Na dopler krvnih sudova u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u Podgorici pacijenti čekaju pola godine, što potvrđuje i uput izabranog doktora za ovu dijagnostiku u Centru za radiološku dijagnostiku u ovoj zdravstvenoj ustanovi, piše Dan.&nbsp;
- Usred zime, preglede zakazuju za ljeto. Znači da treba da čekate da se promijene tri godišnja doba dok dođete do specijaliste - kaže pacijent.
Na sajtu KCCG ne mogu se pronaći liste čekanja za ultrazvučna i druga snimanja u Centru za radiološku dijagnostiku.

U KCCG pola godine se čeka na dopler krvnih sudova

Crnogorska Specijalna jedinica policije (SJP) osvojila 26. mjesto u ukupnom plasmanu na ovogodišnjem Dubai SWAT Challenge takmičenju.&nbsp;
Kako su kazali iz Uprave policije (UP), radi se o jednom od najzahtjevnijih i najprestižnijih nadmetanja specijalnih jedinica na svijetu. Ove godine održavalo se 7. do 11. februara u Dubaiju – Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- U konkurenciji 109 elitnih timova iz cijelog svijeta, što je rekordan broj takmičarskih ekipa od kada se SWAT Challenge održava, Crna Gora je osvojila 26. mjesto u ukupnom plasmanu, uz ostvareno najbolje vrijeme i rezultat od svih ekipa sa Balkana i iz cijele Evrope - istakli su iz UP.
Dodaju i da „dok su mnoge države nastupale sa više timova, Crnu Goru je predstavljala jedna ekipa – elitna jedinica crnogorske policije, Specijalna jedinica policije, koja je uspješno savladala svih pet zahtjevnih poligona“.&nbsp;
- Crnogorska Specijalna jedinica policije je, u pet dana takmičenja, pokazala operativno – taktičku sposobnost koju karakterišu timski rad, čvrstina, snaga, vrhunska spremnost, disciplina, borbenost, preciznost i kontrola. Čestitamo našoj Specijalnoj jedinici policije na izvanrednom uspjehu i sjajnom rezultatu koji je za ponos i crnogorskoj policiji i Crnoj Gori - poručili su iz UP.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgzOf4gEp40I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

(VIDEO) Crnogorska specijalci osvojili 26. mjesto u Dubaiju: Najbolje vrijeme i rezultat od svih ekipa iz Evrope

U Crnoj Gori danas se saobraćaj obavlja po mokrim kolovozima. Skrećemo pažnju na pojavu sitnijih odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke i na mjestimičnu maglu po kotlinama i duž riječnih tokova. Neophodna je oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 28. februara odobrava se potpuna obustava saobraćaja od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu između 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj će se obavljati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže povrede, a sedam lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

AMSCG: Putevi mokri, mogući sitniji odroni

Staračke naknade za 3,4 hiljade korisnika biće isplaćene nakon usvajanja agrobudžeta, koji je trenutno u pripremi, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Iz tog Vladinog resora su Vijestima kazali da će poljoprivrednicima, kojima zbog obrade dokumentacije krajem prošle godine nijesu isplaćene naknade, one biti izmirene pri budućem obračunu.
Na staračku naknadu od 315 EUR pravo ima nosilac poljoprivrednog domaćinstva ako je stariji od 65 godina (za muškarce), odnosno 60 godina (za žene), živi na selu, bavi se poljoprivredom i ne ostvaruje primanja po drugom osnovu.&nbsp;
Ministarstvo je početkom avgusta od poljoprivrednika tražilo da obnove dokumentaciju za te naknade, kako bi se smanjile zloupotrebe, a novac isplaćivao po sistemu koji im odgovara.
Više poljoprivrednika je Vijestima kazalo da im je novac po tom osnovu u potpunosti isplaćen i da nema dugovanja za prošlu godinu, dok su neki rekli da naknade nijesu dobili od jeseni.
Iz Ministarstva su saopštili da se u slučajevima nekih poljoprivrednika čekalo na dokumentaciju i njenu obradu, ali da će novac isplatiti u narednom obračunu i da niko neće biti zaboravljen.
- Isplata zavisi od usvajanja agrobudžeta, nakon čega će javnost biti blagovremeno obaviještena o terminu naredne isplate. Isplata staračkih naknada finansira se kroz mjere agrobudžeta - socijalne transfere u poljoprivredi. Sredstva će biti isplaćena po usvajanju agrobudžeta, u okviru pripadajuće mjere - naveli su iz Ministarstva.
Oni su dodali da je priprema agrobudžeta u toku, kao i da će nakon njegovog usvajanja biti poznat konačan iznos sredstava predviđen za tu namjenu, kao i dinamika isplate.&nbsp;
- Obnova dokumentacije za staračke naknade, sprovedena tokom prethodne godine, dala je konkretne rezultate. Trenutno pravo na staračku naknadu u Crnoj Gori ostvaruje približno 3,4 hiljade korisnika. Nakon ažuriranja podataka, broj korisnika smanjen je oko 300 u odnosu na raniji period, kada je naknadu koristilo oko 3,7 hiljada osoba - rekli su iz Ministarstva.
Oni su kazali da su uradili detaljnu kontrolu svih korisnika, da je sistem dodatno uređen i ažuriran, te da je obezbijeđeno da naknade dobijaju isključivo oni koji ispunjavaju zakonske uslove.
U Ministarstvu tvrde i da je unaprijeđen način isplate, pa poljoprivrednici do novca osim putem Pošte, mogu isplatama preko Prve banke.
Iz tog resora su krajem novembra saopštili da su počeli isplatu staračkih naknada za gotovo tri hiljade korisnika.
Ta naknada je definisana Zakonom o poljoprivredi, a od 2015. godine je bila vezana za nivo od 50 odsto minimalne penzije. U 2021. je ta granica, na predlog poslanika Demokrata, povećana na 70 odsto. Kako je istovremeno izmjenama zakona povećavana ova granica za obračun, ali i sami iznos minimalne penzije, iznos naknade imao je značajan rast.
Staračka naknada je 2020. godine iznosila 64,41 EUR, 2021. godine 72,89 EUR, &nbsp;2022. godine 177 EUR, 2023. godine 207 EUR, a prošle 315 EUR, s obzirom na to da se granica za minimalnu penziju povećala na 450 EUR.

Staračke naknade čekaju agrobudžet

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović sugerisala je Ministarstvu saobraćaja (MS) da ide u postupak procjene imovine Aerodroma Crne Gore.
– U slučaju da je vrijednost imovine veća od 150 miliona eura, Skupština bi morala da daje saglasnost na ugovor o koncesiji – izjavila je Ćirović za "Dan".
Ona je navela da očekuje da će im biti dostavljen finalni predlog ugovora sa izabranim koncesionarom, kao i da je poslednje što je zaštitnik preduzeo u vezi sa koncesionim postupkom za aerodrome mišljenje dato na nacrt akata koji su bili sastavni dio postupka davanja na koncesiju.
U Ministarstvu saobraćaja je prošle sedmice došlo do promjena. Ministarka Maja Vukićević (DNP) podnijela je ostavku na tu funkciju, a od tada tim resorom rukovodi Filip Radulović.
Prema procjeni iz 2018. godine, koju je radio Ekonomski fakultet, imovina Aerodroma je procijenjena na 140 miliona eura. Od tada, do sada, prema mišljenju mnogih, vrijednost imovine je morala biti uvećana i gotovo izvjesno preći iznos od 150 miliona. Jedan od onih koji smatraju da je vrijednost imovine Aerodroma vrlo izvjesno prešla 150 miliona je Boris Mugoša (SD).
– Prva procjena vrijednosti imovine aerodroma urađena je 2018. godine za postupak koji je krenuo 2019. godine i tada je procijenjena na 140 miliona. Velika je vjerovatnoća da bi sada procjena pokazala da je vrijednost imovine iznad 150 miliona. Ali, to treba neko relevantan da procijeni, jer bi donošenje odluke o koncesiji bilo diskutabilno s aspekta zakonitosti – poručio je Mugoša na pres konferenciji.
Istakao je i da koncesioni postupak traje od kraja 2019. godine i da Vlada hoće da realizuje postupak u 2026. godini po uslovima od prije sedam godina.
"Dan" je Ministarstvo saobraćaja i Vladu pitao hoće li tražiti da se radi procjena imovine Aerodroma prije donošenja odluke o koncesiji, kao i da li su nekog već angažovali za taj posao. Ministarstvu saobraćaja se, međutim, otkako je Radulović preuzeo resor, ne odgovara na pitanja "Dana" u vezi sa Aerodromima. Prošle sedmice smo ih pitali i kada će biti informacija o koncesionom postupku za aerodrome na Vladi, ali na pitanja još nismo dobili odgovore. Izgleda da je Radulović odlučio da promijeni praksu iz prethodnog mandata kada je bio ministar saobraćaja i kada je redovno odgovarao na upite novinara.
Prvorangirani ponuđač na tenderu za aerodrome je južnokorejski Inčon, koji je ponudio jednokratnu fiksnu naknadu od 100 miliona i varijabilnu od 35 odsto od godišnjih prihoda.
Vlada je prošle sedmice usvojila izmjene Zakona o finansiranju lokalnih samouprava i Zakona o koncesiji. Time je predvidjela da od 100 miliona eura, opštinama Zeta i Tivat ne ide 70 miliona na raspolaganje, već da taj novac ide u državni budžet, a da 75 miliona bude iskorišćeno za infrastrukturne projekte u tim dvjema opštinama.
Takođe, Zeta i Tivat neće nijednog eura vidjeti od varijabilne koncesione naknade, koja će iznositi minimum 300 miliona, a gotovo sigurno ići i preko pola milijarde. Taj prihod će, ukoliko se Vlada odluči da da koncesiju Inčonu, ići u državni budžet.

