UNICEF u 2026. godini nastavlja podršku hraniteljstvu, s posebnim fokusom na uspostavljanje prvog Centra za hraniteljstvo u Podgorici, poručuju iz te organizacije. Kako navode, cilj je osigurati sigurno porodično okruženje za djecu, pružiti bolju podršku hraniteljskim porodicama, te uspostaviti bolju kontrolu kvaliteta hraniteljstva.
U hraniteljskim porodicama u Crnoj Gori, prema podacima iz decembra prethodne godine, nalazi se 338 djece, od čega 251 u srodničkom hraniteljstvu, a u institucijama 78, navode iz UNICEF-a.
- U Crnoj Gori je tradicionalno razvijeno srodničko hraniteljstvo, što je dobro, međutim nije adekvatno razvijeno nesrodničko i ne postoje drugi vidovi hraniteljstva, specijalizovano hraniteljstvo – za djecu sa smetnjama u razvoju i urgentno hraniteljstvo – za djecu mlađu od tri godine, naročito bebe, koje ne smiju biti smještene u instituciju. Urgentno hraniteljstvo se odnosi i na djecu koja su žrtve nasilja i eksploatacije- kazala je Nada Đurović Martinović iz UNICEF-a.
Uzroci nerazvijenog nesrodničkog hraniteljstva su brojni – preopterećenost socijalnih radnika, nedovoljna podrška, ali i loša kontrola kvaliteta hraniteljstva, ističe Đurović Martinović.&nbsp;
- Ono što je pozitivno jeste što je u decembru 2024. god. usvojena prva Strategija deinstitucionalizacije i predviđa uspostavljanje prvog Centra za hraniteljstvo. Ministarstvo socijalnog staranja trenutno radi na izmjenama zakona kako bi se ova nova ustanova prepoznala i u zakonu. To je neophodno jer hraniteljstvo zahtijeva posebnu pažnju- kazala je Đurović Martinović.
U UNICEF-u vjeruju da će se zakoni izmijeniti u kratkom roku.
- Ministarstvo socijalnog staranja radi na pronalaženju lokacije, nakon čega će se zaposliti kadar i onda ćemo krenuti u obuku i promociju- istakla je Đurović Martinović.
Dijete može da ostvari pun potencijal ako raste u stimulativnom porodičnom okruženju, poručuju iz UNICEF-a. Krajnji cilj je, zaključuju, da nijedno dijete ne bude u institucionalnom smještaju.

U Crnoj Gori 338 djece se nalazi u hraniteljskim porodicama, potreban razvoj nesrodničkog hraniteljstva

Ne postoji nikakvo istorijsko utemeljenje da trobojke koje se ističu po Crnoj Gori, pa i ona na Žabljaku, imaju ikakve veze sa crnogorskim nasljeđem -rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, istoričar Adnan Prekić.
Način na koji institucije djeluju, kaže Prekić, u slučaju nestalog spomenika četničkog komandanta i zločinca Pavla Đurišića, je jasna poruka kakav je odnos društva i zvanične politike prema Pavlu Đurišiću.
- Radi se o jednom ratnom zločincu, o čovjeku koji je bio saradnik okupatora, o nekome ko je napravio prelaz od navodnog borca za srpsku stvar do nekoga ko je bio pod komandom Anta Pavelića i ustaških snaga sa kojima je zajedno pravio koaliciju i sa kojima je zajedno pokušavao da napusti teritoriju tadašnje Jugoslavije i sa te naučne, kritičke istoriografije je jasno o kakvom tipu ličnosti se radi- rekao je Prekić.
Kaže da je glorifikacija ličnosti i djela Pavla Đurišića nasljeđe politike sa takozvane konferencije u Šahovićima, podsjeća on, održane krajem decembra 1942. godine kojom su definisani strateški ciljevi četničkog pokreta u Crnoj Gori.
- To je, po meni, politika kontinuiteta koju na neki način možete pratiti sa onim što se dešavalo krajem osamdesetih godina i početkom devedesetih kroz čuvene programe od ,,Srpskog memoranduma” pa do stotina hiljada zločina i žrtava koje su se desile na prostoru bivše države tokom devedesetih godina i konačno to je nasljeđe politike koja je završila na osuđeničkoj klupi Haškog tribunala- istakao je Prekić.
Smatra da priča o isticanju trobojke na zgradi SO Žabljak ima dva dijela, pravni i identitetski koji se odnosi na nasljeđe, te smatra da se radi o zloupotebi prošlosti i političkom pitanju i negiranju savremenog identiteta Crne Gore. 
- O pravnom dijelu se dosta govorilo u prethodnom periodu i tu je situacija potpuno jasna - nezakonito je isticanje prije sve te zastave, a sa druge strane Zakon o isticanju simbola je potpuno jasan i on definiše kriterijume na koji način oni treba da se ističu i kako. Ta trobojka je apsolutno nezakonito na svim onim mjestima na kojima se nalazi na prostoru Crne Gore i to je ta jedna pravna priča i ona je potpuno jasno, ali nažalost za to, kao i mnoge druge stvari u državi nemamo poštovanje onoga što je slovo zakona. Druga strana je identitetska priča i priča koja se odnosi na nasljeđe te trobojke, prije svega moram da kažem da su i tu stvari dosta jasne, ne postoji nikakvo istorijsko utemeljenje da zastava koju ti ljudi ističu ima ikakve veze sa nasljeđem Crne Gore, oni se pozivaju na razne stvari koje nemaju nikakvo utemeljenje. Podsjetiću vas da jedini zvanični dokument koji negdje normira postojanje te trobojke je Ustav Crne Gore iz 1905. godine, međutim ni u tom Ustavu se ne govori o zastavi, govori se o narodnim bojama i tu se kaže da su narodne boje crvena, bijela i plavetna. Kada govorimo o onome što je zakonom normirano o državnim simbolima tu takođe imamo normu koja govori o istorijskim simbolima ponovo u tim simbolima nema trobojke koja se vidi na crnogorskim institucijama, kako izgleda ta trobojka mogu svi da vide kada pođu u Narodni muzej Crne Gore u dvorac kralja Nikole, odmah pored ulaza sa lijeve strane postoji ta zastava i ona nema nikakve veze sa onim što su zastave koje se ističu- naglasio je Prekić.
Vjeruje da se forsiranjem identitetskih pitanja želi postići objedinjavanje biračkog tijela i homogenizacija ljudi, jer spadaju u duboko emotivna pitanja po svakog pojedinca i lako ih odvoje od realnih problema crnogorskog društva.
- Ja uopšte ne mislim da u Crnoj Gori postoji uslovno rečeno neka podjela po tim pitanjima, svako pluralističko društvo, a mislim da je takvo i crnogorsko, ima određene vrste podjela, međutim ovdje se upravo ta pitanja zloupotrebljavaju i najviše zloupotrebljavaju od onih koji se navodno pozivaju na neka pomirenja, koji se navodno pozivaju na neku slogu, ili, kako oni to često vole da kažu, neku vrstu sabornosti i mislim da je u tom dijelu apsolutno jasno šta je funkcija i kakva je interpretacija ovih identitetskih pitanja- istakao je Prekić.
Osvrnuvši se na volontiranje popova Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu Crne Gore istoričar kaže da je to pokazatelj nepoštovanja temeljnih vrijednosti Ustava Crne Gore.
- To potvrđuje tezu da nakon 2020. godine imamo snažan pritisak i snažan upliv ne samo ove, nego i mnogih drugih vjerskih zajednica u javni prostor, i sve ono što su neke stvari gdje vjerskim zajednicama apsolutno nema mjesta. Ja sam apsolutno siguran da u Državnom arhivu Crne Gore postoji dovoljno kompetentnih i kvalifikovanih ljudi koji nece dozvoliti bilo kakvu zloupotrebu ove vrste, međutim sama činjenica mi svjedočimo ovoj vrsti klerikalizacije društva govori u kakvom smo mi problemu i ti problemi su vidljivi na svakom koraku - rekao je Prekić.
Kaže da je ,,srpski svet” politika kontinuiteta koja pretenduje da preoblikuje i prisvoji sve ono što je Crna Gora i važno je, poručuje on, na koji način građanska Crna Gora reaguje na tu politiku.
- Nedostatak adekvatne reakcije i nedostatak onoga što su pravi načini oblikovanja odgovora na te vrste izazova daje prostora tim politikama da one imaju određeni uticaj u crnogorskom društvu- zaključio je Prekić.

Prekić: Isticanje trobojke zloupotreba prošlosti i negiranje savremenog identiteta Crne Gore

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno i u većem dijelu kišovito.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u višim planinskim predjelima na sjeveru padaće snijeg i susnježica.&nbsp;
&nbsp;U južnim i centralnim predjelima ima uslova za povremene pljuskove ponegdje i grmljavinu i u ovim blastima su ponegdje moguće umjerene do obilne količine padavina.&nbsp;
&nbsp;Krajem dana ili tokom noći padavine će uglavnom prestati. Vjetar slab do umjeren južni, tokom dana u skretanju na sjeverni i u pojačanju.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Sjutra oblačno i kišovito, do 14 stepeni

Iako je Ustavni sud Crne Gore ukinuo neradnu nedjelju, veliki lanci marketa sjutra neće raditi, kazali su Portalu ETV zaposleni u tri najveća lanca marketa u Podgorici.&nbsp;
Tako će i ova nedjelja biti neradna. 
 
Neradna nedjelja uvedena je 2019. godine.
Podsjetimo, Ustavni sud Crne Gore ukinuo je nedavno odredbe člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, čime prestaje da važi zabrana obavljanja trgovine na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. 
 
 
Ustavni sud je, kako se navodi, u sastavu predsjednice Snežane Armenko i sudija Jovana Jovanovića, Desanke Lopičić, dr Nikole Mugoše, Faruka Resulbegovića i Momirke Tešić, na sjednici održanoj 28. januara 2026. godine, donio odluku o ukidanju spornih odredbi. 
 
 
- Ukidanim članom 35a bilo je propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, uz izuzetke koji su se odnosili na apoteke, specijalizovane prodavnice, benzinske stanice, pijace, štandove i druga posebno navedena prodajna mjesta- navedeno je u dokumentu. 
 
 
Ustavni sud je, nakon razmatranja sadržine osporenih odredaba, utvrdio da nijesu u saglasnosti sa Ustavom i da su se stekli uslovi za njihovo ukidanje.

