Naš voz jeste star, ide sporo, ide polako, ima milion problema, ali to apsolutno ne utiče na turizam. Što je voz sporiji, to više ljudi uživaju u pogledu. Ja tu ne vidim nikakav problem. Mora da bude čist, toaleti moraju da budu u funkciji, a sve ostalo je u redu, jer mi to promovišemo kao voz koji je 50 godina star - poručio je Mihael Bader, predsjednik Fondacije "Budućnost crnogorskog turizma", gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E.
Bader je istakao da je panoramski voz koji saobraća od Bara do Kolašina izuzetno popularan među turistima, uprkos ograničenju u broju mjesta.
- Ove godine smo imali situaciju da voz ide tri puta nedjeljno, prošle godine je saobraćao jednom ili dva puta sedmično, i uvijek je bio pun. Ljudi moraju ranije da bukiraju, jer je veliko interesovanje, a voz je samo za 180 ljudi. Da smo imali više vagona, mogli bismo to da napunimo, ali nažalost, ograničeni smo na ta tri vagona - objasnio je on.
Vožnja vozom, koja traje oko sat vremena, mogla bi, smatra Bader, da se dodatno proširi i obogati turističkom ponudom.
- Postoji mogućnost da se tura produži do Nikšića i manastira Ostrog. Imamo još mnogo potencijala za organizaciju obilazaka. Najbolji primjer vam je Švajcarska – tamo je teško doći do karata, a najniže cijene su 250 do 300 franaka za jednu vožnju, i opet je pun - dodaje on.
Fondacija "Budućnost crnogorskog turizma" organizovala je do sada dvije humanitarne žurke na Velikoj plaži, na kojima je prisustvovalo više od 350 ljudi, a sav prihod usmjeren je ka zbrinjavanju pasa lutalica.
- Sva sredstva prikupljena na događajima predata su NVO Kuća životinja iz Spuža. Ove aktivnosti šalju snažnu poruku – Crna Gora nije samo destinacija prirodnih ljepota, već i zemlja emocije, svrhe i doživljaja - kazao je Bader, najavivši i naredni događaj koji će biti realizovan uz podršku influensera Tima Colditza.
Sterilizacija kao jedino rješenje za pse lutalice
Govoreći o problemu napuštenih životinja, Bader je istakao da to posebno smeta turistima sa Zapada.
- Jedan od problema koje mnogi ne razumiju su napuštene životinje. Naročito kada govorimo o gostima iz zapadne Evrope – oni ne žele da vide pse lutalice na ulicama dok su na odmoru. Jedino rješenje je sterilizacija. Uzimati pse, voditi ih na sterilizaciju i vraćati na ulice – to je jedini način da se populacija kontroliše - zaključio je Bader.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7nX0EwBxTMw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Bader: Naš voz jeste star, ide sporo, ali upravo to daje čar turističkom doživljaju

Književnik i publicista Božidar Proročić kazao je, gostujući &nbsp;u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, da 21. maj – Dan nezavisnosti, predstavlja jedan od najsvetijih datuma savremene crnogorske istorije i podsjetio na borbu za obnovu državnosti Crne Gore.
- Tog 21. maja 2006. godine stajali smo pod najljepšom crveno-zlatnom zastavom, rame uz rame, u istom stroju, da ispravimo istorijsku nepravdu - kazao je Proročić.
Podsjetio je da je Crna Gora kroz vjekove dala mnoge heroje i borce kako bi bila ono što je danas – slobodna i nezavisna država.
- Kako možete da dozvolite da se u takvoj državi veliča četništvo od strane takozvanih lidera Srpske pravoslavne crkve – nedostojnih ljudi koji su na te funkcije došli na sumnjiv način? Znamo kako su ih dobili, znamo kako su došli, i znamo šta sada rade - naglasio je Proročić.
On ističe da je Crna Gora kroz istoriju bila suočena s brojnim nepravdama, ali da je 2006. godine obnovila ono što joj je bilo oduzeto – državnu nezavisnost i istorijski kontinuitet.
- Mi smo, pored istorijske nepravde koja nas je pratila dugo kroz istoriju, uspjeli da obnovimo svoju neopravdano izgubljenu nezavisnost, da stanemo na svoje noge, da budemo ono što smo vjekovima bili. Nastavili smo kontinuitet državnosti – od Duklje, Zete, pa sve do savremene Crne Gore - navodi književnik.
Proročić je podsjetio i na riječi američkog diplomate Džona Glestona:
- Crna Gora nikada neće umrijeti, ali svi treba da znaju da na njenim tamnim visovima i planinama nikad neće sviti gnijezdo ni ruski, ni austrijski orao - poručuje Proročić.
Govoreći o savremenom društvenom trenutku, Proročić je upozorio da Crna Gora i danas prolazi kroz svojevrsni pogrom.
- I danas, u ovom novom vremenu i novim okolnostima, Crna Gora proživljava istu vrstu stradanja. Svjedoci smo toga svakog dana - &nbsp;poručio je.
Posebno zabrinjava, ističe, što dio političara i građana daje vrijednost ideologiji koja je, kako kaže, klasičan primjer fašizma.
- Zna se gdje su bili četnici u Drugom svjetskom ratu, zna se kuda je taj pokret vodio i kakve su zločine ostavljali za sobom. Sve je to višestruko dokumentovano - &nbsp;kazao je Proročić.
On smatra da je današnje veličanje četništva duboko nemoralno i opasno, naročito u društvu koje je multinacionalno.
- Zamislite kako se osjećaju pripadnici manjinskih naroda kada znaju da im je đed stradao od četničke kame, da su im sela spaljena, porodice protjerane. To je užas. A još užasnije je ćutanje države koja ne nalazi načina da to sankcioniše, zabrani i zaustavi - &nbsp;ističe književnik.
Proročić je povukao paralelu s Njemačkom, gdje se fašizam najstrožije osuđuje i zakonski kažnjava, jer znaju kakve je posljedice ta ideologija donijela društvu.
- Nažalost, kod nas je situacija obrnuta. Uz punu i nesebičnu podršku militantne Srpske pravoslavne crkve, taj kontinuitet fašizma nastavlja se na najgrublji i najbolniji način - rekao je.
Proročić zaključuje da je Crna Gora kroz istoriju izborila slobodu, ali da je pitanje kako se danas može dozvoliti da se u takvoj državi veliča četništvo.
- Crna Gora je kroz svoju istoriju dala mnoge heroje, dala mnoge borce da bismo mi bili ono što jesmo – slobodna i nezavisna država. Kako možete da dozvolite da se u takvoj državi veliča četništvo od takozvanih lidera SPC – nedostojnih ljudi za funkcije koje obavljaju? Znamo kako su ih dobili, znamo kako su došli, i znamo šta sada rade - zaključio je Proročić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Du6WAxBRbXKQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Proročić: Tog 21. maja 2006. stajali smo pod crveno-zlatnom zastavom da ispravimo istorijsku nepravdu

Građani su do sada platili 400.000 eura zbog nezakonitog djelovanja nekadašnje ministarke prosvjete Vesne Bratić, koja je u svom mandatu sprovela neviđenu “sječu direktora škola širom Crne Gore”.
- Po osnovu pravosnažnih presuda donijetih u korist direktora škola, država je platila oko 400.000 eura - kazali su Portalu ETV u resoru provjete kojim sada rukovodi Anđela Jakšić Stojanović.
Kako ističu, na osnovu evidencije Odjeljenja za drugostepeni upravni postupak i nadzor, do sada je okončano 139 upravnih sporova i u svim slučajevima donijete su pravosnažne presude kojima su rješenja Ministarstva od 12. jula 2021. godine poništena kao nezakonita.
U vezi sa tužbama koje su razriješeni direktori pokrenuli radi naknade materijalne štete zbog nezakonitog razrješenja, u MPNI kažu da je do sada je okončano 38 postupaka i doneseno 38 pravosnažnih presuda.
Poručuju da ažurnu evidenciju o ukupnom broju pravosnažnih presuda, kao i o broju postupaka koji su još u toku, vodi i posjeduje Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore,koji u svim navedenim predmetima zastupa Ministarstvo. Takođe, ta institucija vodi evidenciju o ukupno isplaćenim presudama po osnovu sudskih odluka.
Bivša ministarka Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, što je potvrđeno je u presudama koje su donešene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije zato što nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. U presudama je ispisano da su oni zato razriješeni nezakonito.

Građani zbog Vesne Bratić do sada platili 400.000 eura

Nekadasnji nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines letio je ka 30 destinacija u 15 država.
U ovom retrovizoru donosimo koje su to bile destinacije. Tokom cijele godine, redovne destinacije su bile Beograd, Beč, Cirih, Frankfurt, Ljubljana, Moskva, Pariz, Rim. Od aprila do oktobra, u ljetnjoj sezoni, MA je letio ka Diseldorfu, Hanoveru, Kopenhagenu, Lajpcigu, Lionu, Londonu, Minhenu i Sankt Peterburgu.
Putem čartera letjelo se, zavisno od doba godine i za Bari, Tel Aviv, Prag, Grac, Linc, Klagenfurt, Bratislavu, Krf, Tatre, Ren, La Rošel, Dovil, Limož, Brive, Lion, Sent Etjen, Klermon Feran.
Montenegro Airlines je ukinut 25. decembra 2020. Tek šest mjeseci kasnije pokrenut je Air Montenegro, vrlo skromno, sa malim brojem linija i frekvencija.
Novi nacionalni avio prevoznik Air Montenegro, tokom cijele godine ili sezonski, leti ka ukupno 13 destinacija iz Podgorice, i to do Beograda, Ljubljane, Ciriha, Bakua, Brna, Praga, Istanbula, Rima, Pariza, Nanta, Lila, Liona i Frankfurta.
Iz Tivta, AM leti ka sedam destinacija. Šest je istih kao i iz Podgorice, sa izuzetkom Izmira, prema kojem lete samo iz Tivta.

Retrovizor: Gdje je sve letio ugašeni nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines

Gdje je crnogorska ekonomija 19 godina nakon obnove nezavisnosti, koje smo lekcije naučili a na kojim ispitima smo pali, samo su neka od pitanja na koja tražimo odgovore u ekonomskom osvrtu.
Ono što nijesmo prevazišli jeste tadašnja i današnja želja da siguran posao obezbijedimo u javnoj upravi, po onoj ustaljenoj, najbolji i najsigurniji posao je državni posao. Tako nam je državna administracija prebukirana, broj se samo povećava, ali i izdaci za novozaposlene. Balon bi mogao pući, a šta onda!?
Da je javna uprava prebukirana i da je to lekcija koju nijesmo savladali, za Portal ETV ističe ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Kaže da smo zadržali parolu da je posao u državnoj upravi jedini siguran posao. Nismo se, dodaje, ni danas oslobodili te ideje i čini se da i danas u najvećoj mjeri imamo zastupljeno zapošljavanje u javnom sektoru.
- Činjenica da naša otvorena ekonomija koja je slabo devrzifikovana i koja je veoma ranjiva, ims preko 30 odsto zaposlenih u državnom sektoru, jasno govori o kakvim politikama je ovdje riječ. To što ove godine imamo skoro tri puta više izdataka za zarade u javom sektoru u odnosu na kapitalne projekte, nam govori da se to razmišljanje nije promijenilo u odnosu na mnogo raniji period, te ida se čini da je, od 2006. do danas, ta situacija još dramatičnija - jasan je sagovornik Portala ETV.
<h2>Nema uspješne države bez jake privrede</h2>
Muleškovič podvlači šta bi volio da se dogodi u narednom periodu, posebno ističući da želi da Crna Gora diverzifikuje svoju ekonomiju, postane članica EU, i tako otvori vrata ze evropsko tržište, ali i da prije toga ojača ekonomiju, ojača svoje tržište.
- Ako ne budemo radili na jačanju našeg sistema, samo članstvo u EU nam neće donijeti prevelike benefite. Moramo da stvaramo, da mnogo više pažnje posvetimo realnoj ekonomiji i otvaranju novih radnih mjesta u privredi. Nema uspješnog poslodavca bez zadovoljnih radnika, ali ni uspješne države bez jake i razvijene privrede - poručuje ekonomski analitičar u razgovoru za Portal ETV.
<h2>Moglo je bolje</h2>
Ukazuje Muleškoviću osvrtu da je 19. godina od obnove nezavisnosti crnogorska ekonomija napredovala, ali da je moglo bolje.
- Dosta sko uradili ali i ispustili dosta prilika da razvijemo našu ekonomiju. Moramo priznati da je obnova nezavisnosti bila naša najbolja odluka i to vidimo po našoj ekonomiji i našem društvu. Kvalitet života u odnosu na 2006.godinu je neuporediv. Crna Gors je 2006. godine morala da, u ekonomskom smislu, povuče određene poteze kako bi što prije postavila stabilne javne finansije i izgradila svoj sistem. Određene privatizacije koje su se desile su bile neophodne kako bi se obezbijedila finansijska stibilnost - navodi on.
Mulešković napominje kako je bilo grešaka u procesima privatizacije. Iako smo, kaže, razvijali sektore turizma i usluga, upozorava da industriju nijesmo razvijali svih ovih 19 godina. To, kako dodaje. znači da nismo stvarali novi proizvod i ono što bi povećalo produktivnost.
<h2>Privlačenje stranih investicija bio pun pogodak</h2>
Ono što je u ekonomskom smislu bilo dobro, smatra on, jeste politika privlačenja stranih investicija koje su u potpunosti transformisale crnogorsku ekonomiju, unaprijedile kvalitet života, sistem obrazovanja, korišćenje tehnologija.
- Za crnogorsku ekonomiju, najbitnije dvije stvari koje su se desile su to što je Crna Gora postala članica NATO i želja da postane članica EU. Ta dva procesa Crnu Goru predstavljaju kao stabilnu zemlju, kao stabilnog partnera i naše društvo kao demokratsko i građansko - navodi on.
U nizu kritika i pohvala, Mulešković dodaje da, iako je Crna Gora razvijala poslovni i investicioni ambijent, moramo priznati da još uvijek to nije na zadovoljanućrm nivou.
- &nbsp;I dalje imamo nepredvidiv poslovni investicioni ambijent. Ulagano je, ali ne dovoljno u infratrukutu a to je barijera za dalji ekonomski razvoj. Crna Gora nije dovoljno umrežila sve sektore, pa imamo nedovoljnu saradnju poljoprivrede i turizma, imamo problem neformalne ekonomije, korupcije, što značajno oežava razvoj ekonomijw - zakliučio je Mulešković u razgovoru za Portal ETV.