Ćirović: Prije koncesije mora se ponovo procijeniti imovina Aerodroma

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković izbjegao je da u Skupštini Crne Gore odgovori na pitanja poslanika o katastrofalnom stanju crnogorskih šuma, ali i o obračunu čelnih ljudi u ovom sektoru, koji jedni druge optužuju za poharu šuma, nemušto se pravdajući kako je loša situacija i u drugim državama. - ...zamislite, u dvije velike evropske zemlje, članice EU, je neuporedivio veća nelegalna šumska sječa nego što je u Crnoj Gori – kazao je on prije dva dana u Skupštini. KO SU KRIMINALCI? Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša konstatovao je da ne postoji „demokratskiji ministar u istoriji svjetske politike“ od Jokovića. - Moram priznati, jer kad sam gledao određene emisije, a tiču se resora šumarstva, ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ono ne postoji na ovom bijelom svijetu – upozorio je Mugoša ministra. Jokovića, međutim, to mnogo ne brine, pa se požalio kako se u parlamentu najviše priča o uništavanju šuma. - Pozivam svakoga da odgovaraju, od ministra, ako je kriv, do posljednjeg lugara, ali, po izvještaju Evropske komisije, zamislite, u dvije velike evropske zemlje, članice EU, osnivače EU, je neuporedivio veća nelegalna šumska sječa nego što je u Crnoj Gori. Sa svim ministrima razgovaram na ovu temu kad se sretnem i otprilike svi imaju određene probleme u toj oblasti – konstatovao je ministar, ne osvrćuči se na brutalne verbalne obračune i uzajamne opasne optužbe svojih prvih saradnika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060248_110b0fca163362cdcdd4efeecc5d46ef0208f072a5ef6d950ddc8b06d83f533c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260212060248_110b0fca163362cdcdd4efeecc5d46ef0208f072a5ef6d950ddc8b06d83f533c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="mugoša"><figcaption>POZIV MINISTRU NA HITNU REAKCIJU: Boris Mugoša (Foto: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Poslanik Mugoša pokušao je, ali bez uspjeha, da mu objasni da ministrovi saradnici jedni druge optužuju za teški kriminal. - Vama jedan direktor Uprave za šume, čini mi se, kaže Vašem pomoćniku ili nekome iz Ministarstva: „Vi ste kriminalac, a ovaj njemu kaže - ti si kriminalac“. I cijelu emisiju gledamo gdje jedan drugome govore da su kriminalci i pokazuju slike i jedan i drugi. Opustošiše šumski resur. Vi ste najdemokratskiji ministar, ali ja to ne podržavam jer neko od njih dvojice je izgleda kriminalac, po njihovim nalazima. A ako ni jedan, ni drugi ne pričaju istinu ne zaslužuju da budu na tim odgovornim funkcijama. Te funkcije finansiraju građani Crne Gore koji ne mogu da slušaju najteže optužbe i s jedne i s druge strane. Tako da ministre Vi presijecite. Ne zbog njih, nego zbog integriteta Vlade, jer ste Vi ministar. To u ozbiljnoj i odgovornoj vladi ne smije da se dešava. Koliko god da bude bolno, možda Vam je neki prijatelj ili ne, bliskiji Vam je ili ne, nebitno je. Oni su tu državni službenici, nijesu se rodili sa tim funkcijama – pokušavao je Mugoša uzaludno da objasni Jokoviću. POHARA ŠUMA Podsjetio ga je i na zabrinjavajući izvještaj Državne revizorske institucije. - U tom izvještaju je rečeno da postoji ogromna nesrazmjera između zvaničnih podataka o stanju šumskog resursa i onoga što su pokazale teresnke provjere. Taj izvještaj DRI je vrlo zabrinjavajući, to je jedna od najpohvaljenijih institucija u izvještajima Evropspke komisije – istakao je Mugoša. Na stanje u šumama upozorila je i poslanica Demokratske partije socijalista prof. dr Aleksandra Despotović, konstatujući da Zakon o šumama suštinski ne postoji. - ...imamo poharu u državnim šumama... Nijeste opovrgli podatak – da li je tačno da je nestalo 587 kvadratnih kilometara šume, da je to gubitak od 9,4 miliona kubnih metara drvne mase. Tokom 2024, samo jedne godine, ogoljeno je 220 kvadratnih kilometara ili više od četiri procenta teritorije Crne Gore – naglasila je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060252_e1e62927036b7de1b47d38611452bfd996c3f476d35038b4dbb0262d77de5895.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260212060252_e1e62927036b7de1b47d38611452bfd996c3f476d35038b4dbb0262d77de5895" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="despotović"><figcaption>ZA GODINU OGOLJENO 220 KILOMETARA ŠUME: Aleksandra Despotović</figcaption></figure>  Joković je negirao njene tvrdnje. - ...da je devet miliona kubnih metara posječeno za posljednjih pet godina šuma u Crnoj Gori, pa ukupno kad se raspiše tender za sve što se posiječe, Uprava za šume ne prelazi 200.000 – 250.000... ...pa devet miliona ne znam da li može bivši Sovjetski Savez ili ne znam koja država toliko, a ne mala Crna Gora koja godišnje siječe 200 do 250.000 hiljada kubika. Da li je bilo štete – da, da li ima nelegalne sječe – ima, da li se treba protiv toga boriti – treba, ali treba pričati potpunu istinu, a to je, znam da će vam to smetati, da nikad u poljoprivredi nije bilo bolje, to kaže svaki pravi domaćin – ustvrdio je ministar Joković. I poslanik DPS-a, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Rakočević upozorio je na enormnu krađu šume. - Siguran sam da Vi ne učeestvujete u krađi šume, ali ste na čelu Ministarstva i treba i Vi da se udubite u taj problem, da ga zajednički riješimo, da stanemo na kraj tome. Vjerujte, problem je narastao do obima koji je nezabilježen u Crnoj Gori – istakao je Rakočević. AKCIJA DELIĆA I KANKARAŠA Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić i načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš podnijeli su, sa grupom građana Rožaja, 30. januara Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog bespravne sječe šume na teritoriji ovoga grada u više odjeljenja u Gazdinskoj jedinici Paučinske šume i jednom odjeljenju u Lovničkim šumama. Delić i Kankaraš, nakon podnošenja prijave, pozvali su nadležne organe, uključujući i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, za hitno djelovanje i dužnu pažnju, jer, naglasili su, već postoji dovoljno dokaza i upozorenja da šume u Crnoj Gori kontinuirano nestaju usljed bespravnih sječa. Krivična prijava je podnešena protiv direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića, njegovog pomoćnika Danka Popovića, bivšeg direktora rožajske jedinice Uprave za šume Alena Kalača i glavnog inžinjera za zaštitu šuma u Rožajama Rifata Kalača.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060252_78bcfd3fc61ed4eb8b4d5de66d9c425721044dafd6f96bfecef5a3e3bc0fe594.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260212060252_78bcfd3fc61ed4eb8b4d5de66d9c425721044dafd6f96bfecef5a3e3bc0fe594" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>ŠUME SE NEMILICE UNIŠTAVAJU: U Rožajama situacija katastrofalna</figcaption></figure>  Krivičnom prijavom oni se terete „zbog bespravnih sječa koje imaju karakter pustošenja i krčenja šuma, u vidu sječa velikog intenziteta koje nijesu planirane kao redovan vid obnavljanja šuma i doznake stabala za sječu koja nije u skladu sa osnovom gazdovanja šumama“. Rajković i Alen Kalač u izjavama za Televiziju E kategorično su odbacili bilo kakvu povezanost sa nezakonitim radnjama, optužujući da se nezakonitim poslovima bave oni koji njih optužuju, te da su i žrtve političkog progona. Delić i Kankaraš su kadrovi Pokreta Evropa sad, partije na čijem je čelu premijer Milojko Spajić, dok je Rajković kadar Jokovićeve Socijalističke narodne partije. Iako su šume jedan od najvrjednijih resursa Crne Gore premijer Spajić, za sada, se ne miješa u sukob čelnih ljudi u sektoru šumarstva. Milioni kubika drvne mase, saopštio je nedavno Andrija Delić, i stotine miliona eura (280 miliona) završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Podsjetio je i da su sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume. Više malih drvoprerađivača koji su se javili Portalu ETV kazali su da vjeruju u akcije koje su pokrenuli Delić i Kankaraš i poručuju da je jedini spas za crnogorske šume državno preduzeće koje će upravljati ovim resursom. Vlada je 3. oktobra prošle godine, u skladu sa Zakonom o šumama, donijela Odluku o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću „Crna Gora Šume“, sa sjedištem u Pljevljima, ali preduzeće do danas nije registrovano, jer su „zaboravili“ da imenuju izvršnog direktora i odbor direktora, zbog čega, kako je u januaru objavio Portal Standard nije bila moguća registracija u Centralnom registru privrednih društava.

Mugoša: Ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ne postoji na ovom bijelom svijetu