Trgovine sjutra neće raditi, neradna nedjelja i dalje na snazi

Konsultantska kuća Fidelity consulting oglasila se povodom izjave ministarke javnih radova Majde Adžović da će uskoro početi radovi na bulevaru koji bi trebalo da prolazi kroz Velje brdo, buduće naselje u Podgorici.
- Imate promjenu u samom javnom diskursu. Više nije rasprava hoće li se Velje brdo desiti, nego kada će se desiti. Pošto je očigledno da će se tokom 2026. godine desiti štošta što se tiče samog projekta onda smo ušli u sitne detalje- kazala je Adžović juče u emisiji „Okvir“ na TVCG.&nbsp;
Dodala je da paralelno teče proces izrade pravila za dodjelu prvih stanova i načina finansiranja.&nbsp;
- Tako da zaista možemo očekivati da tokom 2026. godine, u odnosu na prvu zgradu koja će već biti započeta, imamo i sproveden proces u smislu dodjele tih stanova i, kako je kolega Slaven Radonović najavio, zaključivanje ugovora po principu ‘ključ u ruke'- kazala je Adžović.
<h2>Nelogičnosti, tehničke greške, nedefinisane stavke...</h2>
U Fidelitiju su koristeći &nbsp;Tendering.me AI sistem za forenzičku analizu javnih nabavki, analizirali javnu nabavku br. 106546: „Izvođenje radova na izgradnji Bulevara Velje brdo sa pratećom infrastrukturom – pripremni radovi“.
- Indeks rizika: 85% i procijenjeno preplaćivanje u odnosu na realnu cijenu od 482.498 eura, odnosno +25,8% iznad tržišnih cijena. Drugim riječima: AI procjenjuje da će skoro pola miliona eura viška naših para će otići nekome u pdže (šatrovački od džep, hehe)- objasnili su oni.
Napominju da se za taj novac mogla sanirati mreža lokalnih puteva (5–10 km) ili izgraditi manji javni objekat, kao što su vrtić ili ambulanta u ruralnom području.
Kako su naveli u objavi na mreži X, ključni problemi koje je sa pomenutom javnom nabavkom detektovala analiza Tendering su sljedeći:
• Nelogična debljina skidanja humusa (80 cm): u praksi se humus skida 15–30 cm. Skidanje 80 cm znači ili uklanjanje kvalitetnog materijala ili vještačko uvećanje količina – i cijene.
• Isključiva kategorizacija iskopa kao V kategorija (stijena): Preko 73.000 m³ iskopa definisano je kao „V kategorija“ (tvrda stijena). Statistički je gotovo nemoguće da na trasi od 5,5 km ne postoji nijedan segment III ili IV kategorije. Ako se na terenu pokaže da je tlo „mekše“, izvođač ostvaruje ekstra profit jer naplaćuje skuplju kategoriju.
• Nedefinisana širina zahvata kod raščišćavanja terena: Raščišćavanje je dato u kilometrima, bez definisane širine pojasa. Time se onemogućava realna provjera cijene po m² i ostavlja prostor za manipulaciju obimom radova.
• Tehnička greška u specifikaciji modula stišljivosti: Naveden je Ms = 500 N/m², što je tehnički besmisleno mala vrijednost. Standardi su višestruko veći. Ovo ukazuje da tehnička dokumentacija nije prošla ozbiljnu stručnu kontrolu.
<h2>Da li su cijene zasnovane na „kreativnom inženjeringu“?</h2>
Ne samo to, dodaju iz Fidelitija, njihov alat je detektovao potencijalne povrede Zakona o javnim nabavkama:
• Načelo ekonomičnosti i efikasnosti (čl. 26 i 82 ZJN): Cijena od gotovo 1,9 miliona eura za pripremne i zemljane radove zahtijeva ozbiljno obrazloženje metodologije procjene. Postavlja se pitanje: da li su cijene zasnovane na realnom tržištu ili na „kreativnom inženjeringu“?
• Načelo jednakog tretmana (čl. 88 ZJN): Dvije stavke za iskop V kategorije imaju gotovo identičan opis, sa nejasnim razlikama. Ovo otvara prostor za dupliranje naplate istih radova.
• Načelo konkurencije (čl. 7 i 9 ZJN): Fiksne udaljenosti transporta materijala (10 km i 15 km), bez mogućnosti „najbliže deponije“, mogu favorizovati ponuđače koji već imaju logistiku na tim lokacijama.
• Smjernice Ministarstva finansija (2023. godina): Za ovako visoku vrijednost nabavke mora postojati dokumentovan „revizorski trag“ procjene – minimum tri izvora (istorijski podaci, tržišne ponude, cjenovnici). U ovom slučaju, osnova za iznos od 1.867.498 EUR ostaje netransparentna.
„Problem Veljeg brda nije samo urbanizam, nije samo socijalna politika, već i elementarna kontrola javnog novca. Dok se javnosti plasiraju priče o „prvim prijavljenima“, u pozadini se crtaju stavke koje imaju sve karakteristike sistemskog napumpavanja cijena. Ako je ovo „razvoj“, onda je jedino što se sigurno razvija, tolerancija na netransparentno trošenje javnog novca“, zaključili su iz Fidelitija.

Fidelity o bulevaru kroz naselje Velje brdo: Pola miliona eura viška naših para će otići nekome u džep

Neznatan rast indeksa i milionski promet zbog prodaje akcija Instituta “Simo Milošević”, obilježili su ovu sedmicu na Montenegroberzi.
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10 i indeks MONEX, neznatno su ojačali na 1.193,63 boda, odnosno 18.552,21 poen.
&nbsp;Promet je u odnosu na prošlosedmični bio 190 puta veći i iznosio je 9,88 miliona EUR.
&nbsp;Najveće učešće u prometu imale su akcije Instituta, kojih je u utorak prodato 63,46 hiljada za 9,83 miliona EUR. Pojedinačna cijena po akciji je iznosila 154,9 EUR.
&nbsp;Institut je, nakon završenog prvog kruga dokapitalizacije te kompanije, pozvao sve zainteresovane investitore da kupe preostalih 77,16 hiljada akcija, pojedinačne nominalne vrijednosti 154,9 EUR po dionici.
&nbsp;Javna ponuda traje 30 dana od dana objavljivanja oglasa o javnom pozivu za upis i uplatu akcija.
&nbsp;Vlada je sredinom maja usvojila informaciju o Planu restrukturiranja Instituta, kojim je predviđeno da se dospjele obaveze od 21,44 miliona EUR izmire sredstvima od dokapitalizacije kompanije. Dokapitalizacija se realizuje u dva kruga, na osnovu odluke Skupštine akcionara i biće otvorena za sve dioničare.
&nbsp;Od 1. do 30. januara trajao je postupak preče kupovine akcija Instituta za postojeće akcionare. U tom periodu su postojeći akcionari Instituta upisali i uplatili 74,9 hiljada akcija pojedinačne nominalne vrijednosti 154,9 EUR po dionici.&nbsp;
&nbsp;Institut je u ponedjeljak otvorio kapije novijeg djela za rehabilitaciju osiguranika crnogorskog Fonda zdravstva i goste Praznika mimoze.
&nbsp;Ove sedmice porasla je akcija Otrantkomerca deset odsto na 4,95 EUR, Zetatransa sedam odsto na 1,2, Elektrprivrede 1,4 odsto na 5,65 EUR i Plantaža 0,6 odsto na 17,2 centa.
&nbsp;Gubili su Izbor Bar 20 odsto na 0,4 centa i Crnogorski elektroprenosni sistem 0,8 odsto na 1,21 EUR.
&nbsp;Nepromijenjenu cijenu akcije zadržali su Jugopetrol 15,8 EUR, PLC Morača pet, Crnogorski Telekom 2,3 EUR i Mješovito Herceg Novi 50 centi.
&nbsp;Iz EPCG su ove sedmice saopštili da je prosječan januarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 53,52 EUR.
&nbsp;Takođe, Odbor direktora EPCG odlučio je da nastavi sa popustima na račune za električnu energiju za sve redovne kupce članove Zlatnog tima koji nemaju dugovanja po osnovu utrošene struje.
&nbsp;Popust važi za obračunske periode sa potrošnjom do 500 kilovat sati (kWh), a odluka se primjenjuje od 1. januara i važi do 31. decembra.
&nbsp;- Domaćinstvima koja su članovi Zlatnog tima i čija potrošnja u obračunskom periodu ne prelazi 500 kWh, odobrava se popust od 38 odsto na račun za aktivnu električnu energiju. Ostala domaćinstva bez dugovanja, sa potrošnjom do 500 kWh, dobijaju popust od 21,5 odsto na vrijednost obračunate aktivne električne energije- objasnili su iz EPCG.
&nbsp;Takođe, Službeni list Crne Gore objavio je odluku Ustavnog suda o ukidanju neradne nedjelje u trgovinama, ali su trgovački lanci najavili da sjutra ipak neće otvarati prodavnice.