Najviše volimo državni posao; Mulešković: Situacija dramatičnija nego ranije

Jučerašnje neimenovanje predloženih kandidata za viceguvernere je korak unazad u pogledu pune funkcionalnosti Centralne banke i standarda institucionalne nezavisnosti, koji predstavljaju ključne aspekte procesa evropskih integracija, saopšteni je iz CBCG
Iz ove institucije su povodom povećanog interesovanja javnosti nakon jučerašnjeg glasanja u Skupštini Crne Gore, na kojem kandidati za funkcije viceguvernera Centralne banke Crne Gore nijesu dobili podršku, saopštili da je nezavisnost CBCG ključna je za njeno djelovanje u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Centralnoj banci.
- Izbor viceguvernera i članova Savjeta mora biti zasnovan na principima profesionalizma, integriteta i kredibiliteta – kao temeljnim principima za očuvanje funkcionalnosti institucije. Upravo u tom kontekstu su za funkcije viceguvernera kandidovani Gordana Kalezić i Milan Remiković, kandidati sa izuzetnim stručnim referencama, protiv čijeg imenovanja, od avgusta 2024. kada su predloženi do danas, nije iznesen nijedan argument – navodi se u saopštenju CBCG. 
Dodaje se da su kandidature Gordane Kalezić i Milana Remikovića, nakon izbora Irene Radović za guvernerku CBCG, predstavljale nastavak procesa imenovanja na rukovodeće pozicije utemeljenog na profesionalnim referencama i integritetu. 
- Naglašavamo da neimenovanje predloženih kandidata predstavlja korak unazad u pogledu pune funkcionalnosti Centralne banke i standarda institucionalne nezavisnosti, koji predstavljaju ključne aspekte procesa evropskih integracija. Na to jasno ukazuju i prošlonedjeljni Zajednički zaključci ekonomskog i finansijskog dijaloga između EU i zemalja kandidata kojima je precizirano da je „u skladu sa principima nezavisnosti centralne banke, potrebno obezbijediti transparentan izbor članova Savjeta CBCG, uključujući i viceguvernere, zasnovan na kompetencijama kandidata i sproveden u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Crne Gore” – navodi se u saopštenju.
CBCG će, dodaju, uprkos izazovima, nastaviti da sprovodi svoj mandat odlučno, u skladu sa zakonskim okvirom i uz puno poštovanje Ustava Crne Gore i principa koju garantuju nezavisnost Centralne banke, djelujući u interesu očuvanja monetarne i finansijske stabilnosti i povjerenja građana i međunarodnih partnera u crnogorski finansijski sistem.

CBCG: Neizglasavanje viceguvernera u Skupštini korak unazad u pogledu institucionalne nezavisnosti

Osim serije disciplinskih postupaka, obračun sa navodnim kriminalom unutar policije proširio se i na – penzionisane policajce. Upravo je tu informaciju objavio 12. maja ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, prvo na društvenim mrežama, potom i saopštenjem da je podnijeta krivična prijava protiv trojice policajca. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052020050_e8f774a573fc2abad680b284b9b123a48084a16e2128fe00e051de0da9bbdcad.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052020050_e8f774a573fc2abad680b284b9b123a48084a16e2128fe00e051de0da9bbdcad" data-rendition-name="original" width="716" height="253" loading="lazy" alt="SAMOHVALISANJE: Objava Danila Šaranovića"> <figcaption>SAMOHVALISANJE: Objava Danila Šaranovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Jednom krivičnom prijavom su obuhvaćena 2 bivša i 1 aktivni policijski službenik zbog zloupotrebe službenog položaja. Postizanje punog integritet, a policijske službe i odlučna borba protiv svih oblika kriminala apsolutni prioritet MUP-a, objavio je Šaranović na društvenoj mreži X. &nbsp; <h2>ŠTETA PO DRŽAVU ILI...</h2> U kasnijem policijskom saopštenju daju se samo inicijali policajaca i navodi se da su njih dvojica, ,,sačinjavanjem lažnog izvještaja omogućili jednom licu iz Kolašina da se upiše, a potom i završi Policijsku akademiju u Danilovgradu”. &nbsp; Zato je podnijeta krivična prijava za zloupotrebu službenog položaja, jer je nezakonitim omogućavanjem polaznika u Policijsku akademiju, opet citiram, pričinjena šteta od najmanje 16.000 eura. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052020050_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025052020050_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ŠTO JE BILO SPORNO: Zgrada Odjeljenja bezbjednosti u Kolašinu"> <figcaption>ŠTO JE BILO SPORNO: Zgrada Odjeljenja bezbjednosti u Kolašinu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Djelovalo je na prvi pogled kao utemeljena krivična prijava. Međutim, podaci kojima raspolaže Televizija E pokazuju da je i ova policijska akcija, baš kao i objava minstra Šaranovića, bila predstava za javnost, priča puna ispraznih termina i samohvalisanja vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Jer, za krivični progon dva penzionisana i jednog aktivnog policajca nije bilo pravnog povoda. &nbsp; <h2>&nbsp;...POLITIČKA IGRA</h2> - Povod za krivično procesuiranje dva penzionisana i jednog aktivnog policajca jesu bezbjednosne provjere Alekse Rakočevića, svojevremeno kandidata iz Kolašina za upis u Policijsku akademiju, kasnije svršenog policijskog akademca. Rakočević je, dok je bio maloljetan, počinio prekršaj i bio je novčano kažnjen od Suda za prekršaje. Kako više nije načinio ni jedan prekršaj, poslije zakonskog roka je nastupila rehabilitacija i prekršaj je izbrisan iz evidencije – kaže za Televiziju E i Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; U prevodu na jezik svakodnevice, podaci su izbrisani iz personalnog dosjea Alekse Rakočevića kao da nikada nije počinio ikakav prekršaj. To je redovna zakonska procedura rehabilitacije, kada nije počinjeno krivično djelo i kada nema ponavljanja prekršajnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052020054_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052020054_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='UPUTSTVO ZA PROGON: Šćepanovićev potpis za akciju kodnog imena ,,Značka"'> <figcaption>UPUTSTVO ZA PROGON: Šćepanovićev potpis za akciju kodnog imena ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>NEPRAVEDNO OSUMNJIČENI &nbsp;</h2> Zato je i policajac Božidar Kovijanić, kada je obavljao bezbjednosne provjere, dao pozitivno mišljenje za Aleksu Rakočevića, kandidata za upis u Policijsku akademiju. Činjenica da je sin iskusnog i nagrađivanog policijskog službenika granične policije dodatno je uticala da Rakočević, nakon polaganja obaveznih testova, bude primljen u Policijsku akademiju u Danilovgradu. &nbsp;&nbsp; I da je Kovijanić u evidenciji našao prekršajnu prijavu, da nije nastupila pravna rehabilitacija, bio je dužan da to kosntatuje, ali ne i da automatski izradi negativno mišljenje. Jedan prekršaj u mladosti ne znači da je lice sklono kriminalu, ili da se u kontinuitetu bavi nekom nedozvoljenom aktivnošću. Zakonski osnov za negativne provjere mora se dokazati prezentacijom krivičnih ili više prekršajnih dokaza. Ministra Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića očito nijesu mnogo zanimali pravni principi: nakon što im je dojavljeno, odlučili su se da narede krivični proces protiv dvojice bivših i jednog aktivnog policajca. &nbsp; <h2>TROJICA NA UDARU, JEDAN NA POŠTEDI</h2> Prema podacima Televizije E, krivična prijava zbog krivičnog djela zloupotreba &nbsp;službenog položaja podnijeta je protiv: Božidara Kovijanića, vođe bezbjednosnog sektora koji je radio bezbjednosne provjere za kandidata; Vanje Miletića, tada komandira stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin. &nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi. Istovremeno, Miletić nije imao zakonsku obazu ni bilo kakvo internu uputstvo da neposredno obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052020054_3b2a48a03382a40e037c8d3d9d1c414eb47957d5ee6c354927892480764a675a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025052020054_3b2a48a03382a40e037c8d3d9d1c414eb47957d5ee6c354927892480764a675a" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="UPOTREBA PROFESIJE: Policijska patrola u Kolašinu"> <figcaption>UPOTREBA PROFESIJE: Policijska patrola u Kolašinu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E iz Kolašina, krivično su procesuirana službena lica koja su zakonski neodgovorna, ali je svjesno izostavljeno procesuiranje policijskog službenika koji je imao funkcionalnu odgovorsnost. &nbsp; Riječ je o Slađanu Vukićeviću, zamjeniku komandira stanice policije koji je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora i koji je jedini u hijerarhiji obavezan po uputstvu o radu na bezbjednosnom sektoru da ovalja &nbsp;kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti ob Kolašin. -Vukićević je namjerno izostavljen jer je lično vrhu Uprave policije u Podgorici &nbsp;&nbsp;dostavio informacije da je Rakočević kao maloljetnik prekršajno procesuiran i da, navodno, njegove kolege nijesu radile svoj posao kako treba. Tako je spletkareći dao &nbsp;povod da se neistomišljenici krivično procesuiraju i da na tome politički poentira i vrh bezbjednosnog sektora – istakao je izvor iz Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; <h2>NASTAVAK PROGONA &nbsp;</h2> Iako redom padaju nesosnovani disciplinski postupci, premda su advokati targetiranih policijskih službenika najavili prijave protiv vrha Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih psolova, Šaranović i Šćepanović ne namjeravaju stati sa političkim progonom policijskih službenika. &nbsp; To pokazuje i slučaj Tamare Veljović, policijke službenice i supruge Veselina Veljovića, koja je bila suspendovana. No Komisija za žalbe Vlade Crne Gore je 8. aprila poništila rješenje ministra Šaranovića. Međutim, samo dvadesetak dana kasnije, 30. aprila, &nbsp;ministar Šaranović je ponovo suspendovao Veljović. &nbsp; Iako nije zvanično objavljeno, očito je da su politički motivi vodili Šaranovića, odnosno činjenica da je policijska službenica – supruga Veselina Veljovića. &nbsp; &nbsp;I to je još jedan od dokaza da se u Upravi policije sprovode radikalne političke čistke koje očito podržavaju partije parlaemntarne većine.

Krivične prijave i policijskim penzionerima?!

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Nakon šest i po godina, od vremena DPS Vlade Duška Markovića, postavgustovske tri Vlade - Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića – Crna Gora je konačno dočekala dvije ponude za davanje pod koncesiju nad Aerodromima Crne Gore. RENOMIRANI PONUĐAČI To, međutim, ne znači da je došlo vrijeme odluke, iako su dva potencijalna koncesionara renOmirane međunarodne kompanije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000536_131018a720e6047b8ab5a518df96313a126bc2ff6dae956ec16f4abd17b63b01.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250513000536_131018a720e6047b8ab5a518df96313a126bc2ff6dae956ec16f4abd17b63b01" data-rendition-name="original" width="697" height="388" loading="lazy" alt="HOĆE ULAZAK U EVROPU: Južnokorejska državna komanija"> <figcaption>HOĆE ULAZAK U EVROPU: Južnokorejska državna komanija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Južnokorejska Incheon International Airport Corporation (IIAC) je državna kompanija osnovana 1999. godine i odgovorna je za upravljanje Inčeon međunarodnim aerodromom glavnim vazdušnim čvorištem Južne Koreje. Kompanija je u potpunom vlasništvu južnokorejske vlade, što joj omogućava stabilno finansiranje i strateško planiranje u skladu sa nacionalnim interesima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000536_c918e4c1d7b18f0364754912781166823adfc85d955e27ae9e51c3e6cdf7b06c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250513000536_c918e4c1d7b18f0364754912781166823adfc85d955e27ae9e51c3e6cdf7b06c" data-rendition-name="original" width="686" height="386" loading="lazy" alt="JUŽNOAMERIČKA PONUDA: America Airports"> <figcaption>JUŽNOAMERIČKA PONUDA: America Airports(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Corporación América Airports S.A. (CAAP) sa sjedištem u Luksemburgu najveći je privatni operater aerodroma na svijetu po broju upravljanih aerodroma, sa portfoliom od 53 aerodroma u Latinskoj Americi i Evropi, uključujući ključne aerodrome u Argentini, Brazilu, Italiji i Armeniji.&nbsp; NAREDBA ZA TAV-AdP IZ PARIZA &nbsp; U sedmicama koje slijede ipak će biti najviše priče oko kompanija koje - nijesu predali ponude. Prvenstveno o tursko-francusko-konzorcijumu TAV-AdP koji su svojevremeno, još 2019. godine ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija.&nbsp; Za razliku od indijske kompanije GMR Aairports, koja je vrlo brzo odustala od učestvovanja jer je prodala 49 odsto akcija, tursko-francuski konzorcijum je viđen kao najozbiljniji kandidat.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000536_3362dbb978d3347c64f83e60382a5e98b6a585afeeef8d4655477365fe9a79e2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250513000536_3362dbb978d3347c64f83e60382a5e98b6a585afeeef8d4655477365fe9a79e2" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="ODLUKA U POSLJEDNJI ČAS: Konzorcijum TAV-AdP"> <figcaption>ODLUKA U POSLJEDNJI ČAS: Konzorcijum TAV-AdP(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I svi koji su, unutar tog konzorcijuma radili na ponudi, vjerovali su da će grupa TAV-AdP dati svoju ponudu. Sve do četvrtka 9. maja uveče, kada je iz Pariza, došla obavijest ekspertima - da se obustavi rad na ponudi. Formalno, konzorcijum je zatražio produženje roka za dostavljanje ponuda za mjesec dana, ali njihov zahtjev nije prihvaćen. To je dovelo do njihovog povlačenja iz procesa. Neformalno, ali stvarno: tursko-francuski konzorcujum je odbio da preda ponudu zbog neodgovornog ponašanja Vlade Crne Gore i, posebno, premijera Milojka Spajića. PROMJENA KONCESIONIH USLOVA Tenderska komisija Vlade Crne Gore retroaktivno je 9. aprila, samo 30 dana prije završnog roka, u tenderske uslove ubacila obavezu ponuđača da obezbijedi bankarsku garanciju za investiciju od 100 miliona eura. To je izazvalo niz reakcija, između ostalog i francuske države koja ima udijela u konzorcijumu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000540_07815ba55e089463cde76e7a4e4253891ec16cf9d3ddb95627588cb77a6a4e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250513000540_07815ba55e089463cde76e7a4e4253891ec16cf9d3ddb95627588cb77a6a4e49" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEPRIJATAN SUSRET: Ambasadorka Maske i premijer Spajić "> <figcaption>NEPRIJATAN SUSRET: Ambasadorka Maske i premijer Spajić(Photo: Arhivski snimak, Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, francuska ambasadorka An Mari Maske (Anne Marie Maskay) urgentno razgovarala sa premijerom premijerom Milojkom Spajićem u njegovom kabinetu. (NE)DOVOLJNA SPAJIĆEVA OBJAŠNJENJA Tokom žučnog sastanka premijer Spajić nije mogao da objasni zašto su koncesioni uslovi mijenjani poslije šest godinja i to 30 dana prije roka.&nbsp; Krivicu je prebacio na predsjednika Tenderske komisije Nika Đeljošaja koji, kako je tvrdio Spajić, nije htio uopšte da sasluša premijera, pa je, navodno, obustavljena komunikacija Spajić-Đeljošaj. Izvori iz ministarstva vanjskih poslova kazali su Televiziji E da je sada Spajić u vrlo neprijatnoj situaciji i da se, pred Francuzima pokazao, kao političar koji ne drži riječ. Tim prije što je februara prošle godine, tokom posjete Parizu, Spajić lično predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu obećao da će – u cilju jačanja privredne saradnje dvije zemlje-učiniti sve da koncesiju dobije renomirana francuska kompanija koja, između ostalog, uptravlja aerodromima Pariza. Sada se pred Francuskom, jednom od ključnih država za evropski put Crne Gore, premijer Spajić u ime Crne Gore pokazao kao vrlo nepouzdan partner. To je, vrlo direktno, saopštila i francuska ambasadorka tokom sastanka sa Milojkom Spajićem. Sukob sa Parizom svakako nije dobra preporuka za evropski put Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000544_a6919bdecec0afc5d036e772290af6fd79c288d846eff1eb7305b5598bde1190.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250513000544_a6919bdecec0afc5d036e772290af6fd79c288d846eff1eb7305b5598bde1190" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PROZREO PONAŠANJE SPAJIĆA: Andrej Milović, bivši ministar pravde "> <figcaption>PROZREO PONAŠANJE SPAJIĆA: Andrej Milović, bivši ministar pravde(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;MILOVIĆEVO ,,PROROČANSTVO“ No, za sada nema reakcija zvanične Podgorice. Kako je saopšteno iz Tenderske komisije, Vlada Crne Gore planira da donese konačnu odluku o koncesiji u prvoj polovini 2025. godine, nakon što se detaljno sagledaju obje pristigle ponude. Pitanje je, međutim da li će biti žalbi na tenderski postupak i izmjenu koncesionih uslova. Činjenica je da se sada ostvaruje predviđanje bivšeg minstra prave Andreja Milovića, da će Spajićeve Vlada prevariti evropske partnere. -Bojim se da Do kvon ne bude predmet trgovine u zamjenu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore. Kada je Apelacioni sud odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, Spajiće je bio jako zadovoljan i nije gledao blagonaklono na to što sam insistirao da Vrhovni sud o tome odluči. U tim danima, Spajić po prvi put počinje pozitivno da govori o južnokorejskoj ponudi za Aerodrome i da je njemu ta ponuda prihvatljiva, iako je mjesecima pripremao sve da koncesiju na Aerodromima da Francuzima - upozorio je Andrej Milovič, tadašnji ministar pravde u Vladi Milojka Spajića.&nbsp; Ovu izjavu Milović je izrekao još septembra prošle godine i tada je malo ko obratio pažnju. Nakon dešavanja od protekle sedmice, djeluje da je bivši ministar već tada predosjetio da će Spajić obmanuti Francuze i okrenuti se ka ponudi južnokorejskog državnog konzorcijuma. A put u Evropu? Biće da premijer i lider PES-a smatra da je to već završena stvar i da može das e okrene drugim, unosnijim, poslovima.&nbsp;