&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Evropa (ni)je daleko

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

,,U formalno-pravnom smislu, kad država krene – kukala vam majka”. Tom rečenicom je šef poslaničkog kluba Demokrata, ,,megatrend pravnik” Boris Bogdanović, pokazao je da ne zna razliku između otvorene prijetnje i pravno valjanog iskaza. &nbsp; Zato je skupštinsku govornicu iskoristio da – kada govori o vetingu u policiji – vrlo nervozno najavljuje politički progon. Istini za volju, ima razloga za nervozu Demokrata: čelnici bezbjednosnog sektora se ovih sedmica suočavaju sa teškim pitanjem - kako pravno dovesti do kraja započete disciplinske postupke? &nbsp; Na to pitanje za sada nemaju odgovor ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović koji su inicirali akciju ,,Značka” – čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZ DOKAZA &nbsp; Tužioci koji su pokrenuli disciplinske postupke nijesu predočili advokatima policijskih službenika povrede radnih dužnosti. &nbsp; Ogovornost za nedostatak dokaza sada prebacuju na Komisiju za bezbjednosne provjere Ministarstva unutrašnjih poslova koju je formirao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Disciplinska tužiteljka Milena Pajović i Disciplinska komisija MUP-a na čijem je čelu Ljubica Damjanović - u namjeri da pred advokatima prikriju vlastitu odgovornost za pokrenute postupke - od Komisije za bezbjednosne provjere zahtijevaju dokaze i obrazloženje na osnovu čega su sačinili svoje operativne izvještaje. I, suštinski, na Komisiju MUP-a pokušavaju da prebace odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović"> <figcaption>KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Većina disciplinskih postupaka još su u fazi izvođenja i prezentovanja dokaza, što je u opisu posla disciplinske tužiteljke Pajović i Disciplinske komisije . No, problem je što dokaza nema i, kako se bliži okončanje dokaznog postupka i dolazi faza završnih riječi u disciplinskim postupcima, u MUP-u i Upravi policije se nataložila &nbsp;velika nervoza. Ispostavlja se da su, umjesto opipljivih dokaza, stavovi Komisije praktično jedini razlog za veting koji Demokrate sprovode. To sada dovodi u opasnost započeti veting, odnosno &nbsp;kao obračun sa politički nepodobnim policijskim službenicima: ispostavlja se da - osim nekoliko izuzetaka korumpiranih policijskih službenika, veting Demokrata u većini slučajeva ima - isključivo političke motive. &nbsp;&nbsp; TAKTIKA: ZASTARA POSTUPAKA &nbsp; Očito u problemu sa okončanjem disciplinskih postupaka, tužiteljka Pajovoić i predsjednica Disciplinske komisje Damjanović su tražili da se na pojedinim ročištima pojave raniji predsjednik Komisije Darko Vujović i aktuelna predsjednica komisije za bezbjednosne provjere Ljiljana Zejak – i to u svojstvu &nbsp;svjedoka - kako bi objasnili na osnovu čega su potpisali operativne izvještaje koje ne prate materijalni, personalni dokazi i činjenice. Izvori iz MUP tvrde da je Šaranović naložio da se sadašnji i bivši čelnik Komisije ipak ne pojavljuju kao svjedoci u disciplinskom postupku. U tom slučaju, Disciplinska komisija je prinuđena da odgodi da, zbog nedostatka dokaznog materijala, završne faze u disciplinskim postupcima i odogovlači. &nbsp; Cilj ove taktike je - zastarijevanje postupaka koji ne mogu da se okončaju razrešenjem dužnosti policijskih službenika. Dvogodišnja suspenzija – procjenjuju Šaranović i Šćepanović – mnoge policajce će natjerati na samovoljni odlazak iz službe u kojoj nemaju šansu za napredovanje. &nbsp; To neće zaustaviti Demokrate da dalje pokušavaju da čiste policiju od politički nepodobnih. Objavama o vetingu i otvaranjem disciplinskih postupaka, Demokrate pokušavaju da bilduju svoj posrnuli politički rejting. I ne interesuje ih što, kad sve okonča ili nastupi zastara, targetirai policijski službenici mogu dobiti impozantne novce iz državnog budžeta kroz odštetne zahtjeve. &nbsp; SLUČAJ VELJOVIĆ...&nbsp; Politička ostrašćenost i namjera čišćenja politički nepodobnih se najbolje primjećuje u slučaju disciplisnkog postupka protiv Tamare Veljović, policijske službenice i supruge Veselina Veljovića, bivšeg direktora Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43" data-rendition-name="original" width="883" height="496" loading="lazy" alt="NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića"> <figcaption>NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Tamara Veljović je odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, a na prijedlog njenog neposrednog starješine, 28. aprila ove godine privremeno udaljena s posla, do okončanja disciplinskog postupka koji se protiv nje pokreće. &nbsp; Ali, to je bilo drugo rješenje minsitra Šaranovića. Prvobitnu odluku o privremenom udaljenju Veljović s posla, od 17. februara ove godine glatko je poništila Komisija za žalbe Vlade Crne Gore. I to nakon žalbe koju je podnio pravni zastpunik Tamare Veljović, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; To je, kažu izvori iz policije, ražestilo ekipu Demokrata i napravljen je jak politički pritisak ka članove Komisije za žalbe. Ta je akcija urodila plodom, a onda je sve teklo kako je ministar Šaranović zamislio: nakon njegovog ponovljenog rješenja o privremenom udaljenju Tamare Veljović sa posla u Upravi policije, i nakon ponovljene žalbe advokata Volkova – Komisija za žalbe je ovog puta odbacila primjedbe na Šaranovićevu odluku. &nbsp; Dakle: u ponovljenom postupku, iako je bio isti slučaj, premda i dalje nije bilo konkretnih razloga za udaljenje Tamare Veljović – Vladina komisja je promijenila mišljenje i sada će o svemu odlučivati Upravni sud. &nbsp; A koliko je bio zasnovan bio progon poakzuje detalj iz Rješenja od 28. aprila koje potpisuje ministar Danilo Šaranović: ,,Prisustvo imenovane Tamare Veljović dovodi u pitanje samu zakonitost rada organa. Prednje posebno kada se uzme u obzir činjenica da je supružnik lice koje se sumnjiči za kriminalno udruživanje...” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić "> <figcaption>ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...I SLUČAJ KAŽANEGRA-STANIŠIĆ Jasno je: nakon više od dvije decenije rada, Tamara Veljović ne može da ostane u policijskoj službi zato što se protiv njenog supruga, Veselina Veljovića, vodi krivični postupak?! &nbsp; Postupak protiv Veselina Veljovića je u toku i Uprava policije bi, poštujući zakone i Ustav, morala da poštuje i - prezumpciju nevinosti. Očito je, međutim, da to nijesu željeli u ovom slučaju. Pa izgleda da su, kada Demokrate Alekse Bečića izvode politički veting, neki policijski službenici jednakiji od drugih. &nbsp; Tako Tamara Veljović dobija mjeru udaljenja s posla, a Dragana Kažanegra Stanišić, državna sekretarka u MUP-u može da bude na funkcionerskom položaju, može i da ima i pristup tajnim podacima, iako je njen suprug, Šakoje Stanišić, svojevremeno bio uhapšen zbog nelegalnog posjedovanja oružja i osuđen na 45 dana. &nbsp; Bilo bi poželjno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović objasni dvojne standarde. Kako to da je Tamara Veljović privremeno udaljena sa policijskog posla iako njen suprug nije osuđen, a istovremeno Dragana Kažanegra Stanišić čvrsto drži pouziciju državne sekretarke iako je njen suprug osuđen i odležao zatvorsku kaznu? &nbsp; Ministar se neće oglašavati, ali odgovor je jasan: Kažanegra Stanišić je članica partije Demokratska Crna Gora i zato je izgleda - jednakija od Tamare Veljović. Te činjenice – bolje od bilo kog komentara – otkrivaju pravu političu pozadinu i zakonsku neosnovanost, ali i etičnost vetinga u Ministarstvu unutrašnjih psolova i Upravi policije koji sprovode Demokrate Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Frontpage topic

Sud mrcvari intelektualce koji su se pobunili tokom dodjele Trinaestojulske nagrade, ne bi li ih zaplašio i naveo da odustanu od kritika, a sutkinja Dragović je imala i dovoljno vremena i saznanja da odbaci prijavu i time pokaže da nije sklona političkom pritisku — rekao je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E član Bošnjačkog demokratskog pokreta, dr Bejto Šahmanović.
U Sudu za prekršaje održana su dva ročišta protiv dr Bejta Šahmanovića, člana Bošnjačkog demokratskog pokreta, i penzionerke Ljiljane Vujošević, po prijavi policije zbog događaja na protestu prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, negatoru Crne Gore i, kako je ocijenjeno, piscu bez knjige za koju je dobio priznanje. Njih dvoje su se prvi našli pred sudom od ukupno 35 osoba protiv kojih je policija podnijela prekršajne prijave.
Šahmanović navodi da se pred sudom našao po prijavi policije, na osnovu člana 12 Zakona o javnom redu i miru, zajedno sa još 34 građanina, te da je, kako kaže, počastvovan jer je riječ o grupi ljudi koju čine ljekari, arhitekte, režiseri i profesori.
— Igrom slučaja desilo se da budem prvi među procesuiranima. Ugođaj uopšte nije prijatan, jer ja za 35 godina imam jednu saobraćajnu prijavu i smatram se normalnim građaninom koji poštuje zakone ove države. Nije prijatno nalaziti se u hodniku suda i čekati suđenje — kazao je Šahmanović.
On tvrdi da se policajci — svjedoci nijesu pojavili na pretresu, izbjegavajući suočavanje sa optuženima, sa namjerom, kako smatra, da se čitav proces što više odugovlači.
Podsjetio je da dolazi iz porodice u kojoj je majka diplomirani pravnik, otac kardiolog, sestra specijalista interne medicine, brat na specijalizaciji interne medicine, dok je i sam, kako je naveo, na specijalizaciji iz radiologije.
— Na osnovu porodične reputacije jasno vam je o kakvom se „kriminalcu“ radi, a uzimajući u obzir i biografije ostalih ljudi protiv kojih se vodi ovaj postupak, mogu slobodno reći da je ovo najškolovanija organizovana kriminalna grupa — zaključio je Šahmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmVOcl07nIUs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šahmanović: Ja sam normalan građanin koji poštuje zakone ove države

Akcija za ljudska prava (HRA) iskazala je ozbiljnu zabrinutost zbog propusta Uprave policije da spriječi bjekstvo Miloša Medenice, iako je bila izrečena mjera zabrane napuštanja stana, čije je izvršenje u nadležnosti policije.
- Neophodno je da Državno tužilaštvo i Unutrašnja kontrola rada policije hitno utvrde ko je odgovoran za neizvršavanje sudske odluke, odnosno omogućavanje i eventualno pomaganje bjekstva osuđenog lica - dodali su oni.
Podsjetili su na odredbe Krivičnog zakonika, pri čemu navode da je u slučaju osuđenog Medenice očito izostalo i preventivno djelovanje i efikasno izvršenje mjere nadzora.&nbsp;
- Činjenica da je uspio da napusti prostor u kojem je bio obavezan da boravi i da se udalji bez blagovremene reakcije policije predstavlja ozbiljan propust koji se mora ispitati i u kontekstu omogućavanja i pomaganja bjekstva osobe lišene slobode. Taj propust se ne može opravdati formalnim obavještavanjem suda o kršenju mjere, jer time obaveza policije da obezbijedi njeno izvršenje ne prestaje - istakli su iz HRA.
U policiji još nijesu utvrdili je li bilo propusta njihovih službenika prilikom bjekstva Miloša Medenice
U policiji još nijesu utvrdili je li bilo propusta njihovih…
Kako navode, shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima, &nbsp;policija ima ovlašćenje da primijeni i sredstva prinude ako se službeni zadatak ne može izvršiti upozorenjem ili naređenjem.&nbsp;
- U ovom slučaju, službeni zadatak bio je upravo obezbjeđivanje izvršenja mjere zabrane napuštanja stana. Suprotno tumačenje relativizuje obaveznost sudske odluke o zabrani napuštanja stana, koja je bila izrečena u konkretnom slučaju - dodali su oni.
Od državnog tužilaštva očekuju da hitno i temeljno ispita okolnosti bjekstva Medenice.
- Izostanak odgovornosti u ovakvim slučajevima podriva vladavinu prava i povjerenje javnosti u institucije, šalje poruku tolerisanja nekažnjivosti i institucionalne slabosti u borbi protiv organizovanog kriminala - zaključuju oni.

