogina i uporedio Radovića s velikanima umjetničke scene i pop-kulture, Belmondom, Pikasom i Dejvidom Bouvijem.&nbsp;
Rankove misli nijesu bile sterilne, ograđene, frazerske, nepotrebne, misli radi misli, rekao je politikolog Čedomir Čupić i dodao da je Radović bio „sastavljen od darova kao što je kuća sastavljena od cigala“.&nbsp;
– Priroda i bog s njim su ljude darivali, a on je taj svoj dar dijelio s drugima. Njegova nesebičnost u darivanju strasno se i voljno umnožavala u drugima – rekao je Čupić.&nbsp;
Urednik izdanja Marko Špadijer istakao je da se Radović u svojoj „Autobiografiji“ predstavio kao pisac izvanredne memorije i slikovitih opisa situacija.&nbsp;
– Ova autobiografska kazivanja se završavaju 1991. godine, kada je Ranko imao 56 godina, a on je živio još 14. To je bio najdramatičniji period raspada Jugoslavije, osjećao se strancem u domovini i šteta što o tom periodu nemamo neke njegove zapise – rekao je Špadijer.&nbsp;
Publicista Rajko Radović, sin istaknutog arhitekte, podvukao je da je vrlo bitno da tu knjigu ne vidite samo kao autobiografiju, već kao neki trag u vremenu.&nbsp;
– Mislim da Ranko nikada Martiniće nije doživljavao kao selo, on je doživljavao crnogorska brda kao neku vrstu prirodne arhitekture, doživljavao je ta brda kao građevine. Mislim da je njegov stav bio borben, da je bio ratnik. Mislim da je za Martiniće bitna bila bitka na Martinićima gdje su se Crnogorci odbranili od otomanskog nadiranja i da je ratnički duh i stav ključ za shvatanje Ranka – rekao je Radović.&nbsp;
Promociju je pratila izložba odabranih radova studenata III godine Arhitektonskog fakulteta (2024/25) izrađenih u okviru predmeta Teorija arhitekture 3, koji je vodila učesnica promocije prof. dr Slavica Stamatović-Vučković, pod nazivom „Živi prostor – omaž prof. Ranku Radoviću“.
Kompletan snimak promocije Radovićeve „Autobiografije“ dostupan je na zvaničnom Jutjub kanalu Matice crnogorske.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dd9JF48XiciE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Crnogorska brda doživljavao kao vrstu prirodne arhitekture

Sinhronizovani animirani film „Ozi – glas šume“ (Ozi – Voice of the Forest, 2023) biće prikazan u okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović“ u subotu, 13. decembra, u digitalizovanoj bioskopskoj sali, sa početkom u 11 sati.
Film prati hrabru i radoznalu orangutanku Ozi, koja živi u skladu s prirodom i svojim šumskim prijateljima, sve dok njihov dom ne bude ugrožen dolaskom ljudi i razaranjem šumskog staništa. Suočena s opasnošću, Ozi kreće u neočekivanu avanturu tokom koje otkriva sopstvenu snagu, važnost zajedništva i neprocjenjivu vrijednost očuvanja prirode.
Ovaj vizuelno raskošan animirani film uspješno kombinuje humor, emociju i snažnu ekološku poruku prilagođenu djeci, ali jednako vrijednu i za odrasle. Kroz živopisne likove i dinamičnu radnju, mališani će na zabavan način naučiti zašto je važno čuvati šume, životinje i životnu sredinu u kojoj svi živimo.
Projekcija će biti realizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, uz vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od 3 eura dostupne su radnim danima na biletarnici KIC-a (9–20 h). Informacije i rezervacije: 020 664 237.

