Kroz tribinu pod nazivom „Crnogorska pravoslavna crkva i Sveta Stolica u XVII vijeku“, koja je održana sinoć u Baru u organizaciji tamošnjeg Ogranka Matice crnogorske u saradnji sa Centrom za kulturu iz Bara, objektivizovane su prilike iz srednjovjekovnog perioda i ukazano je na razloge zbog kojih su gotovo idilični odnosi između pravoslavaca i katolika u nekom trenutku narušeni.&nbsp;
Prostorom današnje Crne Gore kroz vjekove smjenjivali su se uticaji svih moćnih imperija Mediterana, istakao je profesor i publicista Neđeljko Đurović i objasnio da je u tim sukobima za prestiž i dominaciju veoma značaj uticaj dva središta hrišćanstva – Rima i Konstantinopolja.&nbsp;
- Budući da se ovaj naš kutak Sredozemlja nalazi na ekvidistanci između ova dva duhovna centra, njihovi uticaju kroz vrijeme bili su isprepletani kroz pravoslavno zaleđe koje je bilo naslonjeno na primorske, urbane i katoličke centre u Baru i Kotoru – rekao je Đurović. &nbsp;
On je istakao da je odnos međusobno anatemisanih crkava tokom srednjeg vijeka uveliko poprimio različita poimanja svijeta i života koja su se prvobitno ogledala u dubokim teološkim i kulturološkim razlikama, pa i međusobnim sukobima.&nbsp;
- Osvajanjem Carigrada od strane Osmanlija i snaženjem uticaja islama odnos između zapadnog i istočnog hrišćanstva poprimiće nove i složene dimenzije. Na ovim prostorima spajanje tri religijske sfere ipak je imalo svoje specifičnosti koje su često odstupale od namjere moćnih i koje su nastajale kao produkt zrelog promišljanja i egzistencijalnog pragmatizma naroda ovog prostora. Jedna od ovih autentičnosti, koja je u konkretnom slučaju nastojala zbližiti i ojačati hrišćansko jedinstvo u zenitu vladavine Orijenta nad ovim dijelom Balkana, vezana je i za pokušaj osnaživanja veze između pravoslavja i katoličanstva na prostoru tadašnje Crne Gore. Ovo zbližavanje crkava zapravo je predstavljalo nastojanje koje je u narodu već imalo svoje određeno postojanje i čije svojevrsno zajedništvo je opstalo do današnjih dana. Valja istaći da se radi o još jednom istorijskom fenomenu po kojem se prepoznaje autentična i vjekovna potreba crnogorskog bića za samobitnošću – rekao je Đurović u uvodnom izlaganju.&nbsp;
Iako najavljen kao jedan od govornika, predsjednik Matice crnogoske Ivan Jovović nije prisustvovao tribini, ali je pročitan dio njegovog govora u kome se ističe da se na pozivnici za predavanje nalazi dio faksimila dokumenta iz 1666. godine u kojem iguman Nikodin iz manastira Prečista Krajinska poziva svog „brata u Hristu“, skadarskog i barskog biskupa Petra Bogdanovića, kako je nazivan u ćiriličnim spisima, odnosno Petra Bogdania u spisima ispisnim latiničnim pismom. Jovović je ukazao da je Petar Bogdani služio zajedničke, božje službe i po ostalim manastirima na Skadarskom jezeru, dok je zahavljujući njemu manastir Vranjina dobio pomoć u crkvenom mobilijaru od Svete stolice. Ovaj navod moguće potvrđuje činjenica, odnosno latinična gravura na zvonu ovog manastira koje možda potiče iz ranijeg 15. vijeka.
U manastiru Prečiste Krajinske sredinom 15. vijeka bilo je sjedište unijatske zetske pravoslavne arhiepiskopije, ukazao je Jovović i uputio na moguću okolnost zbog koje je ovo pravoslavno svetilište i bilo razoreno od strane Osmanlija jer su njegovi igumani prihvatili uniju sa Svetom stolicom, što je uostalom i bio slučaj sa svim katoličkim crkvama i samostanima iz toga perioda.
Narodno-crkvene proslave pravoslavnih i katolika imale su skoro pa identičnu manifestacionu formu koja se ogledala u proslavi krsnih slava, nalaganju badnjaka, međusobnim brojnim orođavanjima, pobratimstvima i kumstvima, dok su odlasci pravoslavaca na misna slavlja i uzvratne posjete katolika liturgijskim obredima bile uobičajena pojava.&nbsp;
Publicista Stevo Vučinić koji je bio gost tribine objasnio je da je motivaciju za bavljenje ovom tematikom pronašao u svakodnevici u kojoj su ljudi smatrali uvredom ako bi neko pretpostavio da su neke druge osim pravoslavne vjere, što se od osamdesetih naovamo produbljivalo.&nbsp;
- Politika je stvorila zastrašujući odnos između Latina i Grka što bismo rekli, stvarajući jedan strašan, duboki jaz, posebno poslije 1828. godine jer je te godine patentom cara Franca kompletno primorje od Spiča do Herceg Novog izuzeto crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i predato na upravu Karlovačkoj mitropoliji, budućem karlovačkom čuvenom patrijarhu Rajačiću. Od tog trenutka Cetinje više nije imalo kompetencije, a kako nije imalo kompetencije, daleko od očiju daleko od srca, polako je krenuo proces koji je te ljude identifikovao kroz srpsku crkvu a onda ih je pretvorio u političke protivnike Crne Gore - rekao je Vučinić.&nbsp;
Vučinić se osvrnuo i na fenomen dvooltarskih crkava kojih je bilo 17 na prostoru Crne Gore, a danas su u cjelosti očuvane samo dvije u Sutomoru.&nbsp;
- Kad je bio Kandijski rat 1657. godine došlo je tri hiljade pravoslavnog življa i naselilo se na današnjoj teritoriji Grblja. Grbalj inače naseljava sa 80 i nešto procenata doseljenika i svi su oni došli iz Katunske nahije. Današnja njihova konfesionalna pripadnost i nacionalna je posljedica nekih drugih okolnosti. U svakom slučaju oni su Katunjani većinom, Ljubotinjani i Crmničani i tako dalje. Te godine su dvije crkve katolici dali pravoslavnima. To je crkva svetog Save u Budvi i crkva svetog Luke u Kotoru. To je bilo takvo vrijeme i nije bilo problema, ali ti odnosi od tada ne mogu da se presele u današnje odnose i relacije; ljudi su se tada nalazili pod pritiskom Osmanske imperije koju su doživljavali kao jednu imperiju koja direktno utiče kulturno i nacionalno i njima taj odnos biti katolik ili pravoslavac nije imalo taj smisao kako se danas predstavlja, tako da su te crkve bile prirodne - objasnio je Vučinić.&nbsp;
Takav odnos međusobnog poštovanja i suživota Vučinić smatra obavezujućim za sve građane Crne Gore.&nbsp;
- Dužni smo prema svim vjerama i konfesijama, jer su to sve naši i mi njima pripadamo i ne smijemo dozvoliti da neko kopa duboke jendeke između muslimana, pravoslavaca i katolika na tlu Crne Gore i da nas pretvara u instrumente za ostvarivanje velikodržavnih ideja i da stvara sopstvenu teritoriju koja će da posluži za političke razračune - zaključio je Vučinić. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kultura

