U prosjeku, na stotinu hiljada stanovnika u zemljama Evropske unije 78 osoba umre prijevremeno zbog štetnih čestica iz zraka. U Crnoj Gori, od istih PM 2.5 čestica, na isti broj stanovnika umre 182 osobe. Ovo su podaci Evropske agencije za životnu sredinu koje navode u nacrtu nove Strategije upravljanja kvalitetom vazduha Crne Gore.
Cilj strategije? “Značajno smanjenje zagađenja i usklađivanje sa standardima Evropske unije, uz prepolovljen broj preuranjenih smrti povezanih sa zagađenjem do 2030. godine”, navodi se u nacrtu kojeg je objavilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore.
Strategija predviđa smanjenje broja preuranjenih smrti koje se mogu pripisati zagađenju vazduha za 55 posto, kao i smanjenje broja ekosistema u kojima zagađenje predstavlja prijetnju biodiverzitetu za 25 posto.
“Ključni strateški cilj ovog dokumenta su poboljšanje kvaliteta vazduha, unapređenje praćenja i upravljanja kvalitetom vazduha.”
U ostalim zemljama Zapadnog Balkana situacija je još gora. Tako u Srbiji svake godine zbog izloženosti P.M 2.5 česticama umre 228 osoba, na Kosovu 254, Bosni i Hercegovini 258.
Situacija je najgora u Sjevernoj Makedoniji u kojoj na stotinu hiljada stanovnika strada oko 300 osoba zbog izloženosti prekomjernim koncentracijama suspendovanih čestica PM2.5.
Ove čestice se, navode iz Evropske okolišne agencije, najčešće emitiraju izgaranjem krutih goriva za grijanje kućanstava, u industriji i prevozu.
Prema procjeni Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije oko sedam hiljada preuranjenih smrti uslijed zagađenja vazduha u preko 30 gradova na Zapadnom Balkanu izaziva troškove od oko 300 miliona eura godišnje, navodi se u nacrtu strategije.
<h2>Problem u Pljevljima</h2>
Prosječna stopa preuranjenih smrti koja se može pripisati zagađenju vazduha u Jugoistočnoj Evropi je četiri puta veća nego u zapadnoj Evropi, navodi se u strategiji. Prema izvještaju Evropske agencije za životnu sredinu o kvalitetu vazduha u Evropi 2024. godine čak 96 posto urbane populacije u Evropskoj uniji je izloženo koncentracijama suspendovaniih čestica koje su iznad preporučenog nivoa Svjetske zdravstvene organizacije.
I u Crnoj Gori najkritičniji polutanti su i dalje čestice PM10 i PM2.5. Uprkos opadajućem trendu ranijih godina, srednja vrijednost PM10 čestice je bila prekoračena i u Pljevljima i Nikšiću, dok su neznatna prekoračenja zabilježena dva puta u Podgorici. Prema analizi najveći doprinos emisiji čestiv dolazi iz domaćinstava, odnosno grijanja.
Strategija Ministarstva ekologije ima za cilj i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao i obaveze smanjenja emisija zagađujućih materija u vazduhu, odnosno sumpor-dioksida, oksidi azota, amonijaka, kao i suspendovanih čestica.
Kada je u pitanju emisija sumpor-dioksida u Crnoj Gori, čak 99 posto dolazi iz proizvodnje električne energije odnosno iz Termoelektrane Pljevlja.
U nacrtu navode da to pokazuje da termoelektrana ne može raditi bez ispravnog “funkcionisanja sistema za odsumporavanje i sistema za automatsko praćenje emisija” jer to može dovesti do uticaja na zdravlje stanovnika.
Prekoračenja koncentracija sumpor-dioksida zabilježena u decembru 2025. godine nakon probnog puštanja u rad termoelektrane.
Pljevlja, mali rudarski grad na sjeveru zemlje, sa oko 30 hiljada stanovnika.
Strategiji upravljanja kvalitetom vazduha Crne Gore za period 2026-2029. predviđa “toplifikaciju Pljevalja kroz izgradnju sistema daljinskog grijanja, subvencije za unapređenje energetske efikasnosti i zamjenu starih peći, potpunu operativnost sistema za odsumporavanje u Termoelektrani, kao i promociju električnih vozila i strože standarde pri uvozu polovnih automobila”.
Prema nacrtu očekuje se da će broj dana u kojima je nivo PM10 čestica u Pljevljima prekoračen biti smanjen sa 100 na ispod 35 godišnje.
“Sprovođenje mjera iz ovog Programa takođe doprinosi i poboljšanju javnog zdravlja, kroz smanjenje broja slučajeva respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja povezanih sa izloženošću PM2.5 i NOx,” navodi se u nacrtu.
Takođe se navodi da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera već pokrenulo izradu plana za sprovođenje revidirane Direktive EU o kvaliteti zraka.
“Tako da će se ovaj strateški dokument njome baviti u mjeri u kojoj ona direktno utiče na elemente ovog strateškog dokumenta, prevashodno na planove kvaliteta vazduha.”
Revidirana Direktiva, usvojena 2024. godine, uvodi strože standarde za niz zagađujućih materija koje države članice treba da postignu najkasnije do 2030. godine.
Od Crne Gore se u pregovaračkom poglavlju koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena traži da se, između ostalog, uskladi sa revidiranom Direktivom o smanjenju nacionalnih emisija određenih zagađujućih materija.
Crna Gora je u januaru privremeno zatvorila poglavlje 32 i trenutno ima 13 zatvorenih poglavlja od ukupno 33 u pristupnim pregovorima za članstvo u EU.

