U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a najviša dnevna temperatura iznosiće 17 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru je na sjeveru po kotlinama moguća magla i povećana niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do sedam, najviša dnevna od sedam do 17 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 17 stepeni

Penzioneri sa sjevera sjutra u 12 časova Vladi Crne Gore dostavljaju pomoći koju su im prikupili u Bijelom Polju i Rožajama.
- Obavještavamo Vas da će sjutra u 12 časova u Podgorici, Pokret penzionera Crne Gore, predsjedniku i članovima Vlade Crne Gore, uručiti pomoć koju su penzioneri sa sjevera prikupili u Bijelom Polju i Rožajama od posljednjeg povećanja njihovih penzija kroz humanitarnu akciju koje su organizovane u Bijelom Polju i Rožjama od strane Pokreta penzionera Crne Gore - navodi u saopštenju Pokret penzionera Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-penzioneri-u-bijelom-polju-organizovali-humanitarnu-akciju-za-spajica-i-clanove-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da tim &nbsp;povodom &nbsp;pozivaju da se prisustvuje ovo velikom humanitarnom događaju kroz koji će penzioneri sa sjevera uručiti ovu pomoć predsjedniku i članovima Vlade Crne Gore.

Penzioneri sa sjevera sjutra Vladi Crne Gore dostavljaju pomoći koju su prikupili

Nadležne službe i dalje tragaju za 52-godišnjim Miljanom Vešovićem iz Podgorice, koji je nestao u subotu veče, 14. februara.
Intenzivna pretraga korita rijeke Morače nije do danas dala rezulate.
Automobil nestalog pronađen je na autobuskom stajalištu, u blizini pješačkog mosta prema Zagoriču, na putu Podgorica - Spuž.
Porodica apeluje na građane da ukoliko imaju bilo kakvu informaciju koja bi mogla pomoći u pronalasku nestalog muškarca, odmah kontaktiraju policiju ili se jave porodici na broj telefona 067 615 216.

Potraga za Vešovićem još traje, nestao 14. februara

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić poručio je da se ulažu napori kako bi aerodromi odgovorili na rast prometa i nove linije, uz najavu novih tendera, zapošljavanja i modernizacije opreme, ali i ocjenu da su infrastrukturna ograničenja i dalje izazov.
Tolić je govorio o spremnosti aerodroma za predstojeći period i pojačan promet putnika.
Na pitanje jesu li aerodromi spremni za znatno veći broj putnika, Tolić je kazao da ne može dati kategoričan odgovor, ali da postoji snažna želja i napori da se na to odgovori, prenosi <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/815633/aerodromi-spremni-za-veci-broj-putnika-najavljeno-jacanje-kapaciteta-i-nova-ulaganja.html">RTCG</a>.
- Činimo sve u našoj moći da budemo spremni. Svjesni smo manjkavosti koje su i korisnici prepoznali, i na tome ćemo raditi kroz ulaganja u ljude i opremu - naveo je Tolić gostujući u Dnevniku Televizije Crne Gore.
Dodao je da je prvi set tendera već pokrenut te da se očekuje i saglasnost Vlade za novi set nabavki nove opreme.
S obzirom na to da kapacitet putnika na aerodromu u Podgorici iznosi oko 600 putnika na sat, dok se u praksi već bilježe periodi kada je broj putnika znatno veći, Tolić kaže da ima puno povjerenje u svoje kolege, saradnike, gdje će, kako je kazao, sa jednim povećanim angažmanom, sa jednim osmjehom, i uz novu opremu, udovoljiti ovom velikom prometu koji nas očekuje.
Istakao je da terminalne zgrade, i u Podgorici i u Tivtu, prema njegovim riječima, nadilaze postojeće kapacitete.
Tolić kaže da je možda u Tivtu i izazovnije za rad s obzirom na to da se tamo radi u dvije terminalne zgrade koje nisu međusobno povezane, ni na koji način.
Na pitanje o mogućem proširenju infrastrukture, naveo je da zbog prostorno-planske dokumentacije i nedostatka gotovih planova trenutno nema velikih iskoraka u tom pravcu, ali da se traže rješenja kroz modularni pristup kako bi se iskoristio svaki raspoloživi kvadratni metar.
- Velikih iskoraka u infrastrukturi neće, niti može biti, nažalost, jednostavno i s aspekta prostornoplanske dokumentacije i činjenice da trenutno nema ni gotovog plana privremenih objekata, iako ja mogu izraziti zaista veliko zadovoljstvo načinom na kojima smo primani i od strane Ministarstva prostornog planiranja i svih drugih relevantnih ministarstava, jednako tako kao i od strane opštine Zeta, pa i Glavnoga grada koja je donedavno imala prostornu ingerenciju nad aerodromom u Podgorici - kazao je Tolić.
Govoreći o procjeni imovine i eventualnoj koncesiji, Tolić kaže da ako neko bude analizirao koncesiju, treba sagledati šta zemlja dobija, koji su benefiti i kolika je brzina adaptacije.
- Vjerujem da će odgovorni političari, oni koji će to prezentirati i javnosti, naći dobre argumente - kazao je Tolić.

Tolić: Činimo sve da budemo spremni za veći broj putnika, uložićemo u ljude i sredstva

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 353,8 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 353,8 hiljada vozila

Na svjetskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle nakon vrlo nesigurnog trgovanja, dok ulagači procjenjuju koji će sektori imati koristi, a koji štete od razvoja vještačke inteligencije.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 0,25 odsto na 49.625 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,1 odsto na 6.909 bodova, a Nasdaq 1,5 odsto na 22.886 bodova, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Na najvećoj svjetskoj berzi cijele sedmice se tjedna trgovalo nesigurno, pa su indeksi jedan dan porasli, a već drugi pali, što je najviše zavisilo od kretanja u tehnološkom sektoru.
&nbsp;Dionice kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog zasad skromnih dokaza da golema ulaganja u taj razvoj donose prihode i rast profita. Uz to, ulagači se plaše da su cijene tehnoloških dionica previsoke, s obzirom na to da su godinama snažno rasle.
&nbsp;Pod pritiskom su u posljednje vrijeme i akcije niza drugih kompanija, u rasponu od softverskih do logističkih, jer bi razvoj vještačke inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.
&nbsp;- Tržište pokušava da dokuči koji su sektori poslovanja ugroženi vještačkom inteligencijom. Ta tehnologija se razvija brzo, a u ovoj fazi ciklusa ulagači shvataju da neće svi pobijediti i da se neće sva očekivanja ispuniti - rekao je Kit Bjukenen, analitičar u Global Investmentsu.
&nbsp;Dobitke na sedmičnom nivou indeksi su učvrstili tek u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. recipročne carine koje je prošle godine predsjednik Donald Tramp uveo prema zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama.
&nbsp;To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od deset do 50 ofsto, moraju ukinuti.
&nbsp;Međutim, Tramp je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju desetodstotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Uprkos tome, cijene dionica na Wall Streetu su u petak porasle.
&nbsp;- Ulagači su odahnuli, jer Trumpove nove carine nijesu veće - kazao je Majk Dikson, strateg u Horizon Investmentsu.
Tramp je danas poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s deset na 15 odsto i da će uskoro uvesti i dodatne namete. Zbog toga se iduće sedmice može očekivati nesigurno trgovanje na berzama. Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trampovih „recipročnih“ carina podiglo više hiljada kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca.
&nbsp;Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi USD, koje će SAD-a morati da vrati iz saveznog budžeta.
&nbsp;Na evropskim berzama nastavljen je pozitivni niz, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine banaka i kompanija.
&nbsp;Londonski FTSE indeks ojačao je 2,3 odsto na 10.686 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4 odsto na 25.260 bodova, a pariski CAC 2,45 odsto na 8.515 bodova.
&nbsp;Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica dostigao je rekordni nivo od 630 bodova.

Svjetske berze ove sedmice porasle

&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Evropa (ni)je daleko

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

,,U formalno-pravnom smislu, kad država krene – kukala vam majka”. Tom rečenicom je šef poslaničkog kluba Demokrata, ,,megatrend pravnik” Boris Bogdanović, pokazao je da ne zna razliku između otvorene prijetnje i pravno valjanog iskaza. &nbsp; Zato je skupštinsku govornicu iskoristio da – kada govori o vetingu u policiji – vrlo nervozno najavljuje politički progon. Istini za volju, ima razloga za nervozu Demokrata: čelnici bezbjednosnog sektora se ovih sedmica suočavaju sa teškim pitanjem - kako pravno dovesti do kraja započete disciplinske postupke? &nbsp; Na to pitanje za sada nemaju odgovor ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović koji su inicirali akciju ,,Značka” – čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZ DOKAZA &nbsp; Tužioci koji su pokrenuli disciplinske postupke nijesu predočili advokatima policijskih službenika povrede radnih dužnosti. &nbsp; Ogovornost za nedostatak dokaza sada prebacuju na Komisiju za bezbjednosne provjere Ministarstva unutrašnjih poslova koju je formirao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Disciplinska tužiteljka Milena Pajović i Disciplinska komisija MUP-a na čijem je čelu Ljubica Damjanović - u namjeri da pred advokatima prikriju vlastitu odgovornost za pokrenute postupke - od Komisije za bezbjednosne provjere zahtijevaju dokaze i obrazloženje na osnovu čega su sačinili svoje operativne izvještaje. I, suštinski, na Komisiju MUP-a pokušavaju da prebace odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović"> <figcaption>KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Većina disciplinskih postupaka još su u fazi izvođenja i prezentovanja dokaza, što je u opisu posla disciplinske tužiteljke Pajović i Disciplinske komisije . No, problem je što dokaza nema i, kako se bliži okončanje dokaznog postupka i dolazi faza završnih riječi u disciplinskim postupcima, u MUP-u i Upravi policije se nataložila &nbsp;velika nervoza. Ispostavlja se da su, umjesto opipljivih dokaza, stavovi Komisije praktično jedini razlog za veting koji Demokrate sprovode. To sada dovodi u opasnost započeti veting, odnosno &nbsp;kao obračun sa politički nepodobnim policijskim službenicima: ispostavlja se da - osim nekoliko izuzetaka korumpiranih policijskih službenika, veting Demokrata u većini slučajeva ima - isključivo političke motive. &nbsp;&nbsp; TAKTIKA: ZASTARA POSTUPAKA &nbsp; Očito u problemu sa okončanjem disciplinskih postupaka, tužiteljka Pajovoić i predsjednica Disciplinske komisje Damjanović su tražili da se na pojedinim ročištima pojave raniji predsjednik Komisije Darko Vujović i aktuelna predsjednica komisije za bezbjednosne provjere Ljiljana Zejak – i to u svojstvu &nbsp;svjedoka - kako bi objasnili na osnovu čega su potpisali operativne izvještaje koje ne prate materijalni, personalni dokazi i činjenice. Izvori iz MUP tvrde da je Šaranović naložio da se sadašnji i bivši čelnik Komisije ipak ne pojavljuju kao svjedoci u disciplinskom postupku. U tom slučaju, Disciplinska komisija je prinuđena da odgodi da, zbog nedostatka dokaznog materijala, završne faze u disciplinskim postupcima i odogovlači. &nbsp; Cilj ove taktike je - zastarijevanje postupaka koji ne mogu da se okončaju razrešenjem dužnosti policijskih službenika. Dvogodišnja suspenzija – procjenjuju Šaranović i Šćepanović – mnoge policajce će natjerati na samovoljni odlazak iz službe u kojoj nemaju šansu za napredovanje. &nbsp; To neće zaustaviti Demokrate da dalje pokušavaju da čiste policiju od politički nepodobnih. Objavama o vetingu i otvaranjem disciplinskih postupaka, Demokrate pokušavaju da bilduju svoj posrnuli politički rejting. I ne interesuje ih što, kad sve okonča ili nastupi zastara, targetirai policijski službenici mogu dobiti impozantne novce iz državnog budžeta kroz odštetne zahtjeve. &nbsp; SLUČAJ VELJOVIĆ...&nbsp; Politička ostrašćenost i namjera čišćenja politički nepodobnih se najbolje primjećuje u slučaju disciplisnkog postupka protiv Tamare Veljović, policijske službenice i supruge Veselina Veljovića, bivšeg direktora Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43" data-rendition-name="original" width="883" height="496" loading="lazy" alt="NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića"> <figcaption>NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Tamara Veljović je odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, a na prijedlog njenog neposrednog starješine, 28. aprila ove godine privremeno udaljena s posla, do okončanja disciplinskog postupka koji se protiv nje pokreće. &nbsp; Ali, to je bilo drugo rješenje minsitra Šaranovića. Prvobitnu odluku o privremenom udaljenju Veljović s posla, od 17. februara ove godine glatko je poništila Komisija za žalbe Vlade Crne Gore. I to nakon žalbe koju je podnio pravni zastpunik Tamare Veljović, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; To je, kažu izvori iz policije, ražestilo ekipu Demokrata i napravljen je jak politički pritisak ka članove Komisije za žalbe. Ta je akcija urodila plodom, a onda je sve teklo kako je ministar Šaranović zamislio: nakon njegovog ponovljenog rješenja o privremenom udaljenju Tamare Veljović sa posla u Upravi policije, i nakon ponovljene žalbe advokata Volkova – Komisija za žalbe je ovog puta odbacila primjedbe na Šaranovićevu odluku. &nbsp; Dakle: u ponovljenom postupku, iako je bio isti slučaj, premda i dalje nije bilo konkretnih razloga za udaljenje Tamare Veljović – Vladina komisja je promijenila mišljenje i sada će o svemu odlučivati Upravni sud. &nbsp; A koliko je bio zasnovan bio progon poakzuje detalj iz Rješenja od 28. aprila koje potpisuje ministar Danilo Šaranović: ,,Prisustvo imenovane Tamare Veljović dovodi u pitanje samu zakonitost rada organa. Prednje posebno kada se uzme u obzir činjenica da je supružnik lice koje se sumnjiči za kriminalno udruživanje...” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić "> <figcaption>ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...I SLUČAJ KAŽANEGRA-STANIŠIĆ Jasno je: nakon više od dvije decenije rada, Tamara Veljović ne može da ostane u policijskoj službi zato što se protiv njenog supruga, Veselina Veljovića, vodi krivični postupak?! &nbsp; Postupak protiv Veselina Veljovića je u toku i Uprava policije bi, poštujući zakone i Ustav, morala da poštuje i - prezumpciju nevinosti. Očito je, međutim, da to nijesu željeli u ovom slučaju. Pa izgleda da su, kada Demokrate Alekse Bečića izvode politički veting, neki policijski službenici jednakiji od drugih. &nbsp; Tako Tamara Veljović dobija mjeru udaljenja s posla, a Dragana Kažanegra Stanišić, državna sekretarka u MUP-u može da bude na funkcionerskom položaju, može i da ima i pristup tajnim podacima, iako je njen suprug, Šakoje Stanišić, svojevremeno bio uhapšen zbog nelegalnog posjedovanja oružja i osuđen na 45 dana. &nbsp; Bilo bi poželjno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović objasni dvojne standarde. Kako to da je Tamara Veljović privremeno udaljena sa policijskog posla iako njen suprug nije osuđen, a istovremeno Dragana Kažanegra Stanišić čvrsto drži pouziciju državne sekretarke iako je njen suprug osuđen i odležao zatvorsku kaznu? &nbsp; Ministar se neće oglašavati, ali odgovor je jasan: Kažanegra Stanišić je članica partije Demokratska Crna Gora i zato je izgleda - jednakija od Tamare Veljović. Te činjenice – bolje od bilo kog komentara – otkrivaju pravu političu pozadinu i zakonsku neosnovanost, ali i etičnost vetinga u Ministarstvu unutrašnjih psolova i Upravi policije koji sprovode Demokrate Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Frontpage topic

Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici podnijelo optužni prijedlog protiv okrivljenog bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja u Vladi Crne Gore Milutina Simovića.
On se, kako je navedeno u saopštenju SDT-a, tereti zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, u čiji sastav ulazi 16 radnji izvršenja.
Simović je uhapšen 22. decembra 2025, a pušten je da se brani sa slobode 26. decembra.
Njemu se na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Osumnjičen je da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je ranije njegov advokat Miroslav Adzić za Portal ETV.

Podnijet optužni prijedlog protiv Simovića

Djevojka iz Nikšića A. J. (27) osumnjičena je da je putničkim motornim vozilom oborila biciklistu, maloljetnika, u saobraćajnoj nezgodi 16. februara, a tužilac će se naknadno izjasniti o kvalifikaciji djela, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi u saopštenju, maloljetnik je povrijeđen kada se oko 15 sati u ulici Ivana Milutinovića u Nikšiću desila saobraćajna nezgoda, dok se vozilo koje je učestvovalo u nezgodi udaljilo sa mjesta nezgode.
- Preduzet je niz aktivnosti iz nadležnosti policije sa ciljem rasvjetljavanja ovoga događaja, te su policijski službenici došli do sumnje da je u nezgodi učestvovala sa putničkim motornim vozilom A. J. (27) iz Nikšića - navodi se u saopštenju.
Na terenu je izvršen uviđaj, izuzet je video materijal sa nadzornih kamera u blizini mjesta nezgode, te identifikovana i locirana osoba koja je upravljala putničkim motornim vozilom.
- Od nje je prikupljeno obavještenje na zapisnik na date okolnosti i locirano je i obezbijeđeno predmetno vozilo - dodaju u saopštenju.
Sa cjelokupnim događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji će izvršiti kvalifikaciju djela nakon detaljnog uvida u spise predmeta koji su mu dostavljeni na ocjenu i mišljenje.

Djevojka iz Nikšića osumnjičena da je automobilom oborila maloljetnog biciklistu

Službenici policije u Ulcinju podnijeli su krivičnu prijavu protiv četrnaestogodišnje maloljetnice iz tog grada zbog sumnje da je uputila lažnu dojavu o bombi u Osnovnoj školi "Maršal Tito", a prekršajno su procesuirani i njeni roditelji, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, postupali su po prijavi direktorice ove obrazovne ustanove da je joj je 14. decembra 2025. godine sa jednog profila na Instagram mreži upućena poruka u kojoj se navodi da je postavljena bomba u školi, koja će eksplodirati 16. decembra.
- Službenici Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala su sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj preduzeli niz aktivnosti na identifikaciji osob koja je uputila spornu poruku, a utvrđeno je da je upućena od maloljetnika iz Ulcinja - kazali su iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju po čijem su nalogu službenici policije protiv maloljetnice podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršila krivično djelo izazivanje panike i nereda, u redovnom postupku.
- I protiv roditelja maloljetnice biće podnijeti zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici - zanemarivanje - istaknuto je u saopštenju.
Uprava policije ukazuje na obavezu roditelja o vođenju brige i vaspitanju svoje djece, te apeluje da povećaju nadzor i kontrolu svoje djece u odnosu na njihovo postupanje u sajber prostoru.
- U suprotnom, roditelji podliježu prekršajnoj odgovornosti shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, odnosno, prekršajno se mogu kazniti ukoliko ne sprečavaju dijete u štetnom druženju ili na drugi način u većoj mjeri zanemaruju podizanje i vaspitanje djeteta - istakli su iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv maloljetnice zbog upućivanja lažne dojave o bombi u školi u Ulcinju, prekršajno procesuirani i njeni roditelji

Pravednici će kamenovati svakog ko nije stvoren po njihovom obliku. I prvi će baciti kamen, i oglušiće se o jevanđelje, jer samo onaj bez grijeha prvi nek baci kamen. Pravednici će arogancijom propalih političara kao partijski pamflet dijeliti lekcije o uzornom ponašanju. Na socijalnim platformama držaće predavanja o etici, mada im je, ispostaviće se, etika strana koliko je strana i autoru „Kritike globalne etike“. Jeste, ima nečeg istovjetnog u njima i njihovom arhineprijatelju Dritanu Abazoviću. Ima nečeg bizarnog, u njima, u njemu. Licemjerje. Laž. Buka i bijes.
Ne Foknerova, njihova, i Dritanova. Pravednici će odapeti svoje otrovne strijele prema profesorima, novinarima, piscima, građanskim aktivistima, ali ne i prema svojim partijskim i političkim mentorima. Njima se, tradicionalno, ništa ne zamjera. Čak i kad izgovore ili napišu isto što i mete naših strijelaca. Govor partijskih lidera interpretira se sasvim drugačije od govora profesora, novinara, pisaca, građanskih aktivista. Nijesu u pitanju dvostruki aršini. Aršina je beskonačno mnogo. Čak i kad je tekst skoro pa identičan. U slučaju političara čuvari naše savjesti njihovom tekstu pristupaju kao Kortasarovoj prozi, i čitaju je u ključu koji će poništiti sve moguće nedostatnosti.&nbsp;
U slučaju ovih drugih tekst čitaju kao oglas o povoljnom klanju pilića, ili svinja. A nakon čitanja isti proglašavaju jeretičkim. Jer, sve što je izvan uma čopora, jeres je. Sve na čemu nema pečata partije, jeres je. I nije da je neko zatečen tolikom količinom licemjerja. Morem licemjerja, čije su vode, zbog srdžbe božije, narasle do neba, pa ih, bojim se, ni Mojsije ne bi mogao razdvojiti. U ovoj nesretnoj zemlji svakog dana otkrivamo vulkane licemjerja, iz kojih kulja magma, i prijeti da proguta sve pred sobom.&nbsp;
Da, takvi su najglasniji. I ima ih svuda oko nas. Oni seire nad okovima, ali ne vide dalje od okova. Od stabla ne vide šumu, a od okova ne vide logore. Sve više ličimo na divlje pleme koje uživa u seoskom spektaklu. U cirkuskim tačkama za siromašne. Sve izvan čopora biće dočekano na nož. Na isti nož protiv kojeg se kobajagi borimo. Upiremo prst u govor mržnje, a mržnja nam se preko usana preliva.
Naši licemjeri pamte taman onoliko koliko im je potrebno. Ni tren duže. Klevetaju, optužuju, konfabuliraju. I sve to čine ljudima koji su se u realnom vremenu suprotstavljali zlu. O njemu govorili, pisali, onako kako su znali i umjeli. O ljudima koji ne govore i ne pišu retroaktivno. Kao, recimo, licemjeri, junaci ovog teksta. Iako nijesu poštanski službenici, iako ne poznaju ulice i bulevare, naselja, zgrade i stanare, bilo bi dobro da najglasniji i najpravedniji ne promaše baš svaki put adresu za svoje u celofan upakovane frustracije.&nbsp;
Ako nijesu vješti u čitanju napisanog, onda treba da uče. Kako čitati. U redu je ne poznavati pismo. No, nije u redu tvrditi da je neko nekog branio, i da neko nekog drugog nije branio. To je, prosto, laž.&nbsp;
Svi koji su osumnjičeni i optuženi da su branili taze hapšenu bivšu ministarku, branili su one kojima su Dritanovi replikanti posvetili možda nekoliko postova na društvenim mrežama. Optuženi su pisali tekstove. Govorili u tv i radio emisijama. I nijesu to činili zbog ordenja, ili aplauza. Već zato što vjeruju da je to njihova obaveza. Bila i jeste. Od velikih očekivanja davno su odustali. Zato danas ne mogu razočarati glasovi koji kude, jer razočara samo onaj od kojeg nešto očekuješ. Ipak, čudi buka koja se proizvodi. Čudi galama koja zaglušuje. Kolektivna hajka. Psihologija rulje.&nbsp;
Ne čudi licemjerje Borisa Bogdanovića, koji vapi nad zlom sudbom žena u vlasti, a ćuti na besprizoran linč žena bez vlasti. Ćuti na ogavne prijetnje silovanjem. Prijetnje koje izviru na istom izvoru s kojeg se napajaju Bogdanovićevi glasači. Ne čudi odsustvo etike autora „Kritike globalne etike“. Ipak, malčice čudi cunami licemjerja onih koji će svaki grijeh partije proglasiti vrlinom, i položiti život braneći neodbranjivo, ali će s istom strašću hitnuti kamen na ljude čije su biografije bez i mrlje od mastila. Na ljude koji ne doniraju pozamašne novce tuđoj crkvi, i na ljude koji taze uhapšenoj ministarki nijesu dali zvanje, imanje, i državljanstvo. To je, znate, učinio neko drugi.
<a href="https://www.antenam.net/clanak/licemjeri">Preuzeto sa Portala Antena M.</a>