O istočnom i zapadnom hrišćanstvu u crnogorskoj duhovnoj tradiciji

Drama „Princeza Ksenija od Crne Gore”, autorke Radmile Vojvodić, promovisana je danas u Crnogorskom narodnom pozorištu povodom 27. marta - Svjetskog dana pozorišta.&nbsp; Prema riječima Ilije Subotića, direktora Crnogorskog narodnog pozorišta, inscenacijom drame „Princeza Ksenija od Crne Gore”, sad već daleke 94. godine, započeo je, između ostalog, i jedan emancipatorski proces, čiji će efekti u velikoj mjeri odrediti doživljaj pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori s kraja 20. vijeka, s tendencijom daljeg razvijanja takve uloge teatara u crnogorskom društvu.&nbsp; - Nova premijera pokazala je da publika i dalje na temu ove predstave reaguje s posebnim emocijama, onako kako se reaguje na nikada do kraja ispričanu priču o nedaćama pojedinca, tačnije pojedinke, čiji je život prepušten velikoj i beskompromisnoj istoriji. Egzilske sudbine tu beskompromisnost možda najbolje pokazuju, zato je ta tema tako moćan alat u tumačenju istorije. U „Princezi Kseniji od Crne Gore“ ova tema dobila je nove slojeve, prije svega fokusom na sudbinu junakinje koju je zapala egzilska sudbina, a da se ni o šta nije ogriješila, jer ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome - rekao je Subotić.&nbsp; Drama se, prema riječima autorke Radmile Vojvodić, preispituje i dokazuje na sceni, sa glumcima, sa publikom. - To je živi organizam teatra. Ova knjiga sa dramom u donekle novom ruhu jeste posebna po tome što nosi dosije o izvođenju predstave. Nijesam se latila dorađivanja dramskog teksta brinući i ustanovljujući da nije dovoljno aktuelan. Naprotiv, ta tragična istorijska priča posljednjih izdanaka dinastije Petrović Njegoš i tog usuda crnogorske države i obezimanjevanja naroda u tom trenutku je i dalje živo aktuelna. Upravo iz paradoksa te žive aktuelnosti, činjenice da nas se ta priča jednako tiče kao i onda kad je napisana i igrana, htjela sam da napravim neku vrstu omaža teatru i na taj način ekspliciram stav da smo mi u pozorištu zainteresovani za sebe, da hoćemo da kažemo da mislimo o sopstvenom dejstvu, da postojimo, da nam je važno naše pozorišno postojanje - rekla je Vojvodić. Glumica Varja Đukić, prvakinja drame CNP-a, kazala je da je za nju dragocjeno to što je imala priliku da igra princezu Kseniju u obje predstave. - Mislim da je ovo najznačajniji dramski tekst u cjeloklupnoj istoriji crnogorske dramaturgije koji cijeli kontekst našeg bića istorijskog, nacionalnog, kulturnog, društvenog stavlja u jedan teatarski kontekst koji više nije sjećanje... Smatram da cijeloj kulturnoj teatarskoj zajednici znači što je Radmila uradila ovu vrstu dramske rekapitulacije - kazala je Đukić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa promocije"> <figcaption>Sa promocije(Photo: CNP/Duško Miljanić)Dusko_Miljanic_COPYRIGHT_Montenegro_</figcaption> </figure>  Profesor Janko Ljumović, urednik izdanja kazao je da mu je drago što je nacionalni teatar publikovao ovu knjigu nakon premijere.&nbsp; - Nakon više od 30 godina života drame „Princeza Ksenija od Crne Gore“, možemo slobodno reći da je dramski prvijenac Radmile Vojvodić svojom praizvedbom stekao status klasike. U kontekstu devedesetih, dramski tekst „Princeza Ksenija od Crne Gore“ je zaista iz potisnute istorije pokrenuo snagom i kreativnošću pozorišnog čina mnoge druge teme. Shodno tome, koncept ove knjige je osmišljen tako da se čitaocima ponudi knjiga koja nije samo dramski tekst već i kritičko izdanje koje materijalizuje fenomene ove predstave - kazao je Ljumović. Prema riječima dr Ivana Medenice, profesora FDU Beograd i pozorišnog kritičara, prva asocijacija koju je imao čitajući ovu dramu jeste "fenomen pozorišta kao mašine sjećanja".&nbsp; - No, u ovoj drami nije važan samo sam mehanizam sjećanja već i to kako se iz različitih vremenskih perspektiva osvjetljava ono što je predmet sjećanja, a to je ta trauma gubitka nezavisnosti i identiteta koji se dešavaju krajem Prvog svjetskog rata. Te 1994. godine dominiralo je snažno emotivno nacionalno osjećanje, a ja bih rekao da iz vremena kada je ova druga verzija pisana iz vizure prologa dominira osjećanje rezignacije vezano za to što nas istorija nije ničemu naučila i što se iste ili slične greške ponavlaju do dana današnjeg - kazao Medenica. Knjiga je objavljena u ediciji "Premijera".

Ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome

Trideseto izdanje Hercegnovskih aprilskih pozorišnih svečanosti biće održano od 14. do 30. aprila, u Dvorani “Park” u Herceg Novom, saopšteno je na jučerašnjoj pres konferenciji organizovanoj ovim povodom, uz poruku da festival &nbsp;nastavlja sa istraživanjem odnosa muzike i pozorišta.
- Ovogodišnji HAPS donosi osam predstava, dok će najmlađi sugrađani u okviru programa HAPSić uživati uz „Ježevu kućicu" (kabare za djecu 6+) i predstavu „Pomelo, mali ružičasti slon" (lutkarska predstava, 3+)- obavijestili su organizatori.
O programu su govorile Vitka Vujnović i Milina Kovačević iz Hercegnovskog pozorišta, sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, direktorica JUK „Herceg fest“ Tatjana Ateljević, te glumica i počasna građanka Herceg Novog Tanja Bošković.
- Kada smo prije 30 godina pokrenuli HAPS, vjerovali smo da će ga građani zavoljeti. Danas znamo da smo bili u pravu. Festival je rastao, razvijao se, nudio nove koncepte i čuvao ljubav prema teatru. Njegovali smo najmlađu publiku kroz HAPSić, a odraslima nudili raznovrstan program- kazala je Vujnović.
Istakla je da HAPS treću godinu zaredom istražuje odnos muzike i pozorišta, a ovogodišnji program osmislila je selektorka i producentkinja Milina Kovačević.
- Ovo izdanje donosi programski kvalitet koji je plod dubokog promišljanja već duže vremena. Posebno smo u Programu razvoja kulture do 2027. i kroz LAPM posvetili pažnju pozorišnom stvaralaštvu. Sekretarijat je povećao finansijsku podršku HAPS-u i vjerujem da će Herceg Novi u aprilu posjetiti brojni gosti. Herceg Novi je bio, ostao i biće mjesto u koje se dolazi kako bi se ispratila najnovija ostvarenja iz pozorišne umjetnosti - naglasila je sekretarka Ana Zambelić Pištalo.
Kako je rekla direktorica festivala, ističem kreativnu marketinšku kampanju, u koju su bili uključeni mnogi zaposleni Herceg festa, a koja će privući drugačiju publiku, približiti pozorište mladima, jer smo u tim snimljenim segmentima koje ćete uskoro vidjeti na društvenim mrežama, obraćali se upravo njima, da ih edukujemo kako bi vidjeli šta HAPS znači ovom gradu i šta je Hercegnovsko pozorište značilo tolikim generacijama.
- Želimo da dođu u pozorište, vide odlične predstave, i prosto da shvate koliko je važno ići na kulturne događaje, čitati i pratiti pozorišne predstave i koncerte. To je naša misija i zbog toga smo se sa ovolikom ljubavlju posvetili ovogodišnjem HAPS-u - kazala je direktorica festivala Tatjana Ateljević.
Glumica Tanja Bošković je istakla da se raduje jer će hercegnovska publika imati priliku da, između ostalog, vidi fantastičnu predstavu „Ko to tamo peva“ čijoj premijeri je prisustvovala prije dvadeset godina, kao i „Uspavanku za Aleksiju Rajčić“ koja je režiserski, glumački i muzički čudesna.
- Treću predstavu „Uspomene Sare Bernar“ poslije Kanade, BiH i drugih mjesta, odigraćemo 51. put pred ljudima koji su prisustvovali njenom stvaranju. Ne znam koliko je predstava Hercegnovskog pozorišta doživjelo ovako dug vijek igranja za relativno kratko vrijeme, a sve u nadi da ćemo otići i do Australije pa i dalje... Sara Bernar to zaslužuje jer ima ljudi koji nemaju često priliku da na našem jeziku gledaju i slušaju pozorište- kazala je Bošković.
Glumica zaključuje, da pozorišni ljudi čine da budemo svaki put, makar za nijansu bolji od sebe, i da nije pozorišta, životi bi nam bili dosadni.

Trideset godina HAPS-a, spoj pozorišta i muzike kroz bogat umjetnički program

Otvaranje izložbe umjetnice Sanje Raonić, "Parti - emancipiram /učestvujem oslobađanjem/" biće upriličeno u utorak, 1. aprila u 20 časova u Modernoj galeriji u Podgorici, saopšteno je iz JU Muzeji i galerije, koji su domaćini izložbe.&nbsp;
Muzeji i galerije pozivaju sve zainteresovane da dođu na svečano otvaranje.