U Crnoj Gori zagađenje vazduha iznad evropskog prosjeka, nova strategija obećava promjene

Večeras je u Novom Sadu izviždan mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikije Mićović.
Mićović je večeras prisustvovao svečanosti povodom 200 godina od osnivanja Matice srpske.
Novosadski studenti i građani protestovali su večeras u Novom Sadu dok je u Matici srpskoj bila u toku svečanost. Svečanosti je trebalo da prisustvuje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ali su umjesto njega prisustvovali Miloš Vučević i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić.
Primijećeno je desetak marica i policija u opremi za razbijanje demonstracija.
Kako se može čutii na video-snimku, Mićović je prošao među okupljene - neki su mu pružali ruku i aplaudirali, dok je većina uzvikivala „UA“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fr%2F14YW3Qo4aUm%2F%3Fmibextid%3DwwXIfr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.5925%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvideo-novi-sad-najmanje-troje-povrijedenih-medu-njima-i-novinar-napale-ih-pristalice-sns-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Joanikije Mićović izviždan večeras u Novom Sadu

„Slučaj “Kaluđerski laz” predstavlja paradigmatičan primjer institucionalnih slabosti u procesuiranju ratnih zločina i pokazuje koliko je tranziciona pravda u Crnoj Gori nedovršena“, poručeno je na drugom od sedam edukativnih vebinara, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), a na kojem je predavač bio Velija Murić, advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava.&nbsp;
- Važno je da se danas govori o zločinu „Kaluđerski laz“, jer suočavanje s prošlošću predstavlja temelj izgradnje demokratskog i pravednog društva”, kazao je Velija Murić. Pojašnjavajući da je ovaj zločin počinjen 1999. godine na području Rožaja, naveo je da simbolizuje stradanje civila tokom ratnih sukoba na Kosovu i otvara pitanje odgovornosti državnih struktura iz tog perioda. „Stradali su civili koji su pokušavali da izbjegnu ratna dejstva, što ovom slučaju daje dodatnu težinu. Sudski postupci završeni su bez pravosnažnih osuđujućih presuda, što je produbilo osjećaj nepravde i nekažnjivosti. U tom smislu, ovaj slučaj predstavlja paradigmatičan primjer institucionalnih slabosti u procesuiranju ratnih zločina i pokazuje koliko je tranziciona pravda u Crnoj Gori nedovršena - kazao je Murić, navodi se u saopštenju CGO.
Specifičnost zločina „Kaluđerski laz“, kako se dodaje, ogleda se u tome što je počinjen na teritoriji Crne Gore, u vrijeme kada Crna Gora formalno nije bila neposredno ratno poprište.&nbsp;
- Ovo je podsjetnik da nijedno društvo ne može graditi stabilnu budućnost bez istine, priznanja i pravde za žrtve. Govoriti o „Kaluđerskom lazu“ znači afirmisati kulturu sjećanja, poštovanje prema žrtvama i obavezu države da nedvosmisleno osudi ratne zločine - poručio je Murić.
Naglašeno je da pravosuđe ima ključnu ulogu u utvrđivanju individualne krivične odgovornosti i obezbjeđivanju pravičnog suđenja, bez političkog uticaja i selektivnosti. Institucije su, kako je istaknuto, dužne da osiguraju pristup arhivama, zaštitu svjedoka i transparentnost postupaka, dok javnost ima odgovornost da čuva sjećanje na žrtve i reaguje na pokušaje negiranja ili relativizacije zločina, kako bi se spriječili zločini i revizionizam.
Odgovarajući na pitanje učesnika o mogućnosti pravde u ponovljenim postupcima, Murić je naveo da nije moguće pokrenuti postupak protiv onih kojima je već suđeno, ali da tužilaštvo mora tražiti druga pravna rješenja. Ipak, izrazio je optimizam, ističući značaj kulture sjećanja i dokumentovanja činjenica.&nbsp;
- Ako se ne dosegne sudska, dosegnuće se druga pravda. Svjestan toga, odavno sam krenuo u pisanje knjige “Zločin bez kazne - od balkanskih ratova do Kaluđerskog laza”, koja će biti ogledalo istine, zasnovano na činjenicama. Osjetio sam obavezu da to uradim kako bi ostao trag, kao neki vid ove druge, ljudske pravde - naveo je on.
Učesnici/ce su se osvrnuli i na pitanje memorijalizacije i inicijativu za podizanje spomenika žrtvama ovog zločina koja je podnešena opštini Rožaje prije tri godine. „Taj zahtjev sam obnovio i podnio Ministarstvu kulture. Nakon što nijesu ispoštovani zakonski rokovi, lokalna uprava je predmet iznijela na razmatranje i odobrila inicijativu. Sada je ponovo na potezu Ministarstvo da da zeleno svjetlo za postavljanje spomenika na Kaluđerskom lazu, na putu koji kroz selo vodi ka Peći. Na spomeniku će biti naznačena imena žrtava i poruka da se zločin nikada ne ponovi“, zaključio je Murić.
Ovaj vebinar, koji je okupio 20 učesnika i učesnica, predstavlja praktičnu nadogradnju CGO priručnika „<a href="https://cgo-cce.org/2024/08/31/ratni-zlocini-90ih-u-presudama-crnogorskog-pravosuda/" target="_blank">Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa</a>“, omogućavajući dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama koje su dostupne u publikaciji <a href="https://media.cgo-cce.org/2019/11/Kaludjerski-laz-publikacija.pdf" target="_blank">Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori – slučaj „Kaluđerski laz“</a>. &nbsp;Cilj programa je da zainteresovanoj javnosti omogući pristup provjerenim informacijama i činjenicama o ratnim zločinima kroz analizu sudskih presuda, relevantnih dokaza i svjedočanstava.
Naredni vebinar, kako su naveli, biće održan 23. februara 2026. godine, o slučaju „Deportacija“, a predavačica će biti Tamara Milaš, aktivistkinja.
Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji je finansiran od strane Evropske unije, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog vebinara isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.