Francuzi razočarani, Spajićeva neispunjena obećanja uzrokovala povlačenje konzorcijuma TAV-AdP

Frontpage topic

U udesu koji se sinoć oko 23 sata dogodio kod mosta Milenijum u Podgorici, smrtno je stradala jedna osoba, dok je jedna teže a druga lakše povrijeđena, saopšteno iz Portalu ETV iz OKC-a Uprave policije.
Podsjetimo, u udesu koji se sinoć dogodio kod Pravnog fakulteta učestovala su dva vozila, koja su potpuno smrskana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fudes-kod-mosta-milenium-u-podgorici-ima-povrijedenih&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

U udesu kod Milenijuma poginula jedna osoba, jedna teže a druga lakše povrijeđena

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 25 saobraćajnih nezgoda, a poginula je jedna osoba.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je teže povrijeđeno pet, a lakše 16 osoba.
Navodi se da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Baru šest, Nikšiću četiri, Herceg Novom i Budvi po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Tivtu i Šavniku.
Izdato je 455 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 25 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

U saobraćajnom udesu koji se u 23:06 sati dogodio u blizini mosta Milenium u Podgorici ima povrijeđenih, saopšteno je Portalu ETV iz Operatvno komunikacionog centra.
Prema trenutno dostupnim informacijama u incidentu su učestvovala dva vozila, a na lice mjesta su odmah upućeni Hitna pomoć, spasioci i službenici policije.

Udes kod mosta Milenijum u Podgorici, ima povrijeđenih

Devetnaest godina je prošlo od onog 21. maja kada smo, listićem, zaokruženim „Da“ i s nadom odlučili da sami krojimo svoju sudbinu. Tog dana, Crna Gora je izabrala nezavisnost, ali i odgovornost. Mnogi smo tada vjerovali da ne biramo samo između zajedničke i samostalne države – već ii zmeđu prošlosti i budućnosti.
Danas, dok čestitamo Dan nezavisnosti svima koji su u tom trenutku izabrali dostojanstvo, ali i novim naraštajima, treba priznati da ovo slavlje nosi i izvjesnu nelagodu.&nbsp;
Crna Gora je prepoznala trenutak. Znali smo da razlaz sa Srbijom mora biti miran, demokratski, evropski. Imali smo priliku da budemo model u regionu - i na papiru to i jesmo bili. Ušli smo u Ujedinjene nacije, otvorili pregovore s EU, postali članica NATO-a. No, danas se možemo pitati i da li je ta forma ispunjena suštinom.
Devetnaest godina kasnije, imamo državu, ali i dalje čekamo da ona postane istinski servis građana. Imamo institucije, ali one prečesto liče na kulise - iza kojih vladaju partikularni interesi, poslušnost umjesto odgovornosti, i politika ličnih računa i obračuna. Pravosuđe, obrazovanje, kultura, zdravstvo, bezbjednosni sektor - sve su to oblasti u kojima nijesmo ni blizu onome što je sanjano 2006. godine.
Posebno je bolno što je vlast koja je predvodila proces obnove nezavisnosti - i imala puni legitimitet, povjerenje i istorijsku šansu - izabrala da umjesto društvene emancipacije gaji klijentelizam, te da umjesto kroz sistem obrazovanja utemelji vrijednosti na kojima je Crna Gora opstajala vjekovima i izgradi istinsko građansko društvo, koketira sa Crkvom Srbije.&nbsp;
Umjesto da utemelji istinku sekularnu, modernu, evropsku Crnu Goru, omogućeno je da se strukture koje su otvoreno radile protiv nezavisnosti ukorijene u obrazovanju, kulturi, odbrani... Danas, sa pozicija vlasti, upravo zahvaljujući tada osvojenim „prostorima“ Crkva Srbije i njeni politički sateliti djeluju kapilarno, razarajući društveno jedinstvo, urušavajući javni diskurs i potirući ideju crnogorske samobitnosti.
Imamo slobodu, ali mnogi i dalje ćute. Imamo zastavu, ali ona još ne grli sve jednako. Imamo građansku državu u Ustavu, ali u praksi živimo opštu klerikalizaciju i društvenu deevoluciju. Političke elite su se mijenjale, ali matrica i vlasti i opozicije - ko je s kim, a ne za što je - ostaje ista.&nbsp;
Ne treba, naravno, negirati postignuto. Treba vjerovati da prava ljubav prema državi ne znači slijepo slavlje, već spremnost da se pogleda u ogledalo. A ogledalo kaže: nezavisnost nije završena priča. Nije garancija. Ona je okvir, prilika, početna tačka... I uvijek će zavisiti od nas koliko ćemo joj biti dorasli i odani.
Zato - srećan Dan nezavisnosti svim građankama i građanima Crne Gore. Onima koji su vjerovali da možemo više i bolje i koji ni danas ne odustaju od superiorne ideje.
Neka ova čestitka ne bude samo ritual. Neka bude i opomena. Da sloboda bez odgovornosti nije potpuna. Da nezavisnost nije luksuz, nego zadatak. Da ne zavisi ni od Brisela ni od Beograda – već od nas samih.

Nezavisnost nije završena priča

Piše: Nikola K. Čelebić, pjesnik i kolumnista
Ne znam da li da pitam kao građanin, kao pjesnik, ili samo kao neko ko voli Budvu više nego što neki njeni čelnici vole svoje ogledalo. Ali eto, pitam:
Šta se to dešava u Budvi?
Jesmo li mi to prespavali kakvu promjenu režima, pa je sve odjednom postalo crveno? Ili su naši gradski oci — da ne kažem politički šetači — postali daltonisti, pa više ne razlikuju boje? Moguće je i da su samo umorni, iscrpljeni od silnih kombinatorika, pa im je i obraz promijenio boju – kako to često biva kad se sramota nataloži.
Jer teško je ne primijetiti da je Budva, onako tiho i bez najave, zacrvenjela — i to ne od stida, kako bi valjalo. Nego od zastava. Crvenih. Istih onih zbog kojih sam, evo, pet godina proganjan. Zbog kojih su me etiketirali, zatvarali vrata, gazili ime i dostojanstvo.
A danas — te iste zastave vijore slobodno, pod istim suncem ispod kojeg sam ja bio trn u oku.
Jesu li sad te zastave prihvatljive jer više nisu znak ideje, već dekor političke koristi?
Jesmo li došli do tačke gdje se boja obraza mijenja u zavisnosti od rezultata anketa?
Ili je možda to ono majsko sunce — jako, pa opeče i one koji su do juče palili tu istu boju.
A možda je to nešto treće...
Možda je to ona stara, hronična bolest — zaborav časti i istorije, zarad interesa i fotelja.
Ja, kao pjesnik i kao građanin, mogu samo da konstatujem:
Sram vas bilo, gospodo.
Ne zbog boje. Već zbog nedostatka kičme.
Ne zbog zastava. Već zbog toga što ste ih se sjetili tek kad vam je zatrebalo.
I dok vam se obrazi crvene — ne od patriotizma, nego od prethodnih laži — neka vas bar istorija upamti onakve kakvi jeste:
Ne po boji koju ste ponijeli, nego po načinu na koji ste je promijenili.
Budva, 21. maj — Dan nezavisnosti
(Za mene. A za vas – dan zavisnosti)

Šta se to dešava u Budvi?

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, 
Uvaženi Okrivljeni, Oče Veseline,
Evo, prođe taj zeman od posljednjeg pisma, ali čvrsto Vas uvjeravam da je mali prekid nastupio isključivo zbog nepredviđenih obaveza, nikako zbog nedostatka volje i želje da ova komunikacija (doduše jednostrana) postane lijepa tradicija.&nbsp;
To smo razjasnili, i sad odmah da krenemo – što bi stari Crnogorci rekli – in medias res.&nbsp;
Pažljivo pregledah moje foldere pod oznakama „Dojave“, „Pouzdani izvori“ i „Dojave iz pouzdanih izvora“, pa Vas pitam:
- Da li je tačno (doduše, ovo je samo retoričko pitanje) da ste Vi i Boris popili vodu i šećer kad ste pročitali izvještaj Evropljana o RTCG-u? Naročito kad ste iščitavali onaj dio da se mora poštovati „zakonitost imenovanja rukovodstva i puno poštovanje sudskih presuda koje se odnose na RTCG“. Boris je, doduše, uzeo onaj smeđi šećer.
- Da li je tačno da ste Borisa, koji se u to vrijeme nalazio u Bazelu, maksimalno fokusiranog na takmičenje za pjesmu Evrovizije, toliko puta zvali da je rekao jednoj članici delegacije: „Daj mi tabletu, što mi nešto od ove zvonjave glava pršte?“
- Da li je tačno da Vas je Boris, pošto se malo okopirkao, pozvao telefonom i rekao: „Mačak, ne brini, smutićemo mi nešto“, a da ste Vi odgovorili: „Bobi, može li mi sad što bit? Mislim na Sud.“
- Da li je tačno da je Boris, nakon tog razgovora s Vama, rekao jednoj bliskoj saradnici: „To me mnogo boli patka što će bit’ sa Mačkom. Ko mu je kriv što se zalijepio za mene“.
- Da li je tačno da je uvažena članica Savjeta, Vaša koleginica Amina Murić, pošto je pročitala izvještaj, a prethodno gostovala u radio-emisiji i izjavila da je „RTCG evropski javni servis“, jauknula i otišla da instalira aplikaciju za TEMU, kako bi naručila još vudu lutkica sa likom Marijane Camović?
Hipersenzitivni menadžment odmah je naslutio da je nešto uznemirilo „srce i mozak“ RTCG-a. Nijesu imali sto posto provjerenu informaciju o čemu se radi, jer, za razliku od mene, oni imaju samo folder „Dojave“. Ništa pouzdano i to.
Zato su, predostrožnosti radi, odmah, ultimativno, zabranili objavljivanje evropskog izvještaja o Javnom servisu. Na svim platformama.
Iz foldera „Dojave iz pouzdanih izvora“ izdvajam i nekoliko krucijalnih organizaciono–bezbjednosnih pitanja. Prema dostupnim informacijama, saznajemo da se uoči svake sjednice Savjeta – koje se inače održavaju u takozvanoj multimedijalnoj sali na prizemlju – zaključavaju sanitarni čvorovi. I to po vertikali, od prizemlja do šestog sprata.
Da, da…
E, sad, neki neupućeni čitatelj koji, nekim slučajem, bude ovo čitao, postaviće pitanje – zašto? &nbsp;
Kako zašto? Potpuno normalna organizaciona radnja. Jer, kako saznajemo, nekim članovima Savjeta tokom sjednica potrebna je puna koncentracija. A kako da se koncentriše član Savjeta kad neki djelatnik čagrlja i pušta vodu u toaletu?!
Makar je to notorna stvar – puna koncentracija i djelatnik u toaletu nikako ne idu zajedno!
Stoga, da se ne bi nadzornom organu remetila prijeko potrebna koncentracija, sanitarni čvorovi se zaključavaju, a djelatnicima je ostavljena mogućnost samostalnog odlučivanja – kako i gdje da riješe potrebe.
Zato, bilo bi dobro da šira javnost bude upoznata i da zna: svaka, eventualno, nedobra odluka Savjeta proistekla je isključivo iz neodgovornog ponašanja djelatnika RTCG-a. I tačka.
I taman kad ste odahnuli, primirili se i čekali da prođe kastig koji napravi Joanikije – evo ga na pomolu novi.
Da prvo pojasnimo šta ovo bi sa Joanikijem. Jednostavno, više nije mogao da sakrije „bol koji ga razdire zbog stradanja Crkve tokom i poslije II svjetskog rata“. Ponijelo ga, i morao je da pohvali Pavla. Tako, bogami, reče jedan od viđenijih iz parlamentarne većine.
E sad, ne znam na toj skali Joanikijevog bola đe su ona 34 sveštenika što su bili na antifašističkoj strani, odnosno članovi partizanskog pokreta? Eto, ne znam – jedino da gatam, jer ih, koliko vidim i čujem, niko ne pominje.
Dođosmo do tog novog kastiga. Crna Gora dobija još jednog mitropolita.
Što ćemo mi sad? Mislim na nas – kao RTCG.
Nastavljamo li dalje da pratimo samo Joanikija ili fokus prebacujemo na Metodija?
Šta kaže Boris? On je vazda znao da prepozna kome treba ruku pružiti, a kome nogu postaviti.
Šta da Vam kažem za kraj?&nbsp;
Simbolika je, znate, đavolja rabota!
Među prvima su se ovom temom „umnožavanja mitropolita“ bavili – jedna novinarka koja prati crnu hroniku i jedan novinar koji se „proslavio“ izvještajima sa dubrovačkog ratišta.&nbsp;
Hm, znakovito, rekla bih.
Ako se sjećate, ustoličenje Metodija na mjesto episkopa obilježilo je početak Vaše i Bobijeve karijere u RTCG. Sad se pitam – šta bi moglo da znači ovo novo Metodijevo ustoličenje?&nbsp;
Ne insinuiram ja ništa, samo razmišljam.
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje. Blagodarim. 
Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa
P.S. U narednom pismu pozabavićemo se jednom veoma zanimljivom temom – ko je i zašto bio zaključan u sanitarnom čvoru, na četvrtom spratu?