Otvaranje izložbe "Parti - emancipiram /učestvujem oslobađanjem/" prvog aprila u Modernoj galeriji

Došla je neka partija koja nema nikakvog iskustva sa organizacijom koncerata umjetničke muzike, koja ne uviđa značaj toga za naše društvo. Ova sadašnja kulturna ponuda grada je nepostojeća i ta ideja da se javite na konkurs i da o tome odlučuju, opet, osobe koje se usude da trubače iz Guče zakažu baš koincidentno na dan obnove nezavisnosti je zaista apsurdno - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, harfistikinja Milica Kankaraš Berber.
Crnogorska harfistkinja je nedavno saopštila da je morala da otkaže solistički koncert koji je trebalo da bude održan na Svjetski dan voda 22. marta, jer je, prema njenim riječima, nova gradska uprava u Podgorici prevarila i svojim ignorantskim odnosom demonstrirala neznanje i nepoštovanje umjetnosti.
Odnos gradske uprave je neodgovoran, kaže Kankaraš Berber i navodi primjer situacije kroz koju je prošla.
- Sekretarijat je prvo dao jedan odgovor, zatim je potpredsjednik.Skupštine dao sasvim drugačije saopštenje. Sekretarijat je dao saopštenje po kom su, navodno, očekivali koncert bez ugovora, bez dogovorenih stolica, bez ičega. Sekretarijat za kulturu ima i KIC "Budo Tomović" u svojoj nadležnosti, a elementarna kultura je bila da mi se odgovori na mejl, da se nađe neki prijedlog, recimo, ako ne mogu da nabave određeni broj stolica za Muzeje i galerije, da onda to bude u KIC-u "Budo Tomović". To su sve neki modaliteti koji se mogu dogovoriti kada postoji komunikacija. U ovom slučaju sam imala situaciju da se usmeno dogovorim sa potpredsjednikom Skupštine jedno, da mi se kaže da sredinom februara posaljem mejl i Nađi Ljiljanić i cijeloj ekipi koja drži tu kulturu grada. Znate i sami koliko je kultura važna za razvoj jednog društva, koliko je važna za mlade, za djecu, za uopšte razvoj estetskog čula. Pogotovu jedan projekat koji je interdisciplinaran, kao što je moj, u kom povezujem muziku i ekologiju - rekla je Kankaraš Berber.
Mali lokalni sekretarijat, smatra ona, treba da se prilagodi međunarodnim datumima kao što je Svjetski dan voda i taj datum je bio vezan za njen koncert koji je naslovila "Muzika vode".
- Radila sam na tome godinama. Repertoar je sačinjen od kompozija koje su posvećene elementu vode, rijekama, jezerima, morima i krećem od savremenih evropskih i američkih kompozitora i kompozitorki. Prvo djelo koje sviram je nagrađeno prošle godine Gremi nagradom i idem hronološki unazad kroz vrijeme i zaključujem sve sa kompozicijom Vltavom, čuvenom orkestarskom kompozicijom u aranžmanu za harfu solo…Prvo i osnovno, vi imate gradsku upravu koja trubače izvuče i neke ljude koji nemaju ni osnovno muzičko obrazovanje, njih će da pozovu, sa njima će da se dogovore i sve će biti kako treba, neće od njih tražiti da se jave na konkurs, a traže da se na konkurs javimo mi akademski umjetnici, akademski obrazovani, što je potpuni apsurd. Suština priče je da bi trebalo da bude obrnuto - istakla je Kankaraš Berber.
Sagovornica Budilnika uprkos preprekama poručuje mladima da ne odustaju, jer će sve da prođe a umjetnost je vječita.
- Mi se bavimo nečim što se pamti kroz vjekove i pamtiće se, a ovih političara danas se niko neće sjećati. Ovo jeste jedno loše vrijeme i prosto kažem: Proći će. Najvažnije je da mi umjetnici radimo na sebi i da usavršavamo svoju umjetnost svakodnevno - zaključila je Kankaraš Berber.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJDHRJQ-XeBg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Berber: O kulturi odlučuju osobe koje se usude da zakažu trubače iz Guče za Dan nezavisnosti