Licemjeri

„Svako svoju istinu može da dokazuje bez lisica“, poručio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić komentarišućući odluku Višeg suda da bivšoj ministarki prosvjete, nauke i sporta Vesni Bratić bude ukinut pritvor.
Mandićeva konstatacija je tačna, jer uvijek postoje alternativne mjere - zabrana napuštanja mjesta prebivališta, kućni pritvor ili oduzimanje putnih isprava. Da je sreće, kad je optužnica podignuta ili dok traje istraga jemstvo ne bi postojalo samo na papiru.
Ali, da li Mandić i slično misli kada su u pitanju ostali građani Crne Gore koje privodi Specijalno tužilaštvo... Da li je tako mislio kada su hapsili bivšu direktoricu Agencije za sprječavanje korupcije Jelenu Perović, službenice Uprave za imovinu Dijanu Krivokapić i Rosandu Dujović , penzionisanog glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, bivšeg specijalnog tužioca Sašu Čađenovića, tužiteljku Andrijanu Nastić, nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, biznismene Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, Vladana Ivanovića, Aleksandra Mijajlovića... Naravno, da nije. Od ovih ljudi neki su u pritvoru skoro dvije godine, neki su nakon nekoliko mjeseci napuštili Istražni zatvor u Spužu da bi se branili sa slobode, ali i ta činjenica nije pomogla da se „drvlje i kamenje“ ne svali na sudije koji su ih, silom zakona i činjenica, puštili iz pritvora.&nbsp;
Dalaj Manda pomiritelj, mudro je ćutao kao zaliven kada su oni privođeni. Ćutao je i kada je mnogo manje mudri potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić objavio da je uhapšena Jelena Perović i prije nego što su joj stavljene lisice. Nije komentarisao ni kada je policija sa dugim cijevima uhapsila na poslu i tužiteljku Nastić... Tada nije poručivao da se istina može dokazivati bez lisica i dugih cijevi.
Očigledno, Mandić misli da oni koji su bliski njegovim političkim uvjerenjima i ideologiji u „oslobođenoj“ Crnoj Gori moraju ostati nedodirljivi. Kao on. Ostali su lovina. Pogotovo ako imaju bilo kakvu vezu sa prethodnim vlastima.&nbsp;
Uostalom, davno je poručio da će doći vrijeme osvete onima koji su ga optužili za pokušaj terorizma u izbornoj noći 2016. godine, odnosno planiranje državnog udara. Zaprijetio je Katniću da će platiti „kad tad“.&nbsp;
A osveta je brutalna. Katnić je utamničen skoro dvije godine, dok je Čađenović u Istražnom zatvoru u Spužu proveo duže od godinu i po.
Privedeni su, naravno, „okovani“, u pratnji dugih cijevi i maskiranih policajaca. Uprkos pisanom pravilu da se lisice na ruke stavljaju samo u slučaju neposredne opasnosti da u trenutku privođenja optuženi pokuša bjekstvo.
I Katnić i Čađenović, ali i većina ostalih koji su se našli na meti Specijalnog tužilaštva znali su da će biti uhapšeni. Njihove „glave“ dio su agende proruskih i prosrpskih vlasti koje su u Crnoj Gori pobijedile na izborima u avgustu 2020. Političke elite ni jednog trenutka nijesu se libile da i javno ispostave svom glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću spisak nepoželjnih, onih koji moraju biti žrtvovani.&nbsp;
Ali, u rijetkim situacijama kada se Novović odlučio da, vjerovatno kako bi u javnosti stvorio sliku da hapsi i predstavnike političkih elita na vlasti, novovaskrsli evropejac nije ćutao.
Razgoropadio se kada je uhapšen njegov patijski saborac, predsjednik bivši Opštine Budva Milo Božović, u aprilu 2023. godine.&nbsp;
A Božović je u Specijalno policijsko odjeljenje ušetao ležerno. Bez lisica.
Kao i sam Mandić koju godinu ranije. Kada je bio među optuženima, zajedno sa još jednim liderom tadašnjeg Demokratskog fronta Milanom Kneževićem, za jedno od najtežih krivičnih djela protiv države.&nbsp;
I nijesu tada utamničeni ni jedan, ni drugi. Tokom istrage i sudskog procesa branili su se sa slobode. Osuđeni su prvostepeno, ali presuda je oborena, naravno, kada su oni preuzeli vlast u zemlji. A prije nekoliko dana su i pravosnažno oslobođeni. U „oslobođenoj“ Crnoj Gori. Državi po njihovoj mjeri. U kojoj se hapsi po njihovom spisku i presuđuje po njihovoj volji.&nbsp;
Zato su poruke lisice u liku Andrije Mandića da pravdu svako može dokazati bez lisica više od licemjerja. Degutantne su.&nbsp;

Lisica o lisicama

Opstanak i budućnost jednog naroda i nacije snažno su povezani sa očuvanjem nacionalnog identiteta. Krupnu ulogu u tom procesu igraju obrazovanje, nauka, arhivska građa i mediji koji kroz svoje sadržaje i institucionalno pamćenje omogućavaju validaciju prošlosti i preuzimanje odgovornosti za sve ono što tu prošlost karakteriše. Princip izmišljanja i falsifikovanja tradicije srijeće se još u radovima Erika Hobsboma, koji kao vrstu apela konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Ukoliko spoznaja prošlosti ne bi bila racionalna i objektivna, onda bi se istoriografska rekonstrukcija prošlosti pretvorila u djelatnost u kojoj se gube razlike između fakta i fikcije. Napuštanje „prosvjetiteljskog projekta racionalnosti“, prema Hobsbomu, dovelo bi pretvaranju istorije u materijal za stvaranje i održavanje lažnih identitetskih i političkih mitova. Naučno prosvjećena svijest teško ide zajedno sa teocentričnim i metafizičkim slikama tumačenja prošlosti i sadašnjosti. Još 1894. godine knjaz Nikola je tražio od Valtazara Bogišića, tadašnjeg ministra pravde, da donese zakon o smještaju, čuvanju, zaštiti i sređivanju arhivske dokumentacije, dok je dvorski bibliotekar, prof. Filip Kovačević, po nalogu knjaza Nikole, izradio Uputstvo za uređenje državne arhive. Veliki dio arhivske dokumentacije je stradao u požaru iz 1906. godine, koji je zahvatio Biljardu, zatim u Prvom svjetskom ratu, dok su značajni fondovi bili zakopani oktobra 1918. godine, a otkopani tek aprila 1923. godine, što je imalo za posljedicu da je veliki dio dokumentacije istrunuo. Konačno, u XIX stoljeću je Vuk Vrčević, pored navodnog sređivanja arhiva, učestvovao je i u otuđivanju arhivskih dokumenata iz Crne Gore. U tome su mu pomagali pop Vuk Popović iz Risna i Vuk Karadžić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221200216_abe3ecbbf45d5a3537dcacff8a03ef62addaf9de89ff1c6c6725d73351c853a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260221200216_abe3ecbbf45d5a3537dcacff8a03ef62addaf9de89ff1c6c6725d73351c853a5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"><figcaption>Cetinjski manastir(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  <h2>ISTORIJAT ARHIVA</h2> Arhivska služba u Crnoj Gori je organizovana tek 1926. godine pri Muzeju, u okviru kojeg je organizovano i arhivsko odjeljenje. Današnji Državni arhiv Crne Gore je osnovan 1951. godine, kada su u njemu sabrani dokumenti ministrastava vanjskih, unutrašnjih djela, prosvjete, Skupštine, sudska dokumentacija i dokumenta i crkve, vojske i dr. Najstariji tragovi arhivske građe datiraju još iz srednjeg vijeka. U primorskom dijelu Crne Gore, u Kotoru, Budvi, Baru i Ulcinju nastali su najstariji arhivi na području današnje Crne Gore, sa bogatom građom iz perioda Duklje, mletačkog perioda, austrijskog perioda i kasnije. U doba Zetske države u vrijeme Balšića, kasnije Crnojevića, prepisivačka i iluminatorska aktivnost doživjela je procvat. Ova aktivnost se odvijala u manastirima i crkvama koji su se nalazili u basenu Skadarskog jezera (Starčevo, Moračnik, Beška, Vranjina, Goričani...), đe je bilo više skriptorijuma. Kad je u pitanju arhiva Crnogorske crkve, značajno je pomenuti da je episkop Ruvim 1593. godine popisao knjige koje je zatekao u Cetinjskom manastiru (42 komada). Razaranjem manastira 1692. godine uništen je i značajan dio arhivskog fonda koji je ranije bio prenešen iz dvora. Prvi vladika iz porodice Petrovića, Danilo I (1697-1735), prikupio je dio dokumenata koji su spašeni i pohranio ih u obnovljenom manastiru. Može se reći da su od kraja XV vijeka, pa do gašenja Crnogorske crkve 1918. godine, svi crnogorski mitropoliti sakupljali i čuvali dragocjenosti, stare dokumente, rukopisne i štampane knjige, što je dragocjeno istorijsko nasljeđe države Crne Gore, obzirom na teokratski karakter države Crne Gore u jednom periodu njene istorije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221200216_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260221200216_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="Amfilohije Radović"><figcaption>Amfilohije Radović učinio nedostupnom arhivsku građu Cetinjskog manastira(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  <h2>NEDOSTUPNA ARHIVSKA GRAĐA</h2> Religija u javnom životu Crne Gore od tzv. AB revolucije sve više dobija na značaju i u političkom životu, posebno kad je u pitanju svetosavlje, sve više na sebe preuzima ulogu „zajednice interpretacije“. Interpretirajući prošlost i sadašnjost u skladu sa svojom ideološkom matricom i političkim programom koji je, ne slučajno, definisan i Zakonom o crkvama i vjerskim zajednicama Srbije u članu 11, satav 2, đe piše „Srpska Pravoslavna Crkva ima izuzetnu istorijsku, državotvornu i civilizacijsku ulogu u oblikovanju, očuvanju i razvijanju identiteta srpskog naroda“ („Sl. glasnik RS“, br. 36/2006), utiču na javno mnjenje, pa i na javno obrazovanje. O sve većem uticaju svetosavske ideološke svijesti svjedoči to što u Crkvi Srbije i u okviru nje sve više jačaju ortodoksne i konzervativne grupe, kao i politička instrumentalizacija njihovih potencijala za promociju radikalizma i nasilja. Zanimljivo je da je nekadašnji mitropilit Cetinjsko – primorske eparhije Crkve Srbije Danilo Dajković svojevremeno tražio od Državnog arhiva da preuzme dokumenta iz arhiva Cetinjskog manastira da bi ih sačuvao od propadanja od vlage. Tu dokumentaciju je Amfilohije Radović 1997. godine vratio u manastirske arhive i od tada nije dostupna istraživačima koji nijesu po volji Crkve Srbije, iako se ta dokumentacija mora smatrati opštim dobrom i istorijskim nasljeđem države Crne Gore. O tadašnjem profesionalizmu Državnog arhiva govori to da Crkva Srbije nije imala nijednu primjedbu na vraćenu dokumentaciju u smislu njene kompletnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221200216_b34c42c11d88955aee15bee446f8df6bf7c0a99bd09bab7860dfa1c0f3b71c46.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260221200216_b34c42c11d88955aee15bee446f8df6bf7c0a99bd09bab7860dfa1c0f3b71c46" data-rendition-name="original" width="876" height="600" loading="lazy" alt="Slavko Perović"><figcaption>Slavko Perović obnovio Državni arhiv (Photo: Fejsbuk)</figcaption></figure>  <h2>OBNOVA DRŽAVNOG ARHIVA</h2> O važnosti Državnog arhiva izlišno je govoriti. Uostalom o tome govori da se u okvirima Državnog arhiva formirala svijest o sopstvenom identitetu i istorijskom utemeljenju Crne Gore i Crnogoraca u vrijeme najgore velikosrpske histerije krajem osamdesetih i početkom devedesetih prošlog stoljeća i imperijalnih ambicija Beograda, uz asistenciju tadašnjeg zvaničnog Titograda. Krajem osamdesetih, nakon što je izbačen iz SKJ zbog toga što je „Književna opština Cetinje“, čiji je bio direktor, objavila studiju Sava Brkovića „Etnogenezofobija – prilog kritici veloksrpstva“, Slavko Perović dolazi na mjesto direktora Državnog arhiva. Zgrada Državnog arhiva je stradala u zemljotresu 1979. godine, pa je arhiva smještena u neuslovnim prostorijama potkrovlja Biblioteke „Đurđe Crnojević“. Kako tadašnju državu arhiv uopšte nije zanimao, niti su bili svjesni njegovog značaja, Slavko Perović, sa izuzetnim saradnicima, koji su tada činili kolektiv Državnog arhiva, uspjeli su da obnove zgradu Državnog arhiva, opreme je odgovarajućim policama i opremom za mikrofilmovanje, očuvanje i drugom potrebnom opremom. Sigurno je Državni arhiv i artefakti koje je sadržao i koji su rasvjetljavali istoriju Crne Gore na bazi naučnih činjenica, doprinio ideji formiranja Liberalnog saveza Crne Gore, njegovom omasovljenju i širenju svijesti kod mladih ljudi o svom identitetu i svemu onome o čemu je školski sistem u Crnoj Gori ili ćutao ili prenosio srpsku verziju kroz upotrebu beogradskih udžbenika i programa. Kada je Slavko Perović za zasluge za obnovu Državnog arhiva dobio od Vlade otkaz, cio kolektiv Državnog arhiva stao je imenom i prezimenom uz njega. Bez kalkulacija. To su bili trenuci odlučnosti da za ideju slobodne, nezavisne Crne Gore nema cijene koju ne treba platiti. Neću se dalje baviti Liberalnim savezom, on je nezaobilazan dio istorije Crne Gore koji je osvjetlao obraz Crne Gore tih godina i zametnuo klicu za obnovu njene nezavisnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221200216_7588f3f053a0010f9e2524ba1f0075093537cf0aec222804b69ec2248f81b4c4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260221200216_7588f3f053a0010f9e2524ba1f0075093537cf0aec222804b69ec2248f81b4c4" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Danilo Mrvaljević"><figcaption>Zle namjere Danila Mrvaljevića (Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption></figure>  <h2> UPODOBLJAVNJE DOKUMENATA </h2> Promjenom vlasti 2020. godine dobili smo podkapacitiranu vlast, limitiranih intelektualnih i stručnih sposobnosti, političko čišćenje kadrova „bivše vlasti“, koji su dugo obavljali poslove na kojima su radili, zakonom su sniženi kriterijumi za zapošljavanje, u skladu sa profilom kadrova nove vlasti, jednom riječju dobili smo vladavinu kakistokratije. Naravno, ni Državni arhiv nije ostao pošteđen. Smijenjena je dugogodišnja pomoćnica direktora Jadranka Selhanović, pomoćnica direktora u Sektoru za arhivsku građu stvaralaca od značaja za jedinice lokalne samouprave Mirjana Kapisoda, koje su odbile ponuđena radna mjesta od strane novopostavljenog v.d. direktora Danila Mrvaljevića, kadra Demokrata, čiji jedini dodir sa Državnim arhivom je što je više puta prolazio pored njega. Ponuđena mjesta one su svojim iskustvom i kompetencijama već odavno prevazišle. Dakle, namjera je bila da svoje potpuno nepoznavanje posla na koji je postavljen, nadomjesti pomoću izuzetno stručnih ljudi, a da ih istovremeno degradira kao kadrove „bivše vlasti“, iako se radi o vrlo stručnim osobama čiji je jedini „grijeh“ što im je na srcu građanska, evropska i suverena Crna Gora. Da đavo ima zle namjere pokazao je kadar Demokrata na mjestu direktora Državnog arhiva, uvodeći u obliku volontera sveštenike Crkve Srbije u Državni arhiv, za što, po tvrdnjama zaposlenih, nema nikakve potrebe. Objašnjenje o njihovoj obuci je smiješno, jer eprahija Crkve Srbije ima arhive koje je uzurpirala kao svoje, pa su se mogli tamo obučavati. Stvarne namjere pokazale su se time što je jedan od sveštenika Crkve Srbije priznati arhivista u okvirima Crkve Srbije, što govori da je ideja uključenja tobožnjih volontera Crkve Srbije namjera da se arhivska građa pripodobi aktuelnim političkim tendencijama u Crnoj Gori o Crnoj Gori kao „drugoj srpskoj državi“. Kolektiv Državnog arhiva je kolektivno reagovao na uvođenje sveštenika volontera, izbjegavši da se svi identifikuju javno svojim ličnim potpisom saopštenja. U doba navodne autoritativne, nedemokratske vlasti prije 2020. godine bez trunke zazora potpisivali su se profesori univerziteta, srednjih i osnovnih škola, ljekari, zapošljeni u državnoj administraciji, dio pravosuđa i mnoge druge struke, protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti i zbog podrške litijama, dok nakon avgustovskog „oslobođenja“ smo dobili „demokratiju“ kao teror većine i strah onih kojima je to „oslobođenje“ donijelo neizvjesnost za egzistenciju, pa i za slobodu, sa policijom i pravosuđem kao oružjem za anesteziranje kritičke javnosti represijom. Dok se ne vrati duh Državnog arhiva iz vremena početka devedesetih prošlog stoljeća i dok se ne rodi energija i entuzijazam koji je odatle začet, kada se nije kalkulisalo ličnim razlozima u odnosu na opšti interes, teško da će Crna Gora vratiti samoj sebi i oteti se onima koji su joj i tih devedesetih namjenili laganu smrt. <h2>PODILAŽENJE VELIKOSRPSKOJ BURŽOAZIJI</h2> Iako je teško složiti i istorijat i današnje urušavanje Državnog arhiva u jednu kolumnu, a da se ne prećera sa dužinom teksta, ne mogu a da ne citiram uvod uredništva podgoričke „Zete“ iz marta 1939. godine, koji me umnogome podśeća na današnje „ideologe“ iz redova vlastodržaca: „Zeta, Podgorica, mart 1939. - Crnogorci koji su prepoznali svoje interese u sprezi sa velikosrpskom buržoazijom, u težnji da joj se 'približe' - otpisivali su veliki dio crnogorske istorije i govorili, kao i velikosrpski ideolozi, o 'petovjekovnom ropstvu'. Pošto su izgubili dostojanstvo, uzaludno im je bilo povremeno pozivanje na vječitu borbu Crnogoraca protivu osvajača: srpska čaršija je bila već izmislila metode omalovažavanja te borbe, svodeći strašnu istoriju crnogorskog naroda za svaki slobodan dan na hvalisavost i laž. Tako su ih srpski buržuji i bezlična čaršija prisilili da se odriču sopstvene istorije, onog bitnog perioda do okupacije Duklje (Crne Gore) od Nemanjića - u korist srpske istorije (otkuda bi oni mogli pred srpskom buržoazijom, kod koje traže utočišta, da govore o crnogorskom kraljevstvu prije srpskog za čitavo stoljeće i po). Tako je došlo do apsurda, da su Crnogorci (jer su prema toj koncepciji podešeni i školski programi) zaboravili dio svoje istorije, od arhonta Petra (X v.) do pada pod Nemanjiće (kraj XII v.), u kojemu su njihovi preci izvojevali samostalnost od Carigrada i priznanje suvereniteta od Rima. Isto tako, crnogorska buržoazija je pristala na 'popunjavanje' srpske istorije crnogorskom, perioda od pada Smedereva do prvog srpskog ustanka (1459-1804). Ti Crnogorci prihvatili su i srpske kultove, pa su slavili i pogibiju kneza Lazara, a zaboravili da je crnogorski vladar Balša II poginuo isto u boju protivu Turaka koje je predvodio Hajrudin paša, na Saurskom polju kod Berata, i to četiri godine prije Lazara - 1385, itd. Oni nijesu uviđali spomenutu žalosnu protivurječnost: istovremeno su se hvalisali vječitom borbom Crnogoraca i govorili o 'petovjekovnom ropstvu'“.

Ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih polova Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra na Segmentu na visokom nivou Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN), koji će biti održan u Ženevi.
Iz Vlade je saopšteno da je planirano obraćanje Ibrahimovića u plenarnom dijelu zasijedanja.
Dodaje se da će Ibrahimović imati bilateralne susrete sa najvišim zvaničnicima UN-a, Kancelarije Visokog komesara UN za ljudska prava (OHCHR) i Savjeta za ljudska prava.
U Platformi objavljenoj na sajtu Vlade podsjeća se da se ovogodišnji Segment održava u uslovima rastućih tenzija u međunarodnim odnosima, pojačane nestabilnosti i geopolitičkih i geostrateških pomjeranja koja vode sve snažnijem pritisku i dovode u pitanje djelotvornost i dalje postojanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.
Kako se navodi, očekuje se da diskusija dodatno bude usmjerena na goruća stanja, odnosno u prvom redu Ukrajinu, Gazu, lran i Sudan, prenosi MINA.
Osim toga, biće riječi i o zabrinjavajućim i opasnim trendovima kada je u pitanju porast govora mržnje, podsticanje na nasilje, diskriminacija i rastuća nejednakost, ali i o upotrebi sile u rješavanju međunarodnih sporova.
U Platformi se ističe da je Segment na visokom nivou najznačajniji godišnji politički događaj u okviru stuba ljudskih prava sistema UN i dodaje da on na svojevrstan način oblikuje međunarodnu agendu ljudskih prava i skreće pažnju na goruća pitanja.

Ibrahimović sjutra na Segmentu na visokom nivou Savjeta za ljudska prava

Poslanica Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore Kenana Strujić-Harbić učestvovala je tokom vikenda u Sarajevu na konferenciji pod nazivom „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“. Ovim javnim istupom Strujić-Harbić se umiješala u unutrašnje političke prilike u Bosni i Hercegovini, izrazivši očekivanje da će predstojeći izbori u oktobru „donijeti novije promjene“, <a href="https://www.standard.co.me/politika/strujic-harbic-u-sarajevu-porucila-bosna-i-hercegovina-je-maticna-zemlja-bosnjaka-prizeljkuje-politicke-promjene-u-toj-zemlji">piše Standard</a>.
U obraćanju je naglasila da Bošnjačka stranka u Crnoj Gori ima potpisan koalicioni sporazum sa Pokretom Evropa sad (PES), te da njena partija participira u vlasti.
- Olakšavajuća okolnost je to što imamo ministra vanjskih poslova iz reda bošnjačkog naroda. Na osnovu toga Bošnjaci Južnog Sandžaka i Crne Gore imaju potpuno drugačiji pristup - poručila je Strujić-Harbić.
Dodala je da njihov ministar vanjskih poslova učestvuje na sastancima u Vašingtonu, u Briselu, ali i „na istoku“, čime je ukazala na širi geopolitički domet aktuelne politike.
- Nadam se da će novi ministar vanjskih poslova BiH visoko u svojoj agendi imati zadatak da se promijeni narativ prema Bošnjacima u Bosni i Hercegovini - istakla je Strujić-Harbić.
Ova izjava dolazi uprkos činjenici da je i u aktuelnom sazivu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, takođe iz reda bošnjačkog naroda, što dodatno naglašava njenu poruku o potrebi političkih promjena.
- Mi smo kao mala partija u Crnoj Gori doprinijeli da se mijenja narativ prema Bošnjacima, nadam se da će i Bosna i Hercegovina koju Bošnjaci gledaju kao svoju matičnu državu, kako Sarajevo, tako i Bosnu i Hercegovinu - zaključila je Strujić Harbić.

Strujić-Harbić u Sarajevu poručila: Bosna i Hercegovina je matična zemlja Bošnjaka – priželjkuje političke promjene u toj zemlji