Kastig za Mačka i vudu lutke sa Temua

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović svim građankama i građanima Crne Gore u zemlji i dijaspori čestitao je 21. maj, Dan nezavisnosti Crne Gore.
- Ispravnost odluke većinske Crne Gore od 21. maja 2006. g. da krene putem razvoja i prosperiteta utemeljenog na principima demokratije, antifašizma, multivjerskog i multunacionalnog sklada, poštovanja i njegovanja različitosti i prihvatanju ključnih civilizacijskih vrijednosti najvidljivija je danas kada vrijedno radimo na ostvarivanju najznačajnijeg spoljnopolitičkog cilja, članstva Crne Gore u Evropskoj uniji a nakon već ostvarenog članstva u NATO, čime će naša država stati u red najrazvijenijih država svijeta - napominje Ibrahimović.
Ističe da se nalazimo u završnoj ali najizazovnijoj etapi tog puta u kojoj će nam, dodaje Ibrahimović, trebati mnogo znanja, rada, hrabrosti i odlučnosti da u optimalnom roku, već tokom 2028. ispunimo zahtjevnu evropsku agendu i postanemo članica EU.
- Siguran sam da će upravo u ovoj fazi EU integracija pokušaji da se Crna Gora spriječi da dođe do cilja biti najsnažniji ali sam isto tako siguran da će građanke i građani Crne Gore, u zemlji i dijaspori, to prepoznati i da će Crna Gora članstvom u EU potvrditi da je 21. maj 2006. bio pobjeda cijele Crne Gore i trijumf budućnosti i prosperiteta nad prošlošću i retrogradnošću. Veoma sam ponosan na doprinos Bošnjačke stranke i bošnjačkog naroda obnovi nezavisnosti Crne Gore ali i na činjenicu da Bošnjačka stranka i bošnjački narod danas svim svojim kapacitetima čuvaju nezavisnost i suverenitet naše domovine dok Bošnjačka stranka, snagom povjerenja dobijenom od bošnjačkog naroda, igra ključnu ulogu i u ovoj fazi evropskih integracija Crne Gore - poručuje Ibrahimović.
Neka nas, kako kaže, zajednička dobrobit uvijek vodi ispravnim i uspješnim putem.
- Još jednom, u svoje lično ime i u ime Bošnjačke stranke čestitam svima Dan nezavisnosti, 21. maj - zaključuje Ibrahimović.

Ibrahimović: Pokušaji da se Crna Gora spriječi da dođe do cilja biće najsnažniji u ovoj fazi

U poređenju sa razdobljem referenduma, politička situacija u današnjoj Crnoj Gori je u nekim aspektima ista, a u nekim drugačija. Društvo je ponovo podijeljeno, po starim i po novim importovanim linijama, situacija je puna tenzija, međutim, čini se da danas nema dovoljno ozbiljnih lidera koji bi te tenzije smirivali i trudili se da probleme rješavaju dijalogom i dogovorom. Kao da je iz politike nestala odgovornost za izrečenu riječ i za donešenu odluku - kaže u intervjuu za Pobjedu František Lipka, predsjednik Republičke referendumske komisije u vrijeme održavanja referenduma o državnom statusu Crne Gore 2006. godine.
Bivši ambasador Slovačke u Crnoj Gori, Francuskoj, Belgiji, Luksemburgu i nekadašnjoj Jugoslaviji, ugledni slovački diplomata i ekspert za region, čije se poruke pažljivo slušaju u zemljama Zapadnog Balkana, ističe da nije realno da Crna Gora do 2026. završi pregovore sa Evropskom unijom.
POBJEDA: Bili ste predsjednik Referendumske komisije kojeg su prihvatila oba bloka. Imali ste zlatni glas koji je bio presudan za odbacivanje više od 200 žalbi bloka za zajedničku državu. A ipak ste na kraju organizovali večeru za članove Izborne komisije, na koju su svi došli. Kako Vam je to pošlo za rukom?
LIPKA: Nijesam imao nikakav „zlatni glas“, tu kovanicu je lansirao jedan tada visoki funkcioner SNP-a, valjda zbog toga da javnosti sugeriše da o ishodu referenduma odlučuje neko drugi, a ne građani Crne Gore. Bile su dvije večere, jedna na moj poziv u restoranu „Pod pločom“, kad su bili objavljeni rezultati referenduma, druga oproštajna u restoranu „13. jul“ na Marezi, prilikom završetka rada Referendumske komisije. Na ovim večerama su bili prisutni svi članovi Komisije i mogu Vam reći da je atmosfera na ovim večerama bila prijatna i prijateljska. Osjećalo se da je svima laknulo što se referendum završio na miran način, bez konflikata koji su pratili stvaranje nezavisnih država u drugim jugoslovenskim republikama. Najkraći i najtačniji odgovor na Vaše pitanje: „Kako Vam je to pošlo za rukom“, bio bi: U to vrijeme su se politikom bavili džentlmeni.
Ali pokušaću da Vam približim moje viđenje tih događaja. Komisija je bila osnovana na paritetnoj osnovi, radili smo predano tri mjeseca, svakog dana, i svi članovi su u diskusijama, po svakom pitanju, slobodno i ravnopravno iznosili svoja mišljenja i branili svoje stavove. Naravno, bilo je i mnogo varničenja, ali sve je ostajalo u okviru profesionalne pravne i političke debate. Najvažnije je bilo da su sve odluke Komisije do dana glasanja bile prihvaćene konsenzusom članova oba bloka. Ja nijesam glasao nijednom. I OSCE je u svom izještaju konstatovao da je „Komisija radila na otvoren i transparentan način tokom cjelokupnog procesa“ i da je „sve odluke donijela konsenzusom“.
Članovi Komisije su imali bezbroj prilika da se uvjere da sam korektan i neutralan, da ne preferiram nijedan blok. I da znam da zauzmem tvrd stav u odbrani nezavisnosti Komisije i pravednosti referendumskog procesa. Kad je bio uhapšen jedan član Komisije iz bloka za zajedničku državu, navodno zbog toga što je „neovlašćeno predao prijavu za upis glasača“, ja sam zaprijetio da ću napustiti Komisiju ako taj čovjek ne bude odmah pušten na slobodu. Mislio sam to ozbiljno, jer ne bih mogao da vodim Komisiju koja nije izbalansirana. Izgleda da sam stekao povjerenje svih članova Komisije koji nijesu mali razloga da odbiju moj poziv na večeru.
POBJEDA: Obilježavamo 19 godina nezavisnosti. Gotovo dvije decenije. Čini se da smo danas pred većim izazovima nego te istorijske 2006. Koliko se Crna Gora promijenila, sigurno smo mogli više i bolje?
LIPKA: Ne volim floskulu „sigurno smo mogli više i bolje“. Svako društvo uvijek ostvari samo ono što je moguće u postojećim političkim, međunarodnim i istorijskim prilikama i što mu dozvoljava civilizacijski nivo društva u najširem smislu te riječi. Mislim da je Crna Gora dobro iskoristila godine nezavisnosti i da je ostvarila niz zapaženih rezultata koji su pozitivno promijenili sliku i karakter zemlje i njen položaj na međunarodnoj sceni.
Da pomenem samo neke najvažnije: Crna Gora je uspjela da izgradi građansko multietničko društvo, nažalost, ove civilizacijske vrijednosti su zadnjih godina postale predmet osporavanja; privukla je velike strane investicije i zahvaljujući njima ojačala je ekonomski potencijal države i povećala životni standard građana; razvila je mrežu infrastrukture – izgradila je jednu dionicu auto-puta; postala je članica NATO i kandidat broj jedan za prijem u Evropsku uniju. To su sve rezultati za pohvalu. Nažalost, nije uspjela da prevaziđe podjele u društvu još iz vremena referenduma, kao ni neke nove importovane podjele.
POBJEDA: Bili ste aktivni sudionik referendumskog procesa, koji je organizovan po najvišim evropskim standardima. Što je, po Vama, bilo presudno za demokratski karakter referenduma i njegov rezultat? Kao da je i ta demokratija nestala u današnjoj Crnoj Gori?
LIPKA: Svaki politički proces, njegov karakter i rezultat zavisi od ljudi koji ga vode. Crna Gora je imala sreću što su proces referenduma vodili ozbiljni ljudi koji su željeli da ovo osjetljivo pitanje budućnosti Crne Gore riješe na demokratski način – referendumom, koji su uspjeli da, uz pomoć Evropske unije, usaglase pravila referenduma, takozvani lex specialis, i da ga ispoštuju do kraja; ljudi koji su prije svega osjećali veliku istorijsku i ličnu odgovornost za miran ishod referenduma. I to važi za čelnike oba bloka - bloka za nezavisnost Crne Gore i bloka za zajedničku državu sa Srbijom. Naravno, cijelo društvo je bilo podijeljeno po pitanju budućeg ustavno-pravnog statusa Crne Gore, situacija u društvu je bila veoma napeta, puna tenzija, ali lideri oba bloka su se trudili da te tenzije drže u granicama političkog procesa, odnosno političke kampanje adekvatne važnosti istorijskog referendumskog pitanja.
U poređenju sa razdobljem referenduma, politička situacija u današnjoj Crnoj Gori je u nekim aspektima ista, u nekim drugačija. Društvo je ponovo podijeljeno, po starim i po novim linijama, situacija je puna tenzija, međutim, čini se da danas nema dovoljno ozbiljnih lidera koji bi te tenzije smirivali i trudili se da probleme rješavaju dijalogom i dogovorom. Kao da je iz politike nestala odgovornost za izrečenu riječ i za donešenu odluku.
POBJEDA: Vlast je ubijeđena da do kraja 2026. možemo završiti pregovore sa EU, Brisel ima volju da nas primi. Da li ste optimista da se to može desiti?
LIPKA: Mislim da to nije realno iz više razloga. Svaki rezultat pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, pozitivan i negativan, dugoročno će uticati na budući razvoj Crne Gore, i zbog toga Vaše pitanje zahtijeva širi odgovor. Crna Gora je do parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine otvorila sva pregovaračka poglavlja, to jest 31 podglavlje, i tri zatvorila, i izbila je na čelo kolone kandidatskih država na putu prema Evropskoj uniji. Taj uspjeh je ostvarila u situaciji kad je Evropska unija - ponekad sa razlogom, ponekad bez razloga - usporavala proces proširenja. Nakon avgusta 2020. proces evropskih integracija u Crnoj Gori je stagnirao: Krivokapićeva vlada, kao i Abazovićeva, evropsku agendu potpuno je ignorisala.
Tek je Spajićeva vlada nakon izbora 2023. godine evropsku agendu stavila među svoje strateške prioritete i ostvarila je određene rezultate: ispunila je uslove za dobijanje IBAR-a i zatvorila je tri pregovaračka poglavlja. Naruku joj je išao i novi pristup EU prema proširenju: EU je pod pritiskom geopolitičkih previranja odlučila da ubrza proces proširenja i da učlanjenjem kandidatskih država stabilizuje region Zapadnog Balkana. Međutim, taj novi pristup ne znači da Unija neće insistirati na ispunjenju svih tehničkih i političkih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Da bi Crna Gora ostvarila svoj ambiciozan cilj i do kraja 2026. godine zatvorila još 25 preostalih otvorenih poglavlja, morala bi da do kraja ove godine zatvori recimo 11, a iduće 14 poglavlja. Međutim, Vlada je za dvije godine, od juna 2013. do maja 2024, zatvorila samo tri poglavlja. Dakle, sadašnja dinamika realizacije evropske agende pokazuje da je zatvaranje 25 poglavlja u roku od dvije godine pod velikim znakom pitanja, odnosno da to neće biti moguće.
Ni iz tehničkih ni iz političkih razloga: Vlada nema dovoljno stručnih kapaciteta ni realan sinhronizovan program realizacije zadataka iz evropske agende, a čini se da jedan dio parlamentarne većine nema iskrenu želju da Crna Gora postane članica EU. Na stvaranje ovakve percepcije politike ne utiču proevropske izjave, kojih ima napretek, već politički potezi koji Crnu Goru udaljavaju od Evropske unije, uključujući i otvaranje identitetskih pitanja koja dijele društvo i proces evropskih integracija stavljaju u drugi plan. A Uniji šalju sliku Crne Gore kao zemlje koja po pitanju evropskih vrijednosti mentalno još nije spremna za članstvo.
Ponekad se čini da Vlada i parlament igraju sa EU čudan politički tango: jedan korak naprijed prema EU, dva koraka unazad. Na primjer - prvo urade prvi korak, ispunivši minimum uslova za dobijanje IBAR-a, a sjutradan naprave dva koraka unazad - parlamentarna većina usvoji Rezoluciju o Jasenovcu, znajući da time ugrožava zatvaranje pregovaračkih poglavlja, ne samo na Međuvladinoj konferenciji u decembru 2024. godine. Ili - Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji - zbog veta Hrvatske izazvanog upravo Rezolucijom o Jasenovcu - od četiri zatvori samo tri poglavlja. Međutim, ni to nije bila dovoljno snažna opomena - parlament sjutradan napravi dva koraka unazad, kada pravno kontroverznom odlukom penzioniše sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović, ugrožavajući nezavisnost i funkcionisanje US. A deblokiranje US bilo je jedno od najvažnijih uslova za dobijanje IBAR-a!
Čini se da parlamentarna većina još nije shvatila da svaka članica može blokirati prijem Crne Gore u Evropsku uniju i da će se u Francuskoj i u Austriji o prijemu Crne Gore u Uniju odlučivati na referendumu! Ako Crna Gora želi da bude primljena u Uniju, moraće da ispunjava obećanja, da realizuje preuzete obaveze, da poštuje legislativu Unije i da pazi da nekim odlukama ne pokvari odnose sa Evropskom komisijom i sa državama članicama.
Pitanje je kako će na evropski put Crne Gore uticati realizacija ugovora sa gospodinom Alabarom - predsjednik Savjeta EU gospodin Košta je bio po tom pitanju veoma jasan rekavši da, citiram: „Ovi Sporazumi moraju potpuno da poštuju EU zakonodavstvo, posebno kad su u pitanju javne nabavke i zaštita životne sredine“. Ne znamo kakva će biti u završnici reakcija Francuske na iznenadnu promjenu uslova tendera za koncesiju aerodroma, 30 dana prije donošenja odluke.
Međutim, ne može se isključiti ni promjena sadašnjeg dobronamjernog stava EU prema proširenju i prema Crnoj Gori. U Evropskoj uniji će sve više jačati unutrašnji konflikt između liberalno-demokratskih i neliberalnih nacionalističko-desničarskih članica koji će neminovno prouzrokovati promjene više zajedničkih politika, uključujući i politiku proširenja.
Moglo bi se desiti da liberalno-demokratske članice zauzmu stav da bi učlanjenje Crne Gore u Uniju na čelu sa vladom koja iskreno ne dijeli baš sve vrijednosti EU, predstavljalo rizik po jedinstvo i djelotvornost Evropske unije: proširilo bi blok neliberalnih država članica i ojačalo njihove šanse da blokiraju donošenje odluka i da opstruišu reforme koje imaju za cilj produbljivanje unutrašnje integracije i ojačanje EU kao strateškog globalnog igrača. I upravo zbog toga liberalno-demokratske članice, želeći da izbjegnu ovu opasnost, sasvim opravdano će insistirati da Spajićeva vlada striktno ispuni sve tehničke i političke uslove, što će biti za nju veoma teško ostvariv zadatak do kraja 2026. godine, ili čak do kraja njenog mandata 2027. godine. Bio bih srećan da nijesam u pravu.
POBJEDA: Slovačka je bila i ostala veliki prijatelj Crnoj Gori. Predano ste radili da Crna Gora uđe u NATO i približi se EU. Kako vidite buduću saradnju Slovačke i Crne Gore? Što je najveći potencijal ove države i njenog društva?
LIPKA: U pravu ste, Slovačka je uvijek podržavala evropske ambicije Crne Gore ne samo politički u institucijama NATO i Europske unije, već i konkretnim projektima: četiri godine smo kod vas vodili projekat Narodni konvent o evropskim integracijama Crne Gore. Cilj tog projekta je bio da vaše građane upoznamo sa procesom evropskih integracija i da u taj proces uključimo sve slojeve društva, jer u Uniju ne ulazi samo vlada, već cijelo društvo - nevladin sektor, opozicija, univerziteti i naučne institucije, strukovne organizacije, lokalne samouprave, sindikati… I upravo ovaj bitni segment mi nedostaje u ovoj fazi vašeg pristupnog procesa.
A četiri godine smo vodili projekat Crna Gora na putu u evroatlantsku porodicu. Cilj ovog projekta je bio da vašim građanima približimo objektivnu sliku Alijanse i njenu nezamjenljivu ulogu u održavanju bezbjednosti, stabilnosti i mira u evroatlantskom prostoru. I da vašim građanima pružimo dovoljno relevantnih informacija kako bi bolje razumjeli prednosti članstva u NATO.
Naše prijateljstvo stoji na čvrstim temeljima istorijskog iskustva, bliskim stavovima prema mnogim ključnim pitanjima i uspješne saradnje u nedavnoj prošlosti, zbog toga sam ubijeđen da će Slovačka i ubuduće podržavati Crnu Goru na putu u Uniju i u procesima demokratskih reformi.
Najveći potencijal svake države i društva uvijek su ljudi. Mlade generacije koje će preuzeti državu i nastaviti da je razvijaju u kontekstu brzog tehnološkog napredka i često nepredvidivih promjena na evropskoj i globalnoj političkoj sceni, ali takođe u kontekstu crnogorske tradicije.