Reditelj Boris Liješević kazao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E da se humanost sve više povlači pred materijalističkom kulturom, te da i ono što ne bi trebalo da ima cijenu, danas dobija svoju vrijednost, što ga čini podložnim manipulacijama.
Predstava "Naličje", koja je nedavno izvedena u Crnogorskom narodnom pozorištu, selektovana je za Sterijino pozorje, što je, kako ističe Liješević, veliki uspjeh.
- Prisustvo u toj selekciji se i očekuje i ne očekuje, uvijek se nadate da ćete dobiti tu pažnju, dobru ocjenu selektora, a na neki način i potvrdu. Veoma sam zadovoljan, to je najznačajniji festival u Srbiji, Sterijino pozorje - rekao je Liješević.
Pozorište u raznim dijelovima svijeta igra različite uloge, kaže Liješević, a sa komercijalizacijom pozorišta se susreo prvi put na Brodveju, dok evropsko pozorište ima, kako kaže, razne uloge.
- Kad dolazite u pozorište direktno ulazite na blagajnu, a sa blagajne u salu, nema onog prostora, hola pozorišnog gdje se ljudi okupljaju, gdje se posle premijere slavi. Nema tu toga u Njujorku, nego je sve usmjereno ka tome da se predstava isplati, da vrati sredstva, da se zaradi. Onda sam shvatio da je evropsko pozorište nešto sasvim drugo, da ima razne uloge, društvene, komunikativne - istakao je Liješević.
Pozorište često ima ulogu, smatra Liješević, kakva je potrebna vladajućim strukturama, podsjećajući na apel da se dobije pozorišna sala u Budvi.
- Mi u Budvi kukamo za pozorišnom salom, neki kukaju za pozorišnom salom, ja konkretno kukam za pozorištem kao institucijom, da se napravi u Budvi. To nikad niko ne čuje. Ponekad neko uvrsti u svoje predizborne agende. Sad se mijenja vlast u Budvi, i opet će naš Festival dopasti nekome u ruke, i nekoj stranci. Ja jedino što mogu je da molim te ljude, kojima Festival dođe u ruke, u ingerencije, da se domaćinski ponašaju, ne politički. Da se ne potkusurivaju sa Festivalom, jer je taj Festival vrijedniji i stariji i od tih stranaka, a biće dugovječniji - poručio je Liješević.
Zamišlja Budvu sa pozorištem u kojem se iz noći u noć igraju predstave i, dodaje on, prave produkcije, ali do toga ne dolazi jer je kultura zadnja rupa na svirali.
- Moji su utisci da će se prije izgraditi hiljade zgrada svega drugog, prije će se sve te potrebe zadovoljiti, nego nešto što je kulturna potreba. Teško se može reći da je kultura u centru pažnje kada je u pitanju Crna Gora. Bićemo svjedoci uskoro, kada dođe do tih novih političkih potkusurivanja u Budvi, vidjećemo na kom je mjestu Festival i kultura. Vrlo me zanima - naglasio je Liješević.
Pozorištu se ne može zamjerati, smatra Liješević, to što su u obavezi da podijele karte nekim ljudima od kojih, ističe on, zavisi egzistencija i isplate i razne vrste pomoći.
- To se svuda dešava, to je normalno. Često mi se desi da me neko zove da mu pomognem da dobije kartu za predstavu jer nema, ja onda zovnem, nađem karte vrlo lako, ispostavi se da ima karata, samo je taj neko bio pod predrasudom da neće naći kartu. Ja mislim da se vrlo rijetko dešava da nema karata. Možda se za neku premijeru desi da karata nema u prodaju, a slažem se da bi trebalo voditi računa da pozorišne karte budu dostupne - istakao je Liješević.
&nbsp;,,Ljudski život vrijedi samo onoliko koliko može da se naplati” je rečenica, objašnjava Liješević, iz opisa predstave Naličje, i to je produkt utiska uslijed sve veće materijalizacije i kapitalizacije svega i svačega.&nbsp;
Za pozorište nikad nije lako vrijeme, cijeni Liješević, jer svako vrijeme pozorištu, naglašava on, donosi neke nove probleme.
- Osamdesetih godina prošlog vijeka su često zabranjivane predstave, bila je velika cenzura, a znamo da cenzura uvijek nosi i autocenzuru do toga da umjetnik sam sebi uskraćuje maštu. Danas su neke druge stvari. Danas pozorište nije toliko važno, da bi neko zabranjivao neku predstavu. Vjerovatno su i te društvene mreže doprinijele tome da ljudi postanu zagledani u telefone. Porazno je! Ali, vrijeme se mijenja i mi moramo tražiti neke nove odgovore na stara pitanja - zaključio je Liješević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJDHRJQ-XeBg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Liješević: Za pozorište nikad nije lako vrijeme

Direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović, imenovana je za predsjednicu žirija 23. izdanja Međunarodnog filmskog festivala na Kipru - Cyprus Film Days 2025.
U okviru takmičarskog programa „Glocal Images“,žiri sastavljen od pet istaknutih filmskih profesionalaca ocjenjivati će sedam međunarodnih i tri kiparska filma.
Kako su naveli iz Filmskog centra, pored Aleksandre Božović, članovi žirija su i Delfin Lekas, nezavisna filmska kuratorka i menadžerka, nagrađivani mađarski reditelj i scenarista Đerđ Palfi, francuski suosnivač i direktor „Les Arcs Film Festivala“ Gijom Kalop, kao i Agni Skot, poznata kiparska glumica.
Međunarodni festival „Kiparski filmski dani“ održaće se od 4. do 12. aprila, u Limasolu i Nikoziji, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Kipra i Rialto teatra.

Direktorica Filmskog centra Crne Gore predsjedavaće žirijem festivala Kiparski filmski dani