„Kaluđerski laz“ - paradigma nedovršene tranzicione pravde

Odluka o neradnoj nedjelji je donijeta i poštovaće se, ali je, prije svega, trebalo otvoriti socijalni dijalog i insistirati na tome da institucije rade po zakonu i omoguće slobodan dan svakom zaposlenom. Sasvim je moguće i da ovo zakonsko rješenje bude ukinuto od strane Ustavnog suda, jer je Unija poslodavaca Crne Gore najavila da će ponovo inicirati ocjenu ustavnosti nove odluke, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
U Skupštini Crne Gore danas je izglasano da je nedjelja ponovo neradan dan, nakon prethodne odluke Ustavnog suda o neustavnosti rješenja iz 2019. godine, koje je i tada osporavala Unija poslodavaca Crne Gore.
Crna Gora se oslanja na turizam, koji generiše više od 30 odsto prihoda, te neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam, ocijenio je Mulešković.
- Trebalo je šest godina da Ustavni sud donese odluku o ustavnosti zakona i bilo je očekivano da će doći do ovakvog epiloga, jer je tadašnje rješenje donijeto na način koji je bio diskriminatoran prema određenim poslodavcima. Postoji bojazan da će i novo rješenje proći isto, budući da je Unija poslodavaca najavila novu inicijativu pred Ustavnim sudom. Bilo je neophodno otvoriti dijalog. Socijalni partneri, kojima po Ustavu i međunarodnim pravilima pripada odgovornost za ovakve odluke, već su imali dogovorene modalitete mogućeg rada nedjeljom tokom ljetnje i zimske turističke sezone -naveo je Mulešković.
Dodao je da je šest godina dug period tokom kojeg su promijenjene navike, pa većini poslodavaca radna nedjelja više ne odgovara.
- Moramo imati zakonodavstvo koje se jednako odnosi na sve. Uvođenje radne nedjelje povećalo bi troškove privrednih subjekata i moglo dovesti do rasta cijena. Takođe, u međuvremenu je izražen i nedostatak radne snage, što može otežati implementaciju bilo kog rješenja. Zbog toga je bilo važno čuti stav Socijalnog savjeta, koji čine Unija poslodavaca, sindikati i Vlada - istakao je Mulešković.
Mulešković smatra da je nedostatak radne snage jedan od ključnih problema turističkog sektora, te da zakonska rješenja kojima se reguliše status stalnog sezonskog radnika mogu doprinijeti njegovom ublažavanju.
- Najavljivano je da će taj zakon biti usvojen još prošle godine, ali je tek sada predložen. Kašnjenje sa usvajanjem važnih rješenja ostaje problem. Ideja je da se sezonski radnici zadrže na domaćem tržištu rada i time obezbijedi stabilnost radne snage u turizmu - rekao je Mulešković.
On očekuje da će bolja avio-povezanost ove godine riješiti dio izazova turističke sezone, naglašavajući da mala ekonomija poput crnogorske mora biti kvalitetno saobraćajno povezana.
Kao glavne probleme u predstojećoj sezoni izdvojio je visoke cijene i hroničan nedostatak radne snage, uz potrebu intenzivnije promocije crnogorskog turizma.
- Neophodna je i znatno bolja putna infrastruktura. Očekujem da će veliki infrastrukturni projekti biti završeni do početka ljetnje turističke sezone, jer su radovi na magistralama prošle godine izazivali gužve i stvarali negativnu sliku o Crnoj Gori - kazao je Mulešković.