Lipka: Crna Gora nije uspjela da prevaziđe referendumske podjele, situacija je puna tenzija

Predsjednik DPS-a Danijel Živković napominje da smo na današnji dan, prije 19 godina, obnovili našu državnu nezavisnost, ispisujući novu stranicu u istoriji naše domovine.
Ponosni na slobodarsku i antifašističku tradiciju, stvorili smo temelje za izgradnju modernog evropskog društva, zasnovanog na multietničkoj demokratiji, poručuje Živković.
- Tokom proteklih godina, Crna Gora je ostvarila značajan napredak na planu ekonomskog i društvenog razvoja, te postala punopravna članica NATO saveza. Međutim, već pet godina suočavamo se s izazovima koji prijete da ponište crnogorsku suverenost i mukotrpno građenu međunarodnu reputaciju naše zemlje. Zbog toga je od presudne važnosti da svi zajedno damo doprinos i posvetimo se izgradnji stabilne, prosperitetne i evropske Crne Gore kako bi jubilej koji obilježavamo naredne godine dočekali sa ozbiljnom i državno odgovornom politikom", istiće &nbsp;Živković.
Na kraju čestitke, predsjednik DPS.a &nbsp;poručuje: &nbsp;Neka je vječna Crna Gora!

Živković: Već pet godina suočavamo se s izazovima koji prijete da ponište crnogorsku suverenost

„Ohrabrujem ih da još jače krenu, odgovor će dobiti ubrzo“ – bila je poruka načelnika Regionalnog centra bezbjednosti Sjever Harisa Đurđevića upućena medijima i novinarima koji su ukazivali na rasulo u bezbjednosnom sektoru i čistke u policiji kroz fingirane disciplinske postupke. Te prijetnje, ali i klevete, Đurđević je izrekao prošle sedmice pred odbornicima u bjelopoljskom parlamentu.&nbsp; Televizija E i Portal ETV su od 4. marta objavili više priloga i tekstova o progonu policajaca koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, a sve s ciljem da se u bezbjednosnom sektoru, na ključnim pozicijama, napravi partijska vojska lojalna Demokratama.&nbsp; Ukazivali smo na propuste u radu bezbjednosnog sektora kada je Aco Martinović na Cetinju 1. januara ubio 13 osoba, među kojima i dvoje djece. Izvještavali smo u kontinuitetu kada je zločinac Alija Balijagić, višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela i silovatelj, u bjelopoljskom selu ubio brata i sestru.&nbsp; Pisali smo i emitovali priloge i o bjekstvu Alije Kuča, optuženog za silovanje, koji je i ranije bio optuživan za isto krivično djelo. Podsjećali smo i podsjećaćemo na masakr na Medovini kada je stradalo 10 nedužnih osoba, među kojima i dvoje djece. Niko iz vrha bezbjednosnog sektora, ni tada ni 1. januara, nije ni pomislio da treba da podnese ostavku zbog dva najveća masakra u novijoj crnogorskoj istoriji.&nbsp; Očito su ove teme – a posebno slučajevi Balijagića i Kuča, koji su bili u njegovoj nadležnosti – razlog da načelnik Regionalnog centra bezbjednosti Sjever, istim vokabularom kao vrh Demokrata, posegne za prijetnjama, optužbama i targetiranjem medija.&nbsp; Nije pomenuo ni Portal ETV niti Televiziju E, ali iz njegovog obraćanja može se zaključiti čiji mu prilozi i tekstovi ne odgovaraju. <h2>UZORI U POLITIČKOM GOVORU</h2> Đurđević se, po ugledu na svoje formalne i neformalne pretpostavljene – potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i šefa Kluba poslanika i generalnog sekretara Demokrata Borisa Bogdanovića – obrušio na, kako je kazao, kvazi-medije, kojima su izvor informacija lažni profili na društvenim mrežama, a finansiraju se iz organizovanog kriminala – šverca cigareta, poručujući da su postupci u toku i da će neki biti pokrenuti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521060556_3bab528c77823f6f8a54d4adac65ce3efea3fb7b23aa318868f121f0b4ee9ced.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521060556_3bab528c77823f6f8a54d4adac65ce3efea3fb7b23aa318868f121f0b4ee9ced" data-rendition-name="original" width="1921" height="844" loading="lazy" alt="Haris Đurđević"> <figcaption>Đurđević pred odbornicima u bjelopoljskom parlamentu</figcaption> </figure>  Očito je Đurđević zaboravio kodeks policijske etike, pa je, koristeći institucionalnu moć i poziciju, zaprijetio medijima postupcima – sve pod plaštom da su tendencioznim pisanjem „napadnute“ ključne figure bezbjednosnog sektora.&nbsp; Za promjenu, bilo bi dobro da se Đurđević rukovodi načelom istine – makar bi tako trebalo, i sa ljudskog i sa profesionalnog aspekta – jer izvori za priloge i tekstove Portala ETV i Televizije E nijesu sa lažnih profila, već od relevantnih izvora iz Ministarstva unutrašnjih poslova, Agencije za nacionalnu bezbjednost, od ljudi kojima je dosta maltretiranja, laži i podvala. Nijedna informacija nije demantovana, podaci su bili kristalno jasni i precizni.&nbsp; Ali, šta se krije iza nemuštog pokušaja Harisa Đurđevića da se bavi visokom politikom? Umjesto konkretnih poteza, i on – kao i njegovi partijski šefovi – samo obećava.&nbsp; Za promjenu, recimo, bilo bi dobro da Đurđević objasni svoje propuste u slučaju dvostrukog ubice Alije Balijagića. Bilo bi dobro i da objasni kako je Alija Kuč pobjegao iz Crne Gore.&nbsp; Načelnik je trebalo da odbornike upozna sa ostvarenim rezultatima, problemima u radu, analizom teških slučajeva koji su izazvali uznemirenje ne samo bjelopoljske, nego i cjelokupne crnogorske javnosti. Recimo, kako su policajci hapsili Balijagića u nekim prethodnim slučajevima. Je li to Alija Balijagić, danas stariji desetak godina, sada fizički spremniji, brži? Ili ima sofisticiranu opremu, mrežu jataka, natprirodne moći? Sudeći po reakciji policije pod komandom Đurđevića – jeste.&nbsp; Načelnik RCB Sjever, po uzoru na svoje pretpostavljene, a da bi prikrio svoju odgovornost, fokusirao se na medije – novinare – i održao politički govor prelazeći granice svojih ovlašćenja. Prema informacijama Portala ETV, više izvora iz policije ukazuje da je govor unaprijed pripremljen uz saglasnost vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Materijal je, zna se, izašao iz kuhinje ideologa Demokrata, kojega progone demoni prošlosti oličeni u tridesetogodišnjoj vladavini DPS-a, iz koje je, vjerovatno kao i sa fakulteta, izašao jedva živ.&nbsp; No, pitanje je – je li načelnik Đurđević zaboravio kodeks policijske etike ili svjesno ne želi da ga se pridržava da bi se „dodvorio“ svojim pretpostavljenima i tako produžio ostanak i sačuvao svoju fotelju, za koju se – po uzoru na šefove – grčevito bori. <h2>KODEKS SAMO NA PAPIRU&nbsp;</h2> Krenimo redom: Zakonom o unutrašnjim poslovima i Kodeksom policijske etike, u članu 13, zabranjeno je političko i ideološko djelovanje i istupanje, odnosno policijski službenik se obavezuje da bude neutralan – Đurđević za taj član nije mario, jer je iz njegovog „dobro pripremljenog govora“ jasno čiju politiku javno zastupa.&nbsp; Đurđević nije poštovao osnovna prava i slobode novinara i medija, što je zagarantovano međunarodnim konvencijama i Ustavom Crne Gore.&nbsp; Načelnik se oglušio i o član 9. Kodeksa policijske etike, kojim je definisano da je policijski službenik dužan da u svim nastupima i djelovanjima u kojima predstavlja policiju, iznosi stavove policije – nikako političke stavove.&nbsp; Ono što je očigledno jeste da se Đurđević u svom govoru nije kretao u granicama svojih ovlašćenja i nadležnosti policije, čime je narušio ugled institucije.&nbsp; Đurđević je diskriminisao i javno etiketirao dio medija koji ukazuju na slabosti i propuste u bezbjednosnom sektoru. U članu 5. Kodeksa policijske etike, policijski službenik se obavezuje na nediskriminaciju po više osnova, pa i po osnovu zabrane da bilo koga dovodi u neravnopravan položaj u ostvarivanju svojih prava i obaveza – a ovdje je riječ o pravima i obavezama novinara – niti da ih svojim djelovanjem stavi u neravnopravan položaj zato što pripadaju nekoj društvenoj grupi ili zbog bilo kojeg drugog ličnog svojstva, što se može odnositi i na istraživačko novinarstvo, novinare i medije...&nbsp; Rukovodilac organizacione jedinice je, po članu 16. Kodeksa policijske etike, dužan da ličnim ponašanjem daje primjer etičkog ponašanja drugim policijskim službenicima – a Đurđević je rukovodilac Regionalnog centra bezbjednosti Sjever.&nbsp; A o profesionalnosti načelnika Đurđevića da ne govorimo: iznositi za bilo koju osobu ili pravno lice da učestvuje u kriminalnim aktivnostima ili da se finansira iz kriminalnih aktivnosti – bez prethodno prikupljenih dokaza i sprovedenog krivičnog procesuiranja – neprofesionalno je i nezakonito.&nbsp; Sve i da policija radi i provjerava konkretna lica i njihov rad, policajac je dužan da te informacije ne iznosi u javnost, u cilju zaštite istrage, kako bi se obezbijedio postupak i prikupljanje dokaza.&nbsp; Jasno je da Đurđević nastupa sa pozicije sile i moći, koristeći službeni položaj, da mu je dalek kodeks – kako onaj ljudski, tako i policijski – jer treba izmjestiti fokus na medije i novinare i prikriti svoje nečinjenje u istragama Balijagić i Kuč.&nbsp; Postavlja se pitanje da li će Đurđević zbog ovoga biti pozvan na odgovornost, ili će svojim političkim govorom kupiti svoje političke mentore, kojima zakon i procedure nijesu u agendi djelovanja.&nbsp; Kao i njegovi šefovi, o onome o čemu treba da govori, šef Sjevera – ćuti.&nbsp; Jer, nakon što je Đurđević govorio u bjelopoljskom parlamentu, brat ubijenih Madžgalja, Velibor Madžgalj, kazao je za Dan da je ogorčen izjavom načelnika. Đurđević je izjavio da je 25. oktobra prošle godine dobio obavještenje da je protiv Balijagića primljena jedna prijava, ali da je internom kontrolom utvrđeno da su bile još dvije. Mnogo je pitanja koja je postavio Velibor Madžgalj – za sada nema reakcije rukovodioca bezbjednosnog sektora.&nbsp; Mi ćemo strpljivo čekati Đurđevićeve odgovore na ova pitanja. &nbsp; Ali i na ona o njegovoj imovini na Žabljaku.&nbsp; Samo nam trebaju odgovori – ako je Đurđević odgovoran čovjek, kao što samohvalisavo tvrdi.