Predstave “Gospoda Glembajevi” i “Princeza Ksenija od Crne Gore” u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP) biće izvedene po dva puta uz engleski titl, dok će publika makedonske predstave moći da prati uz titl na crnogorskom jeziku, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Aprilski repertoar CNP-a, osim izvođenja predstava iz recentne produkcije, obilježiće saradnja s teatrima iz Republike Sjeverne Makedonije.
- Repertoar će biti otvoren 1. aprila izvođenjem predstave “Pokojnik” Branislava Nušića u adaptaciji i režiji Egona Savina, na Velikoj sceni u 20 sati. Nakon izvođenja na matičnoj sceni, predstava “Pokojnik”, koja je realizovana u koprodukciji CNP-a i Centra za kulturu Tivat, učestvovaće 4. aprila na Internacionalnom pozorišnom festivalu „5RE“, koji će od 27. marta do 16. aprila biti održan u Velesu - saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Crnogorskom narodnom pozorištu u goste dolazi i Makedonski narodni teatar s dvije predstave koje će biti izvedene na Velikoj sceni i to: 8. aprila “Narodni poslanik“ Branislava Nušića u režiji Egona Savina i 9. aprila “12“, po motivima drame „12 gnjevnih ljudi“ Redžinalda Rouza u režiji Siniše Evtimova.
Nacionalna ustanova Teatar “Jordan H.K. Džinot” iz Velesa, gostovaće u Crnogorskom narodnom pozorištu 29. aprila na Velikoj sceni s predstavom “Edward II”, u režiji Andrija Žoldaka, realizovana u koprodukciji s Dramskim teatrom “Masaltinov” iz Plovdiva, Republika Bugarska.
Izvođenje sopstvene produkcije u aprilu obilježiće sljedeće predstave na Velikoj i Sceni Studio: “Proces”, Franca Kafke u režiji Dušanke Belade, “Mali bračni zločini”, E.E. Šmita, čiji su autori glumci Marija Đurić i Pavle Bogojević, “Smrt i djevojka” Ariela Dorfmana u režiji Gorana Bulajića, “Naličje” Borisa Liješevića, “671 – LOV” po tekstu i u režiji Hane Rastoder, “Ibzen mašina”, prema dramama „Stubovi društva“, „Heda Gabler“, “Nora” i “Narodni neprijatelj” Henrika Ibzena, u režiji Ane Vukotić, “Ja sam ona koja nisam” Mata Matišića u režiji Vita Taufera, “Princeza Ksenija od Crne Gore” po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić (dva izvođenja u CNP-u i jedno na Cetinju u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“) i “Gospoda Glembajevi” Miroslava Krleže u režiji Danila Marunovića (dva izvođenja).
U okviru Filmskog programa na Sceni Studio 24. aprila biće prikazan film “Čovjek na mjesecu”, reditelja Miloša Formana u saradnji s Crnogorskom kinotekom, dok je ulaz slobodan.
U Crnogorskom narodnom pozorištu u toku su probe za predstavu „Gidionov čvor“, prema tekstu Džone Adams u režiji Ivana Vanje Alača. Predstava će premijerno biti izvedena 7. maja ove godine na Sceni Studio. Duodrama u kojoj uloge tumače Žaklina Oštir i Sanja Vujisić bavi se aktuelnim pitanjima i problemima koji se odnose na školski sistem, slobodu izražavanja, vršnjačko nasilje kao i ulogu pojedinca u sistemu.
Podsjetimo, Crnogorsko narodno pozorište objavilo je Konkurs za savremeni domaći dramski tekst za 2025. godinu. Cilj nagradnog konkursa je ostvarivanje javnog interesa u kulturi i unapređivanje pozorišne djelatnosti, a posebno radi podsticanja autora na stvaranje angažovanih i dramskih tekstova koji referišu na kulturnu baštinu Crne Gore i kulturno-istorijski kontekst.
Konkurs je namijenjen novim, autorskim, neobjavljenim i neinsceniranim dramskim tekstovima, a pravo učešća imaju autori i autorke koji su državljani Crne Gore. Rok za slanje prijava je 20. septembar 2025. godine. Odluku o najboljem tekstu donijeće Žiri, obrazovan iz reda referentnih stvaralaca, do 25. oktobra 2025. godine. Autoru čiji dramski tekst Žiri odabere kao najbolji, pripada plaketa i novčana nagrada u iznosu 5.000 eura. Cjelokupan tekst konkursa dostupan je na veb-sajtu www.cnp.me.
Ulaznice za predstave na matičnim scenama Crnogorskog narodnog pozorišta mogu se kupiti putem našeg veb-sajta i na biletarnici, dok se o aktivnostima nacionalnog teatra publika može informisati na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.

CNP: Aprilski repertoar u znaku saradnje s makedonskim teatrima

U prepunoj sali JU Narodne biblioteke i čitaonice „Njegoš“ na Cetinju, 25. marta u 18 časova održana je promocija zbirke poezije Našli smo jedno drugo autorke Edite I. Dautović. Bila je to veče posvećena poeziji, emociji, duhovnosti i unutrašnjim svjetovima koje je autorka vješto pretočila u stihove.
O knjizi su govorili književni i kulturni stvaraoci čija su razmišljanja dodatno osvijetlila značaj Editinog pjesničkog izraza.
Profesorica književnosti Dragana Baletić istakla je da poezija Edite Dautović za predmet ima univerzalna i svevremena pitanja osjećanja i raspoloženja.
- Editina pjesnička radoznalost obuhvata najrazličitije motive, a njeno ćilo je toliko istančano da čega god se dotakne, sposobna je da pretvori u privlačnu pjesmu - kazala je Baletić.
Književnik i publicista Božidar Proročić naglasio je emotivnu i lirski duboku prirodu zbirke.&nbsp;
- Zbirka poezije Našli smo jedno drugo autorke Edite I. Dautović predstavlja izuzetno emotivno i poetski snažno djelo koje se razvija kao lirski dnevnik žene, pjesnikinje, kćerke, ljubavnice, građanke, majke, zaljubljene i povrijeđene duše. Ovo djelo je mnogo više od poezije – ono je duhovna i emotivna topografija, prostor u kojem se riječima grade svjetovi intime, ali i refleksije o univerzalnim pitanjima života, smrti, ljubavi, bola i smisla postojanja. U ovoj zbirci pjesme dišu, krvare, grle, vrište i ćute - kazao je Proročić.&nbsp;
Književni kritičar i kulturolog Vlatko Simunović opisao je Editu Dautović kao pjesnikinju koja nesebično dijeli ljubav, mudrost i dobrotu.&nbsp;
- U iskazu je jednostavna i iskrena. Njeno stvaralaštvo rezultat je čiste namjere da, s odbljescima duboke intuicije, svjedoči o tome kako se svijet reflektuje u dubinama njenog duha - rekao je Šimunović.
Veče je upotpunila sama autorka, koja se obratila prisutnima iskreno i emotivno, naglasivši zahvalnost svima koji su dali doprinos njenom stvaralaštvu i promociji zbirke. Posebnu čar večeri donijeli su moderatorka Saša Božović, čijim je umijećem vođenja promocija dobila dodatnu dubinu, kao i mlada flautistkinja Vilka Vučinić, koja je svojim muzičkim nastupima dodala večeri nežan i inspirativan ton. Promocija zbirke Našli smo jedno drugo protekla je u duhu uzvišene umjetnosti riječi, emocija i refleksije – dostojna poezije koja u sebi nosi univerzalne tragove duše.