Montenegroberza: Milionski promet zbog prodaje akcija Instituta

&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Evropa (ni)je daleko

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

,,U formalno-pravnom smislu, kad država krene – kukala vam majka”. Tom rečenicom je šef poslaničkog kluba Demokrata, ,,megatrend pravnik” Boris Bogdanović, pokazao je da ne zna razliku između otvorene prijetnje i pravno valjanog iskaza. &nbsp; Zato je skupštinsku govornicu iskoristio da – kada govori o vetingu u policiji – vrlo nervozno najavljuje politički progon. Istini za volju, ima razloga za nervozu Demokrata: čelnici bezbjednosnog sektora se ovih sedmica suočavaju sa teškim pitanjem - kako pravno dovesti do kraja započete disciplinske postupke? &nbsp; Na to pitanje za sada nemaju odgovor ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović koji su inicirali akciju ,,Značka” – čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZ DOKAZA &nbsp; Tužioci koji su pokrenuli disciplinske postupke nijesu predočili advokatima policijskih službenika povrede radnih dužnosti. &nbsp; Ogovornost za nedostatak dokaza sada prebacuju na Komisiju za bezbjednosne provjere Ministarstva unutrašnjih poslova koju je formirao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Disciplinska tužiteljka Milena Pajović i Disciplinska komisija MUP-a na čijem je čelu Ljubica Damjanović - u namjeri da pred advokatima prikriju vlastitu odgovornost za pokrenute postupke - od Komisije za bezbjednosne provjere zahtijevaju dokaze i obrazloženje na osnovu čega su sačinili svoje operativne izvještaje. I, suštinski, na Komisiju MUP-a pokušavaju da prebace odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović"> <figcaption>KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Većina disciplinskih postupaka još su u fazi izvođenja i prezentovanja dokaza, što je u opisu posla disciplinske tužiteljke Pajović i Disciplinske komisije . No, problem je što dokaza nema i, kako se bliži okončanje dokaznog postupka i dolazi faza završnih riječi u disciplinskim postupcima, u MUP-u i Upravi policije se nataložila &nbsp;velika nervoza. Ispostavlja se da su, umjesto opipljivih dokaza, stavovi Komisije praktično jedini razlog za veting koji Demokrate sprovode. To sada dovodi u opasnost započeti veting, odnosno &nbsp;kao obračun sa politički nepodobnim policijskim službenicima: ispostavlja se da - osim nekoliko izuzetaka korumpiranih policijskih službenika, veting Demokrata u većini slučajeva ima - isključivo političke motive. &nbsp;&nbsp; TAKTIKA: ZASTARA POSTUPAKA &nbsp; Očito u problemu sa okončanjem disciplinskih postupaka, tužiteljka Pajovoić i predsjednica Disciplinske komisje Damjanović su tražili da se na pojedinim ročištima pojave raniji predsjednik Komisije Darko Vujović i aktuelna predsjednica komisije za bezbjednosne provjere Ljiljana Zejak – i to u svojstvu &nbsp;svjedoka - kako bi objasnili na osnovu čega su potpisali operativne izvještaje koje ne prate materijalni, personalni dokazi i činjenice. Izvori iz MUP tvrde da je Šaranović naložio da se sadašnji i bivši čelnik Komisije ipak ne pojavljuju kao svjedoci u disciplinskom postupku. U tom slučaju, Disciplinska komisija je prinuđena da odgodi da, zbog nedostatka dokaznog materijala, završne faze u disciplinskim postupcima i odogovlači. &nbsp; Cilj ove taktike je - zastarijevanje postupaka koji ne mogu da se okončaju razrešenjem dužnosti policijskih službenika. Dvogodišnja suspenzija – procjenjuju Šaranović i Šćepanović – mnoge policajce će natjerati na samovoljni odlazak iz službe u kojoj nemaju šansu za napredovanje. &nbsp; To neće zaustaviti Demokrate da dalje pokušavaju da čiste policiju od politički nepodobnih. Objavama o vetingu i otvaranjem disciplinskih postupaka, Demokrate pokušavaju da bilduju svoj posrnuli politički rejting. I ne interesuje ih što, kad sve okonča ili nastupi zastara, targetirai policijski službenici mogu dobiti impozantne novce iz državnog budžeta kroz odštetne zahtjeve. &nbsp; SLUČAJ VELJOVIĆ...&nbsp; Politička ostrašćenost i namjera čišćenja politički nepodobnih se najbolje primjećuje u slučaju disciplisnkog postupka protiv Tamare Veljović, policijske službenice i supruge Veselina Veljovića, bivšeg direktora Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43" data-rendition-name="original" width="883" height="496" loading="lazy" alt="NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića"> <figcaption>NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Tamara Veljović je odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, a na prijedlog njenog neposrednog starješine, 28. aprila ove godine privremeno udaljena s posla, do okončanja disciplinskog postupka koji se protiv nje pokreće. &nbsp; Ali, to je bilo drugo rješenje minsitra Šaranovića. Prvobitnu odluku o privremenom udaljenju Veljović s posla, od 17. februara ove godine glatko je poništila Komisija za žalbe Vlade Crne Gore. I to nakon žalbe koju je podnio pravni zastpunik Tamare Veljović, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; To je, kažu izvori iz policije, ražestilo ekipu Demokrata i napravljen je jak politički pritisak ka članove Komisije za žalbe. Ta je akcija urodila plodom, a onda je sve teklo kako je ministar Šaranović zamislio: nakon njegovog ponovljenog rješenja o privremenom udaljenju Tamare Veljović sa posla u Upravi policije, i nakon ponovljene žalbe advokata Volkova – Komisija za žalbe je ovog puta odbacila primjedbe na Šaranovićevu odluku. &nbsp; Dakle: u ponovljenom postupku, iako je bio isti slučaj, premda i dalje nije bilo konkretnih razloga za udaljenje Tamare Veljović – Vladina komisja je promijenila mišljenje i sada će o svemu odlučivati Upravni sud. &nbsp; A koliko je bio zasnovan bio progon poakzuje detalj iz Rješenja od 28. aprila koje potpisuje ministar Danilo Šaranović: ,,Prisustvo imenovane Tamare Veljović dovodi u pitanje samu zakonitost rada organa. Prednje posebno kada se uzme u obzir činjenica da je supružnik lice koje se sumnjiči za kriminalno udruživanje...” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić "> <figcaption>ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...I SLUČAJ KAŽANEGRA-STANIŠIĆ Jasno je: nakon više od dvije decenije rada, Tamara Veljović ne može da ostane u policijskoj službi zato što se protiv njenog supruga, Veselina Veljovića, vodi krivični postupak?! &nbsp; Postupak protiv Veselina Veljovića je u toku i Uprava policije bi, poštujući zakone i Ustav, morala da poštuje i - prezumpciju nevinosti. Očito je, međutim, da to nijesu željeli u ovom slučaju. Pa izgleda da su, kada Demokrate Alekse Bečića izvode politički veting, neki policijski službenici jednakiji od drugih. &nbsp; Tako Tamara Veljović dobija mjeru udaljenja s posla, a Dragana Kažanegra Stanišić, državna sekretarka u MUP-u može da bude na funkcionerskom položaju, može i da ima i pristup tajnim podacima, iako je njen suprug, Šakoje Stanišić, svojevremeno bio uhapšen zbog nelegalnog posjedovanja oružja i osuđen na 45 dana. &nbsp; Bilo bi poželjno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović objasni dvojne standarde. Kako to da je Tamara Veljović privremeno udaljena sa policijskog posla iako njen suprug nije osuđen, a istovremeno Dragana Kažanegra Stanišić čvrsto drži pouziciju državne sekretarke iako je njen suprug osuđen i odležao zatvorsku kaznu? &nbsp; Ministar se neće oglašavati, ali odgovor je jasan: Kažanegra Stanišić je članica partije Demokratska Crna Gora i zato je izgleda - jednakija od Tamare Veljović. Te činjenice – bolje od bilo kog komentara – otkrivaju pravu političu pozadinu i zakonsku neosnovanost, ali i etičnost vetinga u Ministarstvu unutrašnjih psolova i Upravi policije koji sprovode Demokrate Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Frontpage topic

Autobus koji je danas učestvovao u saobraćajnoj nesreći na Grahovu prevozio je fudbalere FK Igalo. Bilo je planirano da igraju prijateljsku utakmicu protiv FK Budućnost u Podgorici.
Niko u autobusu nije povrijeđen u udesu, potvrdili su za RTCG iz kluba.&nbsp;
Utakmica planirana za danas je otkazana.&nbsp;
Podsjećamo, u mjestu Grahovo danas oko 14.25 časova došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je stradala jedna osoba.&nbsp;

Autobus koji je učestvovao u udesu na Grahovu prevozio fudbalere FK Igalo

Policija u Nikšiću pronašla maloljetnika starog 13 godina koji se prije nekoliko dana udaljio iz JU Centra za djecu i mlade „Ljubović“ u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su danas maloljetno lice staro 13 godina iz Nikšića, koje se prije nekoliko dana udaljilo iz JU Centra za djecu i mlade „Ljubović“ u Podgorici- navodi se u saopštenju.
Dječak je pronađen u Nikšiću, a potom je doveden u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić. Policija će dalje mjere i radnje preduzimati u saradnji sa JU Centar za djecu i mlade „Ljubović“ čiji je on štićenik.
- Maloljetnik star 13 godina udaljio se iz Centra „Ljubović“ 10.02.2026. godine, nakon čega je događaj prijavljen Policiji i od kada su policijski službenici preduzimali aktivnosti na njegovom pronalasku koje su danas uspješno okončane- kazali su iz policije,

Nikšić: Pronađen trinaestogodišnji dječak za kojim se tragalo nekoliko dana

U mjestu Grahovo danas je došlo do saobraćajne nesreće u kojoj je stradala jedna osoba.
To je potvrđeno Portalu RTCG iz policije.
Prema prvim, ali još nepotvrđenim informacijama, došlo je do sudara autobusa i automobila.&nbsp;
&nbsp;Saobraćaj se preusmjerava preko lokalnog puta a u toku je uviđaj.

Udes na Grahovu, stradala jedna osoba

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/evropska-unija-se-ne-plasi-prosirenja-plasi-se-uvoza-nestabilnosti">Antenu M </a>piše: Admiral Dragan Samardžić
Izjava Fridriha Merca na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji da Evropska unija „ne želi da izgubi Zapadni Balkan“, uz upozorenje da je „slon u sobi“ način odlučivanja konsenzusom, mnogo je više od diplomatske poruke. Ona otkriva rastuću stratešku zabrinutost unutar Evrope - dublji strukturni pomak ka fazi strateške konsolidacije. Unija je državama regiona obećala članstvo, ali istovremeno postaje svjesna da bez ozbiljnih institucionalnih reformi rizikuje sopstvenu funkcionalnost i sposobnost strateškog djelovanja.
Zato se sve ozbiljnije nameće dilema: da li je moguće proširenje prije reforme načina odlučivanja - ili će upravo proširenje natjerati EU da se reformiše?
Realnost vjerovatno leži između.
Sve je izvjesnije da klasičnog proširenja neće biti. Umjesto toga, Evropa će tražiti model koji istovremeno čuva funkcionalnost Unije i otvara vrata novim članicama - bilo kroz fazno članstvo, ograničeno pravo veta ili širu primjenu odlučivanja kvalifikovanom većinom. Ono što je posebno važno jeste promjena paradigme: proširenje više nije samo birokratski proces - ono postaje pitanje evropske bezbjednosti i geopolitičkog kredibiliteta u sve neizvjesnijem međunarodnom okruženju.
Dok EU preispituje sopstvenu sposobnost da prima nove članice bez ugrožavanja unutrašnje kohezije, države kandidati suočavaju se sa jednako zahtjevnim testom - testom stvarne institucionalne zrelosti. U tom kontekstu, normativni napredak i formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja nesumnjivo imaju svoju vrijednost. Iskustvo evropskih integracija jasno pokazuje: zakoni se mogu usvojiti brzo, ali institucije se grade sporo. Zato sve izraženiji nesklad između normativnog okvira i njegove dosljedne primjene postaje jedan od ključnih izazova kredibiliteta svake države kandidata.
Posebnu zabrinutost u crnogorskom kontekstu izazivaju učestali propusti unutar bezbjednosnog sektora, kao i percepcija nedovoljne usklađenosti između njegovog djelovanja i postupanja pravosudnih institucija. Bez čvrste sinergije policije, tužilaštva, sudstva i obavještajno-bezbjednosnog sektora nema ni efikasne borbe protiv organizovanog kriminala, ni održivog jačanja vladavine prava - a bez toga nema ni suštinske integracije u evropski pravni i bezbjednosni prostor. Upravo zato će Poglavlja 23 i 24 predstavljati najpouzdaniji lakmus test stvarne spremnosti za članstvo. Ta poglavlja ne mjere brzinu reformi - već njihovu dubinu, održivost i nepovratnost. U završnoj fazi evropskih integracija, države se ne procjenjuju po zakonima koje usvajaju, već po sistemima koji moraju funkcionisati i kada su pod pritiskom.
Istovremeno, dodatni rizik za strateški tempo integracija predstavlja učestalo vraćanje identitetskih i polarizujućih tema u središte političkog života. Takvi obrasci gotovo po pravilu rasipaju institucionalnu energiju, produbljuju društvene podjele i skreću fokus sa reformi koje zahtijevaju kontinuitet, političku disciplinu i širok društveni konsenzus.
Za Crnu Goru, koja se sve češće prepoznaje kao najizgledniji kandidat za članstvo, ovo može biti geopolitički prozor prilike koji se ne otvara često. Upravo takve geopolitičke okolnosti najjasnije razdvajaju formalni napredak od stvarne spremnosti države da funkcioniše unutar složene evropske bezbjednosne i institucionalne arhitekture.
Možda je zato danas važnije nego ikada izbjeći samozadovoljstvo. Jer tempo evropskog puta ne određuje broj usvojenih zakona - već snaga institucija koje te zakone dosljedno primjenjuju. U vremenu rastućih bezbjednosnih izazova, Evropa će države primate na osnovu dokazane institucionalne pouzdanosti – ne na osnovu obećanja. Države koje to razumiju prepoznaju priliku. Države koje je propuste dugo čekaju novu.
Na kraju evropskog puta ne ulaze države koje najbrže zatvaraju poglavlja - već one koje najpouzdanije funkcionišu.