Godinama su u Crnoj Gori prisutni negativni diskursi prema različitim nacionalnim i etničkim zajednicama, što je produbilo društvenu distancu i polarizaciju, ali i podstaklo netrpeljivost prema susjedima, koji se često prikazuju ne samo kao stranci i nepoželjni, već i kao neprijatelji i prijetnja regionalnoj stabilnosti - kazala je izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Slušali smo i čitali priče o “albanskim ekstremistima” i “teroristima s Kosova”, “Turcima koji kidnapuju djecu” uz česte islamofobne naslove, podstičući međunacionalnu netrpeljivost i jačajući stereotipe.
- Negativni diskurs oblikovan je i kroz političke izjave koje su dobile prostor u javnosti, senzacionalističke i neprovjerene vijesti, ali i viralne objave na društvenim mrežama, gdje su predrasude i govor mržnje lako nalazili plodno tlo - ističe Jovanović.&nbsp;
U posljednje vrijeme fokus se pomjera.&nbsp;
- Pored nedavno zabilježenih anti-turskih narativa, danas u pojedinim medijima svjedočimo kritikama na račun Hrvatske. One variraju od blažih tvrdnji da “Hrvatska ponižava Crnu Goru”, do radikalnijih etiketa u kojima se država prikazuje kao “ustaška” i prijetnja regionalnoj stabilnosti. Svima koji prate dešavanja u regionu i susjednim zemljama poznato je da je talas desničarskih ispada zahvatio Hrvatsku, uz učestale incidente usmjerene protiv pripadnika srpske manjine i javnu upotrebu pozdrava proustaškog režima iz vremena Drugog svjetskog rata - navodi Jovanović.
Kreiranju negativne slike o Hrvatskoj, doprinijelo je i ono što se u toj zemlji dešava, poput koncerta kontroverznog Marka Perkovića Tompsona koji je okupio pola miliona ljudi, od kojih je dobar dio uzvikivao zabranjeni ustaški pozdrav "Za dom spremni".&nbsp;
- Ovakva dešavanja, nacionalističke agende i zapaljiva retorika nijesu u potpunosti bez odgovora, već su postali predmet intenzivne diskusije, ali i otpora koji je iskazan kroz više protesta širom Hrvatske, između ostalog i antifašističkim maršem organizovanim krajem godine u Zagrebu - rekla je Jovanović.&nbsp;
Da su česti i nacionalistički ispadi političara pokazuje to što je saborski poslanik iz Domovinskog pokreta i bivši ministar poljoprivrede Josip Dabro pjevao u čast ustaškog vođe i zločinca Ante Pavelića, čime je izazvao burne reakcije u javnosti i na političkoj sceni.&nbsp;
- Osude su stigle od strane predsjednika HSLS-a Darija Hrebaka, iz HDZ-a su zatražili izvinjenje Dabra, a reakcije su stigle i iz opozicije. U kontekstu odnosa Crne Gore i Hrvatske u prethodnom periodu bilo je nekoliko dešavanja, a neki od njih se mogu smatrati i povodom za širenje anti-hrvatskog narativa - navela je Jovanović.
Do najznačajnijeg zaoštravanja odnosa došlo je usvajanjem rezolucije o Jasenovcu, koja je nedvosmisleno bila usmjerena na Hrvatsku, iako su u njen naziv naknadno dodati i logori u Dahauu i Mauthauzenu.&nbsp;
- Rezolucija je usvojena uz kampanju Demokratskog fronta, podršku zvanične Srbije, iako je i dalje nejasno čemu usvajanje ovakvog dokumenta, imajući u vidu da na javnoj sceni u Crnoj Gori nije zabilježena niti jedna izjava kojom bi se negirao genocid počinjen nad Srbima, Jevrejima, Romima i nelojalnim Hrvatima u Nezavisnoj državi Hrvatskoj od 1941-45. godine - podsjeća Jovanović.
Hrvatska je uzvratila zabranom ulaska u zemlju čelnicima partija koje su podržale rezoluciju, Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću.&nbsp;
- Produžena reakcija bila je, uprkos najavama iz Hrvatske, da ”neće postavljati bilateralna pitanja kao uslov za evropski put Crne Gore” blokada najavljenog zatvaranja poglavlja 31 koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, ali i nizom drugih zahtjeva u pregovorima koji se vode iza zatvorenih vrata - istakla je Jovanović.&nbsp;
Negativnu percepciju prema Hrvatskoj izazvalo je i prošlogodišnje opasno i neprihvatljivo ponašanje i uzvici “Za dom spremni” i “Ubij Srbina” gostujućih navijača na stadionu pod Goricom. "Hrvatskoj i što ne traži”.
- Ovakva dešavanja naišla su na pogodno tlo, godinama ranije “utabano”, za širenje tvrdnji o Hrvatima kao “ustaškom narodu”, onima koji i danas slijede “ustašku ideologiju”, te kreiranju percepcije da su prijetnja susjedima. Društvo koje se već jednom “branilo” od ustaša kroz “Rat za mir” trebalo bi da prepozna slične obmanjujuće obrasce i da uvidi dugoročne negativne posljedice po dobrosusjedske odnose Hrvatske i Crne Gore, što je bio slučaj ratnih devedesetih - navodi Jovanović.&nbsp;
U kontekstu naših bilateralnih odnosa i neriješenih međudržavnih pitanja Hrvatska se predstavlja kao zemlja koja ima nadmoć i kojoj se nužno mora “udovoljavati”, na štetu građana Crne Gore, ili dominantno jednog dijela stanovništva iz korpusa srpske nacionalnosti.&nbsp;
- Tako recimo Milan Knežević, lider DNP-a, partije koja je donedavno bila na vlasti, tvrdi da se Hrvatskoj "daje i što ne traži", dok se Srbima u Crnoj Gori uskraćuju prava poput srpskog jezika ili zastave, nazivajući ovu situaciju "lingvističkim aparthejdom" - podsjeća Jovanović.
Osim toga, Hrvatska se od strane pojedinih medija i političkih aktera, među kojima je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, prikazuje kao sila koja nastoji "staviti Podgoricu pod svoju kontrolu" i uvući Crnu Goru u "antisrpsku politiku".&nbsp;
- Prisutni su i brojni drugi narativi poput onih da “Podgorica priznaje svoj podanički odnos prema Hrvatskoj”, da predsjednik i premijer ćute dok nas “Hrvatska ponižava”, ali i tvrdnje o “navijačkim ratnim trubama” kako su pojedini mediji opisali fudbalski meč dvije reprezentacije koji je odigran prije par mjeseci - rekla je Jovanović.&nbsp;
Ovo su samo neki od primjera diskursa koji koristi izraženo emocionalni i polarizujući jezik stvarajući sliku Hrvatske kao države neprijateljski nastrojenje prema Crnoj Gori, koja želi da “ponizi” manjeg i slabijeg susjeda kako bi potvrdila svoju dominaciju u bilateralnim odnosima.&nbsp;
- Kroz ovakve, ali i slične primjere, pokušava se uticati na percepciju građana i građanki prema Hrvatskoj, sa kojom je Crna Gora godinama imala stabilne i dobrosusjedske odnose - kazala je Jovanović.
<h2>“Evroparlamentarci, a ono komšije ustaše”&nbsp;</h2>
Anti-hrvatski narativ posebno je važno sagledati kao dio aktuelnog političkog trenutka u kojem se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji (EU), pa se kroz negativne kampanje, ova zemlja prikazuje kao prepreka našem evropskom putu, ali i ujedno zemlja koja “dokazuje” zašto je Evropska unija postala “klasična besmislica”.
- Ovo je posebno izraženo kroz kontekst poistovjećivanja hrvatskog društva sa “ustašama” i generalno sve prisutnog anti-hrvatskog narativa čemu svjedoče brojni naslovi koji se smo u prošlom periodu mogli pročitati na portalima poput Borbe, In4s-a, Aloonline... “Čuš, evroparlamentarci - a ono komšije ustaše” (1) “Ustaštvo postalo ideologija evropske Hrvatske” (2) „Demokratski rajh“ u Hrvatskoj: Kome je potrebna neoustaška tvorevina na evropskom tlu (3) “Iz Zagreba ustaše, iz Sarajeva Handžar - Isti plamen mržnje prema Srbima” (4). “Ustaška posla: Hrvatski premijer poručio da će Tompson pjevati na dočeku rukometaša” (5). “Ustaštvo cveta u EU: Ministri na aerodromu u Zagrebu pevali Tompsona na dočeku rukometaša” (6) - precizirala je Jovanović.
Baš kao i u prethodno opisanom narativu, cilj ovakvih tvrdnji je diskreditovati Hrvatsku, ali i Evropsku uniju, koja se želi prikazati kao zajednica koja je tolerantna prema fašizmu.&nbsp;
- Uz to, ovakvim narativima se jača osjećaj žrtve među jednim dijelom stanovništva, dodatno utvrđuju istorijske traume, što uzrokuje mobilizaciju nacionalističkih emocija, uz neizostavnu kritiku "dvostrukih aršina" Zapada. Crna Gora kao poligon za “ustaško divljanje” Osim gore navedenih narativa, prisutno je i manipulisanje i označavanje pojedinih crnogorskih medija (1), ličnosti (2), pa i gradova “ustaškim” (3), uz tvrdnje da se u Crnoj Gori “promoviše ustašluk” (4) - navodi Jovanović.
Korak dalje otišao je Milan Knežević koji je, komentarišući već pomenuto, neprihvatljivo ponašanje hrvatskih navijača, kazao da je politika Crne Gore danas takva da je bolje “ubiti Srbina nego naljutiti ustaše”, (5) Da je Crna Gora “poligon za ustaško divljanje i širenje mržnje prema Srbiji“ poruka je koja dolazi od ministara za javna ulaganja u Vladi Srbije Darka Glišića (6) koji je utvrdio i da je “Hrvatska uzela Crnu Goru pod svoj protektorat”.
- Jasno je da ovakvi i slični narativi dodatno podstiču netrpeljivost, prikazujući naše društvo kao žrtvu "crnogorskog ustaštva" pod uticajem Hrvatske - ističe Jovanović.
<h2>Opomena za popa jer Hrvate naziva projektom</h2>
Za sada je, u moru anti-hrvatskih izjava, naslova, komentara, vidljiva samo jedna reakcija sistema - zaštitnik ljudskih prava i sloboda ocijenio je da izjave paroha Mijajla Backovića, u kojima je “Hrvate u Boki” nazvao “projektom”, predstavljaju nedopušten javni govor kojim se, kako se navodi, negira ili relativizuje pravo bokeljskih rimokatolika da se nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati.
- Backović je ranije, gostujući na TV Prva naveo da su “Hrvati u Boki projekat”. Zaštitnik je tokom postupka zatražio izjašnjenje od Backovića, ali on, kako se navodi, nije odgovorio ni nakon upućene urgencije. Zastrašivanje “balkanskim frontom” sa sjedištem u Zagrebu Nije novost da se određene bilateralne ili multilateralne saradnje među zemljama regiona pokušavaju predstaviti kao otvorene prijetnje i opasnosti po druge zemlje zemlje koje nijesu članice takvih saveza. Istraživanje mogućnosti razvoja i nabavke odbrambenih sposobnosti putem multinacionalnih rješenja, razmjena stručnih znanja i najboljih praksi u regrutaciji, razvoj i zadržavanje kvalifikovanog osoblja radi jačanja sposobnosti odvraćanja i odbrane, jačanje zajedničkih mjera protiv hibridnih prijetnji, uključujući cyber prijetnje, kampanje dezinformiranja i štetan strani uticaj, podržavanje evroatlantske perspektive Kosova kroz zalaganje za njegov status u NATO-vom Partnerstvu za mir - kazala je Jovanović.
Ovo su neke od tačaka u Deklaraciji o saradnji u oblasti odbrane i sigurnosti koju su ministri odbrane Kosova, Albanije i Hrvatske potpisali u Tirani u martu prošle godine.&nbsp;
- Skoro godinu kasnije, ova inicijativa se najavljuje kao “novi balkanski pakt u Zagrebu”, ali i “opasna osovina na Balkanu”, pokušaj stvaranja jedinstvenog informacionog prostora za vođenje direktnih, ali i “hibridnih” vojnih operacija. I dok su ovakve teme i narativi, kao što smo vidjeli, dio izvještavanja pojedinih medija u Crnoj Gori, odnosi Crne Gore i Hrvatske nijesu pretjerano važna tema u hrvatskom medijskom prostoru - navela je Jovanović.
Osim toga, važno je ukazati i na činjenicu da većina građana Hrvatske, po Eurobarometru koji je objavljen u septembru 2025. godine, podržava ulazak Crne Gore u EU.
- Čak 68 posto anketiranih je dalo svoju podršku, a 28 posto je bilo protiv. Od svih zemalja koje žele ući u EU, građani Hrvatske najviše podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine (74 posto), a potom slijede Crna Gora, pa Ukrajina i Kosovo - precizirala je Jovanović.
Jasno je da prikazani narativi u crnogorskim medijima i političkom diskursu sistematski grade sliku Hrvatske kao neprijateljske sile koja nastoji da pokaže dominaciju i ponizi Crnu Goru, čime se direktno podrivaju dugogodišnji dobrosusjedski odnosi, polarizuje društvo i jačaju etničke tenzije koje su već prisutne u regionu.&nbsp;
- Time se istovremeno stvara klima netrpeljivosti koja onemogućava Crnoj Gori fleksibilnost u pregovorima s Hrvatskom, po nas ključnom članicom EU, jer svaki potencijalni ustupak može biti protumačen kao "podaništvo" ili izdaja nacionalnih interesa. Dodatno širi se i narativ koji svaki potencijalni dogovor sa Hrvatskom predstavlja kao poniženje Crne Gore - ocijenila je Jovanović.
U širenju ovog narativa prednjače mediji koji se otvoreno protive ulasku Crne Gore u EU želeći da na taj način delegitimišu i proces pregovora sa EU u kojem, trenutno, značajnu ulogu igra i Hrvatska zbog jasno propisanih pregovornih obaveza o dobrosusjedskim odnosima i otvorenim bilateralnim pitanjima.
- Primjeri za ovaj dio narativa su naslovi “Zagreb sapliće i ucjenjuje Podgoricu”, “Plenković nastavlja da ispostavlja račune Crnoj Gori: Da bi ušli u EU, Hrvati traže novac za „logoraše“, brod Jadran, Prevlaku… Samo još muzičku nisu tražili!”, te “Bečić na udaru malignog hrvatskog uticaja: Hrvati poručuju da Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu”. Doprinos ovakvom huškanju daje i zvanična Srbija kroz izjave presjednika Aleksandra Vučića da on neće da se dodvorava Hrvatima, da glumi Crnu Goru. “Oni da me vrijeđaju i ponižavaju u Podgorici, insistiraju na Morinju, a vi ne smijete da izgovorite riječ Lora... stvarno ne mogu da budem toliko jadan”, Vučićeve su riječi. On je izjavljivao i da “Hrvati u Podgorici mogu sve”, a mediji su, zbog ovog narativa, prenosili čak izjave Vojislava Šešelja da će “Hrvati ponižavati Crnu Goru do kraja ali što ih više ponižavaju, to će biti ponizniji”. Iz istog tabora se tvrdi da je suverenitet Crne Gore po mjeri Zagreba čija spoljnja politika ima jedan cilj – slabljenje Srbije i potčinjavanje Srba, te da zloupotrebljava članstvo u EU za omalovažavanje Crne Gore - naglasila je Jovanović.
Konačno, ovakvi diskursi ne samo da udaljavaju potencijalnu regionalnu saradnju i rješavanja bilateralnih pitanja, već i usporavaju evropski put Crne Gore, jer jačaju unutrašnje podjele i smanjuju prostor za neophodne racionalne kompromise potrebne za članstvo do 2028. godine.&nbsp;

Jovanović: O komšijama sve najgore, anti-hrvatski narativ važno sagledati kao dio političkog trenutka u kom se Crna Gora približava članstvu u EU