Poručio je da je Evropska unija strateški put Crne Gore i da je u ovoj godini neophodno učiniti sve kako bi se zatvorila pregovaračka poglavlja i omogućilo članstvo do 2028. godine.
- Nakon referenduma i članstva u NATO-u, to je najvažniji korak za Crnu Goru. Članstvo u EU donijeće velike benefite građanima i privredi, otvaranje velikog tržišta i potvrdu da je Crna Gora uređena država, što će doprinijeti privlačenju kvalitetnih i održivih investicija - zaključio je Mulešković.

Mulešković: Neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam

Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković i ministarke prosvjete i javnih radova, Anđela Jakšić Stojanović i Majda Adžović, položili su danas kamen temeljac za dogradnju sale za fizičko vaspitanje i uređenje školskog dvorišta Osnovne škole (OŠ) „Lovćenski partizanski odred“.
Kako je saopšteno iz Ministarstva javnih radova, planirana je izgradnja savremene i funkcionalne fiskulturne sale, u potpunosti prilagođene potrebama učenika i osoba sa invaliditetom, kao i uređenje školskog dvorišta, čime će se unaprijediti uslovi za nastavu, sportske aktivnosti i bezbjedan boravak djece.
Adžović je kazala da taj projekat predstavlja važan korak u unapređenju prosvjetne infrastrukture.
Ona je rekla da će nova sala biti izgrađena u neposrednoj blizini postojećeg školskog objekta i projektovana kao savremen, funkcionalan i bezbjedan prostor za izvođenje nastave fizičkog vaspitanja i sportskih aktivnosti.&nbsp;
- Imajući u vidu da škola do sada nije imala adekvatnu fiskulturnu salu, realizacijom ovog projekta stvaraju se uslovi za kvalitetniji rad, ali i za potpunu inkluziju, jer će objekat biti prilagođen licima smanjene pokretljivosti i osobama sa invaliditetom - istakla je Adžović.
Jakšić Stojanović je podsjetila da je OŠ „Lovćenski partizanski odred“ prošle godine rekonstruisana u okviru projekta energetske efikasnosti.
- Početak izgradnje fiskulturne sale, ukupne vrijednosti od oko tri miliona EUR, u potpunosti će zaokružiti ovu priču, na zadovoljstvo djece, roditelja, nastavnika, lokalne samouprave i resornih ministarstava, a sigurna sam da se danas sa nama raduju i svi Cetinjani - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da će izgradnjom fiskulturne sale učenici škole na Cetinju, nakon više decenija, dobiti adekvatan prostor za bavljenje sportom, koji je usklađen sa najsavremenijim standardima u toj oblasti.
U okviru posjete Prijestonici, Adžović i Jakšić Stojanović obišle su i radove na fudbalskom stadionu na Cetinju.&nbsp;
Taj projekat je, kako se navodi u saopštenju, u završnoj fazi realizacije, a nakon prevazilaženja brojnih tehničkih i proceduralnih izazova, okončanje radova se očekuje u skorijem roku.
Adžović i Jakšić Stojanović su održale i radni sastanak sa Đuraškovićem, na kojem je razgovarano o realizaciji tekućih projekata i planovima za naredni period.&nbsp;
Iz Ministarstva su kazali da je na sastanku ocijenjeno da će nastavak snažne saradnje Vlade i Prijestonice doprinijeti daljem infrastrukturnom razvoju i unapređenju kvaliteta života građana Cetinja.