Evropska unija se ne plaši proširenja — plaši se uvoza nestabilnosti

U Kraljevini Jugoslaviji, nakon ukidanja vjekovima autokefalne Crnogorske crkve (što se bespravno zbilo 1920. godine) objavljivani su važni istorijski spisi, izvori, monografije, udžbenici..., iz oblasti teoloških nauka, kanonistike, istoriografije i jurisprudencije, pravoslavnog crkvenog prava, istorije pomjesnih crkava itd, i to od strane referentnih naučnih ličnosti, pedagoga, prosvjetara.
Publikovana su djela, koja jasno govore o istorijskoj autokefalnosti (nezavisnosti i samostalnosti) Crnogorske crkve, odnosno, Crnogorske mitropolije, čije je vjekovno sjedište bilo na Cetinju.
U tom smislu, ovom prigodom, citiramo jednu važnu knjigu, koja je bila udžbenik u okviru zvaničnog prosvjetnog sistema ondašnje države,iz 1940. godine, a štampana je u Beogradu, te koja o tome uvjerljivo i agrumentovano svjedoči.
Naime, Jevrem Igumanović, profesor Ženske gimnazije "Kraljice Marije" u Beogradu i Dušan Petrović, profesor Devete muške gimnazije u Beogradu, koji je bio i doktor nauka, su 1940. godine u Beogradu, objavili udžbenik pod naslovom „Istorija Srpske pravoslavne crkve za više razrede srednjih i stručnih škola".
Na naslovnoj strani navedene knjige piše i sljedeće: "Po odobrenju Svetog arh. sinoda Br. 2182/3ap. 624 od 11. marta 1904 g. i preporuci Glavnog prosvetnog saveta Sbr 1473/39 od 22. juna 1940 g. gospodin Ministar prosvete, odlukom svojom IV Br. 6054 od 23. jula 1940 g. odobrio je ovaj udžbenik za više razrede srednjih i stručnih škola".
U toj knjizi navedeni autori jasno navode autokefalnost Crnogorske crkve (Crnogorske mitropolije) precizirajući, na strani 118 navedenog djela, da je, kako konstatuju... „samostalnost Cetinjske mitropolije priznao kasnije (za Petra I Petrovića), ruski Sinod, a uskoro poslije toga i Carigradska patrijaršija".

Adžić: Srpski profesori 1940. u Beogradu pisali o autokefalnosti Crnogorske crkve

13.02.
15:01h
Ih, kakva bi bila objava Demokrate M. Lekovića kojom, uz fotku na kojoj smo Mijajlović, Barović i ja, da je iza "ih" stavio zarez, pa nastavio…
Ovako, učiteljica bi, nakon što uskličnikom počinje rečenicu ne stavivši elementarnu interpunkciju, rekla "Ajde u dvorište, zanimaj se basketom, pogledaj usput da nisu na igralištu Mijajlović i Barović. I advokat".
 
Ih, ne stiže MVP (Barović), a bio naručen sinoć od Šaranovića baš u momentu kada je Medenica in vivo htio da ga pozdravi. 

Ih, kakva bi mafija bila ETV da se M. M. tako javio u lajvu i pozdravio dotičnog. 

Sve specijalne snage bile bi jutros oko te medijske kuće. 

Master kvartu se prići ne bi moglo od snaga bezbjednosti. 

Mijajlovića bi jutros iznova uhapsili i vezanog spustili sprat niže. U Spužu. 

Ih, kako je poslanik pogodio da će Barović biti uhapšen. 

Ih, njegovoga jada danas. 

Eh, badava je kopao po arhivi tražeći fotku koju je objavio. 

Ih, kako su mi Demokrate pale na pamet kada je Barović sa tompusom u ustima pošao put kuće.

Eh, kako me politika Demokrata podsjeća na odlomak iz Šekspirovog “Kralja Lira”.
 
I to onda kada kao pomahnitali bolesnik, koji ubija svog ljekara, Kralj zbog srčanosti grofa od Kenta, ovoga osudi na progonstvo.

Grof u progonstvo, Barović doma, neće ni Mijajlović dugo tamo gdje je. 

Ko će igrati basket jednoga dana, znate gdje, ne zna se. 

Mada, mogu da budu i oni koji nemaju baš visine za tu igru. 

P.S: Dugo studiranje dobro je za kondiciju, a loše po narav.

Ih i eh

Sinoć u hotelu Plaza u Ulcinju uz učešće preko 100 delegatkinja zvanično je formiran Forum žena Građanskog pokreta URA Ulcinj, za čiju predsjednicu je izabrana Arijana Kurmemović, saopšteno je iz te partije.
Za potpredsjednice Foruma žena URA Ulcinj izabrane su Biljana Bevenja, Paše Dragovoja, Aferdita Gorana i Hristina Dragović, dok je za sekretarku izabrana Merisa Alić.
Iz ulcinjske Ure su saopštili da je formiranje Foruma žena od strane njihovog opštinskog odbora snažan i organizovan iskorak ka većem učešću žena u društvenim i političkim procesima u njihovom gradu.
- Posebno nas ohrabruje činjenica da je osnivačkoj sjednici prisustvovalo preko 100 žena iz našeg grada. Ovo jasno pokazuje koliko je tema rodne ravnopravnosti važna, koliko postoji potreba za organizovanim djelovanjem, ali i koliko žena ima volju, energiju i odlučnost da svojim znanjem i angažmanom doprinese pozitivnim promjenama u zajednici- istakli su iz URA Ulcinj.
Sa Kongresa je poručeno da će Forum žena URA Ulcinj biti prostor za solidarnost, podršku i konkretne inicijative usmjerene ka unapređenju položaja žena u svim segmentima društva.&nbsp;
- Naša poruka je jasna, bez aktivnog i ravnopravnog učešća žena nema istinskog razvoja ni pravednog društva. Ulcinjska URA ostaje dosljedan vrijednostima jednakosti, pravde i jednakih šansi za sve, uz snažnu podršku ženama koje žele da budu nositeljke pozitivnih promjena u našem gradu- zaključuje se u saopštenju.

Osnovan Forum žena URA Ulcinj: Predsjednica Arijana Kurmemović

Drugog dana boravka u Minhenu, potpredsjednik Filip Ivanović se sastao sa Gunterom Krihbaumom, ministrom za Evropu u Saveznom ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, s kojim je razgovarao o napretku Crne Gore u procesu evropske integracije, uz potvrdu da Crna Gora ostaje predvodnica pregovaračkom procesu. Sagovornici su se saglasili da pristup zasnovan na zaslugama mora ostati jedini kredibilan okvir za dalje napredovanje ka članstvu u EU, što Crna Gora uspješno ispunjava, kazali su iz Ivanovićevog kabineta.
Sa Petrom Macinkom, potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Češke Republike, razgovarano je o unaprjeđenju bilateralne saradnje, posebno u oblastima evropske integracije, infrastrukturnih projekata i ekonomske saradnje. Istaknuta je spremnost Češke da nastavi da pruža ekspertsku i političku podršku reformskom procesu Crne Gore, uz jačanje institucionalnih veza između dvije države.
U razgovoru sa Adisom Ahmetovićem, poslanikom njemačkog Bundestaga i spoljnopolitičkim portparolom Socijaldemokratske parlamentarne grupe, razmotrene su perspektive politike proširenja Evropske unije i projekcije u tom smislu za Crnu Goru. Ahmetović je izrazio punu podršku evropskom putu Crne Gore, ističući je kao najnapredniju državu u procesu proširenja i naglašavajući značaj očuvanja kredibiliteta politike proširenja u narednom periodu.
- Ivanović je razgovarao i sa Priti Patel, sekretarkom za spoljne poslove UK u sjenci, s kojom je razmijenio mišljenja o političkoj i bezbjednosnoj situaciji na Zapadnom Balkanu te ulozi UK u globalnim političkim procesima- navodi se u saopštenju.
U okviru programskih sadržaja Konferencije, potpredsjednik Ivanović prisustvovao je i ceremoniji dodjele nagrade Evald fon Klajst, kao i svečanoj večeri organizovanoj za učesnike Minhenske bezbjednosne konferencije, koja tradicionalno predstavlja prostor za neformalne susrete i razmjenu mišljenja među visokim zvaničnicima i učesnicima foruma.
- Na marginama konferencije, Ivanović je drugog dana imao i kraće razgovore s ministrom vanjskih poslova Estonije Margusom Cahnom, sekretarom za odnose s državama Sv. Stolice nadbiskupom Polom Ričardom Galagerom i potpredsjednicom vlade i ministarkom vanjskih poslova Slovenije Tanjom Fajon- poručili su iz Ivanovićevog kabineta.

Ivanović nastavio aktivnosti u Minhenu: Crna Gora ostaje predvodnica pregovaračkom procesu

Učešće na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji bila je odlična prilika da razgovaram sa partnerima iz Evrope i svijeta o sigurnosti, stabilnosti i evropskom putu Crne Gore, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović iz Minhena, dodajuči da Crna Gora gradi kredibilne i prijateljske odnose širom svijeta, posvećena svojoj evropskoj i transatlantskoj budućnosti.
- Na marginama konferencije imao sam ključne bilateralne susrete – sa visokim predstavnicima iz Njemačke o Berlinskom procesu i regionalnoj saradnji; sa ministrom evropskih poslova Irske o snažnoj podršci za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja tokom njihovog predsjedavanja Evropskom unijom; sa šeficom islandske diplomatije o našim tradicionalnim prijateljskim odnosima i islandskoj kontinuiranoj podršci našim vanjskopolitičkim ciljevima, kao i sa predstavnicima NATO-a potvrđujući da Crna Gora ostaje pouzdan partner i aktivan faktor stabilnosti u regionu- kazao je Ibrahimović.
Istakao je da mu je posebno zadovoljstvo bilo što se sreo sa predsjedavajućim Minhenske bezbjednosne konferencije Volfgangom Išingerom koji je potvrdio učešće na Ljetnjoj školi za mlade diplomate “Gavro Vuković.”
- Takođe, imao sam razgovore sa šefom kosovske diplomatije o regionalnim izazovima, kao i sa kolegama sa Filipina i Ekvadora, u kojima smo govorili o produbljivanju političkog dijaloga, bilateralnoj saradnji i reformi Ujedinjenih nacija- poručio je Iibrahimović