Promocija zbirke poezije "Našli smo jedno drugo" autorke Edite I. Dautović na Cetinju

Koncerti su jako dobri, korisni, kvalitetni, ljekoviti - oni daju ono što čovjek jedino može dobiti tako slušajući muziku uživo, pogotovu uz pratnju velikog simfonijskog orkestra - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, kompozitor Dejan Božović. Na koncertu koji je upriličen prethodne godine pod nazivom "Veče crnogorskog stvaralaštva" izvedena je orkestarska muzika kompozitora Dejana Božovića u prvom dijelu, dok je u drugom dijelu guitar duo Srđan Bulatović i Darko Nikčević premijerno izveo djelo Fantasia Concertante ,,The Secret”, za dvije gitare i simfonijski orkestar, u Muzičkom centru Crne Gore sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom.&nbsp; Dejan, Srđan i Darko su bili gosti emisije Srećan dan. Bilo je sjajno, kaže Bošković, jer je san svakog kompozitora da sluša svoju muziku u izvođenju jednog ansambla kao što je Crnogorski simfonijski orkestar. - Svo vrijeme priprema sam uživao u svemu tome i to je za mene bilo jedno spektakularno iskustvo, jer ja do sada nijesam imao prilike svoju muziku da slušam u izvođenju Crnogorskog orkestra. To je nešto što ću sigurno pamtiti cijeli svoj život, i nadam da će se još nekad ukazati prilika da se moju muziku izvodi Crnogorski simfonijski orkestar - rekao je Božović. U interpretaciji orkestra je, prema njegovim riječima, veliki spektar, bogatstvo zvuka, i takav zvuk može samo da pruži veliki orkestar. - To je sukob instrumenata, jedno sazvučje koje je organskog tipa, prirodni instrumenti, jedan zvuk koji prosto osvaja uši, zvuk koji prija čovjeku. Zato je klasična muzika i nešto što se preporučuje kao terapija, čak u nekim situacijama kad je u pitanju iscjeljenje čovjeka koji ima nekih problema u tom smislu, zato je taj zvuk, i uopšte ta priča jako važna i jako prijatna, kad se sluša ta muzika uživo. Klasična muzika, umjetnička muzika se, po meni, jedino može slušati uživo i to je nešto što bih preporučio svakome - istakao je Božović. <h2>Nikčević: Neponovljivo i nezaboravno iskustvo&nbsp;</h2> Nikčević podsjeća da je djelo Fantasia Concertante "The Secret" snimljeno prošle godine u aprilu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325160356_7c798078c9f448589f65a668a9ad891379752fa53614035131041d4c7b622139.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250325160356_7c798078c9f448589f65a668a9ad891379752fa53614035131041d4c7b622139" data-rendition-name="original" width="1055" height="592" loading="lazy" alt="Darko Nikčević"> <figcaption>Darko Nikčević(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  - To djelo smo snimili u Makedoniji, u Skoplju, u Fame studiju sa vrlo iskusnim orkestrom, koji svakodnevno radi snimanja simfonijske muzike, inače je i studio specijalizovan za snimanje simfonijske muzike. Taj snimak smo predočili Muzičkom centru i ekipa koja vodi Muzički centar, a to je poslovna direktorica Isidora Damjanović i Marko Simović umjetnički direktor, kojeg bih želio zaista da pohvalim na velikoj profesionalnosti u vođenju Muzičkog centra, i samog orkestra. Mi smo to djelo izveli u novembru, kao drugi dio koncerta koji se zvao ,, Veče crnogorskog stvaralaštva”, što je posebno značajno, jer pokušavamo sva trojica svojim ukupnim radom da damo podstrek svim autorima Crne Gore, ali i svima iz naše zemlje da promovišemo svoje, i da stvaramo što je moguće više svojih proizvoda - naglasio je Nikčević. Dok su snimali djelo, prisjeća se, imali su već predutisak, ali posebno je kad je publika prisutna i kada orkestar stoji iza muzičara i podržava. - Srđan i ja smo ne samo kompozitori toga djela, već i izvođači. Neponovljiv je osjećaj . Dejan je uživao, mi smo uživali, jer je zaza riječ o mladom orkestru. Ova ekipa koja ga vodi napravila ga &nbsp;je veoma dobrim i neponovljivo, nezaboravno iskustvo - rekao je Nikčević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325160356_4db7e7ee09ada4cedb3cddaf6196e5a471396176decb10388e62a7816c63e0a2.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250325160356_4db7e7ee09ada4cedb3cddaf6196e5a471396176decb10388e62a7816c63e0a2" data-rendition-name="original" width="1053" height="588" loading="lazy" alt="Srđan Bulatović"> <figcaption>Srđan Bulatović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  <h2>Bulatović: Jedno veliko iskustvo za mene i uživanje u svakom tonu</h2> Veliko je zadovoljstvo, kaže Bulatović, i velika čast svirati sopstveno djelo sa simfonijskim orkestrom svirao, iako je prije više godina i decenija uz pratnju simfonijskog orkestra, ali tuđe djelo. - Tada sam još želio da Darko i ja napišemo neko djelo koje bi bilo za dvije gitare i simfonijski orkestar. Dugo vremena je prošlo dok nije nastalo to djelo, to je veliki proces. Igrom slučaja smo se povezali sa orkestratorom Klaudijom Janijem, koji je raspisao za simfonijski orkestar sjajno našu muziku, on je iz Madrida. Riječ je o čovjeku kiji je radio muziku za desetine filmova, on je završio prije svega filmsku muziku na Berkliju i dirigovanje i kompoziciju u Parizu, riječ je o čovjeku koji ima zaista veliko iskustvo i jednu sjajnu biografiju, ali sa druge strane i nije bilo &nbsp;bitno kada nam je raspisao orkestraciju, toga trenutka smo shvatili o kome je riječ i kakav je zaista muzički znalac. Jedno veliko iskustvo za mene, uživanje u svakim tonu. Zahvalnost velika muzičkom centru što daje svojim autorima da predstavljaju svoja djela, što je bila riječ i sa nama, jer smo predstavili našu autorsku muziku. Zaista jedno veče za pamćenje - zaključio je Bulatović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuFfE6r9hcg8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović o izvođenju njegove kompozicije uz simfonijski orkestar: To je nešto što ću pamtiti cijeli život