Položen kamen temeljac za novu fiskulturnu salu OŠ „Lovćenski partizanski odred“

Luka Bar je u posljednje četiri godine realizovala investiciona ulaganja u vrijednosti od oko 20 miliona eura, usmjerena na unapređenje lučke infrastrukture, suprastrukture i nabavku savremene lučke mehanizacije, saopšteno je iz te kompanije.
Iz Luke Bar su rekli da se tim investicionim ciklusom unapređuju operativni kapaciteti, pouzdanost procesa i ukupna funkcionalnost lučkog sistema, uz jasno opredjeljenje da se kontinuitet ulaganja nastavi i tokom ove godine.&nbsp;
- Posmatrano po godinama, ulaganja su realizovana u obimu od 3,62 miliona eura u 2022. godini, 1,74 miliona EUR u 2023, 8,41 milion eura u 2024. i 5,8 miliona eura u prošloj godini - navodi se u saopštenju.
U segmentu lučke infrastrukture uloženo je, kako se dodaje, 6,22 miliona eura, prenosi portal RTCG.
- Najznačajnija ulaganja odnose se na sanaciju konstrukcije operativne obale Volujica od 3,65 miliona eura, obalnu hidrotehničku infrastrukturu od 930 hiljada eura, sanaciju lučke željezničke mreže od 480 hiljada eura, sanaciju lučkih drumskih saobraćajnica i manipulativnih površina od 350 hiljada eura, kao i investiciono održavanje elektroenergetske infrastrukture od 330 hiljada eura - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Za lučku suprastrukturu izdvojeno je 2,5 miliona eura.
- U tom segmentu realizovano je investiciono održavanje amonijačne rashladne instalacije i sanacija rampe na hladnjači u iznosu od 378 hiljada eura, sanacija oštećenja na krovnoj konstrukciji skladišta 10 od 238 hiljada eura, korektivne sanacije konstrukcija skladišta od 31 hiljadu eura, izgradnja montažno-demontažnog zatvorenog skladišta površine 4,5 hiljade metara kvadratnih u vrijednosti od 1,3 miliona eura, nabavka metalne hale od 600 metara kvadratnih za 106 hiljada eura, kao i nabavka i ugradnja sistema za pranje točkova i podvozja mehanizacije od 385 hiljada eura - navodi se u saopštenju.
U segmentu lučke mehanizacije investirano je 11,27 miliona eura.
- Nabavljeno je devet novih utovarivača u vrijednosti od 1,84 miliona eura, specijalna mašina za industrijske namjene od 753 hiljade eura, četiri kamiona-tegljača i 11 kiper poluprikolica od 596 hiljada eura, četiri viljuškara za 228 hiljada eura, mobilna lučka dizalica za 5,9 miliona eura, pet grabilica za 340 hiljada eura, kao i jedan reach-stacker u vrijednosti od 589 hiljada eura - rekli su iz Luke Bar.
U okviru investicionog ciklusa realizovana su i ulaganja u digitalizaciju, bezbjednost i zaštitu životne sredine. Za lučki informacioni sistem izdvojena je 321 hiljada eura, za zaštitu životne sredine 537 hiljada eura, a za lučki sistem bezbjednosti 380 hiljada eura.
Iz kompanije su naveli da će u narednom periodu nastaviti investicioni ciklus i tokom ove godine, sa ciljem daljeg jačanja operativne spremnosti, sigurnosti rada i kvaliteta usluga prema partnerima i korisnicima.