Ibrahimović: Crna Gora gradi kredibilne i prijateljske odnose širom svijeta

Haris Dervišević, osumnjičen za paljenje ,,rendž-rovera” koje je vozio sveštenik Srpske pravoslavne crkve Mijajlo Backović, prilikom policijskog ispitivanja - brani se ćutanjem. Prema informacijama Televizije E, tridesetpetogodišnji Beranac sa prebivalištem u Tivtu - kojem je određen tridesetodnevni pritvor - otkrio je da nije imao lični konflikt sa Backovićem, ali je odbio da saopšti ko je naručio paljenje vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214200232_5d6cf26c5eb1821f896657db10cc721115fe9a1dbed9e80be6d3db4add06881b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260214200232_5d6cf26c5eb1821f896657db10cc721115fe9a1dbed9e80be6d3db4add06881b" data-rendition-name="original" width="201" height="187" loading="lazy" alt='DRUGO PO REDU PALJENJE: Vozilo ,,range rover" koje je vozio Mijajlo Backović'> <figcaption>DRUGO PO REDU PALJENJE: Vozilo ,,range rover" koje je vozio Mijajlo Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  KOCKA I KRIMINAL&nbsp; Dervišević je od ranije poznat crnogorskoj policiji. Hapšen je decembra 2020. godine, sa dvojicom svojih drugova i osumnjičen za krađu satova vrijednih skoro 150.000 eura u Porto Montenegru.&nbsp; U policiji ističu da je Dervišević redovni posjetilac kazina i drugih kockarskih lokala i da je često u problemima. -Riječ je o licu koje je sklono kocki usled čega je često u finansijskim problemima jer je dužan licima koje se bave zelenašenjem – kazao je za ETV izvor iz Uprave policije.&nbsp; Naglašava da povezuju paljenje vozila sveštenika Backovića zato policija povezuje sa odnosima tog popa Srpske pravoslavne crkve sa nekim operativno interesantnim osobama, prevashodno iz Budve.&nbsp; Izvor ETV nije želio da otkriva da li akcije prema Backoviću potiču od kriminalne grupe poznate kao ,,Budvanska”, ali nije isključio da postoji animozitet iz te sredine prema svešteniku Crkve Srbije. Pri to, ističu da nije riječ o nekim loalnim političkim, već prvashodno poslovima u vezi sa odreženim lokalima…&nbsp; ĆUTANJE JE ZLATO Prema policijskim procjenama, Dervišević je angažovan od pojedinca koji je finansijski moćan da plati ,,ćutanje izvršioca paljenja”, ali je istovremeno naručilac dio kriminalne grupe koja bi žestoko kaznila ukoliko bi prekršio zavjet ćutanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214200232_1fefbbc9ebd8ce8a35c6fc0464540a4a2f538bfa9227005ae268fc39e8976f29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260214200232_1fefbbc9ebd8ce8a35c6fc0464540a4a2f538bfa9227005ae268fc39e8976f29" data-rendition-name="original" width="290" height="174" loading="lazy" alt='META: Zapaljeni ,,BMWX6" Mijajla Backovića'> <figcaption>META: Zapaljeni ,,BMWX6" Mijajla Backovića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ovo je drugo paljenje vozila koje koristi sveštenik Backović. Januara prošle godine ispred porodične kuće u Tivtu Backoviću je zapaljen luksuzni džip marke ,,BMWX6”, koji je bio u njegovom vlasništvu. Prema policijskim procjenama, vrijednost automobila je bila iznad 70.000 eura. U tivatskom naselju Učuri 4. februara ove godine, kako se sada osnovano sumnja, Haris Dervišević je zapalio luksuzni ,,rendž rover” beogradskih tablica kojeg je koristio Backović. Prema policijskim izvorima, vozilo je vlasništvo kompanije ,,Auto World” iz Beograda, koja se bavi prodajom i rentiranjem automobila. Vlasnik kompanije je srpski državljanin Marko Knežević.&nbsp; Da li je Backović iznajmljivao ,,rendž rover”, za sada nije poznato. MOTIVI Kao što zvanično nijesu poznati motivi drugog po redu paljenja luksuznog vozila kojim upravlja Backović. Prema izvorima ETV, policijska istraga isključuje političke razloge za napade na imovinu Mijajla Backovića. Inspektori sada ispituju razne finansijske poslove, neke vezane za rad fudbalskog kluba ,,Arsenal”, ali i neke informacije koje govore o naplati dugova. Dva paljenja u 13 mjeseci moraju imati, procjena je policijskih inspektora, finansijske razloge.&nbsp; Prema saznanjima iz istrage, riječ je o nastavku pritiska jedne kriminalne grupe sa Primorja, koja smatra da im Backović duguje i neke usluge, ali i novac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214200232_59586de494585b67277d48007f9eb724c345fc177e0cfa0155708b57c0c98727.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260214200232_59586de494585b67277d48007f9eb724c345fc177e0cfa0155708b57c0c98727" data-rendition-name="original" width="481" height="486" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Vukšić i Backović"> <figcaption>DOBRE VEZE: Vukšić i Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PADOBRANAC ,,SRPSKOG SVETA“ Nije prvi put da se Mijajlo Backović nalazi u žiži javnosti.&nbsp; Pop Crkve Srbije, nekadašnji pripadnik srpske padobranske 63. brigade iz Niša, odavno je politički aktivan i jedan je od gorljivih zagovornika ,,srpskog sveta”, političkog projekta objedinjavanja Srba, kojima je Beograd matica i glavni grad.&nbsp; Svojevremeno je uticao da se njegov bliski prijatelj, Dejan Vukšić, izabere kao predstavnik Nove srpske demokratije za predsjednika Skupštine opštine Kotor. Vukšić je kasnije bio na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost, potom i savjetnik predsjednika jakova Milatovića. Nema sumnje da je brojne informacije Vukšić dijelio sa svojim dugogodišnjim prijateljem, ali i političkim istomišljenikom, popom Backovićem.&nbsp; Početkom 1918. godine Backović, tada predsjednik Pravoslavne omladine Crne Gore, postao je jedan od od osnivača nevladine organizacije ,,Miholjski zbor”. Pravoslavna omladina, organizacije bliska Crkvi Srbije, krovna je organizacija svih pravoslavnih bratstava, ali i vrlo aktivna u brojnim projektima političkog organizovanja Srba u Crnoj Gori i regionu, naročito u širem rejonu Trebinja. NEPOŽELJNA OSOBA&nbsp; Posljednjeg januarskog dana Portal ETV je objavio da je Mijajlo Backović, uz još četiri srpska političara, proglašen nepoželjnim od države Hrvatske i da mu je zabranjen ulazak u tu zemlju.&nbsp; Backović je aprilu 2025. godine izjavio je da su Hrvati u Crnoj Gori ,,politički projekat" koji je počeo od Drugog svjetskog rata, napominjući da su se, do rata katolici u Boki izjašnjavali kao "Bokelji ili Srbi". Sveštenik Crkve Srbije bio je na čelu protesta i akcije koja je imala za cilj uklanjanje ploče u Morinju, koja je svjedočila o agresiji na Hrvatsku.&nbsp; Politički aktivizam u korist interesa ,,srpskog sveta” i zvaničnog Beograda Mijajlu Backoviću je obezbijedio politički zaklon, ali ga, očito, nije zaštitio od akcija neke &nbsp;druge prirode. &nbsp; &nbsp;

,,SLUČAJ BACKOVIĆ”: Paljenje vozila nema političku, već kriminalnu pozadinu

Odluka osnovne državne tužiteljke Slađane Vukotić – Kankaraš da nakon saslušanja pusti na slobodu biznismena Veselina Barovića (73), koji je uhapšen u četvrtak veče zbog 17 metaka od automatske puške koju je dobrovoljno predao policiji prije 20 godina, potvrda je da su bezbjednosne službe ovom spektakularnom akcijom pokušali da skrenu pažnju sa debakla koji ih je zadesio bjekstvom šefa kriminalne organizacije Miloša Medenice.
Kako piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/oruzje-kod-barovica-legalno-a-za-utaju-poreza-ga-nijesu-ni-saslusali">Pobjeda</a>, iako je Uprava policije u opširnom saopštenju navela da se Barović, osim za ilegalno posjedovanje dva pištolja, tereti i za utaju poreza, za navodnu štetu koju je nanio državi - nije ni saslušan.
Pretresi Barovićeve imovine započeli su sat i po prije početka emisije ,,Načisto“, autora Petra Komnenića, u kojoj se navodni Miloš Medenica, kao što je i obećao, javio uživo kako bi potvrdio da nije u pitanju vještačka inteligencija, kako to od prvog njegovog „javljanja“ tvrdi Uprava policije.
Da su se sa slučajem Barovića pokušali zamaskirati brojni problemi bezbjednosnog sektora, potvrđeno je i činjenicom što je ovaj crnogorski biznismen za 12 sati, odmah nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu pušten na slobodu.
Tvrdnje policije da je u ilegalnom posjedu držao dva pištolja nijesu potkrijepljene dokazima, a zaboravljenih 17 metaka od automatske puške koju dvije decenije nema, tužiteljka nije vidjela kao osnov za tužilačko zadržavanje.
Do sada mnogo puta viđen recept bezbjednosnih službi ovog puta imao je kontra efekat. Umjesto da umiri javnost, policijska akcija protiv Veselina Barovića dodatno je pojačala sumnje da se iza pompe oko njegovog hapšenja krije pokušaj bezbjednosnog sektora da sanira štetu nastalu bijegom Medenice.
<h2>Sumnjivi tajming</h2>
U četvrtak veče, tačno u 18.20 časova, službenici Uprave policije pokucali su na vrata porodice Barović sa nalogom za pretres.
Sat kasnije, nezvanična informacija o ,,velikoj akciji“ osvanula je na portalu Vijesti.
Tajming je bio filmski precizan. Dok je javnost iščekivala uključenje (navodnog) čovjeka koji je na dan izricanja desetogodišnje kazne zatvora nestao bez traga, policija je pretresala objekte u kojima stanuje Barović.
Sat prije ponoći Baroviću je određeno policijsko zadržavanje do 24 sata, a već sjutra ujutro u petak, u 7.28 časova oglasili su se iz Uprave policije.
U njemu se navodi da je Barović uhapšen zbog sumnje na utaju poreza od gotovo 332.000 eura, kao i zbog ilegalnog posjedovanja dva pištolja i municije.
Spektakularna akcija pretresa objekata koje koristi Barović u tri crnogorska grada, pronalazak oružja i municije i optužbe za neplaćanje poreza su potezi koji ukazuju da su se u bezbjednosnom sektoru dobro spremili za snažan medijski efekat.
To potvrđuje i konstatacija ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, jednog od gostiju emisije koji je ukazao Komneniću kako skoro dva sata se bave da li se javnosti obraća Medenica ili vještačka inteligencija, a u toku je akcija pretresa Barovića. Međutim, pažnju javnosti, što potvrđuju brojni komentari na društvenim mrežama više je zaokupirao Medenica, kao i saslušanje Komnenića u stanici policije na okolnosti kontakta sa ovim bjeguncem putem kratkog video poziva, koji Šaranović, kako je kazao – se trudio da ne gleda.
Za to vrijeme, veliki broj pripadnika policije tragao je za dokazima protiv Barovića za navodnu utaju poreza.
Njegov pravni zastupnik, advokat Slobodan Smolović saopštio je juče novinarima ispred zgrade tužilaštva da Barović nije saslušavan na te okolnosti, uprkos tome što je ta informacija dominirala u saopštenju Uprave policije.
Fokus saslušanja u tužilaštvu, kako je kazao, bio je isključivo na oružju koje je pronađeno u četvrtak veče.
Međutim, i tu dolazi do obrta. Utvrđeno je da Barović posjeduje oružne listove.
Farsa oko njegovog hapšenja, optužbi da je državnu kasu oštetio za više stotina hiljada eura splasnula jednako brzo kao što je i počela.
Barović je bio glavna figura crnogorske košarke skoro tri decenije i predsjednik KK Budućnost u vrijeme najvećih uspjeha kluba u bivšoj državi, ali i predsjednik Košarkaškog saveza u nekoliko mandata.
Sa druge strane, dok se medijski prostor punio informacijama o Baroviću, brojna pitanja u vezi bijega Miloša Medenice ostala su bez odgovora.
Niko još nije preuzeo odgovornost niti je dao smisleno objašnjenje kako je moguće da osoba pod mjerama nadzora, sa očekivanom visokom zatvorskom kaznom, nestane bez ikakvog traga.
<h2>Barović će platiti 332.000 eura kad Uprava prihoda dokaže da je dužan taj iznos</h2>
Postupak protiv Veselina Barovića po krivičnoj prijavi za utaju poreza od 332.000 eura biće sproveden u redovnom postupku, saopšteno je iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici.
Pobjeda saznaje da je Barović povodom navodne utaje poreza prije 15 dana u svojstvu građanina pred nadležnim organima kazao da je prilikom prodaje firme 2018. godine radio sve u skladu sa tada važećim zakonima.
Pošto mu je predočeno da je novom metodologijom utvrđeno da na ime kapitalne dobiti državi duguje 331.893,36 eura, on je saopštio da je spreman da plati taj iznos ali tek pošto se ovaj stav Uprave prihoda potvrdi i nakon njegovog osporavanja u posebnom postupku.