U Kotoru je danas održan tradicionalni zimski karneval. Ove godine, krnjo je bio Miron Tribulus zvani Pirun. On je tokom suđenja proglašen krivim, nakon čega je uslijedilo spaljivanje karnevala,<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/na-koga-vas-podsjeca-evo-ko-ce-biti-spaljen-u-kotoru-foto"> prenosi Portal Analitika</a>.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222150236_a60196aa895d57866c45552c68166e008783a1d0fcc6793ec13fd0a2e3b93348.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260222150236_a60196aa895d57866c45552c68166e008783a1d0fcc6793ec13fd0a2e3b93348" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Zimski karneval u Kotoru"> <figcaption>Zimski karneval u Kotoru(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dv7AxAysA9mE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako je navedeno u optužnici, Pirun je svojim "principijelnim političkim djelovanjem do kraja pomutio i vlast i opoziciju, a posebno Vladu i neke lokalne skupštine".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222150236_6dbc54b0f0e2372c89b87af5385bf057016adbe61a3a76576924eb942bd6aed4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260222150236_6dbc54b0f0e2372c89b87af5385bf057016adbe61a3a76576924eb942bd6aed4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zimski karneval u Kotoru"> <figcaption>Zimski karneval u Kotoru(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Posebno je kriv jer se svim sredstvima bori da njegov narod bude jednakiji od drugih i to u građanskoj državi - navodi vrhovni tužilac Fukundo Specijalni zvani Kondut. Pirun je kriv i jer je "navodno protiv evropskog puta što brani da mu se u zavičaju pravi kolektor".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222150236_beb3265addf471bf56fbfb5b2544ab140f841682a2a2706ad6a50f224886c4c2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260222150236_beb3265addf471bf56fbfb5b2544ab140f841682a2a2706ad6a50f224886c4c2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zimski karneval u Kotoru"> <figcaption>Zimski karneval u Kotoru(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Posebno je kriv što se nije usprotivio samovolji ministra pomorstva da na sumnjiv način proda Crnogorsku plovidbu i time stavi tačku na vjekove pomorstva, što se u skupštini bori za svačiju pravdu, ali i za 'svoju' istinu, što je inspirisao lokalnu opoziciju da skine skalp poteštatu i isprovocira nove lokalne izbore - navodi se u optužnici. Kako je navedeno, Pirun je "otkrio pozadinu davanja aerodroma Golubovci i Tivat pod koncesiju, nečinjenjem doprinio da Grbaljskalista dobije tri odbornika u lokalnoj skupštini i time omogućio da konačno Grbalj predstavlja samog sebe".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222150236_7532fc5c60159b38d483a60677ec07f529459f92822624c6e0197126fb04159b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260222150236_7532fc5c60159b38d483a60677ec07f529459f92822624c6e0197126fb04159b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zimski karneval u Kotoru"> <figcaption>Zimski karneval u Kotoru(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Kriv je jer je ofirao namjere nekih iz vlasti i republičke i lokalnih da šoto kuco glumeći patriote višestruko uvećaju ličnu imovinu, jer jedini od aktuelnih političara nije zaboravio one u ZIKS-u kad pledira u Skupštini - navodi se u optužnici. Iako je odbrana iznijela mnogo argumenata protiv, krnjo je na kraju ipak proglašen krivim po svih 10 tačaka optužnice. Nakon toga je uslijedio i završni čin - spaljivanje karnevala. Inače, današnjem karnevalu u Kotoru prisustvovali su brojni posjetioci, pri čemu su mnogi od njih došli iz različitih krajeva države, a bilo je i gostiju iz inostranstva.

(FOTO, VIDEO) U Kotoru spaljen Pirun: Kriv je po 10 tačaka optužnice

Od prvog dana brutalne invazije, građani Cetinja su pokazali izuzetnu, neviđenu solidarnost sa ukrajinskim narodom. Dobro se sjećamo svakodnevnih šetnji Cetinjana tokom privih 100 dana rata. Cetinje je postalo srce crnogorske podrške Ukrajini, piše u saopštenju Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.
Podsjetili su da je danas u susret četvrtoj godišnjici početka ruske sveobuhvante oružane invazije na njihovu zemlju, ukrajinska zajednica u Crnoj Gori organizovala šetnju solidarnosti sa Ukrajinom u istorijskoj crnogorskoj prijestonici – Cetinju.
Prema njihovim riječima, izbor Prijestonice Cetinje je duboko simboličan.
- Danas, 22. februara 2026. godine, ponovo smo koračali istim ulicama – u znak sjećanja na sve žrtve, u čast heroja koji brane Ukrajinu, i sa nepokolebljivom vjerom da će junački ali napaćeni ukrajinski narod dočekati ove godine mirne dane - istakli su u saopštenju 
Na kraju šenje, kako dodaju, prisutnima se obratio Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Oleh Herasymenko a nakon toga bio je održan kulturno-umjetnički program u Centru za kulturu Cetinja uz nastupe talentovane ukrajinske djece.
- Iskreno zahvaljujemo svima koji su se danas pridružili ovoj komemorativnoj akciji. Hvala Cetinju! Hvala Crnoj Gori što stoji uz Ukrajinu! - zaključuje se u saopštenju. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-cetinje-obiljezava-godisnjicu-ruske-agresije-na-ukrajinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ambasada Ukrajine: Izbor Cetinja je duboko simboličan, Prijestonica je srce crnogorske podrške Ukrajini

Slider

Broj povrijeđenih u ruskom napadu na Kijevsku oblast u noći s 21. na 22. februar porastao je na 17, uključujući četvoro djece, dok je jedna osoba poginula, potvrdio je načelnik Kijevske oblasne vojne administracije Mikola Kalašnik.
- Za sada imamo potvrđene informacije o 17 povrijeđenih, uključujući četvoro djece. Pet osoba se trenutno nalazi u zdravstvenim ustanovama – četiri odrasle osobe i jedno dijete. Dvije odrasle osobe su u teškom stanju, dok su još dvije u srednje teškom stanju. Dijete je takođe u srednje teškom stanju i prima svu potrebnu medicinsku pomoć - kazao je Kalašnik.
Šteta je zabilježena u okruzima Brovari, Obuhiv, Borispil, Buča, Fastiv i Višhorod. Najteže su pogođeni okruzi Borispil, Buča i Fastiv.
Ukupno je u oblasti oštećeno više od 100 domova, riječ je o kućama i stanovima u višespratnicama, ali ovaj broj još nije konačan. Razmjeri štete variraju, od potpuno uništenih objekata do razbijenih prozora, oštećenih krovova i fasada. Takođe su pogođeni poslovni objekti, skladišta, kancelarijski prostori, garažne zadruge i transport.
U okrugu Brovari oštećene su garaže, administrativne i skladišne zgrade, kancelarijski prostori, kao i automobili i druga oprema. U okrugu Obuhiv povrijeđene su tri osobe, uključujući jedno dijete.
Šteta je zabilježena na objektu kritične infrastrukture, poslovnim objektima, stambenim zgradama (kućama i višespratnicama), obrazovnoj ustanovi, automobilima i željezničkoj infrastrukturi.
U okrugu Borispil povrijeđena je jedna osoba. Oštećene su kuće, farma i automobili. Crkva je takođe pogođena udarnim valom.
U okrugu Buča povrijeđeno je šest osoba, uključujući troje djece. Oštećene su stambene zgrade i kuće, automobili te kancelarijski i maloprodajni prostori.
U okrugu Fastiv povrijeđeno je sedam osoba, uključujući jedno dijete. Jedna osoba je poginula usljed ruskog udara. Oštećene su kuće i automobili. Najtragičnije posljedice napada zabilježene su upravo ovdje.
Ruske snage su tokom noći i jutra 21. i 22. februara izvele masovni raketni i napad dronovima na Kijevsku oblast. Ranije je saopšteno da je u napadu poginula jedna osoba, a da je 15 ljudi povrijeđeno.

Rusija zasula Kijev raketama: Oštećeno više od 100 stambenih objekata, veliki broj ranjenih

Muškarac koji je smrtno pogođen hicem u Mar-a-Lagu bio je Ostin T. Martin (21) iz Kamerona, Sjeverna Karolina, objavio je Si-Bi-Es njuz, pozivajući se na više izvora.
Vlasti navode da je Martin sa sobom nosio sačmaricu i kanister s gorivom kada je ušao u Mar-a-Lago, i to u trenutku kada je jedan gost napuštao objekat.
Prema izvještaju Si-Bi-Es-a, Martinova porodica ga je juče prijavila nestalim.
Zvaničnici istražuju da li je kupio oružje tokom puta koji je prešao iz Sjeverne Karoline u Floridu. Vlasti su za Si-Bi-Es navele da je Martin ušao na imanje u Palm Biču upravo dok je gost izlazio. Mar-a-Lago je privatni klub, ali i rezidencija predsjednika Donalda Trampa u Floridi.
Martin je pronađen kod sjevernog ulaza, koji izlazi na javni put uz obalu. Tu su ga suočila dvojica agenata Tajne službe i policijski službenik okruga Palm Bič.
Prema izvještajima, držao je sačmaricu i kanister s gorivom. Kada mu je naređeno da spusti predmete, vlasti tvrde da je podigao oružje. Agenti su pucali i Martin je poginuo.
Direktor FBI-ja Keš Patel objavio je kratku izjavu na društvenim mrežama, navodeći da FBI „posvećuje sve potrebne resurse u istrazi današnjeg incidenta u Mar-a-Lagu predsjednika Trampa“.
Patel je dodao da je „naoružana osoba pogođena i ubijena nakon što je nezakonito ušla u perimetar“.
FBI će sarađivati s Tajnom službom, kao i sa državnim i saveznim partnerima, a dodatna ažuriranja biće dostupna kada to bude moguće.
Portparolka Bijele kuće Karolin Livit pohvalila je Tajnu službu za brzo i odlučno djelovanje u neutralizaciji osumnjičenog, kojeg je opisala kao „ludaka naoružanog pištoljem i kanisterom goriva koji je upao u dom predsjednika Trampa“.
U izjavi na mreži Iks rekla je da savezni policijski službenici rade 24 sata dnevno kako bi državu i sve Amerikance držali bezbjednima.

Otkriven identitet mladića ubijenog kod Trampovog imanja: Porodica u subotu proglasila njegov nestanak

U Budilniku na Televiziji E analiziramo da li će očevi uskoro imati pravo na deset dana odsustva, nakon rođenja djeteta i što nove izmjene Zakona o radu znače za zaposlene i poslodavce.&nbsp;
Provjeravamo da li su, nakon što je uhapšen vozač sa čak 4,88 promila alkohola u krvi, potrebne strože kazne za vožnju pod dejstvom alkohola.&nbsp;
Pitamo i da li će institucije ubuduće biti kažnjavane zbog nekorišćenja rodno osjetljivog jezika u zvaničnim dokumentima i kako će se ova mjera primjenjivati u praksi.&nbsp;
Govorimo i o razlozima zbog kojih je samo četvrtina rijeka u Crnoj Gori dobrog kvaliteta i provjeravamo kakvo je stanje naših riječnih ekosistema.&nbsp;
Budite uz Budilnik od sedam do devet sati!

"Budilnik": Da li su potrebne strože kazne za vožnju pod dejstvom alkohola

Sjedinjene Američke Države su olimpijski šampioni u hokeju na ledu.
Čekala je Amerika na olimpijsko zlato od čuvenih Olimpijskih igara u Lejk Plesidu 1980. godine i "čuda na ledu" na najsjajnije odličje i konačno dočekale generaciju koja ih je vratila na pobjedničkog postolje.
Amerikanci su u finalu za pamćenje savladali velikog rivala sa 2:1, a odlučujući pogodak u produžetku postigao je Džejk Hjuz i tako raspršio snove najboljeg hokejaša današnjice Konora Mekdejvida da može do olimpijskog zlata.
Poveli su Amerikanci poslije nešto više od šest minuta igre. Gol poslije fantastičnog soloporodora i još bolje finte iz bekhenda postigao je Metju Boldi.
Uspjeli su Kanađani da izjednače u samom finišu drugog perioda kada je bek Kejl Makar iskoristio prostor i razornim udarcem sa distance pogodio metu.
Imala je Kanada više od igre u posljednjoj trećini, nekoliko odličnih šansi da dođe do pobjedonosnog gola, ali su se Amerikanci odbranili i izborili za produžetak.
A tamo je u igri tri na tri poslije samo minut i 41 sekunde igre jedan od najvrjednijih golova u istoriji američkog hokeja postigao igrač Nju Džersi Devilsa Džek Hjuz i donio zlato svojoj naciji.

SAD poslije 46 godina slave olimpijsko zlato u hokeju

Kroz odgoj, mnogi roditelji vjeruju da će pohvalama jačati mentalno zdravlje svoje djece, ali stručnjaci navode da česta greška u davanju komplimenata može imati potpuno suprotno dejstvo.
Naime, dr Su Varma pojasnila je šta roditelji mogu uraditi kako bi odgojili uspješne i samopouzdane osobe. Ona naglašava da je bitno prepoznati postignuća vaše djece, ali dodaje da mnogi roditelji griješe kada hvale osobine poput snage ili izgleda svog djeteta.
Kako navodi, umjesto toga je potrebno naglasiti trud koji vaše dijete ulaže da bi do nečega došlo.
- Često djeci govorimo da su snažni i da lijepo izgledaju, a to su fiksne osobine. Potrebno je da naglašavamo njihov trud. To je ono nad čim imaju kontrolu - kazala je psihijatrica dr Varma.
Ona navodi da bi roditelji trebali pohvaliti svako postignuće koje je rezultat učenja i rasta, a ne ono koje je došlo lako ili nije zahtijevalo napor. Psihijatrica navodi da je ključno djeci pokazati da uspjeh ne leži samo u talentu, nego u povjerenju u svoje sposobnosti.
- Mnogi od nas govore da nisu dobri u nečemu, što nije tačno. U većini stvari možemo biti dobri ako uložimo dovoljno vremena. Osoba kakva postajemo kroz uspjehe i neuspjehe priprema nas za život na svim nivoima - navela je.