Luka Bar: Tokom četiri godine investirali smo oko 20 miliona eura

&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Evropa (ni)je daleko

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

,,U formalno-pravnom smislu, kad država krene – kukala vam majka”. Tom rečenicom je šef poslaničkog kluba Demokrata, ,,megatrend pravnik” Boris Bogdanović, pokazao je da ne zna razliku između otvorene prijetnje i pravno valjanog iskaza. &nbsp; Zato je skupštinsku govornicu iskoristio da – kada govori o vetingu u policiji – vrlo nervozno najavljuje politički progon. Istini za volju, ima razloga za nervozu Demokrata: čelnici bezbjednosnog sektora se ovih sedmica suočavaju sa teškim pitanjem - kako pravno dovesti do kraja započete disciplinske postupke? &nbsp; Na to pitanje za sada nemaju odgovor ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović koji su inicirali akciju ,,Značka” – čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZ DOKAZA &nbsp; Tužioci koji su pokrenuli disciplinske postupke nijesu predočili advokatima policijskih službenika povrede radnih dužnosti. &nbsp; Ogovornost za nedostatak dokaza sada prebacuju na Komisiju za bezbjednosne provjere Ministarstva unutrašnjih poslova koju je formirao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Disciplinska tužiteljka Milena Pajović i Disciplinska komisija MUP-a na čijem je čelu Ljubica Damjanović - u namjeri da pred advokatima prikriju vlastitu odgovornost za pokrenute postupke - od Komisije za bezbjednosne provjere zahtijevaju dokaze i obrazloženje na osnovu čega su sačinili svoje operativne izvještaje. I, suštinski, na Komisiju MUP-a pokušavaju da prebace odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović"> <figcaption>KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Većina disciplinskih postupaka još su u fazi izvođenja i prezentovanja dokaza, što je u opisu posla disciplinske tužiteljke Pajović i Disciplinske komisije . No, problem je što dokaza nema i, kako se bliži okončanje dokaznog postupka i dolazi faza završnih riječi u disciplinskim postupcima, u MUP-u i Upravi policije se nataložila &nbsp;velika nervoza. Ispostavlja se da su, umjesto opipljivih dokaza, stavovi Komisije praktično jedini razlog za veting koji Demokrate sprovode. To sada dovodi u opasnost započeti veting, odnosno &nbsp;kao obračun sa politički nepodobnim policijskim službenicima: ispostavlja se da - osim nekoliko izuzetaka korumpiranih policijskih službenika, veting Demokrata u većini slučajeva ima - isključivo političke motive. &nbsp;&nbsp; TAKTIKA: ZASTARA POSTUPAKA &nbsp; Očito u problemu sa okončanjem disciplinskih postupaka, tužiteljka Pajovoić i predsjednica Disciplinske komisje Damjanović su tražili da se na pojedinim ročištima pojave raniji predsjednik Komisije Darko Vujović i aktuelna predsjednica komisije za bezbjednosne provjere Ljiljana Zejak – i to u svojstvu &nbsp;svjedoka - kako bi objasnili na osnovu čega su potpisali operativne izvještaje koje ne prate materijalni, personalni dokazi i činjenice. Izvori iz MUP tvrde da je Šaranović naložio da se sadašnji i bivši čelnik Komisije ipak ne pojavljuju kao svjedoci u disciplinskom postupku. U tom slučaju, Disciplinska komisija je prinuđena da odgodi da, zbog nedostatka dokaznog materijala, završne faze u disciplinskim postupcima i odogovlači. &nbsp; Cilj ove taktike je - zastarijevanje postupaka koji ne mogu da se okončaju razrešenjem dužnosti policijskih službenika. Dvogodišnja suspenzija – procjenjuju Šaranović i Šćepanović – mnoge policajce će natjerati na samovoljni odlazak iz službe u kojoj nemaju šansu za napredovanje. &nbsp; To neće zaustaviti Demokrate da dalje pokušavaju da čiste policiju od politički nepodobnih. Objavama o vetingu i otvaranjem disciplinskih postupaka, Demokrate pokušavaju da bilduju svoj posrnuli politički rejting. I ne interesuje ih što, kad sve okonča ili nastupi zastara, targetirai policijski službenici mogu dobiti impozantne novce iz državnog budžeta kroz odštetne zahtjeve. &nbsp; SLUČAJ VELJOVIĆ...