Propao pokušaj bezbjednosnih službi da skrenu pažnju sa debakla oko bjekstva Miloša Medenice

Slider

Pet evropskih vlada saopštilo je da su uvjerene da je ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni otrovan smrtonosnim toksinom koji se nalazi u otrovnim žabama u Južnoj Americi.
U zajedničkom saopštenju, koje su potpisale vlade Velike Britanije, Švedske, Francuske, Njemačke i Holandije, navodi se da je taj zaključak zasnovan na analizama uzoraka Alekseja Navaljnog.
Navaljni, najistaknutiji ruski opozicionar, preminuo je u februaru 2024. godine u arktičkom zatvoru pod, kako se navodi, misterioznim okolnostima.&nbsp;
- Ove analize su konačno potvrdile prisustvo epibatidina. Epibatidin je toksin koji se nalazi u otrovnim žabama streličarkama u Južnoj Americi. Ne nalazi se prirodno u Rusiji- stoji u saopštenju.
Dodaje se da je Rusija tvrdila kako je Navaljni umro prirodnom smrću, ali da je, s obzirom na toksičnost epibatidina i prijavljene simptome, „trovanje vrlo vjerovatno bilo uzrok njegove smrti“.
- Navaljni je umro dok je bio u zatvoru, što znači da je Rusija imala sredstva, motiv i priliku da mu da ovaj otrov- navodi se u saopštenju.
Ističe se i da najnoviji nalazi dodatno naglašavaju potrebu da se Rusija pozove na odgovornost za ponovljena kršenja Konvencija o hemijskom oružju, kao i Konvencija o biološkom i toksičnom oružju.
- I dalje smo zabrinuti zbog toga što Rusija nije uništila svo svoje hemijsko oružje. Mi i naši partneri iskoristićemo sve političke mehanizme koji su nam na raspolaganju kako bismo nastavili da pozivamo Rusiju na odgovornost- navodi se u saopštenju vlada Velike Britanije, Švedske, Francuske, Njemačke i Holandije.

Novi nalazi o smrti Navaljnog: Pet država tvrdi da je trovanje gotovo sigurno

Predsjednik Finske Aleksander Stub izjavio je danas na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenicji da su imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' predsjednika Rusije Vladimira Putina i Rusije.
On je rekao da Vladimir Putin ne želi da okonča rat "ne zato što misli da može da napreduje, jer on zapravo ne napreduje", već zbog visokih političkih i društvenih troškova povlačenja ruskih vojnika, prenosi Gardijan.
- Šta treba da učinimo? Prvo, pojačati ekonomski pritisak - sankcije, pomorske službe, 'flota iz sjenke', napasti koliko god je moguće. Drugo, nastaviti da Ukrajini obezbjeđujemo sve potrebne resurse, uključujući tomahavke. Na kraju, ovaj cilj ćemo ostvariti i Ukrajina će pobijediti u ovom ratu- rekao je Aleksander Stub.
On je kazao da trenutno ne vidi direktnu bezbjednosnu prijetnju od Rusije.
- Ali kada se rat u Ukrajini završi, prijetnja neće nestati za ostatak Evrope, Centralnu Aziju ili južni Kavkaz- rekao je predsjednik Finske.
On je naveo da je jače prisustvo NATO na Arktiku i veće arktičke bezbjednosne sposobnosti "značajan rezultat" konferencije i dodao da su predstojeće velike vojne vježbe u regionu planirane da bi se pokazala ozbiljnost alijanse po pitanju regionalne bezbjednosti. Na pitanje o direktnoj prijetnji Evropi, Stub je rekao da Rusija neće da testira odlučnost članica NATO.
- Postoji razlog zašto odvraćamo, postoji razlog zašto zemlja poput Finske ima jednu od najvećih vojski NATO na istočnom krilu…tu su i Turska, Ukrajina i Poljska- istakao je on.
Stub je dodao da je potrebno nastaviti podršku Ukrajini i ekonomski pritisak na Rusiju kako bi se rat završio povoljno za Kijev i naglasio važnost jedinstva saveznika u odbrani slobode i međunarodnog poretka.

Stub: Imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' Putina i Rusije

Hiljade građana (među njima veliki broj učenika i studenata) okupile su se u centru Sarajeva, dva dana nakon teške tramvajske nesreće u kojoj je poginuo 23‑godišnji mladić.
Nakon okupljanja, demonstranti su izašli na glavnu saobraćajnicu, potpuno je blokirali i krenuli prema zgradi Vlade Kantona Sarajevo, tražeći odgovornost nadležnih i hitne mjere za povećanje sigurnosti javnog prevoza.
Protest je krenuo spontanim okupljanjem u centru grada, ali je ubrzo prerastao u masovnu blokadu glavne gradske saobraćajnice.
Saobraćaj je u ovom dijelu grada potpuno blokiran i obustavljen. Mnogi vozači čekaju u automobilima, formirane su duge kolone vozila ispred tržnog centra.
Prisutni su pozvali vozače da izađu iz svojih automobila i pridruže se ovom sponatnom okupljanju.
Blokada se potom proširila i na raskrsnicu na Skenderiji.
Demonstranti zahtijevaju konkretne reforme u javnom prevozu i odgovornost svih institucija koje su zadužene za sigurnost tramvajskog sistema.
Nesreća se dogodila 12. februara, kada je tramvaj iskočio iz šina prilikom skretanja ulijevo, potom udario u putničko vozilo, metalni stub i zaštitnu ogradu na stanici pri čemu je poginuo 23‑godišnji mladić, a još četiri osobe su povrijeđene, među njima i maloljetnica sa teškim povredama.
Vozač tramvaja je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa i predat je Tužilaštvu Kantona Sarajevo, gdje će biti zadržan 24 sata do odluke o daljim mjerama.
Vlada Kantona Sarajevo proglasila je 14. februar Danom žalosti.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo je pokrenulo intenzivnu istragu.
Izuzeta je dokumentacija iz GRAS-a, a uviđaj na tramvaju obavljen je uz prisustvo vještaka mašinske, saobraćajne i elektroenergetske struke.
Dalje pojedinosti nisu iznošene zbog interesa istrage, a uzrok nesreće biće utvrđen nakon što vještaci dostave svoje nalaze.

Sarajevo: Hiljade građana traže odgovornost zbog tramvajske nesreće i smrti mladića

Informacija da je počelo rušenje fabrike 19. decembar, zabrinulo je mještane naselja Zabjelo, koji pozivaju nadležne državne institucije da hitno izađu na teren. Razlog njihove zabrinutosti, kako kažu za portal <a href="https://gradski.me/video-zabjelcani-uznemireni-zbog-rusenja-fabrike-gradjena-je-od-azbesta-inspekcija-hitno-da-izadje-na-teren/">TVPG,</a> leži u činjenici da je, između ostalih materijala, za gradnju fabrike korišćen i azbest, koji je kancerogeni materijal, te da se rušenju takvih objekata mora pristupiti na drugačiji način.
Rušenje fabrike 19. decembar bagerom se odvija tik uz novo dječije igralište i osnovnu školu Oktoih na Zabjelu. Upravo ova činjenica, prema riječima mještana Zabjela, mora da uzme primat kod inspekcije, koju očekuju na terenu već danas.
- Starije komšije i dalje pričaju kako je za gradnju fabrike krajem 70-ih korišćen azbest i to u tonama, da postoje azbestne ploče i cijevi utkane u zidove ove fabrike, kao i da je veliki dio krovne konstukcije od ovog materijala. Sada je počelo rušenje, a pored je park, do njega osnovna škola, dva vrtića su u blizini, a na hiljade ljudi živi okolo. Ako ovo nije za hitnu reakciju, ne znamo šta je. Azbest se oslobađa prašinom, a dokazano izaziva niz oboljelja, pa i karcinome pluća. Molimo nadležne da hitno izađu na teren i zaštite našu djecu- saopštili su nam mještani.
Dodaju da nisu protiv rušenja već se ono obavi uz niz predostrožnosti.
- Kao prvo rušenje objekata koji sadrže azbest ne radi se kao klasično rušenje bagerom, jer se azbestna vlakna pri lomljenju raspršuju u vazduh i predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik (azbestoza, mezoteliom, karcinom pluća). Zato se primjenjuju posebne procedure i zakonski protokoli. Cistjerna bi trebala da kvasi zidove prilikom rušenja, a da ne pričamo o tome da bi i radnici koji to sprovode rušenja morali da imaju posebna zaštitna odijela i specijalne maske. I sam taj materijal se pakuje i skladišti na drugačiji način. Zbog svega ovoga apelujemo na nadležne da izađu, izvrše uzorkovanje i zaštite naselje od potencijalne opasnosti. Ukoliko se nadležni ogluše o ovaj naš apel, moraćemo i mi da se postavimo drugačije- objasnili su.