Prijeteći medijima, Haris Đurđević zaboravio na policijski kodeks

Slider

Crnogorski kantautor i javni komentator, Momčilo Zeković Zeko, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E., poručio je da je današnja atmosfera u Crnoj Gori obeshrabrujuća i da ne ostavlja mnogo prostora za slavlje, upravo zbog toga što su, kako tvrdi, mnogi prećutno dopustili da se potisnu tekovine 21. maja 2006. godine.
- Oni kojima nije bilo do slavlja 2006. počeli su da se pitaju, i naravno, kad su se oni počeli pitati o našim praznicima, više nije bilo mnogo riječi. A mi smo to sve dopustili, stavili u neki stari tefter, uživajući u tom nekakvom mazohizmu da nas gaze. I evo, dolazimo sad dotle da stidljivo zastave provlačimo iz podrumskih prozora i pitamo se – šta je ovo bilo?! Bilo je to da smo sve ovo mi pustili, dopustili i sad živimo u jednoj atmosferi koja definitivno nema nijedan jedini razlog za slavlje - &nbsp;kazao je Zeković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora se u posljednjih 19 godina „skrenula iza ćoška ne gledajući gdje“, uljuljkana u atmosferu pobjede iz 2006. godine, pod pretpostavkom da je „sve završeno tog dana i da se o tom datumu više ne mora razmišljati“.
Zeković naglašava važnost obilježavanja praznika, jer se, kako kaže, kroz praznovanje može djecu naučiti „malo više o svojoj zemlji“.
Podsjeća da je 21. maj dan kada je obnovljena crnogorska nezavisnost, „nešto što je 100 godina ranije bilo uzeto, oteto, oduzeto, odnijeto“.
- Svakome u Crnoj Gori je, čak i onome ko je zaokružio 'ne', jasno da je ipak bolje biti samostalan i živjeti u kakvoj varijanti mimo drugog svijeta. Ali strah me da nam slijedi jedna vrsta austrijacije naše države i da ćemo u suštini imati Crnu Goru sa nečim što bismo voljeli da nije tako - ocjenjuje Zeković.
Za kraj, u svom prepoznatljivom stilu, poručio je:
- Uglavnom, želim ovom prilikom da čestitam svim građanima sretan praznik 21. maj, da kažem da će padati toga dana kiša, pa svi koji su planirali da proslave, moraće 22. maja na proslave. I – u pamet se, Crnogorci!

Zeković: U pamet se, Crnogorci

Najviši crnogorski zvaničnici su od obnove nezavisnosti 2006. najmanje deset puta saopštili da su pozivali poglavare Rimokatoličke crkve da posjete Crnu Goru. Međutim, nijedan papa do sada nije posjetio Crnu Goru.
Najviši crnogorski zvaničnici su od obnove nezavisnosti 2006. najmanje deset puta saopštili da su pozivali poglavare Rimokatoličke crkve da posjete Crnu Goru. Međutim, nijedan papa do sada nije posjetio Crnu Goru, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Osim službenog poziva zvaničnika, “običaj” je da za posjetu pape postoji i neka vrsta saglasnosti Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja ima najviše vjernika u Crnoj Gori, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Kotorske biskupije i pravnog tima Mitropolije SPC u Crnoj Gori.
Premijer Milojko Spajić je 18. maja na svom nalogu na platformi Iks objavio da je tokom inauguracione mise pozvao papu Lava XIV da posjeti Crnu Goru.
- Čestitao sam papi Lavu XIV u ime crnogorskih katolika, kao i svih građana Crne Gore. Pozvao sam ga da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru - naveo je Spajić.
Kancelar Kotorske biskupije Robert Tonsati kaže da je u medijima vidio Spajićevu objavu o pozivu “Svetom ocu da posjeti Crnu Goru”.
- Ipak mislim da sam poziv mora doći u jednoj formi koja je službena. Ja ne mogu ući u prirodu tog poziva, jer se puno toga objavi u medijima što ne možemo uzimati zdravo za gotovo. Ali ako postoji dobra volja, vjerovatno je da će se u nekom trenutku i odgovoriti na to - kazao je Tonsati za RSE.
Za vrijeme trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista najviši državni zvaničnici su koristili svaku posjetu Vatikanu da pozovu papu da posjeti Crnu Goru.
A Vlada Duška Markovića je krajem 2019. najavila da će papa Franjo 2020. posjetiti Crnu Goru. Posjeta nije realizovana, zvanično, zbog korona virusa.
Istorijat odnosa Crne Gore i Svete Stolice
Crna Gora ima dugu tradiciju odnosa sa Svetom Stolicom.
Odnosi države i Rimokatoličke crkve su uređeni Temeljnim ugovorom, tzv. Konkordatom koji je potpisan u junu 2011.
Ugovor je ratifikovala Skupština Crne Gore 20. maja 2012. Time je formalno potvrđen Konkordat koji je knjaz Nikola Petrović potpisao sa Vatikanom 1886.
Konkordat između tadašnje Knjaževine Crne Gore i Svete Stolice bio je prvi takav međudržavni ugovor u svijetu, između Vatikana i države čije je stanovništvo dominantno pravoslavno.
Kotorska biskupija o dosadašnjim pozivima
- Osnovni preduslov da poglavar Rimokatoličke crkve, koji je ujedno i poglavar države Vatikan, posjeti neku zemlju je službeni poziv državne vlasti te zemlje - kaže Tonsati.
Naglašava i da svaki papa u skladu sa svojim mogućnostima i planovima, odlučuje gdje će, kako i kada putovati.
Tonsati podsjeća da su brojni crnogorski državnici saopštavali da su pozvali u posjetu papu Franja i da je jednom objavljeno u medijima da je papa to prihvatio.
- Ali to nije bilo zapravo ispravno preneseno. Postojale su indicije da je papa Franjo zaista želio posjetiti Crnu Goru, ali zadnjih nekoliko godina njegovo zdravlje se jako pogoršalo. Ali to sve nije ništa bilo na zvaničnom nivou - kaže Tonsati.
Objašnjava da se najava o dolasku pape smatra službenom tek kada je uvrštena u službeni program papinskih putovanja i kada to objavi Sveta stolica:
- Tek tada se može govoriti o potvrđenom odgovoru na poziv i prihvatanju poziva. Mi sad ne možemo znati kako će novi papa Lav XIV planirati svoj pontifikat da li će on putovati kao njegovi prethodnici - navodi Tonsati.
Poručuje da papa, kao poglavar Rimokatoličke crkve koja broji milijardu i četristo hiljada vjernika širom svijeta, ima brojne dužnosti.
Ko se sve pita o dolasku pape u Crnu Goru?
Sagovornici RSE navode da je uobičajeno, da je pored službenog državnog poziva papi potrebna i određena saglasnost većinske vjerske zajednice u toj zemlji.
Advokat Mitropolije crnogorsko-primorske SPC Dalibor Kavarić za RSE navodi da posjetu pape Crnoj Gori treba usaglasiti i sa srpskim patrijarhom:
- Običaj je da rimski papa pri državnim posjetama usaglašava svoje susrete, kako sa državnim, tako i sa najvišim vjerskim zvaničnicima i poglavarima - kaže Kavarić.
Kavarić, koji je pravni zastupnik Mitropolije, navodi da je to posebno važno u državama koje nijesu većinski rimokatoličke.
- Odnosno gdje su druge crkve ili vjere preovlađujuće. U tom pogledu bi bilo očekivano da se ovakva posjeta usaglasi sa patrijarhom srpskim, a u dogovoru bi svakako učestvovao i mitropolit crnogorsko-primorski - &nbsp;dodaje Kavarić.
Kavarić naglašava da mu nije poznato da je po tom pitanju prethodnih godina bilo razgovora državnih zvaničnika sa Mitropolijom.
- Vjerujem da bi papa te razgovore vodio sa Patrijaršijom s obzirom da Rimska crkva duboko poštuje kanonsko ustrojstvo i unutrašnju organizaciju Pravoslavne crkve - kazao je Kavarić.
Tonsati: Pristojnost nalaže da se čuje mišljenje dominantne religije
Na pitanje RSE da li za dolazak pape u Crnu Goru pored poziva državnih zvaničnika, treba i saglasnost Mitropolije SPC, Tonsati kaže da nije neophodno ali se smatra “kurtoaznim običajem”.
- Papa može doći u bilo koju zemlju i bez saglasnosti dominantne crkve odnosno religije. Može i bez toga doći. Ali uobičajeno je, budući da papa želi izgraditi mostove mira, prijateljstva i ljubavi. Naravno, ako postoji nekakvo snažno protivljenje, takvi pozivi će se drugačije razmatrati - kaže Tonsati.
Ističe da je papa potpuno samostalan i kao poglavar Rimokatoličke crkve, ali i kao poglavar države koja ima diplomatske odnose sa gotovo svim državama na svijetu.
Podsjeća da je papa Franjo bio u dominantno islamskim zemljama, što je bio na neki način presedan.
- Ali uvijek postoji i ta jedna pristojnost da se čuje i mišljenje od dominantne crkve ili dominantne religije na tom području. I onda se kasnije u skladu s time i dogovara posjeta, ali nije preduslov - kaže Tonsati.
Tonsati kaže da Kotorska biskupija sa Mitropolijom SPC to pitanje nikada nijesu zvanično razmatrale.
- Zapravo, nikada nije došlo ni do tog trenutka u kojem bi se to počelo ozbiljnije razmatrati. Jer kažem sve ranije najave su bile više uopštene, ništa jako konkretno - kaže kancelar Kotorske biskupije.
Svi pozivi papi da posjeti Crnu Goru
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se sastao marta 2024. sa papom Franjom u Vatikanu i zvanično ga pozvao da posjeti Crnu Goru.
Prethodno je i Skupština Crne Gore uputila zvaničan poziv u januaru te godine papi Franju u Vatikanu, uručio ga je potpredsjednik Nikola Camaj.
Nekadašnji premijer Dritan Abazović je tokom susreta sa papom Franjom 10. oktobra 2022. pozvao papu da posjeti Crnu Goru.
Vlada nekadašnjeg premijera Duška Markovića je krajem 2019. saopštila da će papa Franjo 2020. posjetiti Crnu Goru. To je bilo potvrđeno na sastanku pape Franja i premijera Duška Markovića u Vatikanu, navela je Vlada. Da bi 19. juna 2020. Vatikan saopštio da papa ne planira da putuje u inostranstvo te godine, jer je “pandemija prevelika opasnost za njegovo zdravlje”.
Milo Đukanović, bivši predsjednik Crne Gore, pozvao je 8. oktobra 2018. papu Franja da posjeti Crnu Goru, saopšteno je nakon njihovog sastanka u Vatikanu.
I dva nekadašnja crnogorska šefa diplomatije Srđan Darmanović u junu 2017. a Igor Lukšić 2015. pozvali su papu da posjeti Crnu Goru. Prvi u ime premijera, a drugi u ime tadašnjeg šefa države Filipa Vujanovića.
Vujanovića je u martu 2014. u Vatikanu primio papa Franjo. A u januaru 2006. se u Vatikanu sastao sa papom Benediktom XVI i tom prilikom ga pozvao da posjeti Crnu Goru i uvjeri se u “međukonfesionalni sklad” u Crnoj Gori.
Papa i države regiona
Papa Franjo je u maju 2019. posjetio Skoplje i Sofiju.
Iste godine i predsjednik Srbije Aleksandar Vućić sastao se sa papom Franjom u Vatikanu. Tom prilikom je izjavio da bi volio da on posjeti Srbiju, ali da je za tako nešto potrebna saglasnost Srpske pravoslavne crkve.
- To je uvijek pitanje za našu crkvu -rekao je tada Vučić.
Prethodno je 2018. ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio da je u interesu države Srbije da papa Franjo posjeti Srbiju.
- Moj stav kao državnika je da bi u interesu Srbije bila posjeta pape, naročito u kontekstu nepriznavanja Kosova - rekao je Dačić.
Prethodno je u januaru 2018. tadašnji patrijarh SPC Irinej izjavio “da još nije vrijeme da poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo posjeti Srbiju.
Papa Franjo je u junu 2015. posjetio Sarajevo, a godinu prije bio je u Tirani.
Prethodno je i Boris Tadić više puta pozivao papu Benedikta XVI da posjeti Srbiju.

Za posjetu pape Crnoj Gori osim poziva države trebala bi i saglasnost SPC

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec, čestitao je 21. maj, Dan nezavisnosti.
- Dragi građani Crne Gore, prije 19 godina Crna Gora je, stekavši ponovo svoju nezavisnost, krenula novim putem. Građani su odlučili da žele živjeti evropske vrijednosti. Bio je to početak jednog dugog puta, koji još traje i nije nimalo lak i pun je izazova - podsjeća Šarec.
Veliko postignuće se, kako dodaje, ostvarilo članstvom u NATO savezu, a danas je cilj i zadatak članstvo u EU.&nbsp;
- Tek ulaskom u Evropsku uniju moći ćete koristiti sve benefite, koje pruža članstvo. Dozvolite mi da vam iskreno čestitam na prazniku i poželim sve najbolje i puno uspjeha. Nek je vječna Crna Gora - &nbsp;poručio je Šarec.