HRA: Bjekstvo Medenice je propust policije, očekujemo da se utvrdi ko je odgovoran

Službenici Uprava policije Crne Gore tokom prethodnog vikenda kontrolisali su oko 1.500 osoba u 225 ugostiteljskih i priređivačkih objekata širom države, među kojima su identifikovana 32 operativno–interesantna lica (OIL). U akciji je zatečeno 13 maloljetnika u konzumaciji alkohola, 13 stranih državljana bez prijavljenog boravka, dok je jedno lice bilo bez ličnih dokumenata. Policija je oduzela i određenu količinu droge, kao i metalnu palicu.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, planske preventivne aktivnosti sprovedene su na području gotovo svih opština, u cilju pojačane kontrole operativno–interesantnih lica i članova organizovanih kriminalnih grupa (OKG), sa posebnim akcentom na očuvanje stabilnog javnog reda i mira, sprečavanje krivičnih djela i prekršaja, identifikaciju izvršilaca, kao i pronalazak predmeta koji potiču iz krivičnih djela ili se mogu koristiti za njihovo izvršenje.
Na području regionalnih centara bezbjednosti Centar, Zapad, Sjever i Jug kontrolisano je 166 ugostiteljskih objekata i 59 sportskih kladionica i kazina.
U odnosu na zatečene maloljetnike, policijski službenici podnijeli su zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka protiv njihovih roditelja, u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, po osnovu zanemarivanja. Takođe, u saradnji sa Turističkom inspekcijom, podnijeti su zahtjevi protiv odgovornih i pravnih lica ugostiteljskih objekata, shodno Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu.
O pronađenim psihoaktivnim supstancama i metalnoj palici obaviješten je nadležni tužilac.
Iz Uprave policije poručuju da će u narednom periodu nastaviti kontinuirano sprovođenje operativnih, preventivnih i represivnih mjera, sa ciljem očuvanja javnog reda i mira, te pojačane kontrole operativno–interesantnih lica i članova organizovanih kriminalnih grupa.

Za vikend kontrolisano 1.500 osoba, među njima 32 operativno–interesantna lica

Za Portal Analitiku piše Jelena Šušanj
Bila jednom jedna trobojka... Tradicionalan početak jedne moderne bajke. Tipičan narativ koji nam politički lideri srpskoga nacionalnoga korpusa pokušavaju evo kroz čitav dosadašnji tok 21. vijeka predstaviti kao puku istinu. I za to nam, naravno, nude tone budalaština u formi naučno dokazanih metafora.
U posljednjem bajkovitom naletu žabljački NSD u stilu slijepoga narodnoga pjesnika-pjevača pokazuje nam zašto trobojka treba visiti svuđe đe je i državna zastava.
A opravdanja su im takva da bi im moja prababa rekla: zla vezilja dug konac ispreda. Pa su se tako i oni nemalo zapetljali u svoje duge niti – u jednome trenu Srbi su većinski narod, pa imaju pravo da im se zastava vije, pa su nakon 20 godina „vratili trobojku tamo gdje oduvijek pripada“ (što ima logike samo onima što im je „oduvijek“ mlađe no Google), da bi na kraju objasnili da ta zastava „nije bila vezana za jednu ideologiju ili etničku grupu“.
No, kao što i priliči političkim liderima velikosrpskoga projekta – ono što možda nekad nije bilo vezano za jednu ideologiju ili etničku grupu oni su na samome početku svojega obrazloženja čvrsto i neraskidivo vezali upravo za to. Oružje: aproprijacija. Cilj: okupacija.
Ruho koje oblače da prikriju golotinju svoje ideologije klasičan je primjer političke i diskurzivne manipulacije: uzmeš politički izbor (jer pitanje zastave jeste pitanje izbora), pa ga predstaviš kao prirodnu činjenicu („dio crnogorskoga genetskog koda“) i naravno zaključiš da je nametanje „istorijske“ zastave za čiju upotrebu u Crnoj Gori nema pouzdanih istorijskih izvora svim (zasad samo lokalnim) institucijama neminovnost, neizbježnost.
A biologija je jasna – sve suprotno prirodnome poretku predstavlja protivprirodni akt, ponekad i protivprirodni blud. Time ujedno impliciraš i da onaj ko se ne poistovjećuje s „genetskim kodom“ ima genetsku grešku. A tu biologizaciju politike dobro smo ośetili krajem prošloga vijeka. Danas se to čišćenje genetskih grešaka na nivou institucija zove veting, a sprovode ga upravo oni koji su dali vjetar u leđa ovoj lokalnoj odluci, koja ozbiljno narušava temelje građanske države i samoga Ustava, koji je kreiran s ciljem da ih štiti.
Sa Žabljaka su, vele u saopštenju, „često kretale dobre, inicijalne odluke koje su kasnije bile prihvaćene i na državnome nivou“, a meni eto prvo pada na pamet tzv. Žabljački ustav, onaj ustav što ga je 1992. godine donijelo krnje Savezno vijeće Skupštine SFRJ, države koja već nije postojala.
Bio je s pravnoga aspekta to logičan potez taman koliko je i danas s biološkoga aspekta logično predstavljanje trobojke kao „dijela crnogorskoga genetskoga koda“. Zanimljivi su ti mikroskopi u velikome srpskome svijetu, što u krvnim zrncima nalaze trobojku. Pa kad povežemo teritoriju (lokalnu i državnu) kao osnovnu političku kategoriju sa krvnim zrncima obojenom zastavom, jasno je da je kompletno obrazloženje ovakvih poteza – i ovo žabljačko i ono skupštinsko Mandićevo i ono kontinuirano Kneževićevo – manifest ideologije krvi i tla.
Ali ako već, opasnim metaforama, zadiru u polje genetike, evo jedne zaista naučne činjenice: s bonobo majmunima ljudi dijele više od 98% genetskoga koda, pa možda u budućnosti sa Žabljaka krene inicijativa da se iznad svakoga ulaza u lokalnu instituciju metne banana. Gladne je lako zavaravati.

Genetski kod trobojke

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/treci-put-stranputica-koja-se-uvijek-zavrsi-isto"> Portal Analitiku</a> piše Danilo Marunović
„Treći put“ u crnogorskoj politici zvuči zavodljivo. Umjereno. Razumno. Pomirljivo. U teoriji – progresivan koncept koji obećava izlazak iz rovova, prevazilaženje podjela i novu političku kulturu. Ideja koja se, ciklično, vraća na naše političko nebo kad god se javnost umori od sukoba i poželi „nešto drugačije“.
Ali u crnogorskom iskustvu, taj „treći put“ gotovo po pravilu završava kao – stranputica. Prečesto je bio politički most koji je vodio samo u jednom smjeru. Prečesto je služio kao mehanizam relativizacije temeljnih državnih pitanja. I prečesto je, pod plaštom modernosti i pragmatizma, završavao kao kompromis na račun crnogorske državnosti.
Sjetimo se redom.
Pokret za promjene – inicijalno zamišljen kao reformska, građanska alternativa – završio je na periferiji Demokratskog fronta. Potom iz njega isključen i politički iščezao. Pozitivna Crna Gora – projekat nade i „novog lica“ politike – nestala je tiho, bez političkog traga. URA je, nakon što je odigrala presudnu ulogu u "padu" Crne Gore i „odslužila“ svoje pod plaštom crnih mantija, ostala politički istrošena i danas gleda u liniju cenzusa odozdo.
A PES? Danas se nalazi u raljama političke realnosti u kojoj im partner, a ujedno i politički dželat, precizno i strpljivo „kljuca“ procente. Andrija Mandić im je istovremeno i oslonac i prijetnja – saveznik koji zna da politička matematika nikad nije neutralna.
Obrazac je jasan. „Treći put“ u crnogorskoj praksi nikada nije ostao neutralan prostor između dvije Crne Gore. Jer u Crnoj Gori – istorijski, identitetski i državno – nikada nijesu postojale dvije simetrične strane. Postoji samo jedna legitimna strana: ona koja bez ostatka i bez kalkulacije stoji uz crnogorsku državnost, suverenitet i emancipaciju drustva.
Sve ostalo je pokušaj balansiranja na ivici. A balansiranje na ivici, u politici, najčešće završi padom.
Danas gledamo i najveću opozicionu partiju kako opasno korača tim rubom. U susret izborima, partije često podlegnu iskušenju da mogu „čupnuti“ po koji procenat s obje strane. Da mogu biti i tvrdi i meki, i jasni i dvosmisleni, i principijelni i pragmatični – sve u isto vrijeme.
Ali takva matematika rijetko funkcioniše u društvima gdje su temeljna pitanja još otvorena.
Crna Gora nije uređena, samopouzdana i do kraja emancipovana država. Ona je i dalje prostor borbe oko identiteta, istorije, crkve, jezika i geopolitičkog pravca. U takvom ambijentu „treći put“ ne postaje most – već razvodnjava jasnu liniju odbrane.
Zato je danas, više nego ikad, potrebno reći jasno: za Crnogorce nema trećeg puta.
Postoji samo jedan – PRAVI PUT.
„Treći put“ u crnogorskoj praksi nikada nije ostao neutralan prostor između dvije Crne Gore
Tim putem su išle sve velike tekovine crnogorske moderne istorije. Reformske snage koje su raskidale sa starim obrascima. Antiratni pokret koji je čuvao obraz u najmračnijim godinama. Energija Liberala koja je artikulisala ideju suverene Crne Gore. I istorijska eksplozija referenduma – kada je većina, bez kalkulacija i bez „između“, rekla jasno: hoćemo svoju državu!
Pravi put je put crnogorske emancipacije. Put na kojem se ne trguje temeljnim vrijednostima zarad kratkoročnog rejtinga. Put na kojem nema koketiranja sa onima koji državu vide kao prolaznu stanicu ili privremeni projekat.
Svaki put kada smo ulazili u egzibicionizam „trećih puteva“, emancipacija je zastajala. Svaki put kada smo pokušali biti i ovo i ono, završili smo kao – ni jedno ni drugo. I zato smo danas društvo koje još uvijek vodi iste bitke, koje još nije do kraja institucionalno, kulturno i identitetski zaokruženo.
Vrijeme je da budemo iskreni prema sebi. Ne postoji „između“ kada je u pitanju lojalnost državi. Ne postoji „i-ovamo-i-onamo“ kada su u pitanju temeljne vrijednosti.
Postoji samo jedan ispravan put. Pravi put!