Zabjelčani uznemireni zbog rušenja fabrike ''19.decembar'': Inspekcija da izađe na teren, građena je od azbesta

Crna Gora je u najboljoj poziciji u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović dodajući da je vrijeme za snažnije reforme i odlučnu diplomatiju.
&nbsp;Milatović je učestvovao je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, gdje je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, imao intenzivne susrete sa evropskim i međunarodnim zvaničnicima na kojima je razgovarano o evropskoj perspektivi Crne Gore, o potrebi snažnijeg diplomatskog angažmana i nastavku suštinskih reformi.
&nbsp;Govoreći o ključnim porukama evropskih partnera, Mialtović je naglasio da je tokom boravka u Minhenu imao niz razgovora na najvišem nivou, koji potvrđuju kontinuirano interesovanje i podršku evropskih saveznika.
&nbsp;- Imao sam brojne razgovore, uključujući i sa francuskim predsjednikom Makronom. Očekujem uskoro i odlazak u Pariz, gdje ćemo nastaviti naš razgovor- kazao je Milatović, ističući važnost kontinuiteta političkog dijaloga sa Francuskom.
&nbsp;Milatović je, tokom susreta sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, ukazao na značaj transatlantskog partnerstva u aktuelnom geopolitičkom trenutku, naglašavajući da je bio posebno počastvovan pozivom na radnu večeru sa evropskim liderima i američkim senatorima, gdje je dodatno stavljen fokus na to pitanje.
&nbsp;U kontekstu globalnih bezbjednosnih izazova, Milatović je, kako se navodi, izdvojio poruku koja je stigla iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
&nbsp;- Mislim da je veoma ohrabrujuća poruka koju smo jutros čuli od američkog državnog sekretara Rubija. Ona dolazi zaista u pravo vrijeme: fokus na jačanje američko-evropskog prijateljstva- naveo je Milatović.
&nbsp;On je ocijenio da takvi signali predstavljaju podsticaj za dodatno produbljivanje bilateralnih odnosa Crne Gore i SAD, podsjećajući na inicijativu o međudržavnom sporazumu između dvije države.
&nbsp;- Smatram da je ovo dobar trenutak i upravo za ovu priču koju je i Crna Gora započela, a za koju sam se i ja zalagao tokom svoje posjete Vašingtonu. Riječ je o međudržavnom sporazumu između Crne Gore i SAD-a- rekao je Milatović.
&nbsp;U saopštenju se navodi da je poseban akcenat stavljen i na razgovor sa premijerom Holandije, imajući u vidu ulogu te države u procesu proširenja EU.
&nbsp;Kako je naveo Milatović, vodio je razgovore i sa njemačkim poslanicima iz vladajuće partije i ocijenio da je Njemačka „ključna zemlja u ovom procesu“.Milatović je poručio da je pozicija Crne Gore trenutno najpovoljnija.&nbsp;
&nbsp;- Mi smo trenutno u najboljoj poziciji u odnosu na sve ostale zemlje- rekao je Milatović.
&nbsp;On je naglasio je da evropski put zahtijeva dodatni napor i ključne promjene.
&nbsp;- Ono što se od nas očekuje jeste da nastavimo sa reformama, još snažnije, da iskoristimo ovaj proces za suštinske reforme- kazao je.
Poruke koje dolaze sa konferencije, prema riječima Milatovića, daju razlog za optimizam.
&nbsp;- Čini mi se da su vrata za Crnu Goru zaista otvorena- dodao je Milatović.
&nbsp;On je ukazao na važnost stalne i proaktivne komunikacije sa državama članicama i institucijama EU.
&nbsp;- Važno je kontinuirano komunicirati sa zemljama koje odlučuju o ovom procesu, sa svih 27 država članica, kao i sa liderima institucija EU- rekao je Milatović.
&nbsp;Prema njegovim riječima, ključno je da se sve snage u Crnoj Gori usmjere ka ispunjavanju tog veoma važnog cilja.
&nbsp;Milatović je ponovio da je evropski put Crne Gore, prije svega, proces unutrašnje transformacije i međunarodne afirmacije države.
&nbsp;- Suština je u reformama, dodatnom lobiranju i promociji Crne Gore kao buduće države članice. Ja to radim u kontinuitetu- naveo je Milatović.
&nbsp;Učešće na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, kako je ocijenio Milatović, predstavljalo je važnu priliku za dodatno jačanje političkog dijaloga sa ključnim partnerima, afirmaciju evropske perspektive Crne Gore i potvrdu njenog mjesta u evropskom i transatlantskom okviru.

Milatović iz Minhena: Vrata EU su otvorena – Crna Gora u najboljoj poziciji

Brojni posjetioci iz regiona i odlična atmosfera na hercegnovskoj rivijeri još jednom su potvrdili da je fešta od mimoze jača od kiše.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214160256_19f81092473a32a6795baa94a9b15a9a131470b199c801a29df55cf0fbc77337.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260214160256_19f81092473a32a6795baa94a9b15a9a131470b199c801a29df55cf0fbc77337" data-rendition-name="original" width="374" height="250" loading="lazy" alt="Praznik mimoze"></figure>  Decenijama duga tradicija nastavljena je Berbom - feštom od mimoze, ribe i vina na 57. Prazniku mimoze. Gradska muzika i mažoretke, Mjesna muzika Đenović, trombonjeri i maškare nastupili su jutros u Kumboru, Portonovom, a potom u Đenovićima i Baošićima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214160256_1d30747253bdd3d22ce22fdba3ed0548fcef27f98adcc202ff9314281505bfe9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260214160256_1d30747253bdd3d22ce22fdba3ed0548fcef27f98adcc202ff9314281505bfe9" data-rendition-name="original" width="374" height="250" loading="lazy" alt="Fešta od mimoze"></figure>

Herceg Novi: Fešta od mimoze jača od kiše

Međunarodna nevladina organizacija Ljekari bez granica danas je saopštila da obustavlja dio rada u jednoj od najvećih bolnica koje i dalje funkcionišu u Pojasu Gaze, nakon što su pacijenti i osoblje prijavili da su u bolnici viđene naoružane i maskirane osobe.
Bolnica Naser u Kan Junisu jedna je od rijetkih preostalih bolnica; liječila je stotine pacijenata i ratnih ranjenika, a na osnovu prošlogodišnjeg sporazuma o prekidu vatre bila je i centar za zbrinjavanje Palestinaca koje je Izrael oslobodio iz zatvora u zamjenu za izraelske taoce koje je držao Hamas.
Ljekari bez granica naveli su da su sve njihove medicinske operacije u bolnici Naser koje nijesu hitne obustavljene zbog „ugrožavanja bezbjednosti timova i pacijenata“.
Timovi Ljekara bez granica prijavili su i zastrašivanje te proizvoljna hapšenja pacijenata, navodi se u saopštenju.
Tokom rata Izrael je u više navrata napadao bolnice, uključujući i bolnicu Naser, optužujući Hamas da djeluje u njima ili u njihovoj blizini.
Pripadnici obezbjeđenja Hamasa takođe su često viđani unutar bolnica, blokirajući pristup pojedinim djelovima objekata.
Iako Hamas ostaje dominantna sila u oblastima koje nijesu pod izraelskom kontrolom, uključujući i bolnicu Naser, tokom rata su se Pojasom Gaze proširile i druge oružane grupe, uključujući one koje, prema navodima, podržava izraelska vojska u dijelu teritorije pod izraelskom kontrolom.
Osoblje bolnice Naser navelo je da je posljednjih mjeseci bilo napada maskiranih naoružanih osoba i aktivista, uprkos prisustvu policije.
Ljekari bez granica saopštili su da nijesu u mogućnosti da preciziraju s kim su naoružane osobe povezane, dodajući da su izrazili zabrinutost nadležnim vlastima i naglasili da bolnice moraju ostati neutralan i civilni prostor. Naveli su i da njihovu zabrinutost dodatno pojačavaju prethodni, kako su ocijenili, namjerni izraelski napadi na zdravstvene ustanove tokom rata.
Pojedini izraelski taoci, koji su kasnije oslobođeni iz Gaze, izjavili su da su tokom zatočeništva boravili u toj bolnici.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, kojim upravlja Hamas i koje nadzire policijske snage u Gazi, saopštilo je da će policija biti raspoređena radi obezbjeđenja bolnica i uklanjanja prisustva naoružanih osoba.
Navedeno je da će biti preduzete pravne mjere protiv prekršilaca, kao i da su u toku strože mjere radi osiguravanja bezbjednosti pacijenata.
Iako međunarodno pravo bolnicama pruža posebnu zaštitu tokom rata, one je mogu izgubiti ukoliko ih borci koriste za skrivanje ili skladištenje oružja, prema navodima Međunarodni komitet Crvenog krsta.
Humanitarne organizacije i organizacije za ljudska prava navode da je Izrael ozbiljno ugrozio zdravstveni sistem Gaze, primoravši većinu bolnica da zatvore vrata.
Tokom rata izraelske snage upadale su u brojne bolnice i pritvarale stotine zaposlenih.

Ljekari bez granica obustavljaju rad u bolnici u Gazi zbog prisustva naoružanih ljudi

Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da ambicija američkog predsjednika Donalda Trampa da prisvoji Grenland nije nestala. Tramp već dugo želi kontrolu nad Grenlandom, autonomnim teritorijem u sastavu Danske, tvrdeći da je to nužno radi zaštite američke nacionalne bezbjednosti.
Nedavno je zaprijetio carinama evropskim zemljama koje se tomu protive, ali je kasnije povukao prijetnje i isključio vojno osvajanje najvećeg ostrva na svijetu. No, Frederiksen ne misli da je kriza prošla.
- Mislim da je želja američkog predsjednika ista. Vrlo je ozbiljan u vezi ove teme - rekla je danska premijerka na konferenciji o sigurnosti u Minhenu.
Na pitanje voditeljice panela postoji li neka cijena za koju bi Danska prodala Grenland Trampu, odgovorila je da ne postoji.&nbsp;
- Možete li odrediti cijenu za neki dio Španije? Ili za dio SAD-a? Moramo zaštititi suverene države. Moramo zaštititi pravo naroda na samoodređenje. A Grenlanđani su bili posve jasni: ne žele postati Amerikanci - istakla je Frederiksen.
Otkako je Tramp odustao od carina i vojne opcije, SAD, Danska i Grenland iza zatvorenih vrata vode razgovore o budućnosti otoka, uključujući i u Minhenu gdje su se Frederiksen i premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen jučer na marginama konferencije sastali s američkim državnim sekretarom Markom Rubiom.

Frederiksen: Tramp nije odustao od Grenlanda

Crnogorska umjetnica Snežana Ljubojević gošća je ove subote u astropsihološkom talk show programu ''Znak Podznak''. 
 
Emisiju možete pratiti subotom u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FtFgPWMLihCQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

''Znak podznak'' na TV E: Gošća Snežana Ljubojević

Top news

Emisija: Dres nacija reprezentacija - Bojan Šuković - 14.02.2026.

Informativna emisija: 24 sata - Adnan Prekić

Informativna emisija: 24 sata - 14.02.2026.

Emisija: Vikend popodne - 14.02.2026.