Koje su najčešće greške pri davanju komplimenata vašoj djeci

Papa Lav XIV uputio je u danas jedan od svojih najsnažnijih apela za mir u Ukrajini, dok se ta zemlja priprema da obilježi četiri godine od ruske invazije.
- Koliko žrtava, koliko uništenih života i porodica! Koliko razaranja, koliko neizrecive patnje - poručio je papa obraćajući se vjernicima okupljenim na Trgu Svetog Petra tokom sedmične molitve Anđeo Gospodnji.
On je poručio i da se mir ne može odlagati.&nbsp;
- Mir je hitna potreba koja mora naći mjesto u srcima i biti pretočena u odgovorne odluke - kazao je poglavar Rimokatoličke crkve, prenosi Asošiejted pres (AP)
Ranije tokom dana, Lav je posjetio jednu lokalnu parohiju u Rimu, đe je služio jutarnju misu.
Crkva se nalazi preko puta glavne rimske željezničke stanice Termini i pruža podršku migrantima i beskućnicima koji se okupljaju u tom području.

Papa Lav: Mir u Ukrajini ne može da se odloži

Bivša ministarka odbrane Olivera Injac je bila institucionalno zaštićena od Specijalnog državnog tužilaštva. Zloupotrijebila je službeni položaj u nekoliko slučajeva da je to za zatvor, tvrdi lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
On je gostujući na TV Adria saopštio da se u Specijalnom državnom tužilaštvu selektivno postupa. Komentarisao je i obraćanje bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović koja tvrdi da je njen višegodišnji progon organizovan i vođen od strane Novovića, a u vezi predmeta Injac.
- Prema onome što sam vidio kao predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, zloupotrijebila službeni položaj u nekoliko slučajeva da je to, po mom mišljenju, za zatvor. Zatvor kao kuća. Kako je i zašto glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao dva obavezujuća uputstva za gospođu Oliveru Injac, to je pitanje za njega, ali i za vrhovnog državnog tužioca Markovića i Tužilački savjet.. O ovome treba da se izjasni Tužilački savjet jer je ovo potpuno u suprotnosti sa zakonom o tužilaštvu - ocijenio je Knežević.
<h2>„PES nikako ne diraju, Injac trebala da bude u pritvoru zbog zloupotreba službenog položaja“</h2>
Ponovio je da SDT nastupa selektivno, ali i problematizovao senzacionalna hapšenja i to što niko „ne dira“ Pokret Evropa sad. Takođe, Knežević je podsjetio da je Novović izdao čak dva obavezna uputstva specijalnoj tužiteljki Mitrović zbog predmeta Injac.
- Hapsi kroz senzacionalne i rijaliti ambijente i atmosferu tzv dva suprotna pola – crnogorski i srpski, to jest nekadašnji DF i nekadašnji DPS. Ali PES nikako ne diraju. Jer Injac je trebala da bude u pritvoru. Nemam ja ništa protiv nje, ali ova gospođa je trebala da bude u pritvoru zbog zloupotreba službenog položaja koji je počinila dok je bila ministarka odbrane. Postavljam pitanje kome su se još dala dva obavezujuća uputstva u slučajevima zloupotrebe položaja, kao što su dali Oliveri Injac. Nikome, samo gospođi Injac. I gdje je sad, eto je ambasadorka u Briselu. Dakle, ona je nagrađena - smatra lider DNP-a.
<h2>„Šćepanović sam sebi dao nadimak tigar, i misli da svi moramo da ga zovemo tajgerom“</h2>
Komentarisao je i rad direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Ukazao je na način rezonovanja Šćepanovića podsjetivši na izjavu predsjednika podgoričkog Višeg suda Zorana Radovića koji je rekao da bi Šćepanoviću trebalo zabraniti da tumači pravne norme.
- Zamislite kada direktoru policije pošaljete poruku da mu treba zabraniti da tumači pravne norme. Taj čovjek je direktor policije. Jednom sam saopštio da je mene malo strah od njega.. On nastupa, on je sam sebi dao nadimak tigar, kad su išli u Ameriku. Pa je sam sebi dao nadimak tajger, i on misli da mi svi moramo da ga zovemo tajgerom... E ja ga neću zvat, da ne pričam sad dogodovštine što se dešavalo u SAD kako je srušio kuću od šperploče jer je pogrešno upalio auto, umjesto naprijed on ga je upalio u rikverc i to se sve srušilo tamo. A da ne govorim o bezbjednosnoj provjeri vezano za agenta koji ga je obučavao Konstansa se preziva, a neka me demantuje ako to nije tačno. Što je on uradio Konstansi kada je bio u Podgorici, ali da ne ulazim u detalje. Samo da ne misle da smo mi šašavi - rekao je Knežević.
Knežević smatra da Šćepanović ne može biti direktor policije i da treba da bude smijenjen.
<h2>„Ako je što kriva Vesna Bratić, Zdravko Krivokapić treba da bude šef OKG“</h2>
Govoreći o poslednjim hapšenjima, Knežević pita i zašto ćuti bivši premijer Zdravko Krivokapić na hapšenje bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić. Po njegovom mišljenju, Krivokapić bi trebalo da bude označen kao šef organizovane kriminalne grupe.
- Ako je što kriva Vesna Bratić, onda treba Zdravko Krivokapić da bude član OKG-a jer je bio premijer Vlade, znači on je šef OKG. Zdravko Krivokapić najbolje zna što je tražio sve od Vesne Bratić. Mislim da Krivokapić, ako odgovara Bratić, treba da bude označen za šefa OKG. Jer ovo je posao SDT-a što znači da je ovo organizovana kriminalna grupa, jer Bratić više nije javni funkcioner što će reći da ovdje ima više ljudi uključenih. Očekujem da tu bude i Zdravko Krivokapić - ističe lider DNP-a.
Dodaje i da je hapšenje Blaža Šaranovića „ izvedeno toliko spektakularno kao da je bio zarobio 20 talaca na aerodromu ili negdje i da su ga onda uhapsili poslije duge istražne akcije“.
- Ipak je ovo Crna Gora, ipak se mi svi znamo. Nisu potrebne te medijske teatralnosti koje se na kraju završe farsom, jer većina tih ljudi se na kraju pusti. Smatram i da su Jelenu Perović mogli da uhapse na mnogo drugačiji način, bez onog spektakla, kao i mnoge druge koje su hapsili a posle su ti ljudi puštani. Ako ćete nekoga da uhapsite, zašto morate prvo da obavijestite medije pa da dođe 30 kamera, pa da vas svi snimaju i slikaju. Kome šaljete poruku? Možete li nekoga da uhapsite a da ne moraju da budu upaljene kamere? Ili je potrebno da se upale kamere za sve. Nije prirodno da se od svakog hapšenja u Crnoj Gori pravi rijaliti i senzacija, a onda kad pobjegne Miloš Medenica onda je to vještačka inteligencija. Kada nešto ne možemo da riješimo onda je to vještačka inteligencija, a kada treba da se uberu poeni – e onda se sve kamere popale - rekao je za Adriu Knežević.

Knežević o slučaju Injac: Zatvor kao kuća, SDT nastupa selektivno

Top news

Od apsolutne zaštite do apsolutnog progona. Tako izgleda odnos glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića prema bivšoj specijalnoj tužiteljki Lidiji Mitrović, pravosnažno osuđenoj na sedam mjeseci zatvora, koja je danas u bjekstvu. &nbsp; Prije nepune četiri godine, Novović je glatko odbacio zahtjev tadašnje ministarke odbrane Olivere Injac koja je tvdila da je specijalna tužiteljka proganja iz osvete što Ministarstvo odbrane nije poslalo sina Lidije Mitrović na školovanje u vojnu akademiju ,,Ikaron” u Grčkoj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021920024_a6344baeda8979aa7a1aaa70c3b5fa536d0b72f35a1b8df1130636261a07d986.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021920024_a6344baeda8979aa7a1aaa70c3b5fa536d0b72f35a1b8df1130636261a07d986" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="OD ZAŠTITE DO PROGONA, SAMO JE KORAK - POLITIKE: Lidija Mitrović i Vladimir Novović"> <figcaption>OD ZAŠTITE DO PROGONA, SAMO JE KORAK - POLITIKE: Lidija Mitrović i Vladimir Novović(Photo: Ilustracija: Balša PAVIĆEVIĆ)</figcaption> </figure>  TUŽILAČKA ZAŠTITA TUŽITELJKE MITROVIĆ Upravo 27. maja 2022. godine Vladimir Novović je glatko odbio zahtjev Olivere Injac. &nbsp; -Nakon izvršenog uvida u spise predmeta, te nakon pribavljenog izjašnjenja od strane specijalne tužiteljke Mitrović Lidije, utvrdio sam da je specijalna tužiteljka Lidija Mitrović službene radnje u navedenom predmetu preduzimala blagovremeno i zakonito – piše, između ostalog, u Rješenju glavnog specijalnog tužioca, uz napomenu da ,,ne postoji ni jedan od razloga za izuzeće specijalne tužiteljke”. Osim glavnog specijalnog tužioca I njegov vjerni zamjenik, specijalni tužilac Miloš Šoškić, direktno je Tužilačkom savjetu slao pohvalne ocjene za rad Lidije Mitrović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021920028_40be344ef52ec362a0cabb71cdb9c20318a7662ff6a5df230b1d3b951487bf86.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021920028_40be344ef52ec362a0cabb71cdb9c20318a7662ff6a5df230b1d3b951487bf86" data-rendition-name="original" width="1920" height="1480" loading="lazy" alt="PIŠI KAKO TI JE NAREĐENO: Dopis Miloša Šoškića, zamjenika GST Novovića"> <figcaption>PIŠI KAKO TI JE NAREĐENO: Dopis Miloša Šoškića, zamjenika GST Novovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nalazim da su navodi pritužbe ministarke odbrane Olivere Injac neosnovani, te da je specijalna tužiteljka Mitrović Lidija u predmetu Kt-S.br.63/21 preduzimanja radnje u cjelosti, shodno Zakonu o krivičnom postupku – zaključio je Šoškić. &nbsp;&nbsp; NOVOVIĆEV PREOKRET &nbsp; A onda su se – baš u cjelosti – sve radnje glavnog specijalnog tužioca i njegove ekipe iz SDT-a u potpunosti promijenile. Zaštićena specijalna tužiteljka Lidija Mitrović odjednom je postala meta progona svojih kolega. &nbsp; A do tada tužilački procesuirana Olivera Injac postala je, preko noći, specijalno zaštićena ličnost, za čiju ispravnost garantuju upravo glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i njegova specijalna ekipa tužilaca. &nbsp; Bivša ministraka odbrane Olivera Injac uspjela je za trinaest mjeseci na čelu Ministarstva odbrane da sakupi čak četiri krivične prijave. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021920028_c2ca573b8a4b0c2964d25fca663463dd5ea4a27b67607f274fcd7106ca106be4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026021920028_c2ca573b8a4b0c2964d25fca663463dd5ea4a27b67607f274fcd7106ca106be4" data-rendition-name="original" width="916" height="515" loading="lazy" alt="ČETIRI KRIVIČNE PRIJAVE I - NIŠTA OD PROCESUIRANJA: Olivera Injac "> <figcaption>ČETIRI KRIVIČNE PRIJAVE I - NIŠTA OD PROCESUIRANJA: Olivera Injac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČETIRI PRIJAVE PROTIV MINISTARKE ODBRANE Prvom krivičnom prijavom, 23. marta 2021. godine, Olivera Injac se tereti za zloupotrebu službenog položaja, kada je zaposlila penzionisanog zastavnika Vojske Crne Gore Miodraga Jokanovića u Obavještajno-bezbjednosni direktorat Ministarstva odbrane Crne Gore. &nbsp; Druga prijava, 13. aprila 2021. godine takođe je podnešena zbog zloupotrebe službenog položaja ministarke Injac koja je, bez odluke Savjeta za odbranu i kršeći Zakon o Vojsci Crne Gore, angažovala u radni odnos aktivno vojno lice, potpukovnika Veljka Mališića. &nbsp; Zbog afere ,,kadeti“ i nezakonitog eliminisanja Marka Mitrovića, sina tužiteljke Mitrović da studira na vojnoj akademiji u Grčkoj napisana je treća krivična prijava protiv ministrake Injac. &nbsp; Četvrtu krivičnu prijavu je podnio oficir Igor Knežević, zbog ,,zloupotrebe položaja i ustavne diskriminacije koju je protiv njega sprovodila ministarka odbrane Olivera Injac“ ULTIMATUMI POLITIKE &nbsp; Glavni specijalni tužilac je, izdajući dva obavezujuća uputstva da se ne goni Olivera Injac, potpuno zaustavio procesuiranje svih ostalih krivičnih prijava. &nbsp; A pri tom se Novović upleo u objašnjavanje neobjašnivog. Pa je u obavezujućem uputstvu tvrdio da angažovanje penzionera Jokanovića u stalni radni odnos, i to bez stručnih referenci, u Obavještajno-bezbjednosni direktorat i nije bilo neko veliko kršenje zakona. &nbsp; Umjesto pravnih razloga, Novović je koristio ,,let kroz vrijeme”, pa je karikaturalno zaključio da Injac koja je zaposlila Jokanovića 1. februara 2021. godine, nije prekršila zakon iako je Jokanoviću obustavljena isplata penzije mjesec kasnije, pa je istovremeno primao i platu i penziju. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo nije razmatralo ni kršenje Zakona o vojsci i kršenje Ustava prilikom angažovanja u radni odnos u ministarstvu odbrane pukovnika Veljka Mališića, koji je tada bio – aktivno vojno lice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260219200212_96f842ecf715a653d97866696828587a0c75cf936093c3d0a877597dacbd447c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260219200212_96f842ecf715a653d97866696828587a0c75cf936093c3d0a877597dacbd447c" data-rendition-name="original" width="259" height="194" loading="lazy" alt="IMA NEKA TAJNA VEZA: Novović, Mandić, Spajić"> <figcaption>IMA NEKA TAJNA VEZA: Novović, Mandić, Spajić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  &nbsp;,,IGRA NA SIGURNO” I jasno je: nijesu pravni razlozi bili ključni za potpunu promjenu postupanja Vladimira Novovića. Glavni specijalni tužilac imao je ultimatum iz vrha avgustovske vlasti, prvenstveno iz Spajićevog PES-a: ukoliko nastavi sa procesuiranjem funkcionera te partije – rizikuje da bude smijenen sa pozicije čalniak Specijalnog državnog tužiulaštva. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, i neki ,,prijatelji sa Zapada” upozorii su Novovića da se valja sačekati sa procesuiranjem funkcionera nove vlasti i da bi fokus SDT-a valjalo da budu ljudi iz nekadašnje valsti koju je predvodila Demokratska partija socijalista. Istovremeno, zaprijećeno je da će se iz arhive izvaditi i Novovićeve nezakonitosti iz vremena kada je bio član Komisije Sudskog savjeta za ocjenjivanje sudija I kada je, friziranjem ocjena, zajedno sa sutkinjom Vesnom Vučković pogurao sudiju Seku Piletić u Vrhovni sud. &nbsp; Danas je sasvim jasno da je Vladimir Novović izabrao da ostene na čelu Specijalnog državnog tužilaštva, spreman da učini sve što se od njega traži. I ko zna, možda se zato ne oglašava na brojna pitanja, poput onih o tome da Specijalno tužilaštvo targetira sve kritički anstrojene medije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Progonom tužiteljke Lidije Mitrović, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović spašavao svoju fotelju