Šarec: Nek je vječna Crna Gora

Referendumom 2006. godine završena je jedna epoha u procesu državne emancipacije Crne Gore, ali druga, jednako važna i moguće zahtjevnija, još uvijek traje - izgradnja funkcionalne, pravedne i demokratske države.&nbsp;
Stoga, danas, skoro dvije decenije od referenduma, kao glavno pitanje postavlja se upit koliko je Crna Gora, u tom pogledu, društveno i institucionalno stabilna i razvijena državna zajednica.&nbsp;
Demokratija kao privid
Današnja Crna Gora može se okarakteristati kao nedovršena demokratija, koja ima sve forme demokratije, ali još uvijek nije izgradila institucionalno - funkcionalnu demokratiju, koja se ogleda prevashodno u ostvarenju ustavnog principa vladavine prava.
Vladavina prava, kao osnovni preduslov ulaska u EU, društvena jednakost i povjerenje građana u institucije, jednakost pred zakonom, profesionalan državni aparat i dalje su neostvaren ideal obećane nezavisnosti.&nbsp;
Umjesto da smjena dugotrajuće vlasti pomjeri društvo u pravcu odgovornosti, meritokratije, jačanja resornih politika “nova klasa” samo je donijela nove krize i entropiju „ideje o promjenama”. Crna Gora tako živi “prokletstvo” iz stava Slavoja Žižeka da je „najveća prevara moderne politike demokratija bez demokratâ“.&nbsp;
Stoga, danas umjesto odgovornosti vlada revanšizam, umjesto reformi – populizam. Umjesto građanskog i evropskog društva – etnofederalizacija. Umjesto ulaganja u obrazovanje i investicija u nauku – jačaju dogma, regligijske “institucije” i “talibanizacija” društva.
Institucije kao prazne ljušture
Upozorenje škotskog istoričara Džordža Bjukenana da „gdje zakon prestaje, počinje tiranija“, možda je prejako za današnje crnogorske prilike, ali mora biti “crveni signal”, jer tužilaštvo, sudstvo, Skupština … često izgledaju kao instrumenti interesa, a ne pravde.
“Osvježenje” nije donijelo mehanizam institucionalne odgovornosti, pa je tako umjesto države i vladavine prava, zavladala država selektivne “ruke pravde”.
Instrumentalizovana, selektivna i politički motivisana “pravda” ne daje, niti će dati rezultat, jer ona nije rezultat potrebe za izgradnjom boljeg i pravednijeg društva već političkog obračuna i trenutnog stranačkog interesa.
Serijal “medijskih” hapšenja i poplava optužnica, uz drastično kršenje prezumpcije nevinosti i upotrebe pritvora, moglo bi dobiti kakvo/takvo “opravdanje” da su rezultirali praosnažnim optužujućim presudama.&nbsp;
Nesporno se nakupilo “trulih dasaka” u sistemu, ali njihovo vađenje više liči na “predstavu za javnost” nego na ozbiljnu institucionalnu borbu protiv sistemskog kriminala. Pritom, vrlo uočljiva “selekcija” đe kriminalci stanuju samo na jednoj adresi, a drugi imaju zaštitu, nije ništa drugo nego potvrda da su umjesto promjena dobijene samo “zamjene”.
Država đe “ruka pravde” nije jednaka za sve nije pravna država i ta “ruka” ostaje samo jeftino i politikanski dato ime “tranji” od jednog trajekta.&nbsp;
Društvo u raskolu
Nakon skoro dvije decenije nezavisnosti, Crna Gora je još više podijeljeno društvo - vjerski, nacionalno, politički i nadasve kulturološki.&nbsp;
Umjesto zajedničke vizije, nude se “paralelne istine” i nepomirljivi narativi, čak za istorijsku nauku zatvorene teme, poput toga ko su antifašisti a ko kvislinzi. Političke “elite”, za kojima ne zaostaju ni crkvene, na dnevnom nivou nude “pomirenje” a zapravo hrane podjele jer se kroz njih održava privid moći, dok građanima razaraju i onaj preostali dio zajedništva i pripadnosti.&nbsp;
Umjesto ustavnog patriotizma nastupila je prava eskalacija profitnog patriotizma, koji se skriva iza nacije, vjere … naroda. Umjesto da pogubni efekti politike devedesetih “iz glave cijelog naroda” (Milošević) budu naučena lekcija, “narodnjačka politika” se ponovlja u novom pakovanju.&nbsp;
Tragičnu ulogu JNA preuzima “formacija u crnom” sa svojim istorijskim revizionizmom i pohlepom za (državnim) novcem i imovinom. Umjesto da se sjete riječi velikog Srbina, reformatora i prosvjetitelja Dositeja Obradovića “Knjige, braćo, knjige, a ne praporci”, đeci se servira dogma umjesto kvalitetnog obrazovanja i nauke.
Umjesto da, gotovo dvije decenije od sticanja nezavisnosti, Crna Gora razvije svoj medijski prostor, dobije operu, sagradi (napokon) Gradsko pozorište, dobije svoju muzičku scenu … Crna Gora je kulturna povincija srbijanskog folkloraškog “pink/happy” primitivizma, gubeći tako svoj kulturni identitet, postajući kopija lošeg originala.
Umjesto … i tako u nedogled.
Evropska iluzija
Na drugoj strani ”evropski put” je, deklarativno, i dalje strateški državni cilj. Realnost je međutim drugačija jer pregovori stagniraju, pregovaračka poglavlja se zatvaraju “na kašičicu”, institucije nisu reformisane, sloboda medija je ugrožena, a borba protiv korupcije ograničena na strategiju ganjanja “njihovih”, a čuvanja “svojih”.
Zato zvanični Brisel sve češće izražava zabrinutost za stanje u crnogorskom društvu, dok domaći akteri to ignorišu i pritom se oduševljavaju novim “evropskim suverenistima”, desničarima i novom talasu “evropskih radikala”.
„Evropa nije geografska destinacija, već politička i kulturna obaveza“ zapisuje Jurgen Habermas, pa se postavlja pitanje kako je moguće postati evropsko društvo sa strukturama koje su u svojoj suštini duboko antievropske i koje svu svoju političku vještinu svode na “simulaciju evropejstva” dok se dive moskovskoj paradi vojne sile koja vrši agresiju na drugu (pravoslavnu) državu zbog njene namjere da postane članica EU I NATO.&nbsp;
Pritom, da konfuzija bude veća, pobjedi sovjetskih partizana i Crvene armije dive se sljedbenici onih koje su jugoslovenski partizani poslali na “smetlište istorije”.
Stoga, ukoliko “EU Agenda 2028” bude još jedna izgubljena šansa, ova generacija Crnogoraca svih boja, opredjeljenja i orijentacija definitivno je “promašena” i biće ostavljena da tavori na evropskoj granici u “pink svijetu” narodnjaštva, kiča i provincijalnog, kvazinacionalnog samozadovoljstva!
Pjesma o slobodi
Današnja Crna Gora, iako suverena, u svojoj suštini nije ideal izvornih suverenista! Emancipacija, Sloboda, Građanstvo, Evropsko društvo, Progres! To su temeljne vijednosti koje su ostale nepomjenjive od onog prvog mitinga na Cetinju iz 1992. godine za nezavisnu i slobodnu Crnu Goru!
Pjesnik Branko Miljković zapisao je stih: “Hoće li sloboda umjeti da pjeva kao što su sužnji pjevali o njoj.” Izvorni crnogorski suverenisti i dalje će “pjevati o slobodi”, ali sa izrazitom gorčinom, jer su prvo prihvatili 2006. godine koncept “prvo država pa demokratija”, a zatim neki od njih 2020. koncept “promjene po svaku cijenu”.
Danas imaju ljušturu od države, koja je samo “sredstvo”, a ne vrijednost. Državu koju mlade i obrazovane generacije napuštaju, a njome vladaju polupismeni “vladari” sa “fake” diplomama.
Zato danas, na Dan nezavisnosti treba jasno ponoviti - suverenost nije sama sebi svrha. Nezavisnost je temelj. Temelj na kome se gradi bolje i pravednije – slobodno društvo, slobodnih pojedinaca!
Država dobrog života
Nezavisnost nije poput stečene diplome da se urami i okači na zid, ona sa sobom nosi obavezu – prema građanima. Aristotel, stoga, u svom dijelu o državi “Politika” zapisuje „Država postoji radi života, a opstaje radi dobrog života.”&nbsp;
Današnja Crna Gora, bez “dobrog života”, bori se za goli život – da opstane, da ne postane “Blakanska Bjelorusija”, da sačuva svoj identitet, da sačuva svoj mediteranski karakter, da sačuva mlade generacije od dogme i usmjeri ih na obrazovanje, nauku, kulturu.&nbsp;
Bori se za normalnost, pristojnost, bori se da tuđe ime ne bude preče od sopstvenog. Da u suverenoj Crnoj Gori biti Crnogorac nije prokletstvo i grijeh. Da podići svoju zastavu i klicati svojoj himni, slaviti svoju Državu i radovati se uspjesima njenih sportskih reprezentacija nije samo dio “državnog protokola” već istinski osjećaj pripadnosti i patriotizma.
Odnos prema Državi nije jednosmjeran, jer ona nije bunar da se iz nje samo vadi, već traži da se poput bašte njeguje, čuva i u nju ulaže.
Zato, na Dan nezavisnosti dužni smo ponoviti antologijsku poruku Džona Kenedija iz 1961. godine “Ne pitaj šta tvoja zemlja može da učini za tebe – pitaj šta ti možeš da učiniš za svoju zemlju”.
Možemo puno, ako joj ponovo probudimo nadu da može biti bolja i pravednija. Možemo, ako joj damo snagu da bude svoja i nezavisna i ako joj damo šansu i energiju da postane dio evropskih prosvijećenih država.&nbsp;
Možemo jer je jedna, jedina i naša !&nbsp;
Da je Vječna!

Nezavisnost - nezavršen proces

Ferhat Dinoša, jedan od lidera Pokreta za nezavisnost Crne Gore, nekadašnji ministar ljudskih i manjinskih prava, prvi crnogorski ambasador na Kosovu, danas predsjednik Nacionalne albanske unije, čiji se govor na predreferendumskom skupu u maju 2006. godine i danas pamti, uprkos svim nasrtajima na državnu samobitnost Crne Gore, ipak, optimistički gleda na njenu budućnost. &nbsp;
- Referendumska Crna Gora hodi kroz mnoge sačekuše, ali one neće moći da je spriječe da stigne do cilja - kaže Dinoša za Antenu M.
Smatra da Crnoj Gori ništa neće moći niti dvojno državljanstvo, niti dvojno četništvo, niti dvojno mitropolitantstvo, niti dvojno evropejstvo, jer je satkana tako da će je NATO odora odvesti do briselskog dvora.
- I kadgod slavimo Dan nezavisnosti moramo da budemo zahvalni Demokratskoj partiji socijalista i njenom dugogodišnjem lideru, gospodinu Milu Đukanoviću, koji je u odsudnom trenutku shvatio da povratka nezavisnosti nema bez podrške manjinskih naroda i njihovih političkih lidera. Ja sam ponosan što sam ga u tom najvećem projektu u novijoj istoriji Crne Gore bezrezervno podržao. I što je naša prethodila kosovskoj nezavisnosti, koju smo i mi podržali. I na taj način otvorili put balkanskom bitisanju na novim demokratskim osnovama - navodi Dinoša.
Uz najsrdačnije čestitke svima za Dan nezavisnosti, Ferhat Dinoša upućuje i poruku da će referendumska Crna Gora uskoro povećati broj članica Evropske unije.

Dinoša: Brojne sačekuše neće spriječiti Crnu Goru da stigne do evropskog cilja

Top news

Emisija: Srećan dan - 21.05.2025.

Informativna emisija: 24 sata - 20.05.2025.