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da se sastao sa finskim predsjednikom Aleksanderom Stubom i razgovarao o jačanju bilateralnog partnerstva, uključujući i kupovinu ledolomaca za Sjedinjene Države, prenio je Rojters.
- Predsjednik Stub i ja radujemo se jačanju partnerstva između Sjedinjenih Država i Finske, a to uključuje kupovinu i razvoj velikog broja prijeko potrebnih ledolomaca za SAD, pružanje mira i međunarodne bezbjednosti za naše zemlje i svijet - naveo je Tramp na mreži "Truth Social".
Odvojeno, kabinet finskog predsjednika je u saopštenju naveo da je Stubova nenajavljena posjeta Mar-a-Lagu na Floridi bila neformalne prirode.

Tramp se sastao sa predsjednikom Finske, razgovarali o kupovini ledolomaca

Više osoba je dovedeno na saslušanje nakon tuče koja se desila u centru Podgorice na Trgu nezavisnosti večeras - potvrđeno je našem portalu nezvanično iz Uprave policije. Prema našim saznanjima, u tuči je učestvovalo više osoba, među kojima i maloljetnici. Za sada nema informacija o eventualnim povredama nastalim u obračunu na gradskom trgu. - Dovedeno je više osoba na saslušanje i u toku je postupanje i utvrđivanje svih činjenica i okolnosti - saopšteno nam je nezvanično iz UP.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032923030_2677b8ba294a420197d986a714435d93f56b51be86983b53c904016319cd5037.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032923030_2677b8ba294a420197d986a714435d93f56b51be86983b53c904016319cd5037" data-rendition-name="original" width="1152" height="1536" loading="lazy" alt="I policija na Trgu nezavisnosti"> <figcaption>I policija na Trgu nezavisnosti(Photo: Standard)</figcaption> </figure>  J. B.

Tuča u centru Podgorice: Privedeno više osoba na saslušanje

Na području Prijedora poplavljeno je više od osam stotina objekata, a do sada su vatrogasci i pripadnici Civilne zaštite evakuisali 145 ljudi iz poplavljenih kuća, najnoviji su informacije nadležnih službi u BiH.
Na području Prijedora sinoć je proglašeno stanje vanredne odbrane od poplava, a najteža situacija je u naseljima Gomjenica i Tukovi.
Mnoge kuće su pod vodom, a vodostaj Sane u večernjim časovima narastao je na 504 centimetra.
Prijedor je danas posetio premijer bh. entiteta Republika Srpska Radovan Višković, najavivši pomoć tom gradu, ali i ostalim poplavljenim područjima.

U Prijedoru poplavljeno više od 800 objekata: Evakuisano 145 osoba

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da Rusija nije pružila adekvatan odgovor na američku inicijativu za pregovore o prekidu vatre u Ukrajini, zbog "nedostatka stvarnog pritiska" na tu zemlju.
- Predugo je američki prijedlog o bezuslovnom prekidu vatre ostao na stolu, bez adekvatnog odgovora Rusije - rekao je Zelenski u svom večernjem govoru.
Moskva i Kijev su u načelu pristali na primirje na Crnom moru poslije nedavnih razgovora sa američkim zvaničnicima, ali je Rusija kasnije upozorila da primirje neće stupiti na snagu dok zapadne zemlje ne ukinu neke sankcije.
- Prekid vatre je već mogao da stupi na snagu da je postojao stvarni pritisak na Rusiju - dodao je Zelenski.
Američki predsjednik Donald Tramp insistira na brzom okončanju sukoba, ali njegova administracija nije uspjela da postigne nikakav konkretan napredak uprkos indirektnim razgovorima sa obje strane.
Predsjednik Vladimir Putin odbacio je američko-ukrajinski plan za 30-dnevni prekid vatre i predložio u petak da Zelenski bude smijenjen sa funkcije u okviru mirovnog procesa, što je izazvalo nezadovoljstvo Kijeva.

Zelenski: Rusija suviše dugo ne daje adekvatan odgovor na prijedlog o prekidu vatre

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;