Animirani film „Ozi – glas šume“ u subotu u KIC-u „Budo Tomović“

Promocija knjige „Među svima kao da je sam“ – Priča o Blagoti Erakoviću, reditelju, autora Aleksandra Milosavljevića, održana je u punoj Press sali Crnogorskog narodnog pozorišta. Monografija je objavljena u okviru novoformirane edicije „Portreti“, koju izdavačka produkcija nacionalnog teatra posvećuje našim priznatim i zaslužnim pozorišnim stvaraocima, saopšteno je iz nacionalnog teatra.
- Pored bogate dokumentarne građe i zapisa prijatelja, okosnicu monografije čine Blagotina sjećanja i razmišljanja u formi intervjua. Na osnovu navedenog, autor Milosavljević pruža čitaocima uvid u dugogodišnju karijeru i stvaralački opus reditelja koji je stvarao crnogorsko pozorište i šire- navode iz CNP-a.
Kako je zapisao direktor CNP-a Ilija Subotić, postoje umjetnici kroz čiji se rad mogu sagledati ne samo estetska kretanja u njihovom opusu, već i promjene umjetničkog života prostora u kojem su stvarali, a Blagota Eraković je zasigurno jedan od njih.
- Od njegovih mladalačkih početaka u rodnom Nikšiću, preko živog učešća u dinamičnom i raznovrsnom razvoju jugoslovenskog pozorišta 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka, do turbulentnih dešavanja u umjetnosti i društvu tokom tranzicije, Blagota je uspijevao da ostane svoj, čuvajući i braneći sopstvenu i umjetničku autonomiju od svega onoga što umjetnosti pokušava da nametne ulogu saučesnika u nekom izvanumjetničkom projektu. To u svakom slučaju ne znači da se Blagota čuvao bilo kakvog angažmana, naprotiv, takvim svojim odnosom pokazivao je da umjetnička autonomija u vremenima ideoloških nameta i zadatosti predstavlja onu suštinsku angažovanost u kojoj umjetnik mora da istrajava. To je ona vrsta posvećenosti kojom se brani sama pozorišna umjetnost, umjetnost koja je, kako će to u jednom intervjuu Blagota Eraković reći: ...najbliža čovjeku. Sve ostale umjetnosti obraćaju se publici posredno, a pozorište se obraća direktno čovjeku, oči u oči- naveo je Subotić.
Riječ je o još jednom kapitalnom izdavačkom projektu nacionalnog teatra, dok su na jučerašnjoj promociji govorili autor knjige i pozorišni kritičar Aleksandar Milosavljević, urednik izdanja Vasko Raičević, producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović i reditelj Blagota Eraković.
Autor Milosavljević je istakao da je za njega ogromna čast to što je imao priliku da piše o čovjeku kao što je Blagota Eraković.
- Ova knjiga se može čitati kao priča o Erakoviću, reditelju, kao priča o Crnogorskom narodnom pozorištu, ali i kao priča o Crnoj Gori. Sve se to nalazi u ovoj knjizi, jer sve to jeste Blagota Eraković. On je jedan od onih umjetnika koji su spona između različitih epoha, s tom razlikom što je prije njegove epohe malo toga postojalo. Tokom njegove epohe i onoga što je radio kao reditelj nastajalo je nešto što je uvelo crnogorsku režiju u nove prostore- istakao je Milosavljević.
Eraković je, prema mišljenju urednika izdanja Vaska Raičevića, začetnik moderne estetike u crnogorskom teatru.
- Blagota je veoma značajan zato što se njegova karijera poklapa s velikim promjenama koje su se desile u pozorištu u Crnoj Gori. Upravo tada naša zemlja konačno izlazi iz tog nekog arhaičnog i okoštalog rada i tada počinje da se modernizuje pozorišna estetika- istakao je Raičević.
Producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović je rekao da je Milosavljević oblikovao knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije i predstavlja izuzetan izdavački projekat CNP-a.
- Knjiga potvrđuje da pozorišna institucija može djelovati i kao aktivni producent kulturnog pamćenja, te da odgovornost za očuvanje nacionalne teatarske istorije uključuje i sistematsku brigu o biografijama ključnih stvaralaca. Milosavljević oblikuje knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije. Kombinacijom kreativnog, tematski profilisanog intervjua sa Blagotom Erakovićem, pažljivo odabranim tekstovima savremenika i pozorišnih kritičara i teatrologa, bogate arhivske dokumentacije i precizno strukturisane teatrografije, autor stvara višeslojni i inovativan portret reditelja čiji je opus obilježio razvoj modernog crnogorskog i jugoslovenskog teatra. Ovakav pristup omogućava da se Erakovićevo stvaralaštvo sagleda ne samo kao individualni doprinos, već i kao integralni dio šireg pozorišnog i kulturnog sistema- rekao je Ljumović.
Reditelj Blagota Eraković je podsjetio da je prvu režiju potpisao prije čak 60 godina.
- Nadam se da će se ovim izdanjem otvoriti čep da se i o drugim zalužnim pozorišnim pregaocima piše. Iako je 12. oktobra 1989. godine u požaru, u noći poslije predstave „Pisac porodične istorije“ Ljuba Đurkovića, pozorište izgorelo, ostalo je dosta dokumentacije i ima se na osnovu čega pisati. Mislim da bi trebalo ubuduće da se bar jedna ovakva knjiga godišnje objavi o nekom od naših velikih prethodnika- kazao je Eraković.