Treći put – stranputica koja se uvijek završi isto

11.02.
17:31h
Ne znam u kojem mjesecu 2023. godine je formirana koalicija "Hrabro se broji".
Znam da je na listi bio Momooo, po struci, kako pisaše mu pored imena na listi - magistar pravnoekonomskih nauka (šta god to značilo i gdje god se za to uči), a šesti, B. Bogdanović, koji je, jelte, dipl. pravnik, kako mu i pristaje. Da bude.
Naravno, na jedanaestom mjestu bio je Filip Adžić, turizmolog. Pa je i njemu s toga pristajalo da bude šef policije i vojske, jer struka mu ga daje.
I bi koalicija.
Formirana nakon višemjesečnog pomijetanja Demokrata u sred zime po ulicama širom Crne Gore, kojom prigodom su do te mjere pljuvali po Dritanu, da im zbog toga možda i nije bilo hladno.
Uostalom, ako to eliminiše hladnoću, a s obzirom na njihov narativ, njima nikad nije zima.
Poslije njihove šetnje, znate šta se dogodilo.
Danas se ponovo dohvatiše i ne sluti mi na dobro. A izbori će još malo.
Opet će Aleksa i Dritan.
Vidjeli ste danas kako komšija odmah dozna da snimak Medenice možda nije lažan. Kao što su Demokrate odmah saznale - da jeste.
Iako je ostavio 50% da jeste.
On sve zna.
Tako je znao onomad da je sudija Ivanović Radomir, nakon što nije odredio pritvor Budu Krstoviću i njegovoj ćerki - sudija mafije.
Toliko je na presu bio bučan i ubjedljiv, toliko glasan prema Ivanoviću, mom bratu od ujaka, da je cijela porodica mislila toga dana, da će on u pritvor umjesto njih.
Deset minuta je ponavljao da je Radomir sudija mafije. Kao što sam ja advokat mafije. To nam je nasledno. Ima nas više u porodici. I onda SDT izjavi žalbu na Ivanovićevu odluku, Dritan čeka ishod po žalbi.
Da ne bi pomislili i za njih da su mafijaši, sudije vanraspravnog vijeća Višeg suda odrede pritvor Krstovićima.
Zvuči poznato, a?
Ostalo znate. A možda i ne znate.
Da je komšo, poslije pravnosnažno oslobađajuće odluke, mrtav hladan izjavio, da, da, da ne trepne : kada sam ja pomenuo Krstoviće?
Slutim iste rečenice i za neke druge u budućnosti.
P.S: Kada si na vlasti možeš sprovoditi politiku, ali ne razmišljaš dovoljno i pravilno. U opoziciji imaš svo vrijeme svijeta, ali se od toga ništa praktično ne može realizovati. Tako nas zapade. Imamo vladajuću politiku sa mnogo vremena i bez mnogo znanja i Dritanovu pamet u opoziciji, bez upotrebe. Bez svrhe.
S tim što se to kod njega ne mijenja ni kad je vlast.
Bio.

Hrabro se broji

Poslanici Skupštine raspravljaće na vanrednoj sjednici u ponedjeljak o izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje je predložio Pokret Evropa sad, a kojima se garantuje neradna nedjelja.
Par dana nakon ove inicijative, stigao je prijedlog i od predsjednika Jakova Milatovića koji je podnio Skupštini prijedlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, javlja TVCG.
O ovom prijedlogu Milatovića raspravljaće skupštinski Ustavni odbor na sjednici koja još uvijek nije zakazana, prenosi portal RTCG.