Informativna emisija: 24 sata - Dinko Gruhonjić

Informativna emisija: 24 sata - Nikola Janjušević

Crna Gora slavi Dan nezavisnosti. Tim povodom čestitke su uputili zvaničnici iz političkog i društvenog života:
Preokret: Potrebno je da pokažemo strpljenje, povjerenje i hrabrost da se suočimo sa vlastitim propustima
Preokret upućuje iskrene čestitke građankama i građanima Crne Gore povodom 21. maja – Dana nezavisnosti.
- Ovaj dan potvrđuje našu vjeru u sposobnost društva da samostalno i solidarno donosi odluke i gradi pravednu budućnost zajednice. On nas podsjeća na trajnu obavezu da budemo odgovorni jedni prema drugima i da se suočavamo sa izazovima – zajedno. U vremenu kada se mnoge vrijednosti dovode u pitanje, Dan nezavisnosti nas podsjeća da je pravo dostignuće jednog društva njegova sposobnost da kroz istorijsko trajanje čuva i njeguje ideju zajedništva – poštujući i nadograđujući nasljeđe prethodnih generacija, gradeći mostove ka budućnosti - rekli su u saopštenju.
Na tom putu potrebni su nam, ističu, više sluha nego glasa, više spremnosti na dijalog nego na optuživanje.
- Potrebno je da pokažemo strpljenje, povjerenje i hrabrost da se suočimo sa vlastitim propustima, uz odlučnost da napredujemo – tako ćemo ulivati novi smisao u svaki naredni Dan nezavisnosti - zaključuju iz Preokreta.
Lideri Evropskog saveza: Dan nezavisnosti ne može biti samo datum koji slavimo – to mora biti načelo koje živimo
Lideri Evropskog saveza Damir Šehović (SD), Ivan Vujović (SDP) i Vatroslav Belan (LP) čestitali su svim građankama i građanima 21. maj, Dan nezavisnosti Crne Gore.
- Drage građanke i građani Crne Gore, dvadeset i prvi maj nije samo dan kada smo obnovili nezavisnost – to je prilika da se podsjetimo šta znači biti slobodan narod i koliko je važno tu slobodu svakodnevno potvrđivati – odgovornošću, dostojanstvom i nepokolebljivom vjerom u svoju državu. Upravo zato danas, više nego ikada, moramo biti svjesni ozbiljnih izazova koji stoje pred nama. Na razne načine Crna Gora se nastoji svesti na puku formu – da ostane bez glasa, bez lica, bez duše. Da postane prostor kojim se upravlja, a ne zajednica koja odlučuje. Takve tendencije ne dolaze samo spolja – one rastu i iznutra, kroz pokušaje da se obesmisle vrijednosti koje su nas održale kroz vjekove - &nbsp;navode.
Zato, poručuju, Dan nezavisnosti ne može biti samo datum koji slavimo – to mora biti načelo koje živimo.
- Ne kroz parole, već kroz djela. Ne samo kroz svečanosti, već kroz svakodnevnu borbu da naše društvo ostane svoje. Snaga Crne Gore oduvijek je bila u njenoj sposobnosti da opstane kao zajednica različitih, ali ravnopravnih – kao građanska država, evropski usmjerena i duboko ukorijenjena u slobodarsku tradiciju. Danas je važnije nego ikada da tu nit sačuvamo. U tome je smisao naše vjere u Crnu Goru – i motiv da u njenom jačanju budemo odgovorni i dosljedni. Svim građankama i građanima čestitamo 21. maj, u uvjerenju da zajedno možemo čuvati ono što smo izborili – slobodnu i dostojanstvenu Crnu Goru! Da je vječna Crna Gora - navodi se u čestitki.
Nenezić: Moramo biti svjesni da se nalazimo možda i na prekretnici našeg proevropskog puta&nbsp;
U ime Skupštine opštine Bar i svoje ime, svim građankama i građanima Crne Gore i Bara čestitam 21. maj – Dan nezavisnosti Crne Gore, kao dan kada su ostvarene težnje generacija naših predaka da Crna Gora konačno bude nezavisna, moderna država, posvećena svom razvoju ka demokratskoj i građanskoj zajednici svih njenih stanovnika, saopštio je predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić.
- Uvijek ćemo biti posebno ponosni jer je naš Bar i naša Crna Gora toga dana bila primjer dostojanstvenog procesa demokratskog odlučivanja, gdje smo uz puno poštovanje drugačijeg mišljenja odabrali pravi put i sačuvali građanski mir u Crnoj Gori. Toga dana Crna Gora je bila svijetla tačka, svjetao primjer kako treba riješavati društvene razlike o političkim pitanjima, kako na Balkanu tako i u Evropi - rekao je Nenezić.
Ipak, ističe, trebamo biti svjesni da nam je moderna obnova nezavisnosti, za koju su se životi davali, za koju se stradalo od neprijatelja i navodnih prijatelja bezmalo hiljadu godina, samo početak puta koji treba da nas dovede do razvijene, demokratske Crne Gore kao članice Evropske unije.
- Danas, kada pogledamo sveukupnu političku situaciju u zemlji, jasno je kao dan da moramo biti svjesni da se nalazimo možda i na prekretnici našeg proevropskog puta i uopšte održanju Crne Gore kao nezavisne i funkcionalne države. Evidentno je da je on prvi put ugrožen na način da pojedini nosioci ključnih državnih funkcija u Crnoj Gori žele da sabotiraju tekovine 21. maja 2006. godine, i na nama je da ih u tome spriječimo. Naša slavna istorija satkana od pobjeda od Tuđemila, preko Fundine, Vučjeg dola i Grahovca, nas obavezuje da budemo dostojni građani naše Crne Gore, kao simbola slobode i pravednosti. Da je vječna Crna Gora - zaključuje Nenezić.
Suljević: Crna Gora svoju nezavisnost obnovila kao građanska, multietnička i evropski orijentisana država
Nezavisnost nije samo istorijska činjenica – to je naša svakodnevna obaveza da gradimo snažnu, pravednu i evropsku Crnu Goru, kazao je ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, u čestitki povodom 21. maja – Dana nezavisnosti Crne Gore.
Suljević je istakao da ovaj datum predstavlja simbol slobodne volje građana da sami odlučuju o svojoj budućnosti i da grade državu zasnovanu na demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti i međusobnom uvažavanju.
- Crna Gora je svoju nezavisnost obnovila kao građanska, multietnička i evropski orijentisana država. Na tom putu, svi narodi koji u njoj žive dali su nemjerljiv doprinos, gradeći zajedno društvo jednakih šansi i zajedničkih vrijednosti - &nbsp;naveo je Suljević.
On je naglasio da Ministarstvo koje vodi ostaje posvećeno ravnomjernom razvoju svih krajeva, jačanju lokalnih zajednica i snaženju partnerstva sa civilnim sektorom – jer istinska nezavisnost se ogleda i u sposobnosti da svaka zajednica napreduje, a svaki građanin ima priliku da uspije.
Na kraju, ministar je svim građankama i građanima u zemlji i dijaspori uputio iskrene čestitke, uz želju da Dan nezavisnosti provedu u miru, zajedništvu i ponosu na državu koju gradimo zajedno.
Đuričić: Tog 21. maja Crna Gora je svijetu pokazala da i mali narodi imaju pravo na glas koji se čuje
Predsjednik OO DPS Bar Mladen Đuričić čestitao je Dan nezavisnosti u svoje lično ime i u ime Opštinskog odbora DPS Bar.
- Danas, kada s ponosom obilježavamo 21. maj — Dan nezavisnosti naše domovine, prisjećamo se dana kada smo dostojanstveno i odlučno stali rame uz rame jedni uz druge i, bez straha, glasali za ono što su vjekovima sanjale generacije naših predaka: slobodnu, nezavisnu i međunarodno priznatu Crnu Goru! 21. maj nije bio tek politički čin. Bio je to izraz duboke vjere u sebe, u svoje korijene, u svoju istoriju i pravo svakog naroda da upravlja vlastitom sudbinom. Tog dana, Crna Gora je svijetu pokazala da i mali narodi imaju pravo na glas koji se čuje, na ime koje se poštuje i na zastavu koja se ponosno vije među slobodnima - naveo je Đuričić.
Ističe da je Bar, grad vjekovnog suživota, grad gdje se susreću religije, kulture i civilizacije, grad koji u svom biću nosi duh slobode i bratstva, dao snažan doprinos toj istorijskoj pobjedi.
- Naši sugrađani su tog dana pokazali koliko Bar zna da cijeni vrijednosti nezavisnosti, multietničkog sklada i građanske Crne Gore! Danas, kada Crna Gora treba da korača evropskim putem, više nego ikada je važno da čuvamo one vrijednosti na kojima počiva naša nezavisnost: slobodu, demokratsko pravo izbora, multietnički sklad i građansku državu. Neka nam 21. maj bude stalni podsjetnik da nezavisnost nije samo formalni status, već svakodnevna obaveza da čuvamo suverenitet Države, branimo i unapređujemo pravo svakog čovjeka na dostojanstven život, slobodnu riječ, jednake šanse i pravo na samostalno odlučivanje. Neka Bar i dalje bude primjer kako se u različitosti pronalazi snaga, a u zajedništvu budućnost - saopštio je Đuričić.
Poručio je da građani svih vjera i nacija treba da znaju da je Crna Gora dom svih koji je vole, poštuju i vjeruju u njenu evropsku budućnost.
- Živjela nezavisna Crna Gora - naveo je Đuričić u čestitki.
Đurašković: Svjesno smo izazova, ali Crna Gora je opstajala i u mnogo težim vremenima&nbsp;
Gradonačelnik Prijestonice Cetinja Nikola Đurašković uputio je čestitku svim građankama i građanima Crne Gore povodom 21. maja – Dana nezavisnosti.
- Sa neizmjernim ponosom na veliko ostvarenje i cilj koji smo postigli prije 19 godina, upućujem svim građankama i građanima najsrdačnije čestitke povodom datuma koji je zlatnim slovima upisan u slavnu istoriju naše domovine, 21. maja – Dana nezavisnosti Crne Gore. Tog dana 2006. godine, građani Crne Gore su slobodnom voljom, jasno i dostojanstveno donijeli odluku dostojnu svojih predaka i svoje istorije – da krenu putem samostalnosti, slobode i odgovornosti, ne tražeći ništa tuđe, već vraćajući ono što im istorijski i suštinski pripada. Bila je to potvrda identiteta, istorijskog kontinuiteta i duhovne vertikale jednog naroda koji je kroz vjekove znao da brani ono što ga sleduje – pravo na državu, ime, jezik i slobodu - rekao je Đurašković.
Kako je dodao, na tom putu, naše Cetinje je imalo, a i danas ima, posebno mjesto, kao prijestonica crnogorske državnosti, čuvar njenog identiteta, borbe za opstanak i slobodarskog duha.
- Ovdje su se rađale ideje o samostalnosti, njegovala državna misao i prinosile najveće žrtve za slobodu, koje nas danas podsjećaju da se nezavisnost ne podrazumijeva – ona se čuva, njeguje i iznova potvrđuje. Dok slavimo ovu vrijednu godišnjicu, svjesni smo izazova sa kojima se suočavamo, ali i činjenice da je Crna Gora opstajala i u mnogo težim vremenima – jer su je nosili ljudi koji su vjerovali u nju. Zato, neka nas ovaj poseban datum podsjeća da vjerovati u Crnu Goru znači raditi za njeno jedinstvo, za stabilnost, napredak i pravdu, te da se najveće pobjede ne mjere samo datumima, već onim što uradimo nakon njih za svoju zemlju i grad. Neka je vječna Crna Gora! - naveo je Đurašković.
Nedić: Neka nas ovaj 21. maj podsjeti na snagu zajedništva i odgovornosti prema državi&nbsp;
Predsjednik Opštinskog odbora DPS Berane Miro Nedić čestitao je Dan nezavisnosti.
- Dragi sugrađani i sugrađanke, srećan Dan nezavisnosti Crne Gore. Danas, 21. maja 2025. godine, obilježavamo 19 godina od obnove nezavisnosti naše države. To je bila istorijska odluka koju su građani donijeli mirno, dostojanstveno i demokratski, olovkom u ruci, na referendumu koji je označio prekretnicu u savremenom razvoju našeg društva - rekao je Nedić.
Tom odlukom je, ističe, potvrđeno viševjekovno državno trajanje, slobodarski duh i pravo naroda da samostalno odlučuje o svojoj sudbini.
- Tog dana pokazali smo da su demokratske vrijednosti i vjerovanje u zajedničku budućnost temelj na kojem ćemo graditi našu državu. Neka nas ovaj 21. maj i svijetla majska zora podsjeti na snagu zajedništva i odgovornosti prema državi čiju smo nezavisnost obnovili, kao i na trajnu obavezu da istrajemo u izgradnji pravednog, demokratskog i prosperitetnog društva za sve naše građane - zaključuje Nedić.
Ćulafić: Dan nezavisnosti je prilika da se podsjetimo na činjenicu da je Crna Gora prva ekološka država na svijetu
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, uputio je čestitku povodom 21. maja – Dana nezavisnosti, svim građankama i građanima Crne Gore.
- Dan nezavisnosti je prilika da se podsjetimo i na činjenicu da je Crna Gora prva ekološka država na svijetu. To nas obavezuje da prirodu štitimo i vrednujemo kao važan dio našeg identiteta i održive budućnosti - &nbsp;poručio je ministar.
Naglasio je da Crna Gora, kao zemlja bogate bioraznovrsnosti, ima odgovornost da sačuva svoja prirodna bogatstva, ali i da su očuvanje ekosistema, smanjenje zagađenja i održivo upravljanje resursima presudni su dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je posvećeno jačanju sistema zaštite životne sredine kroz unapređenje zakonodavnog okvira, edukaciju građana i saradnju sa lokalnim i međunarodnim partnerima. Na taj način gradimo temelje za dugoročne i sistemske promjene u oblasti održivog razvoja - &nbsp;istakao je Ćulafić.
Dodao je da će MERS i ubuduće sprovoditi konkretne mjere u oblastima zaštite prirodnih resursa, upravljanja otpadom i smanjenja emisija štetnih gasova, te je pozvao građane da svojim djelovanjem doprinesu stvaranju ekološki odgovorne Crne Gore.
Savez patriota u Njemačkoj: Crna Gora je uvjek sa nama, u srcu
Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj čestiitao je Dan nezavisnosti svim građankama i građanima u Crnoj Gori, kao i svim sunarodnicima širom svijeta.
- Ovaj dan je mnogo više od datuma u kalendaru – to je dan kada je Crna Gora ponovo izabrala slobodu, kada je narod odlučio da sam kroji svoju sudbinu i da obnovi svoje pravo da bude svoj na svome. Tog 21. maja probudila se nada, rodila se odgovornost i učvrstila vjera u snagu naroda koji zna šta znači dostojanstvo. Iako daleko od Crne Gore, naša srca kucaju za nju. U jeziku kojim govorimo sa svojom đecom, u pjesmama koje pjevamo, u običajima koje njegujemo – Crna Gora je uvijek s nama - &nbsp;navode iz Saveza.
Kako dodaju, “dok naši sunarodnici u domovini čuvaju njene temelje, mi u dijaspori gradimo mostove prijateljstva i poštovanja prema zemlji iz koje potičemo”.
- Naša je dužnost da budemo dostojni njene slobode, istorije i ideala. Jer gdje god da smo – Crna Gora je u našem srcu. Naš zadatak je da to srce kuca snažno, jasno i ponosno – u Njemačkoj i svuda po svijetu. Neka nas Dan nezavisnosti podsjeti koliko je dragocjena sloboda, koliko vrijedi zajedništvo i koliko dugujemo budućim generacijama da im ostavimo Crnu Goru snažnu, demokratsku i evropsku. Nek’ je vječna Crna Gora - poručuju iz Saveza patriota u Njemačkoj.
CGO: Crna Gora može mnogo ako je vode oni koje je vole
Na današnji dan, voljom građanki i građana, obnovili smo nezavisnost Crne Gore – države sa vjekovnom borbom za slobodu, dostojanstvo i pravo da samostalno odlučuje o sopstvenoj budućnosti, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) povodom Dana nezavisnosti.
- Nezavisnost je svakodnevna obaveza da čuvamo i nadograđujemo slobodu – kroz oblikovanje demokratskih institucija, njegovanje multietničkog sklada i snaženje građanskog društva. Da volimo svoju zemlju ne slijepo, već hrabro i odgovorno – kroz kritičku brigu, rad za opšte dobro i jasnu viziju Crne Gore kao modernog društva utemeljenog na evropskim vrijednostima i standardima - navode iz CGO.
Kako su istakli, vjeruju u jaku Crnu Goru svih njenih građana i građanki – bez podjela, bez privilegija, sa jednakim šansama za svaku osobu.&nbsp;
- Crnu Goru koja se ne boji promjena, koja uči, napreduje i traži one koji imaju kapacitet da je vode u nove pobjede! Srećan nam 21. maj - zaključuje se u saopštenju.
GI 21. maj: Najvažniji datum u modernoj crnogorskoj istoriji
Crna Gora je prije devetnaest godina na demokratskom referendumu obnovila svoju državnost, postala članica OUN i dio savremene međunarodne zajednice. 21. maj 2006. godine nesumnjivo je najvažniji datum u modernoj crnogorskoj istoriji, saopštili su iz Građanske inicijative 21. maj.
- Temeljna ideja državotvorne politike je bila da se Crna Gora konstituiše i razvija kao evropska, demokratska, pravna i multietnička država koju čine ravnopravni i solidarni građani. Dan nezavisnosti treba da obilježavamo kao praznik koji sve nas spaja u nastojanju da Crna Gora postane državna zajednica koja će biti dio EU i razvijati se na idejama građanske demokratije, vladavine zakona, antifašizma, sekularnog, slobodnog i otvorenog društva. Da je vječna Crna Gora - poručuju.iz GI 21.maj.
Dukaj: Obnova nezavisnosti dala nam je priliku da uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke
U ime Ministarstva javne uprave i u svoje ime, svim građankama i građanima kao i našoj dijaspori čestitam Dan nezavisnosti Crne Gore, saopštio je ministar Maraš Dukaj.
- Obnova nezavisnosti naše zemlje dala nam je priliku da uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke i da zajedno radimo na očuvanju slobode. Neka nas ovaj praznik podsjeti da je za dobrobit cijelog društva i svih nas pojedinačno, potrebno da poštujemo i njegujemo one vrijednosti koje nas ujedinjuju, a da razlike među nama razumijemo kao naše bogatstvo - naveo je Dukaj.
Kako je dodao, ujedinjeni oko tog saznanja i tih vrijednosti najbolje i najefikasnije ćemo ostvariti sve zadatke na našem uspješnom dovršetku integracije u Evropsku uniju.
- Gradimo zajedničkim snagama našu državu i bolji život za nas i pogotovo za one koji dolaze poslije nas - zaključuje Dukaj.

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Nezavisnost nije završena priča

Prijeteći medijima, Haris Đurđević zaboravio na policijski kodeks

Građani zbog Vesne Bratić do sada platili 400.000 eura

Najviše volimo državni posao; Mulešković: Situacija dramatičnija nego ranije

Krivične prijave i policijskim penzionerima?!

Retrovizor: Gdje je sve letio ugašeni nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines

Lipka: Crna Gora nije uspjela da prevaziđe referendumske podjele, situacija je puna tenzija

Zeković: U pamet se, Crnogorci

U udesu kod Milenijuma poginula jedna osoba, jedna teže a druga lakše povrijeđena

Proročić: Tog 21. maja 2006. stajali smo pod crveno-zlatnom zastavom da ispravimo istorijsku nepravdu

Za posjetu pape Crnoj Gori osim poziva države trebala bi i saglasnost SPC

Šarec: Nek je vječna Crna Gora

Nezavisnost - nezavršen proces

Dinoša: Brojne sačekuše neće spriječiti Crnu Goru da stigne do evropskog cilja

VIP

Velike istraživačke priče

Krivične prijave i policijskim penzionerima?!

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Francuzi razočarani, Spajićeva neispunjena obećanja uzrokovala povlačenje konzorcijuma TAV-AdP

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

Krivične prijave i policijskim penzionerima?!

Ibrahimović: Pokušaji da se Crna Gora spriječi da dođe do cilja biće najsnažniji u ovoj fazi

Lipka: Crna Gora nije uspjela da prevaziđe referendumske podjele, situacija je puna tenzija

Živković: Već pet godina suočavamo se s izazovima koji prijete da ponište crnogorsku suverenost

Retrovizor: Gdje je sve letio ugašeni nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines

Najviše volimo državni posao; Mulešković: Situacija dramatičnija nego ranije

CBCG: Neizglasavanje viceguvernera u Skupštini korak unazad u pogledu institucionalne nezavisnosti

Bader: Naš voz jeste star, ide sporo, ali upravo to daje čar turističkom doživljaju

Proročić: Tog 21. maja 2006. stajali smo pod crveno-zlatnom zastavom da ispravimo istorijsku nepravdu

Građani zbog Vesne Bratić do sada platili 400.000 eura

U udesu kod Milenijuma poginula jedna osoba, jedna teže a druga lakše povrijeđena

Za 24 sata 25 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Udes kod mosta Milenijum u Podgorici, ima povrijeđenih

Nezavisnost nije završena priča

Šta se to dešava u Budvi?

Kastig za Mačka i vudu lutke sa Temua

E televizija @ YouTube