Održana promocija knjige o reditelju Blagoti Erakoviću

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 nastavlja se danas bogatim programom: u Podgorici će biti prikazane tri nove premijere, dok se beransko izdanje festivala svečano otvara večeras u Centru za kulturu, filmom „Glas Hind Radžab“ rediteljke Kauter Ben Hanije. Upravo ovaj film sinoć je na otvaranju u Podgorici ostavio publiku u tišini i suzama, potvrđujući snažan emotivni naboj kojim je obilježio početak ovogodišnjeg festivala.i
Program drugog dana u Crnogorskoj kinoteci počinje u 17:30, premijerom filma „Zečji nasip“ autorke Čejen Černić Čanak. Film prati Slavena, koji se vraća u rodni kraj zbog očeve sahrane i neočekivano obnavlja vezu sa Markom – svojom zabranjenom ljubavlju iz mladosti. Dok zajednica gradi nasipe da bi se odbranila od nadolazećih voda, njih dvojica pokušavaju da izgrade vlastite emocionalne barijere. Priča donosi intiman i suptilan prikaz ranjivosti, identiteta i potisnutih emocija.
U 19:15 na programu je film „Potpuno različito, skroz isto“ rediteljke Marijane Đorđe Marćezini, snažan dokumentarni portret Sabine Talović – feminističke aktivistkinje koja se neumorno suprotstavlja patrijarhalnom nasilju. Kroz njen glas prelamaju se iskustva poslijeratnog Balkana, savremenog rasizma, nacionalizma i borbe za ravnopravnost. Nakon projekcije, Sabina Talović razgovaraće sa publikom.
Filmski program u Podgorici završava se u 20:00, prikazivanjem filma „Na ivici snova“ autora Ajmana El Amira i Nade Rijad. Dokumentarac prati grupu tinejdžerki koje, prkoseći društvenim normama, osnivaju uličnu pozorišnu trupu. Film je nježna, dirljiva i inspirativna priča o odrastanju, prijateljstvu, gubicima i malim pobjedama u borbi za slobodu izražavanja i vlastiti prostor pod suncem.