Fide majstor Oleg Jaksin vodeći je nakon petog kola 78. Prvenstva Crne Gore u šahu.
Jaksin je u derbiju kola, crnim figurama, savladao velemajstora Denisa Kadrića.
Igrana je sicilijanska odbrana, Kadrić je krenuo u napad bijelim figurama, žrtvovao topa za dvije figure.
Jaksin se izvanredno branio, a nakon raspleta na tabli je ostala završnica u granicama jednakosti.
Kadrić je pokušao da dođe do cijelog poena, što je Jaksin iskoristio i došao do pobjede.&nbsp;
Kolo je obilježio predsjednik Šahovskog saveza, fide majstor Jovan Milović, koji je bijelim figurama savladao branioca titule, velemajstora Nikitu Petrova.
Filigranskom tehnikom Milović je realizovao prednost u topovskoj završnici i na velemajstorski naćin došao do četvrtog poena na turniru.&nbsp;
U duelu na drugom stolu Miloš Pečurica i Mirsad Đoković su remizirali nakon obostrano korektne igre.
Veljko Šćekić je pružio dobru igru, pa se velemajstor Nikola Đukić morao zadovoljiti remijem nakon obostrano korektne igre.
Blažo Kalezić je crnim figurama nakon velike borbe uspio da slavi protiv, kolege po tituli, internacionalnog majstora, Predraga Nikača.
Velemajstor Nebojša Nikčević je opravdao ulogu favorita protiv Željka Rovčanina, dok je Aleksandar Tomić slavio u derbiju Nikšićana protiv Božidara Kisića.&nbsp;
Sjutra je na programu duplo kolo, pa će mnoge stvari biti jasnije nakon njega.
U duelima šestog kola, koji su zakazani u devet sati i 30 minuta, sastaće se: Jaksin - Tomić, Đoković - Kadrić, Kalezić - Milović, Nikčević - Pečurica…
Jaksin je, nakon petog kola, vodeći na tabeli sa pet bodova.
Bod manje osvojili su Kadrić, Kalezić, Pečurica, Đuković, Nikčević, Tomić i Milović, dok po tri i po imaju Đukić, Draganić, Podlesnik, Skvorcov, Šćekić, Ivanović.
Organizator prvenstva je Šahovski savez, a pokrovitelj Ministarstvo sporta i mladih.

Jaksin se osamio na vrhu, Milović nadigrao Petrova

Oko 250.000 ljudi pridružilo se demonstracijama u bavarskoj prijestonici, potvrdila je njemačka policija za Radio Slobodna Evropa, što predstavlja najveći protest iranske opozicije u Evropi do sad.
Još ljudi je stizalo, puneći minhenski metro iranskim zastavama i uzvicima parola.
Protest u Minhenu dio je globalnog dana akcije koji je pokrenuo Reza Pahlavi, posljednji sin iranskog šaha svrgnutog tokom Islamske revolucije 1979. godine. Velika okupljanja očekuju se i u Los Anđelesu i Torontu.
Prema izvještajima, Pahlavi je stigao na demonstracije u Minhenu.
Ljudi su u Minhen došli iz čitave Evrope, ogorčeni zbog krvavog gušenja protesta u Iranu u januaru, tokom kojih su snage sigurnosti ubile hiljade demonstranata.
“Srećna sam što se bude”
- Veoma je tužno reći, ali oni – mi – plaćamo cijenu. Naravno, ova omladina umire svaki dan. Ta krv, to je tako tragično- rekla je žena po imenu Atena. Kao i drugi demonstranti, Atena, koja je doputovala iz Milana u Italiji, nije željela navesti svoje puno ime.
Navodeći da ima rođake i prijatelje u Teheranu i drugim gradovima, Atena je rekla da su joj januarski protesti u Iranu ulili nadu uprkos reakciji snaga sigurnosti.
- Presrećna sam što se bude i što traže promjene… Ovoga puta će se promjene desiti- rekla je.
Drugi demonstrant, Rasool, rekao je da je doputovao iz Nizozemske kako bi se pridružio protestu u Minhenu.
- Postao sam ljut, postao sam uznemiren, jer moja braća i sestre, naši roditelji, nalaze se u opasnoj situaciji. Oni su svoj život ostavili na ulici za slobodu. Ovaj režim je trenutno najslabiji što je ikad bio. Zato, ako nam SAD i Evropa pomognu vojnom akcijom, narod može dovršiti posao koji je započeo- dodao je.
Pozivi na američku vojnu intervenciju
Rasoolove riječi odražavale su i slogane s brojnih transparenata koji pozivaju na američku vojnu akciju protiv Irana.
Američke pomorske snage u Persijskom zalivu ostaju raspoređene u blizini Irana, u okviru jednog od najvećih američkih vojnih pojačanja u regiji posljednjih godina. Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je podršku i ohrabrenje iranskim demonstrantima i nagovijestio da bi SAD mogle intervenisati kako bi ih zaštitile.
Međutim, čini se da su razgovori između američkih i iranskih pregovarača više fokusirani na druga pitanja, poput iranskog nuklearnog i raketnog programa te mreže paravojnih saveznika u Libanu, Iraku i Jemenu.
Govoreći na konferenciji za novinare ranije danas, Pahlavi je pozvao Trampa da djeluje.
- Iranski narod je čuo kada ste rekli ‘pomoć je na putu’ i imaju povjerenje u Vas. Pomozite im i istorija će vas upisati među najveće heroje, ne samo iranske nacije nego i cijelog svijeta- rekao je.
Pahlavi je jedan od brojnih aktera koji se bore za uticaj unutar podijeljene iranske opozicije u egzilu, od kojih su neke frakcije najavile da će juče i danas održati odvojene proteste u Minhenu — dok se svjetski lideri okupljaju u gradu na godišnjoj bezbjednosnoj konferenciji.
Dan ranije, sastao se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim — izuzetno rijedak susret na tako visokom nivou za bivšeg prijestolonasljednika.
Video objavljen na ukrajinskoj javnoj televiziji prikazuje njih dvojicu kako se rukuju u drvenom kabinetu, a zatim sjedaju za sto. Pahlavi je zahvalio Zelenskom što je u svom obraćanju na nedavnom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izrazio podršku iranskim demonstrantima.
Međutim, iako Sjedinjene Države podržavaju iranske demonstrante, one nijesu podržale Pahlavija niti bilo kog drugog opozicionog lidera u egzilu — iako je Pahlavi više puta poziva američkog predsjednika Donalda Trumpa da interveniše u Iranu.
Mnogo manji protest &nbsp;juče je održao Nacionalni savjet otpora Irana, koji je osudio i sadašnje iranske vlasti i ideju o obnovi monarhije.

Minhen: Najveći protest iranske opozicije u Evropi okupio 250.000 ljudi

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je, nakon sastanka sa zamjenicom glavnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom, da je Bosna i Hercegovina ispunila formalne uslove za upućivanje pozivnice za članstvo, naglašavajući da integracija u NATO ostaje strateški spoljnopolitički cilj države.
„Na pragu ulaska“ 

&nbsp;Tokom sastanka članova Predsjedništva BiH – Bećirovića, Željka Komšića i Željke Cvijanović – sa Šekerinskom u Minhenu, razgovaralo se o aktuelnim bezbjednosnim i političkim pitanjima, kao i o saradnji Bosne i Hercegovine sa NATO-om.
Bećirović je rekao da je nedavno usvajanje i podnošenje najnovijeg Programa reformi BiH najbolja potvrda da je Bosna i Hercegovina na pragu NATO-a, uspješno koristeći Akcioni plan za članstvo (MAP) kao najviši nivo saradnje između Saveza i BiH.
- Dakle, ispunjeni su svi formalni uslovi da se Bosni i Hercegovini što prije uputi pozivnica za članstvo u NATO- navodi se u saopštenju iz Bećirovićevog kabineta.
Bećirović je naglasio da jačanje NATO-ovog sjedišta u Sarajevu otvaranjem političkog odjela dodatno potvrđuje snažnu povezanost BiH sa Savezom.
Strateški cilj
 
 Tokom sastanka, član Predsjedništva BiH naglasio je da je punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u jedan od strateških spoljnopolitičkih ciljeva države, naglašavajući da integracija u NATO predstavlja važan okvir za dugoročnu bezbjednost, stabilnost i jačanje odbrambenih kapaciteta BiH.
Bećirović je istakao važnost nastavka reformi u odbrambenom i bezbjednosnom sektoru, kao i daljeg jačanja saradnje između BiH i NATO-a, uključujući podršku razvoju kapaciteta Oružanih snaga BiH i poboljšanje interoperabilnosti sa NATO snagama.
Zamjenica glavnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska naglasila je značaj nastavka saradnje između BiH i NATO-a, navodi se u saopštenju. Pohvalila je usvajanje i podnošenje Programa reformi BiH za 2025. godinu.
Šekerinska je istakla da sastanci članova Predsjedništva BiH sa najvišim zvaničnicima NATO-a predstavljaju potvrdu nastavka partnerstva te je izrazila značaj novog sastanka Predsjedništva BiH sa Sjevernoatlantskim vijećem (NAC), dodaje se u saopštenju.

,,SLUČAJ BACKOVIĆ”: Paljenje vozila nema političku, već kriminalnu pozadinu

Prekić: Isticanje trobojke zloupotreba prošlosti i negiranje savremenog identiteta Crne Gore

Trgovine sjutra neće raditi, neradna nedjelja i dalje na snazi

Udes na Grahovu, stradala jedna osoba

Propao pokušaj bezbjednosnih službi da skrenu pažnju sa debakla oko bjekstva Miloša Medenice

Novi nalazi o smrti Navaljnog: Pet država tvrdi da je trovanje gotovo sigurno

Stub: Imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' Putina i Rusije

Fidelity o bulevaru kroz naselje Velje brdo: Pola miliona eura viška naših para će otići nekome u džep

Sarajevo: Hiljade građana traže odgovornost zbog tramvajske nesreće i smrti mladića

Nikšić: Pronađen trinaestogodišnji dječak za kojim se tragalo nekoliko dana

Zabjelčani uznemireni zbog rušenja fabrike ''19.decembar'': Inspekcija da izađe na teren, građena je od azbesta

Milatović iz Minhena: Vrata EU su otvorena – Crna Gora u najboljoj poziciji

Herceg Novi: Fešta od mimoze jača od kiše

Ljekari bez granica obustavljaju rad u bolnici u Gazi zbog prisustva naoružanih ljudi

Frederiksen: Tramp nije odustao od Grenlanda

''Znak podznak'' na TV E: Gošća Snežana Ljubojević

VIP

Velike istraživačke priče

Evropa (ni)je daleko

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

,,SLUČAJ BACKOVIĆ”: Paljenje vozila nema političku, već kriminalnu pozadinu

Osnovan Forum žena URA Ulcinj: Predsjednica Arijana Kurmemović

Ivanović nastavio aktivnosti u Minhenu: Crna Gora ostaje predvodnica pregovaračkom procesu

Ibrahimović: Crna Gora gradi kredibilne i prijateljske odnose širom svijeta

Trgovine sjutra neće raditi, neradna nedjelja i dalje na snazi

Fidelity o bulevaru kroz naselje Velje brdo: Pola miliona eura viška naših para će otići nekome u džep

Montenegroberza: Milionski promet zbog prodaje akcija Instituta

U Crnoj Gori 338 djece se nalazi u hraniteljskim porodicama, potreban razvoj nesrodničkog hraniteljstva

Prekić: Isticanje trobojke zloupotreba prošlosti i negiranje savremenog identiteta Crne Gore

Sjutra oblačno i kišovito, do 14 stepeni

Autobus koji je učestvovao u udesu na Grahovu prevozio fudbalere FK Igalo

Nikšić: Pronađen trinaestogodišnji dječak za kojim se tragalo nekoliko dana

Udes na Grahovu, stradala jedna osoba

Evropska unija se ne plaši proširenja — plaši se uvoza nestabilnosti

Adžić: Srpski profesori 1940. u Beogradu pisali o autokefalnosti Crnogorske crkve

Ih i eh

E televizija @ YouTube