Poslanici u ponedjeljak o neradnoj nedjelji

Na Kipru smo dobili uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji biti formirana tokom njihovog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u završnu, tehničko-pravnu fazu pregovora, kazala je u intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/gorcevic-za-pobjedu-sljedece-zatvaranje-poglavlja-prije-kraja-marta-priblizavamo-se-izradi-ugovora-o-pristupanju">Pobjedu</a> ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Takođe je najavila kako „crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije“, što znači da bi do kraja marta trebalo da budu zatvorena još neka poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji.
- Kipar je iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje više međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez „paketnog“ zatvaranja poglavlja u junu – precizirala je ona.
Samim tim, Crna Gora se primakla pripremi Ugovora o pristupanju, koja će za ove potrebe formirati posebne radne grupe sastavljene od pravnih, finansijskih i sektorskih eksperata iz različitih institucija i civilnog društva.
- Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono što smo tokom pregovora politički dogovorili – uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. EU je odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije – pojasnila je sagovornica Pobjede.
Kada je riječ o prelaznim razdobljima, Gorčević navodi kako se sa EK već sastavlja lista prelaznih razdoblja.
- Prije svega, riječ je o oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja – dodala je ona.
Dalje je istakla kako u Briselu ne postoji politička odluka niti konsenzus o uvođenju neke nove „međufaze“ članstva - poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa.
- Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima – potcrtala je Gorčević.
Takođe je navela kako je zaokruživanje reformi i zatvaranje poglavlja na održiv način dokaz da „punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen završetak procesa“.
Ispunjavanje 64 odsto planiranih obaveza Vlade iz evropske agende vidi kao „signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali“, ali to „nije proizvelo politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava“.
- U završnici pregovora nema „tuđih“ obaveza. Svako kašnjenje jednog resora usporava cijelu državu – ukazala je ona.
Podsjetila je i da ulazak u EU podrazumijeva promjene Ustava. Riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa, o primatu prava EU nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, te pravo crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti šest poslaničkih mjesta.
Tokom Vašeg nedavnog boravka na Kipru, visoki zvaničnici te evropske zemlje imali su optimistične poruke. Da li to znači da će Crna Gora do kraja juna, kada se završava njihovo predsjedavanje EU, imati u rukama neku od prvih verzija budućeg Ugovora sa EU?
GORČEVIĆ: Na Kipru sam imala veoma sadržajne i politički važne razgovore sa šeficom resora za evropska pitanja Marilenom Raounom i predsjednikom skupštinskog odbora za vanjske i evropske poslove Harisom Georgiadisom. Poruke koje sam dobila bile su jasne i ohrabrujuće. Konkretno, dobili smo uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU biti formirana tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u završnu, tehničko-pravnu fazu pregovora.
Važno je da država koja predsjedava Savjetom EU prepoznaje Crnu Goru kao kredibilnog partnera i najspremnijeg kandidata za članstvo. To je i potvrda da su reforme koje sprovodimo od formiranja 44. Vlade dale rezultat, posebno u oblasti vladavine prava i institucionalne stabilnosti. Ukoliko nastavimo sa ovim tempom ispunjavanja obaveza, kiparsko predsjedavanje može ostati upamćeno kao period u kojem je Crna Gora napravila odlučujući korak ka izradi Ugovora o pristupanju, a to bi bila jasna poruka da je politika proširenja EU dobila još jednu uspješnu priču.
Konkretno, što su u tom pravcu obaveze Crne Gore, a što EU prilikom pripreme nacrta Ugovora i njegovih aneksa?
GORČEVIĆ: Ugovor o pristupanju se tehnički priprema paralelno sa završnicom pregovaračkog procesa, ali se formalno finalizuje tek nakon zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja. Razlog je jednostavan: tek kada su sva poglavlja zatvorena, možemo potvrditi punu usklađenost našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, funkcionalne administrativne kapacitete za njenu primjenu i precizno definisane finansijske i institucionalne obaveze koje stupaju na snagu danom pristupanja.
Sa crnogorske strane, to podrazumijeva i formiranje posebne radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju, koja će okupljati pravne, finansijske i sektorske eksperte iz različitih institucija i civilnog društva. Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono što smo tokom pregovora politički dogovorili – uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. Drugim riječima, naša obaveza je da demonstriramo potpunu spremnost za članstvo ne samo normativno, već i operativno i budžetski.
EU je, sa svoje strane, odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije.
Takođe, da li će se češće održavati međuvladine konferencije na kojima će se zatvarati spremna poglavlja?
GORČEVIĆ: Za Crnu Goru je 2026. godina odlučujuća u pregovaračkom procesu i u tom smislu očekujemo izuzetno intenzivnu dinamiku saradnje sa institucijama EU i državama članicama kada je riječ o ispunjavanju završnih mjerila i zatvaranju poglavlja.
Ono što je posebno važno jeste da je Kipar iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje više međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez „paketnog“ zatvaranja poglavlja u junu. Takav pristup je za nas izuzetno značajan jer omogućava dinamičan i meritokratski proces: svako poglavlje za koje smo ispunili završna mjerila može biti zatvoreno.
Važno je da svi učesnici pregovaračkog procesa shvate da nemamo vremena za odlaganja i da se poglavlja moraju zatvarati u kontinuitetu kako bismo do kraja ove godine završili tehnički dio procesa. U tom kontekstu, očekujemo da će do kraja kiparskog predsjedavanja biti održano više međuvladinih konferencija i da ćemo u nekoliko iteracija zatvoriti veći broj pregovaračkih poglavlja. To bi bio jasan signal da proces napreduje na osnovu konkretnih rezultata i da Crna Gora ulazi u samu završnicu pregovora sa jasnom političkom podrškom država članica.
U aktu, koji je Hrvatska potpisala pri pristupanju EU, nalazi se više aneksa kojima se definišu različiti pristupni periodi za različite oblasti – neki dugi čak sedam godina, tokom kojih je ta zemlja postepeno postajala punopravna članica. Da li će isti princip važiti i za Crnu Goru?
GORČEVIĆ: Hrvatska je od dana učlanjivanja postala punopravna članica, nije postojala postepenost u tom smislu. Ugovor o pristupanju koji su naši susjedi potpisali, sadrži anekse, protokole i priloge koji su definisali prelazne aranžmane dajući Hrvatskoj više vremena za usvajanje evropskih standarda u pojedinim sferama javnih politika, poput kasnije primjene skupe ekološke regulative, ali i prava „starih“ članica da evenutalno ograniče pristup hrvatskim radnicima domaćem tržištu rada (tzv. 2+3+2 model) što je bio slučaj i sa Bugarskom i Rumunijom.
Crna Gora već komunicira listu prelaznih razdoblja sa Evropskom komisijom u okviru više pregovaračkih poglavlja. Ta razdoblja su pažljivo identifikovana u oblastima u kojima je za potpunu primjenu evropskih standarda potrebno dodatno vrijeme i znatna finansijska ili administrativna prilagođavanja. Prije svega, riječ je o oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja. Cilj prelaznih perioda nije odlaganje obaveza ili ostvarivanja prava nove članice, već obezbjeđivanje održive i kvalitetne primjene evropskih pravila, uz očuvanje stabilnosti sistema i zaštitu interesa građana i privrede.
S druge strane, koliko je realna mogućnost da Crna Gora ima duže pristupne periode i rigoroznije uslove (uključujući poziciju posmatrača u ključnim institucijama EU)?
GORČEVIĆ: Nova metodologija proširenja jeste stroža i politički zahtjevnija u odnosu na ranije talase proširenja. Ona podrazumijeva jači fokus na vladavinu prava, mogućnost reverzibilnosti procesa i snažniji politički nadzor država članica. U tom smislu, standardi su danas viši nego prije deset ili petnaest godina – ali su istovremeno jasni i jednaki za sve.
Kada je riječ o samom članstvu, očekujem da politički uslovi neće odstupati od dosadašnje prakse. Ne postoji odluka niti konsenzus u Briselu o uvođenju neke nove, „međufaze“ članstva poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa. Status posmatrača formalno postoji u kratkom periodu između potpisivanja i stupanja na snagu Ugovora o pristupanju, ali to nije alternativni model članstva, već tehnički dio završne faze prije punopravnog članstva.
Uvođenje posebnog, dugotrajnog posmatračkog ili ograničenog članstva predstavljalo bi suštinsku reformu politike proširenja, za šta u ovom trenutku ne postoji politička odluka niti jedinstven stav država članica. Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima.
Istovremeno, svjesni smo da će Crna Gora biti prva naredna članica nakon najdužeg perioda bez proširenja u istoriji EU. U međuvremenu, Unija se suočila sa velikim unutrašnjim i geopolitičkim izazovima – od Bregzita, preko pandemije i energetske krize, do rata u Ukrajini. Prirodno je da će države članice posebnu pažnju posvetiti procjeni spremnosti nove članice i izbjegavanju eventualnih rizika. Ako isporučimo reforme i zatvorimo pregovaračka poglavlja na održiv način, punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen završetak procesa.
I pored toga što je bila jasna namjera EU da sa Crnom Gorom zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026, Vlada je na kraju prošle godine ispunila (samo) 64 odsto svojih obaveza. Kako se to do sada odrazilo i kako se može odraziti na dinamiku pristupanja EU?
GORČEVIĆ: Program pristupanja EU daje nam precizan presjek obaveza po resorima i jasan uvid u stepen njihove realizacije. Činjenica da je krajem prošle godine ispunjeno 64 odsto planiranih obaveza jeste signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali. To nije nešto što relativizujem – evropska agenda ne trpi kašnjenja i svaki procenat ima težinu kada je u pitanju dinamika pristupanja. Međutim, važno je razumjeti i kontekst. Nijesu sve obaveze iste težine ni iste kompleksnosti. Neki resori nose tehnički i finansijski izuzetno zahtjevne reforme, dok se druge mjere odnose na proceduralne ili normativne izmjene. Kada sve to svedemo na jednu zbirnu brojku, gubi se kvalitativna razlika među zadacima.
Ono što je ključno jeste da ova statistika nije proizvela politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava. Upravo su ta poglavlja bila presudna za obnovu povjerenja i stvaranje uslova za zatvaranje drugih oblasti. Ipak, poruka ove Vlade je nedvosmislena: evropska agenda je apsolutni prioritet. Očekujem da ove godine ne bude mjesta za odlaganja i da će svi resori pokazati puni kapacitet i odgovornost. U završnici pregovora nema „tuđih“ obaveza – svako kašnjenje jednog resora usporava cijelu državu.
Takođe, koje su moguće posljedice činjenice da unutar Vlade postoje kabineti i ministarstva koji su ispunili manje od trećine svojih obaveza, a pojedini su čak na nuli?
GORČEVIĆ: Kada je riječ o realizaciji obaveza iz PPCG, važno je jasno razlikovati obaveze koje su direktno vezane za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se odnose na kontinuirano usklađivanje sa pravnom tekovinom EU. Obaveze iz pregovaračkog procesa imaju jasan i mjerljiv ishod – zatvaranje poglavlja – i to je jedino relevantno mjerilo uspješnosti u ovoj fazi. Zato naglašavam da u ovom trenutku u potpunosti ispunjavamo dinamiku aktivnosti koja je usaglašena sa EK. Administracija istovremeno radi i na drugim obavezama u procesu evropskih integracija, ali je zbog ograničenih kapaciteta i zahtjevnih rokova iz pregovaračkog procesa ponekad neophodno pažljivo postavljati prioritete.
Pristupanje EU podrazumijeva ne samo prilagođavanje domaćih zakona, već i Ustava Crne Gore. Na koji dio se to, konkretno, odnosi?
GORČEVIĆ: Prije svega, važno je naglasiti da se promjene Ustava koje su dio evropske agende ne odnose na identitetska pitanja, već prvenstveno na nekoliko ključnih oblasti i predstavljaju logičan korak ka punopravnom članstvu. Prije svega, riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa. Prijedlogom izmjena predviđeno je da ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta, čime ispunjavamo obavezu iz Reformske agende i dodatno učvršćujemo princip podjele vlasti i autonomije sudske grane vlasti.
Drugi važan segment tiče se definisanja odnosa Crne Gore sa EU. Danom pristupanja, pravo EU dobija primat nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, a dio ovlašćenja koje danas vrše nacionalne institucije biće delegiran institucijama EU. Takva ustavna odredba nije formalnost, već suštinsko opredjeljenje da Crna Gora prihvata zajednički pravni i institucionalni poredak Unije.
Takođe, izmjenama će se predvidjeti prava crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti šest poslaničkih mjesta. Dodatno će se precizirati ustavna pozicija Centralne banke, pitanja slobode kretanja i nastanjivanja, kao i ostvarivanje biračkog prava na lokalnim izborima u skladu sa pravilima EU.
Konačno, kada možemo očekivati narednu međuvladinu konferenciju i koja poglavlja bi mogla biti zatvorena tom prilikom?
GORČEVIĆ: Ono što mogu reći jeste da crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije. Ambicija je da se poglavlja zatvaraju sukcesivno, čim ispune završna mjerila, bez administrativnog odlaganja. To je pristup koji pokazuje da je Crna Gora ušla u završnicu pregovora i da se tempo prilagođava rezultatima koje isporučujemo.
Kako ocjenjujete najavu predsjednika Jakova Milatovića o vraćanju zakona sa „plavom zastavicom“ iz evropske agende, a zatim povlačenje takve odluke u samo nekoliko dana? Da li ovakve situacije mogu – i na koji način – naškoditi završnoj fazi evropskih integracija?
GORČEVIĆ: Ne mislim da je produktivno vraćati se na događaje koji su već iza nas, posebno imajući u vidu da je njihova konkretna posljedica na proces bila kratkoročna i brzo prevaziđena. Međutim, važno je da shvatimo da se ovakve situacije ne smiju ponavljati. U završnoj godini pregovora i najmanji zastoj ili kašnjenje direktno znači usporavanje zatvaranja poglavlja. Dinamika zatvaranja poglavlja koju smo dogovorili sa EK je precizno tempiran proces, zasnovan na jasnim rokovima i mjerilima, i svaki institucionalni disonantni ton može biti protumačen kao nedostatak političke zrelosti ili unutrašnje saglasnosti o strateškom pravcu države.
Građani treba da znaju da nijedan zakon sa tzv. „plavom zastavicom“ ne ulazi u skupštinsku proceduru bez prethodne rigorozne provjere i pozitivnog mišljenja EK o njegovoj usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. Poslanici su unaprijed informisani o obavezama koje proizilaze iz pregovaračkog procesa, o rokovima, i o sadržaju potrebnih izmjena. To nije improvizacija, već dio pažljivo planirane evropske agende.
A ovo je godina u kojoj nemamo pravo na greške – ni Vlada, ni Skupština, niti bilo koji drugi činilac vlasti. Evropski put je naš najvažniji spoljnopolitički i društveni projekat i zahtijeva punu institucionalnu koordinaciju i političku odgovornost. Ako želimo da zatvorimo poglavlja i uđemo u završnicu pregovora, fokus mora biti isključivo na ispunjavanju obaveza. Vlada i Skupština ostaju čvrsto posvećene ispunjenju obećanja građanima da ćemo dovršiti pregovarački proces u planiranom roku. Voljela bih da taj fokus i osjećaj istorijske odgovornosti dijele svi politički akteri, jer evropska budućnost Crne Gore ne smije biti talac dnevne politike.

Gorčević: Sljedeće zatvaranje poglavlja prije kraja marta

Da bi se skratio mandat Skupštini Podgorice potrebno je da glasa najmanje 30 od 59 odbornika. Saveznici iz doskorašnje vlasti, koji kontrolišu 31 mandat, svi odreda kažu da neće glasati sa opozicijom. Dakle, većine za to nema, poručio je lider Pokreta Preokret Srđan Perić.
- Vlast u Podgorici je konstituisana sa onima koji su u predizbornoj kampanji bili protiv te vlasti, dakle protivno volji iskazanoj na tim izborima, a sada ta vlast bez skupštinske većine ima način da, na ovaj ili onaj način, „odvozi“ mandat do juna 2027. godine. I sada bi svi mi trebalo da se bavimo teorijom hoće li ili neće biti skraćenja mandata.- kazao je Perić u objavi na društvenoj mreži X.
Perić je istakao i da, kada bismo imali otvorene liste, ovo teško da bi bilo moguće, te da ih zato ni ne žele ugraditi u zakon.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSrdjanPericPG%2Fstatus%2F2021599291337261343&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Perić: Nema većine za skraćenje mandata Skupštini Podgorice