Drugi dan festivala UBRZAJ 2025: Tri nove premijere u Podgorici

Crnogorski dugometražni dokumentarni film „Planina“ (To Hold a Mountain), u režiji Biljane Tutorov i Petra Glomazića, selektovan je za predstojeće izdanje Filmskog festivala Sandens u okviru takmičarskog programa međunarodnog dokumentarnog filma. Film će premijerno biti prikazan 26. januara 2026. godine, što predstavlja istorijski uspjeh – riječ je o prvom crnogorskom filmu ikada selektovanom na Sandensu.
Projekat je inicijalno podržan od strane Filmskog centra Crne Gore na konkursu za sufinansiranje kinematografskih djela 2018. godine.
<h2>Priča o ženama koje brane planinu i tradiciju</h2>
Radnja filma smještena je u zabitim predjelima Crne Gore, gdje majka i kćerka uporno čuvaju svoju nomadsku stočarsku tradiciju i brane planinu od planiranog pretvaranja u vojni poligon NATO-a, suočavajući se istovremeno sa nasiljem nad ženama i nad prirodom.
Selektor Sandensa ovako opisuje film:
„U filmu Planina, korežiseri Biljana Tutorov i Petar Glomazić oblikuju nježan, vizuelno zadivljujući portret udaljene planinske zajednice žena koje pokreće naporan rad i snažna želja za otporom. Uprkos svakodnevnim teškoćama i trajnim posljedicama generacijske traume, one ostaju pune ljubavi i dostojanstva, njegujući ne samo jedna drugu, već i životinje od kojih zavisi njihov opstanak. Film snažno dočarava značaj ljubavi i istrajnosti u vremenu kada prošlost progoni, a budućnost djeluje neizvjesno.“
<h2>Međunarodni tim i snažna produkcija</h2>
Autorsku i produkcijsku ekipu filma čine:
Koscenaristi i koreditelji: Biljana Tutorov i Petar Glomazić
Direktorka fotografije: Eva Kraljević
Montažer: Žorž Kreg (George Cragg)
Originalna muzika: Draško Adžić
Dizajn zvuka: Julij Zornik
Kolor korekcija: Emil Svetlik
Producentkinja filma je Biljana Tutorov, a izvršne producentkinje Megan Gelštajn i Bianka Oana. Producenti su Petar Glomazić, Kentin Loran i Rok Biček, koproducentkinja Dijana Cetina Mlađenović, a pridruženi producent Veliša Popović.
U filmu glavne uloge nose protagonistkinje Mileva Gara Jovanović i Nada Stanišić.
<h2>Međunarodna koprodukcija i široka institucionalna podrška</h2>
„Planina“ je međunarodna koprodukcija Crne Gore, Srbije, Slovenije i Francuske. Nakon inicijalne podrške Filmskog centra Crne Gore, projekat su podržali i:
Filmski centar Srbije
CNC France – Cinéma du Monde
Slovenački filmski centar
Hrvatski audiovizuelni centar
PACA fond regiona Južna Francuska
RTV Slovenija
Tax Shelter Belgium program
InMaat fondacija
Doc Society Climate Story Fund
Uniqua See Future Fondation
Catapult Film Fund
Chicken &amp; Egg Films
Diane Weyermann Fellowship
IDA Enterprise Grant
Eurimaž
Film je sniman od 2018. godine, a prethodno je razvijan kroz brojne prestižne radionice i filmske markete.
<h2>Sandens – kuća američkog nezavisnog filma</h2>
Filmski festival Sandens, osnovan 1978. godine, najznačajniji je globalni festival američkog nezavisnog filma, sa fokusom na autorska ostvarenja nastala izvan sistema velikih filmskih studija. Ovogodišnje izdanje biće održano u Park Sitiju, Utah, od 22. januara do 1. februara 2026. godine.