Emisija: Ne pričam ti o tome - Danijel Popović - 22.02.2026.

Emisija: Magazin - E-misija - LEDENI IZAZOV - 22.02.2026.

Emisija: Magazin - E-misija - ČEKAJUĆI PRAVDU - 22.02.2026.

Emisija: Magazin - E-misija - UVEĆANJE ILI PONIŽENJE - 22.02.2026.

U centru Novog Sada u toku su dva skupa koja razdvajaju kordoni policije. Na Trgu slobode okupili su se studenti i građani, a ispred Srpskog narodnog pozorišta okupljen je veliki broj pristalica Srpske napredne stranke. U SNP-u obilježava se 200 godina od rođenja Svetozara Miletića.
Plato ispred Srpskog narodnog pozorišta popunjen je simpatizerima SNS-a još od 18 časova, iako je svečanost zakazana za 20h. Pozorišni trg koji se nalazi ispred samog pozorišta okružen je pripadnicima policije u punoj opremi za razbijanje demonstracija.
U blizini spomenika Svetozaru Miletiću, nedaleko od Pozorišnog trga, nalaze se građani i studenti koji su pozvali na protest.
Ovaj skup nosi naziv „Dalje ruke od Miletića“, jer studenti i građani negoduju zbog prisustva državnih funkcionera svečanosti kojom će biti obilježeno 200 godina od rođenja Svetozara Miletića.
Okupljeni studenti i građani uzvikuju „Pumpaj“, „Ubice“ i „Miloše ološe“, poruku koja je upućena bivšem gradonačelniku Novog Sada Milošu Vučeviću.
Policijske snage počele su da se okupljaju još jutros, a Gradska kuća, koja se nalazi na samom Trgu slobode puna je policije.
Inače, studenti u blokadi Univerziteta u Novom Sadu objavili su na svojim nalozima na društvenim mrežama da je ranije danas policija došla na adrese nekoliko studenata i pozvala ih na informativni razgovor zbog organizacije večerašnjeg protesta.
- Pripadnici policije su danas došli na vrata nekolicini studenata UNS-a koji su učestvovali u organizaciji današnjeg skupa i pozvali ih na informativni razgovor. Budući da nisu imali pisane pozive već su fizički došli na kućne adrese studenata, ovo vidimo kao još jedan vid zastrašivanja studenata i pokušaja sprečavanja mirnog, nenasilnog skupa. Imamo da vam poručimo samo jedno: Ne plašimo vas se -poručili su novosadski studenti.

Policija razdvaja dva skupa ispred SNP u Novom Sadu

Juniorsko prvenstvo Crne Gore u džudou okupilo je 103 takmičara iz 26 džudo klubova, saopšteno je iz Džudo saveza.
Titule prvaka u muškoj konkurenciji osvojili su Ilija Musić (do 60, Akademik), Ognjen Radošević (do 66, Nenad Sinanović), Mihailo Senić (do 73, Miloš Stanković), Stevan Sadiku (do 81, Miloš Stanković), Jovan Radulović (do 90, Milenijum), Luka Boljević (do 100, Gorica) i Stefan Kovinić (preko 100, Monte tatami).
U konkurenciji juniorki zlatne medalje osvojile su Milana Stevanović (do 48, Monte Tatami), Katarina Milićević (do 52, Favorit), Vanja Guzina (do 57, Ippon), Vedrana Praščević (do 63, Crnogorac), Andrijana Šutović (do 70, &nbsp;Straševina), Teodora Vlahović (do 78, Milenijum) i Vladana Popović (preko 78, Arso Milić).
Prvaci Crne Gore u konkurenciji mlađih kadeta; Foto: DŽSCG
U konkurenciji mlađih kadeta učestvovalo je 115 takmičara iz 31 džudo kluba, a šampioni Crne Gore postali su Ali Hadžić (do 46, Ibar), Vasilije Milašević (do 50, &nbsp;&nbsp;&nbsp;Crnogorac), Milorad Tadić (do 55, Ippon), Nikola Čelebić (do 60, Crnogorac), Vuk Andrić (do 66, Igalo), Filip Milošević (do 73, Champion), David Tripinović (do 81, Tivat), Damir Bibić (do 90, Ibar) i Matija Raičković (preko 90, Budućnost).
Kod mlađih kadetkinja zlatne medalje osvojile su Sofija Pavićević (do 36, Milenijum), Helena Krtolica (do 40, &nbsp;&nbsp;&nbsp;Ippon), Sofija Marašević (do 44, Milenijum), Belma Muković (do 48, Dečić), Lina Bicić (do 52, Dečić), Vera Cerović (do 57, Kipa), Tijana Vuksanović (do 63, &nbsp;&nbsp;&nbsp;Milenijum), Sara Tafoska (do 70, Tivat) i Andrea Šundić (preko 70, Trebjesa).
Dvodnevni šampionat održan je u sportskoj sali OŠ Novka Ubović, a supervizor suđenja bio je glavni komesar za suđenje Evropske džudo federacije Franc Očko iz Slovenije.
Šampionatu je prethodio Sudijsko- trenerski seminar u organizaciji Džudo saveza u hotelu Ramada u Podgorici.

DŽSCG: Za medalje borili se juniori i mlađi seniori

Nova izložba u londonskom Muzeju Viktorije i Alberta (V&amp;A) bilježi trenutak nastanka YouTubea prije više od 20 godina, a kao jedan od glavnih eksponata predstavljen je i prvi video ikada objavljen na toj platformi. Iz muzeja su potvrdili da su pribavili rekonstrukciju rane internet-stranice i prvi video koji je na nju postavio suosnivač Džaved Karim, piše CNN.
Rekonstrukcija rane YouTube-stranice prikazuje prvi video pod naslovom „Ja u zoološkom vrtu“, prenosi Index.hr.
U njemu tada dvadesetpetogodišnji Karim stoji ispred nastambe sa slonovima u zoološkom vrtu u San Dijegu. Snimak od 19 sekundi, objavljen 23. aprila 2005. godine, do danas je pregledan 382 miliona puta i prikupio je više od 18 miliona lajkova.
„Super je kod njih što imaju stvarno, stvarno, stvarno duge surle“, kaže Karim u kratkom videu.
<h3>Precizna digitalna obnova</h3>
„Naš tim za digitalnu konzervaciju proveo je posljednjih 18 mjeseci obnavljajući dizajn i korisničko iskustvo platforme kakvo je bilo 8. decembra 2006. godine, što je najstariji zabilježeni datum na internetu“, objasnio je portparol Muzeja Viktorije i Alberta.
Na projektu je tim muzeja sarađivao sa YouTubeovim timom za korisničko iskustvo i londonskim studijom za interaktivni dizajn Oio.
<h3>Početak kulturnog fenomena</h3>
Prvi YouTube-video izložen je u galeriji Design 1900–Now u V&amp;A South Kensingtonu, dok je proces izrade rekonstrukcije detaljnije predstavljen na manjoj izložbi u V&amp;A East Storehouseu u Stratfordu.
Nil Mohan, glavni izvršni direktor YouTubea, izjavio je:
„Rekonstrukcijom rane stranice za gledanje ne prikazujemo samo video, već pozivamo javnost da se vrati u vrijeme početka jednog globalnog kulturnog fenomena.“
Korina Gardner, viša kustoskinja za dizajn i digitalne medije u V&amp;A, dodala je:
„Ovaj uvid u YouTube tokom ranih dana Veba 2.0 označava važan trenutak u istoriji interneta i digitalnog dizajna.“
YouTube i danas ostaje važna platforma za umjetnost i kulturu, a originalni sadržaji muzeja i galerija često nadmašuju popularnost sadržaja na striming-servisima.

(FOTO, VIDEO) U Kotoru spaljen Pirun: Kriv je po 10 tačaka optužnice

Ambasada Ukrajine: Izbor Cetinja je duboko simboličan, Prijestonica je srce crnogorske podrške Ukrajini

Ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost

Podnijet optužni prijedlog protiv Simovića

Krivična prijava protiv maloljetnice zbog upućivanja lažne dojave o bombi u školi u Ulcinju, prekršajno procesuirani i njeni roditelji

Tolić: Činimo sve da budemo spremni za veći broj putnika, uložićemo u ljude i sredstva

Rusija zasula Kijev raketama: Oštećeno više od 100 stambenih objekata, veliki broj ranjenih

Potraga za Vešovićem još traje, nestao 14. februara

Penzioneri sa sjevera sjutra Vladi Crne Gore dostavljaju pomoći koju su prikupili

Otkriven identitet mladića ubijenog kod Trampovog imanja: Porodica u subotu proglasila njegov nestanak

"Budilnik": Da li su potrebne strože kazne za vožnju pod dejstvom alkohola

SAD poslije 46 godina slave olimpijsko zlato u hokeju

Koje su najčešće greške pri davanju komplimenata vašoj djeci

Papa Lav: Mir u Ukrajini ne može da se odloži

Lisica o lisicama

Knežević o slučaju Injac: Zatvor kao kuća, SDT nastupa selektivno

VIP

Velike istraživačke priče

Evropa (ni)je daleko

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

Progonom tužiteljke Lidije Mitrović, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović spašavao svoju fotelju

Ibrahimović sjutra na Segmentu na visokom nivou Savjeta za ljudska prava

Strujić-Harbić u Sarajevu poručila: Bosna i Hercegovina je matična zemlja Bošnjaka – priželjkuje političke promjene u toj zemlji

Jovanović: O komšijama sve najgore, anti-hrvatski narativ važno sagledati kao dio političkog trenutka u kom se Crna Gora približava članstvu u EU

Tolić: Činimo sve da budemo spremni za veći broj putnika, uložićemo u ljude i sredstva

Auto-putem od početka godine prošlo 353,8 hiljada vozila

Svjetske berze ove sedmice porasle

Sjutra pretežno sunčano, do 17 stepeni

Penzioneri sa sjevera sjutra Vladi Crne Gore dostavljaju pomoći koju su prikupili

Potraga za Vešovićem još traje, nestao 14. februara

Podnijet optužni prijedlog protiv Simovića

Djevojka iz Nikšića osumnjičena da je automobilom oborila maloljetnog biciklistu

Krivična prijava protiv maloljetnice zbog upućivanja lažne dojave o bombi u školi u Ulcinju, prekršajno procesuirani i njeni roditelji

Licemjeri

Lisica o lisicama

Ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost

E televizija @ YouTube