Novi vršilac dužnosti direktora Direkcije za izgradnju i investicije Opštine Pljevlja, a nakon što je Upravni sud oborio odluku o imenovanju Božidarke Dragaš, ponovo će biti imenovan po političkom ključu, odnosno odrediće ga Pokret Evropa sad, kojem je u partijskoj raspodjeli funkcija pripala ova direkcija, a predsjednik Opštine će samo verifikovati njihov prijedlog.
- Onaj koga delegiraju kolege iz PES-a biće na čelu Direkcije za izgradnju i investicije. Mjesto direktora te direkcije pripalo je PES-u – kratko je za Portal ETV kazao predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš.
Lokalni portal „PV Svitanje“ objavio je da je presudom Upravnog suda poništeno rješenje predsjednika Opštine o imenovanju Dragaš u julu prošle godine. Na rješenje Vraneša žalila se osoba koja je zapošljena u Direkciji. Dragaš je prije imenovanja godinu bila vršiteljka dužnosti.
- Otkad je ona direktor realizacija infrastrukturnih projekata koji idu preko Direkcije je na istorijskom minimumu. U Direkciji je rasulo. Gotovo da niko ništa ne radi, a ona rijetko dolazi na posao – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV zapošljeni u ovoj lokalnoj ustanovi.
Kažu i da ona „priprema teren da se prebaci u Rudnik uglja ili Termoelektranu“.
U Opštini Pljevlja, međutim, ne dijele mišljenje zapošljenih koji su bili naši sagovornici. U saopštenju dostavljenom lokalnom portalu koji je objavio vijest o odluci Upravnog suda, pored ostalog su istakli, da su „oba direktora koja su do sada imenovana na ovu funkciju ispred ovog političkog subjekta (PES) svoje radne zadatke ispunjavali profesionalno, sa odličnim rezultatima“.&nbsp;
- Bivši direktor Miroslav Đurišić, dip. ing. ahritekture i Božidarka Dragaš strukovni specijalista industrijskog menadžmenta ocijenjeni su najvišim ocjenama Odlukom o ocjenjivanju starješina lokalne uprave – saopštili su iz Opštine.
Vraneš je, očito, odlučio da ne produbljuje sukob sa partnerima na vlasti, pa iako je PES u januaru od Nove srpske demokratije zahtijevao njegovu hitnu smjenu, dosljedno će poštovati sporazum i čekati prijedlog PES-a za čelnika Direkcije za izgradnju i investicije.&nbsp;
A da od smjene Vraneša, za sada, nema ništa, pa iako su se inicijativi pridružile i Demokrate, a prvi čovjek NSD u Pljevljima Milan Lekić pokušava da ga sruši još od septembra 2024, potvrdilo je Portalu ETV više izvora iz lokalnog parlamenta.&nbsp;
Kažu da Lekić, PES i Demokrate nijesu uspjeli da obezbijede većinu, jer u samoj NSD neće svi odbornici podržati inicijativu.&nbsp;
Smjena Vraneša je nemoguća bez podrške DPS-a. Iz ove opozicione partije pozvali su inicijatore razrješenja Vraneša da potpišu njihovi inicijativu, uz podsjećanje da su njegovu smjenu tražili u dva navrata - u junu 2023. i septembru prošle godine.&nbsp;
- Neka potpišu našu inicijativu i imaju partnera za njegovu smjenu – nezvanično je u januaru rečeno našem portalu iz ove partije.
I sam Vraneš je pozvao odbornike koji ga više ne žele na čelu grada da podrže inicijativu DPS.
Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika.
Budžet Opštine Pljevlja nije usvojen, jer nije bilo kvoruma za sjednicu Skupštine Opštine. Kriza vlasti i dalje traje i još se čeka dogovor za održavanje sjednice Skupštine opštine.

Vraneš čeka prijedlog PES-a za direktora Direkcije za izgradnju i investicije

,,Samim činom podnošenja ostavke bilo koga - ne bi imali nikakvu korist”. Tako je, dobro raspoložen, ministar pravde Bojan Božović otklonio sve dileme – za bijeg Miloša Medenice, niko od čelnika bezbjednosnog sektora ne snosi odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190228_59f1633b2e11fb3d191e62b0966ad3902f3645d505af6abac0e8f9ad3579c325.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260211190228_59f1633b2e11fb3d191e62b0966ad3902f3645d505af6abac0e8f9ad3579c325" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="MIR, MIR, MIR - NIKO NIJE KRIV: Bojan Božović, ministar pravde "> <figcaption>MIR, MIR, MIR - NIKO NIJE KRIV: Bojan Božović, ministar pravde(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ODGOVORNOST ,,NA DRUGOM MJESTU” &nbsp; Nakon sastanka u poneđeljak, u kabinetu premijera Milojka Spajića, posvećenog raspravi o skandaloznom bijegu Medenice, odahnula su dva čovjeka: ministar Danilo Šaranović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović – sigurni su u svojim foteljama.&nbsp; Očito u cilju očuvanja mira u koalicionoj vlasti, premijer Spajić i ekipa iz PES-a odustali su da traže ostavke čelnika bezbjednosnog sektora, iako su tako nešto gromoglasno najavljivali dan nakon bjekstva Medenice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_ee767cd843a202da29c5e689dc26a61248fdc983ab86096cc89e38b46f9d4f01.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260211190232_ee767cd843a202da29c5e689dc26a61248fdc983ab86096cc89e38b46f9d4f01" data-rendition-name="original" width="1920" height="1279" loading="lazy" alt="NEMA OSTAVKI: Ministar unutrašnjih poslova Šaranović i direktor Uprave policije Šćepanović"> <figcaption>NEMA OSTAVKI: Ministar unutrašnjih poslova Šaranović i direktor Uprave policije Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To, međutim, ne znači da neko neće platiti ceh. Sada se, prema informacijama Televizije E, upire prstom u potražnu službu Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, koja je bila zadužena za praćenje i lociranje lica u bjekstvu, a u ovom slučaju za fizičku kontrolu i obilaske adrese stana Medenice. &nbsp; Zvanično, ta se jedinica naziva Stanica kriminalističke policije za potražnu djelatnost i zamolnice, zadužena je za traganje za nestalim osobama, bjeguncima i realizaciju potjernica na teritoriji Glavnog grada. Na čelu te stanice (jedinice) je Željko Fatić, a izvori naše medijske kuće ističu da bi se od njega mogla tražiti ostavka, kako bi se umirila javnost. &nbsp; NADZOR BEZ PLANA I PROGRAMA Ekan Jasavić, penzionisani policijski funkcioner u razgovoru za našu medijsku kuću kaže da je Uprava policije bila dužna da, u skladu sa procjenama rizika, izradi plan i šemu programa kontrole Miloša Medenice. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_a8ad0ca4932894bce93c68d6b0244d0b8d8ff91b7f45095d499a3b5029a6ec9b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260211190232_a8ad0ca4932894bce93c68d6b0244d0b8d8ff91b7f45095d499a3b5029a6ec9b" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ODGOVORNOST ZA SVE U HIJERARHIJI: Ekan Jasavić"> <figcaption>ODGOVORNOST ZA SVE U HIJERARHIJI: Ekan Jasavić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U skladu sa tim planom sprovode se operativne i terenske aktivnosti. &nbsp; &nbsp;-Odgovornost pada na sistem Uprave policije, i to hijerarhijski rukovodno - ta odgovornost mora da bude od vrha pa prema dolje. Svi su bili dužni i odgovorni sa urade plan i program, a potom da prate izvršenje plana i programa. I da se vode tim sistemom odgovornosti-kazao je za ETV Jasavić. &nbsp;&nbsp; Upućeni u rad policije ističu da, sve i da se utvrdi pojedinačna odgovornost inspektora podgoričke potražne službe, činjenica je da se fizičkim i povremenim obilascima adrese stana nije moglo ni spriječiti bjeksvo Medenice. &nbsp; ODGOVORNOST, ŠTO TO BIJAŠE? &nbsp; Izostao je analitički pristup policijskog vrha, a nijesu preduzete bitne radnje koje bi spriječile da dođe do bjekstva osuđenog šefa kriminalne organizacije. Izvor ETV iz Uprave policije taksativno nabraja što sve policija nije odradila po standardima: &nbsp;&nbsp; - nije urađena precizna bezbjednosna procjena rizika od opasnosti kršenja mjera i bjekstva usled iščekivanja visoke kazne zatvora, a nije bilo prikupljanja ni operativnih podataka sa terena; - nije bilo sprovođenja mjera tajnog nadzora prema Medenici i licima iz njegovog okruženja za koje postoje saznanja ili procjena da bi mogli biti logistika za bjekstvo...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_2dfc5db4b1c1438a384dd3d4f9c438509a4beb845e8fffaa819b1e5a34f581d1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260211190232_2dfc5db4b1c1438a384dd3d4f9c438509a4beb845e8fffaa819b1e5a34f581d1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRDANJE SA BEZBJEDNOSNIM SEKTOROM: Lik Miloša Medenice sa video zapisa"> <figcaption>SPRDANJE SA BEZBJEDNOSNIM SEKTOROM: Lik Miloša Medenice sa video zapisa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prema policijskim standardima, u slučaju povećanog stepena opasnosti od bjekstva, Uprava policije treba da organizuje 24-satno fizičko obezbjedenje objekta kako bi obezbjedila osoba i spriječilo eventualno bjekstvo. &nbsp; Ništa od toga Uprava policije nije uradila u slučaju Miloša Medenice. Upravo zato Ekan Jasavić smatra da odgovornost ne treba da padne na jednog čovjeka. &nbsp; &nbsp;-U ovom slučaju odgovorni su u hijerrahiji svi, a ne samo Jedinica za potražnu djelatnost koja funkcioniše u sklopu Uprave policije I odjelenjima bezbjednosti. Odgovornst moraju podnijeti svi - decidan je Jasavić. &nbsp; Za sada je izvjesno da ni ministar unutrašnjih poslova Šaranović, ni direktor Uprave policije Šćepanović ne osjećaju ikakvu odgovornost. &nbsp; Od ljudi koji nijesu ni pomsilili da podnesu ostavke, kao moralan čin, u slučaju masovnog ubistva januara prošle godine, teško je očekivati da će I pomisliti na napuštanje funkcija nakon bjekstva Miloša Medenice. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Umjesto odgovornosti Šaranovića i Šćepanovića, sad se krivac traži u Jedinici za potrage CB Podgorica?!