Crnogorski dokumentarni film „Planina“ selektovan za Filmski festival Sandens

Završnica desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici biće obilježena koncertom čuvenog španskog gitariste Havijera Garsije Morena (Javier García Moreno), jednog od najznačajnijih imena savremene klasične gitare. Premijerni nastup biće održan u ponedjeljak, 15. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 časova.
Publika će imati priliku da čuje djela klasičnog gitarističkog repertoara, uključujući kompozicije Fernanda Sora (Introducción, Tema y Variaciones, Op. 9), Isaaca Albéniza (Asturias), Francisca Tárrege (Capricho Árabe i La Gran Jota de Concierto) i Joaquína Turine (Sonata, Op. 61).
Rođen u Malagi, Moreno je gitaru počeo da svira sa pet godina, pod mentorstvom svog oca Antonija Garcíje Azuage, profesora na tamošnjem konzervatorijumu. Školovanje je nastavio na Kraljevskom konzervatorijumu u Madridu gdje je jednoglasno osvojio Završnu počasnu nagradu (Premio de Honor Fin de Carrera).
Tokom bogate karijere dobio je brojna priznanja, među kojima Orden Maestro Alirio Díaz, Medalju Atenea Ilugo, nagradu Per il concertismo grada Fiuggi i Priznanje grada Treviza za doprinos kulturnoj baštini. Nastupao je na najprestižnijim internacionalnim scenama poput Carnegie Halla u Njujorku, Nacionalnog auditorijuma u Madridu, Palate gitare u Japanu i Teatra Cervantes u Malagi, te sarađivao sa uglednim orkestrima širom svijeta.
Odlikovan je od Japanske škole gitare, gdje je održao devet turneja i objavio više albuma, a 2023. godine nagrađen je Nagradom Malaga za izuzetan umjetnički doprinos. Trenutno je profesor i direktor Visokog konzervatorijuma za muziku u Malagi. Svjetska kritika ga svrstava među najistaknutije gitariste svoje generacije.
Festival će iste večeri, u 20:45, zatvoriti renomirani italijanski gitarski duo Lucio Matarazzo – Giovanni Masi.
Program obuhvata djela Astora Piazzolle (Lo que vendrà), Stephena Gossa (Aphorisms), Lea Brouwera (Toccata iz Sonata Elegíaca), Egberta Gismontija (Água e vinho), Sérgia Assada (Doppia consonanza), Paola Bellinatija (Jongo) i svjetsku premijeru kompozicije Dušana Bogdanovića Five Polyrhythmic Studies.
Posebnu vrijednost nastupa čini činjenica da su mnoge kompozicije napisane upravo za ovaj duo, uključujući i djelo Lea Brouwera, koji im je posvetio Sonatu Elegíaca.
Biografije umjetnika
Gitarski duo Mataraco–Mazi nastao je iz dugogodišnje saradnje profesora Lucia Matarazza i njegovog izuzetno talentovanog učenika Giovannija Mazija. Zapaženi su na međunarodnim festivalima u Aalborgu, Iserlohnu i drugim evropskim centrima muzike. Trenutno rade na projektima posvećenim južnoameričkoj i baroknoj muzici.
Lucio Matarazzo, jedan od najuglednijih evropskih gitarista, tokom karijere duge više od 45 godina nastupao je širom svijeta kao solista, član dua i osnivač čuvenog GuitArt kvarteta, za koji su komponovana djela Lea Brouwera, Angela Gilardina i drugih autora. Osnivač je i urednik platformi DotGuitar.it i DotGuitar/CD. Dobitnik je nagrade A Life for the Guitar.
Giovanni Masi, rođen 2002. godine, smatra se jednim od najperspektivnijih gitarista današnjice. Dobitnik je nagrade Chitarra d’Oro za mladog talenta, laureat brojnih međunarodnih takmičenja i autor četiri albuma u okviru kolekcije Giovanni Masi Collection. Doktorant je Univerziteta u Salernu i predavač u italijanskim javnim muzičkim školama.

Havijer Garsija Moreno i duo Mataraco–Mazi zatvaraju „Dane gitare“

Izraelske odbrambene snage (IDF) danas su napale grad Gazu, a meta je bio "ključni" komandant paletinskog oružanog pokreta Hamas, javlja list Tajms of Izrael.
Vojska Izraela je u saopštenju navela da je meta napada, na strani linije prekida vatre u Gazi pod kontrolom Hamasa, bio visoko rangirani komandant oružanog krila Hamasa Rad Sad.
IDF navodi da je posljednjih mjeseci Sad učestvovao u "obnovi i proizvodnji naoružanja" Hamasa.
Palestinski mediji navode da su u napadu ubijene najmanje tri osobe.
Sad se smatra jednim od rijetkih preostalih članova vrhovnog vojnog rukovodstva Hamasa u Pojasu Gaze.
Ranije je bio načelnik operativnog odsjeka Hamasa.
IDF je u martu 2024. izvršio raciju na bolnicu Šifa u gradu Gazi, verujući da se Sad nalazi u njoj, ali je on ranije uspio da pobegne.
Do sada je preživio nekoliko izraelskih pokušaja atentata tokom rata, uključujući i onaj u junu 2024. godine.