&nbsp; Politička ostrašćenost i namjera čišćenja politički nepodobnih se najbolje primjećuje u slučaju disciplisnkog postupka protiv Tamare Veljović, policijske službenice i supruge Veselina Veljovića, bivšeg direktora Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43" data-rendition-name="original" width="883" height="496" loading="lazy" alt="NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića"> <figcaption>NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Tamara Veljović je odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, a na prijedlog njenog neposrednog starješine, 28. aprila ove godine privremeno udaljena s posla, do okončanja disciplinskog postupka koji se protiv nje pokreće. &nbsp; Ali, to je bilo drugo rješenje minsitra Šaranovića. Prvobitnu odluku o privremenom udaljenju Veljović s posla, od 17. februara ove godine glatko je poništila Komisija za žalbe Vlade Crne Gore. I to nakon žalbe koju je podnio pravni zastpunik Tamare Veljović, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; To je, kažu izvori iz policije, ražestilo ekipu Demokrata i napravljen je jak politički pritisak ka članove Komisije za žalbe. Ta je akcija urodila plodom, a onda je sve teklo kako je ministar Šaranović zamislio: nakon njegovog ponovljenog rješenja o privremenom udaljenju Tamare Veljović sa posla u Upravi policije, i nakon ponovljene žalbe advokata Volkova – Komisija za žalbe je ovog puta odbacila primjedbe na Šaranovićevu odluku. &nbsp; Dakle: u ponovljenom postupku, iako je bio isti slučaj, premda i dalje nije bilo konkretnih razloga za udaljenje Tamare Veljović – Vladina komisja je promijenila mišljenje i sada će o svemu odlučivati Upravni sud. &nbsp; A koliko je bio zasnovan bio progon poakzuje detalj iz Rješenja od 28. aprila koje potpisuje ministar Danilo Šaranović: ,,Prisustvo imenovane Tamare Veljović dovodi u pitanje samu zakonitost rada organa. Prednje posebno kada se uzme u obzir činjenica da je supružnik lice koje se sumnjiči za kriminalno udruživanje...” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić "> <figcaption>ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...I SLUČAJ KAŽANEGRA-STANIŠIĆ Jasno je: nakon više od dvije decenije rada, Tamara Veljović ne može da ostane u policijskoj službi zato što se protiv njenog supruga, Veselina Veljovića, vodi krivični postupak?! &nbsp; Postupak protiv Veselina Veljovića je u toku i Uprava policije bi, poštujući zakone i Ustav, morala da poštuje i - prezumpciju nevinosti. Očito je, međutim, da to nijesu željeli u ovom slučaju. Pa izgleda da su, kada Demokrate Alekse Bečića izvode politički veting, neki policijski službenici jednakiji od drugih. &nbsp; Tako Tamara Veljović dobija mjeru udaljenja s posla, a Dragana Kažanegra Stanišić, državna sekretarka u MUP-u može da bude na funkcionerskom položaju, može i da ima i pristup tajnim podacima, iako je njen suprug, Šakoje Stanišić, svojevremeno bio uhapšen zbog nelegalnog posjedovanja oružja i osuđen na 45 dana. &nbsp; Bilo bi poželjno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović objasni dvojne standarde. Kako to da je Tamara Veljović privremeno udaljena sa policijskog posla iako njen suprug nije osuđen, a istovremeno Dragana Kažanegra Stanišić čvrsto drži pouziciju državne sekretarke iako je njen suprug osuđen i odležao zatvorsku kaznu? &nbsp; Ministar se neće oglašavati, ali odgovor je jasan: Kažanegra Stanišić je članica partije Demokratska Crna Gora i zato je izgleda - jednakija od Tamare Veljović. Te činjenice – bolje od bilo kog komentara – otkrivaju pravu političu pozadinu i zakonsku neosnovanost, ali i etičnost vetinga u Ministarstvu unutrašnjih psolova i Upravi policije koji sprovode Demokrate Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Frontpage topic