Slider

Izrael se pridružio „Komitetu za mir“, inicijativi američkog predsjednika Donalda Trampa, objavio je juče premijer Benjamin Netanijahu tokom posjete Vašingtonu, gdje se sastao sa Trampom i državnim sekretarom Markom Rubiom, piše Reuters.
Nakon sastanka sa Rubiom, objavljeni su snimci Netanijahuovog potpisivanja dokumenta o pristupanju Izraela komitetu. Netanijahu je kasnije na društvenoj mreži X potvrdio da je „potpisao pristupanje Izraela kao član Komiteta za mir". Nakon toga, sa Trampom je razgovarao o Iranu.
Komitet je rezolucijom Savieta bezbiednosti UN, usvojenom sredinom novembra, ovlašćen da uspostavi međunarodne stabilizacione snage u Gazi. Krhko primirje je počelo u regionu u oktobru prema Trampovom planu, koji su potpisali Izrael i palestinska militantna grupa Hamas.
Prema ovom planu, komitet je trebalo da nadgleda privremenu administraciju u Gazi. Tramp je potom objavio da će se komitet, kojim predsiedava, proširiti kako bi se bavio globalnim sukobima. Prvi sastanak komiteta biće održan 19. februara u Vašingtonu, a tema će biti rekonstrukcija Gaze.
Mnogi stručnjaci za ljudska prava nazvali su Trampovo vođstvo u odboru zaduženom za upravljanje stranom teritorijom sličnim kolonijalnoj strukturi. Očekuje se da će članstvo Izraela izazvati dalje kritike jer ne uključuje Palestince.
Zemlje su oprezno reagovale na Trampov poziv da se pridruži odboru, koji je pokrenut krajem januara. Mnogi stručnjaci su izrazili zabrinutost da bi odbor mogao da potkopa autoritet Ujedinjenih nacija. Dok su se neki od bliskoistočnih saveznika Vašingtona pridružili, mnogi tradicionalni zapadni saveznici su ostali po strani.
Primirje u Gazi je više puta kršeno, a najmanje 580 Palestinaca i četiri izraelska vojnika su ubijena od njegovog početka u oktobru, prema palestinskim i izraelskim podacima.
Sliedeća faza Trampovog plana za Gazu uključuje rješavanje složenih pitanja kao što su razoružanje Hamasa, što grupa dugo odbija da učini, dalje izraelsko povlačenje iz Gaze i raspoređivanje međunarodnih mirovnih snaga.
Više od 72.000 ljudi je ubijeno u izraelskim napadima na Gazu, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. Napad je izazvao krizu gladi i doveo do internog raseljavanja cjelokupnog stanovništva Pojasa Gaze.
Više stručnjaka za ljudska prava, naučnika i istraga UN navodi da je ovo genocid. Izrael svoje akcije naziva samoodbranom nakon napada militanata predvođenih Hamasom krajem 2023. godine, u kojima je ubijeno 1.200 ljudi i uzeto više od 250 talaca.

Izrael se pridružio Trampovom Odboru za mir

Žrijeb grupa za novo izdanje UEFA Lige nacija biće održan danas u Briselu, saopšteno je iz Fudbalskog saveza.
Fudbaleri Crne Gore ove godine igraće u Ligi C, a žrijeb čekaće iz prvog šešira.
U njemu su i Island, Albanija i Kazahstan i sa tim selekcijama se ne mogu naći sa njima u istoj grupi.
Mogući rivali iz drugog šešira su Finska, Slovačka, Bugarska i Jermenija, dok se u trećem nalaze Bjelorusija, Farska Ostrva, Kipar i Estonija.
Četvrti šešir će biti kompletiran nakon martovskih utakmica baraža i trenutno je sigurno da su u njemu Moldavija i San Marino.
Pobjednici baraž mečeva Letonija - Gibraltar i Luksemburg - Malta biće u četvrtom šeširu Lige C.
Grupna faza Lige nacije igraće se u septembru, oktobru i novembru ove godine.
Plej-of mečevi zakazani su za kraj marta naredne godine.

Danas žrijeb grupa Lige nacije

Prema najavama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa slabom mjestimičnom kišom u prvom dijelu dana, uglavnom u južnim i centralnim oblastima.
U drugom dijelu dana kiša će se intenzivirati i proširiće se na veći dio države.
Samo u višim planinskim predjelima na sjeveru moguć ja slab snijeg ili susnježica. U južnim oblastima poslijepodne su mjestimično moguće umjerene količine padavina.
Vjetar će biti slab do umjeren, na primorju i u sjevernim predjelima povremeno jak, pretežno južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od jedan do 11 stepeni, a najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Danas kišovito, temperatura do 15 stepeni

Top news

Emisija: Na kraju dana - Uvodnik - 11.02.2026.

Emisija: Na kraju dana -Bejto Šahmanović

Informativna emisija: 24 sata - 11.02.2026.

Informativna emisija: 24 sata - Andrija Klikovac

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas u Briselu da Arktik postaje sve važniji za zajedničku bezbjednost i da NATO treba kolektivno da preuzme veću odgovornost za sigurnost arktičkog regiona.
Evo teksta sa crticama (crtama) umjesto navodnika u upravnom govoru, u skladu s novinarskom praksom:
Rute je na konferenciji za novinare u Briselu rekao da članice NATO-a redovno sprovode vježbe na Arktiku, ističući da se time obezbjeđuje spremnost za borbu i djelovanje u svim uslovima.
— Suočeni sa pojačanim vojnim aktivnostima Rusije i rastućim interesovanjem Kine za daleki sjever, ključno je da uradimo više i zato smo pokrenuli misiju Arktička straža — kazao je Rute.
Dodao je da misija pokazuje posvećenost NATO-a obezbjeđivanju bezbjednosti Arktika i svih saveznika, te da joj je cilj sinhronizacija napora radi veće efikasnosti, kao i procjena potencijalnih izazova i bezbjednosnih praznina kako bi se one prevazišle.
— Ono što je zaista novo u vezi s tim jeste da ćemo po prvi put sve što radimo na Arktiku objediniti pod jednom komandom — rekao je generalni sekretar NATO-a uoči sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane članica Alijanse.
Ranije danas saopšteno je da NATO pokreće misiju Arktička straža, nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp prošle godine prijetio zauzimanjem te danske autonomne pokrajine, što je izazvalo tenzije među članicama vojnog saveza.
Rute je kazao da će na sjutrašnjem sastanku od ministara čuti kako saveznici sprovode odluke donesene na samitu u Hagu prošle godine, koje se odnose na povećanje izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto društvenog proizvoda i jačanje odbrambene industrije.
Istakao je da je neophodna odbrambena industrija koja može brzo da odgovori na potrebe zemalja NATO-a, što podrazumijeva veću proizvodnju, snažniji lanac snabdijevanja i usvajanje novih tehnologija.
— Da bi Evropa ostala bezbjedna, potrebna nam je bliska transatlantska saradnja, ali i povećanje investicija i preuzimanje veće odgovornosti — rekao je Rute.
Prema nedavno postignutom dogovoru o novoj raspodjeli rukovodećih dužnosti u strukturama Alijanse, Ujedinjeno Kraljevstvo će preuzeti Komandu združenih savezničkih snaga Norfolk (JFC Norfolk) u Virdžiniji, a Italija Komandu združenih snaga u Napulju, koje su trenutno obje pod komandom SAD.
Takođe, na čelu Komande združenih savezničkih snaga u holandskom Brunssumu, po sistemu rotacije, smjenjivaće se Njemačka i Poljska.
Podrška Ukrajini biće jedna od glavnih tema sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane, kao i neformalnog sastanka NATO–Ukrajina, na kojem će učestvovati ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ukrajina, kazao je Rute, ne može sama obezbijediti mir, zbog čega je podrška saveznika od ključnog značaja.
— Predsjednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da se neće slomiti — poručio je Rute.
Govoreći o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Rute je rekao da je u posljednjih šest mjeseci ostvaren veliki napredak i da postoje različiti elementi bezbjednosnih garancija, ali da je prethodno neophodno postići mirovni sporazum.
— Pitanje je da li su Rusi spremni da igraju po pravilima kako bismo mogli da okončamo ovaj rat tako da nikada više ne pokušaju da napadnu Ukrajinu — rekao je Rute.
Na pitanje novinara da li SAD šalju neku poruku NATO-u time što će na sjutrašnjem sastanku, umjesto ministra odbrane Pita Hegseta, učestvovati podsekretar Elbridž Kolbi, Rute je odgovorio da to ne znači ništa kada je riječ o angažmanu SAD u savezu, navodeći da je Kolbi veoma važan čovjek i da postoje vrlo intenzivne diskusije između NATO-a i Vašingtona.

Mugoša: Ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ne postoji na ovom bijelom svijetu

Šahmanović: Ja sam normalan građanin koji poštuje zakone ove države

Vraneš čeka prijedlog PES-a za direktora Direkcije za izgradnju i investicije

Gorčević: Sljedeće zatvaranje poglavlja prije kraja marta

Umjesto odgovornosti Šaranovića i Šćepanovića, sad se krivac traži u Jedinici za potrage CB Podgorica?!

Ćirović: Prije koncesije mora se ponovo procijeniti imovina Aerodroma

U KCCG pola godine se čeka na dopler krvnih sudova

Poslanici u ponedjeljak o neradnoj nedjelji

(VIDEO) Crnogorska specijalci osvojili 26. mjesto u Dubaiju: Najbolje vrijeme i rezultat od svih ekipa iz Evrope

Staračke naknade čekaju agrobudžet

Genetski kod trobojke

Izrael se pridružio Trampovom Odboru za mir

Danas žrijeb grupa Lige nacije

Treći put – stranputica koja se uvijek završi isto

AMSCG: Putevi mokri, mogući sitniji odroni

Danas kišovito, temperatura do 15 stepeni

VIP

Velike istraživačke priče

Evropa (ni)je daleko

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

Umjesto odgovornosti Šaranovića i Šćepanovića, sad se krivac traži u Jedinici za potrage CB Podgorica?!

Poslanici u ponedjeljak o neradnoj nedjelji

Gorčević: Sljedeće zatvaranje poglavlja prije kraja marta

Perić: Nema većine za skraćenje mandata Skupštini Podgorice

Staračke naknade čekaju agrobudžet

Ćirović: Prije koncesije mora se ponovo procijeniti imovina Aerodroma

Mugoša: Ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ne postoji na ovom bijelom svijetu

U KCCG pola godine se čeka na dopler krvnih sudova

(VIDEO) Crnogorska specijalci osvojili 26. mjesto u Dubaiju: Najbolje vrijeme i rezultat od svih ekipa iz Evrope

AMSCG: Putevi mokri, mogući sitniji odroni

Šahmanović: Ja sam normalan građanin koji poštuje zakone ove države

HRA: Bjekstvo Medenice je propust policije, očekujemo da se utvrdi ko je odgovoran

Za vikend kontrolisano 1.500 osoba, među njima 32 operativno–interesantna lica

Genetski kod trobojke

Treći put – stranputica koja se uvijek završi isto

Hrabro se broji

E televizija @ YouTube