Vojska Izraela napala grad Gazu, meta bio komandant Hamasa

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Zvanična posjeta potpredsjednika Vlade Crne Gore Filipa Ivanovića Republici Argentini završena je svečanom inauguracijom novih prostorija ambasade Crne Gore u Buenos Ajresu, koja je upriličena u prisustvu velikog broja potomaka crnogorskih iseljenika i predstavnika crnogorske zajednice u Republici Argentini, saopšteno je iz Kabineta Ivanovića.
Tim povodom organizovan je prijem koji je okupio potomke iseljenika iz Buenos Ajresa, kao i iz drugih dijelova zemlje, uključujući provincije Čako, Kordoba i druge sredine u kojima živi brojna crnogorska dijaspora. Veliki odziv prisutnih još jednom je potvrdio snažnu povezanost crnogorske zajednice u Argentini sa maticom i interesovanje za jačanje odnosa sa Crnom Gorom.
- Obraćajući se prisutnima, potpredsjednik Ivanović uputio je riječi dobrodošlice i zahvalnosti na njegovanju tradicije i veza sa Crnom Gorom, ističući da nova ambasada treba da bude otvoren i dostupan prostor okupljanja i saradnje. Naglasio je da Crna Gora posebno cijeni doprinos svojih iseljenika i njihovih potomaka u jačanju prijateljskih odnosa između dvije države- navodi se u saopštenju,
Na svečanosti su se prisutnima obratili i Gordan Stojović, bivši ambasador Crne Gore u Republici Argentini, a sada poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Grupe prijateljstva s Argentinom, kao i otpravnik poslova u ambasadi Crne Gore u Buenos Ajresu Miroslav Radojičić, koji su ukazali na značaj očuvanja kontinuiteta saradnje sa crnogorskom zajednicom u Argentini i aktivne uloge ambasade u tom procesu.
&nbsp;- Događaj je bio prilika da se okupljeni podsjete na svoje porijeklo i istorijske veze sa Crnom Gorom, da se obnove kontakti i dodatno osnaži saradnja s ambasadom u Buenos Ajresu, sa ciljem nastavka zajedničkih aktivnosti i jačanja veza između Crne Gore i njene dijaspore u Argentini. Dodatnu simboliku ovom događaju daje činjenica da je Buenos Ajres bio prva diplomatska adresa Crne Gore na američkom kontinentu, što potvrđuje dugotrajnu povezanost dvije države i trajni značaj Argentine u crnogorskoj diplomatskoj istoriji- poručeno je iz Vlade Crne Gore.

Ivanović: Inaugurisan novi prostor Ambasade Crne Gore u Buenos Ajresu

Crnogorki bokseri Nikola Raičević i Matija Roganović plasirali su se u polufinale i obezbijedili medalje na juniorskom Evropskom prvenstvu u Njemačkoj.
Raičević je u četvrtfinalnom meču kategorije do 50 kilograma savladao grčkog boksera Dimostenisa Zikosa odlukom sudija 4:1.
U prvoj rundi sudije su dale prednost grčkom bokseru (3:2), dok je u naredne dvije Raičević prikazao sjajan boks i borbom punom discipline, hrabrosti i tehničke zrelosti pokazao da Crna Gora ima svijetlu budućnost u tom sportu.
Raičević će se u polufinalu sastati sa Turčinom Beratom Ahdumanom.
Još ubjedljivije izdanje prikazao je Matija Roganović, koji je do 80 kilograma bio ubjedljiv protiv Izraelca Georga Asafa, vicešampiona Evrope za školarce.
Bio je Izraelac i u nokdaunu, pa je pobjeda maksimalnim rezultatom očekivan i realan ishod.
Rival Roganoviću na putu do finala biće Ukrajinac Dmitro Kasianenko, koji je u četvrtfinalu eliminsao Letonca Vladislavsa Ustinovsa.&nbsp;
Selektor Nikola Ružić kazao je da je izuzetno ponosan na nastupe crnogorskih takmičara.
On je naglasio da su Raičević i Roganović pokazali izuzetnu zrelost, disciplinu i borbenost.
- Nikola je demonstrirao mirnoću i ogroman borbeni duh, što je donijelo rezultat. Pobjeda nad jakim protivnikom i obezbijeđena medalja na Evropskom prvenstvu su potvrda da se predan rad i vjera u proces uvijek isplate. I Matija je u borbi za medalju demonstrirao potpunu dominaciju i još jednom potvrdio da Crna Gora ima svijetlu budućnost u ovom sportu- rekao je Ružić.
On je naglasio da su to rezultati dugog i predanog rada, kako sportista tako i stručnog štaba.
- Ove medalje su veliki podstrek za dalji razvoj juniorske reprezentacije i dokaz da idemo pravim putem- rekao je Ružić.

Evropsko prvenstvo u boksu za juniore: Raičević i Roganović izborili polufinale i osigurali medalje

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).