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nije formiralo predmet povodom teksta Duška Kovačevića objavljenog pod naslovom " Bolji od bjekstva".
- Nalazimo da se u njegovim radnjama ne ostvaruju bitni elementi bilo kojeg krivičnog djela - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.&nbsp;
Naime, zbog komentara koji je 1. februara, ove godine, postavio na svom Fejsbuk nalogu, pod naslovom "Bolje od bjekstva", novinar i stalni član emisije "Javna rasprava" Duško Kovačević, dao je izjavu u podgoričkom Odjeljenju bezbjednosti, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/odt-u-tekstu-kovacevica-nema-elemenata-bilo-kojeg-krivicnog-djela">Antena M.&nbsp;</a>

ODT nije formiralo predmet povodom teksta "Bolji od bjekstva" autora Duška Kovačevića

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i medija Vesna Bratić negirala je krivicu povodom navoda Specijalnog državnog tužilaštva, ocjenjujući da je postupak protiv nje politički motivisan i da predstavlja nastavak višegodišnjeg pritiska i javnog linča, saopštio je njen advokat Mitar Šušić.
Šušić je naveo da je bivšoj ministarki određeno zafržavanje do 72 sata zbog, kako je naveo tužilac, opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na svjedoke u vezi sa događajima od prije pet godina u Podgorici.
- Bratić je osumnjičena za zloupotrebu službenog položaja, koja se, prema navodima tužilaštva, ogleda u razrješenju direktora, o čemu jedan dio javnosti govori još od trenutka kada su ta razrješenja sprovedena. O tome je i sud davao svoj stav, kako u pogledu zakonitosti tih razrješenja, tako i u pogledu odgovornosti Vesne Bratić, odnosno njenog umišljajnog odnosa prema tome, budući da su postojale tužbe nezadovoljnih direktora, ali i tužbe države sa regresnim zahtjevom, koje su odbijene.Vjerujem da je i ovo dio čitavog narativa koji je kreiran u Crnoj Gori u prethodnom periodu i koji, valjda, treba da disciplinuje ženu koja je u tom trenutku radila svoj posao najbolje što je znala i umjela - kazao je Šušić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Bratić je u potpunosti negirala krivicu i iznijela odbranu, naglašavajući da će u nastavku postupka biti saslušani svjedoci i razmotrena obimna dokumentacija iz ministarstva i ustanova u kojima su direktori razriješeni i imenovani novi.
Advokat Šušić ističe da je pred njima proces ali i da "ostaje gorak ukus da se sve dešava sada".&nbsp;
- Bilo je dovoljno vremena da se sve analizira u postupku koji ne bi podrazumijevao spektakularno hapšenje, privođenje i određivanje zadržavanja. Nekako se stiče utisak da sve ovo treba da amortizuje sliku rada tužilaštva, sudstva i bezbjednosnog sektora uopšte, u kontekstu svih dešavanja kojima smo svjedočili prethodnih dana. Nemam informaciju da li je neko podnosio prijavu u ovom predmetu, ali je, i u jednom i u drugom slučaju, porazno da se nakon pet godina, u nečemu što je potpuno jednostavno i utvrđuje se iz dokumentacije, preduzimaju radnje i pravi ovakav spektakl - rekao je Šušić.
Bratić je, kako prenosi njen advokat, ukazala i na političku pozadinu postupka, navodeći da iza progona stoje određene političke strukture.
- Bratić je pomenula i političke strukture koje, kako smatra, stoje iza ovog progona. Ona ovo zapravo percipira kao linč jednog dijela javnosti u Crnoj Gori, koji traje od momenta kada je imenovana za ministarku prosvjete, nauke, kulture i medija, nastavljen je i nakon njenog razrješenja i traje sve do danas — a, nažalost, kako ocjenjuje, sada se na to i zvanično nadovezalo Specijalno državno tužilaštvo - zaključio je Šušić.
Bivšoj ministarki prosvjete, nauke i sporta Vesni Bratić u određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).&nbsp;
Ona je danas privedena na saslušanje u 14.25 sati.&nbsp;
Ona je prethodno dala izjavu u Specijalnom policijskom odjeljenju.
Bratić se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja.
Bratić je 2021. godine bez zakonskog uporišta, a iz političkih razloga, donijela odluku o smjeni više od 240 direktora vaspitno- obrazovnih ustanova.
Obrazloženje Bratić bilo je istovjetno za sve direktore, a svoju odluku o smjenama je pravdala time što direktori nijesu formirali školske odbore. Ipak, direktori su pred sudom dokazali da je formiranje školskih odbora bilo nemoguće jer Ministarstvo nije imenovalo svoje predstavnike u ta tijela.
U obrazloženjima presuda jasno je navedno da su nezakonito ostali bez funkcije, te da država treba da im isplati nastalu štetu od dana kada su razriješeni do prestanka mandata.
Protiv nje su Specijalnom tužilaštvu bile podnijete dvije krivične prijave.&nbsp;
Iz SDT-a nije saopštili zbog čega je Bratić uhapšena.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ffoto-video-bratic-privedena-na-saslusanje-u-specijalno-drzavno-tuzilastvo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šušić: Bratić negirala krivicu, postupak doživljava kao politički progon i “linč” dijela javnosti

U prijepodnevnim časovima došlo je do požara autobusa firme „Zejdin tours“ na magistralnom putu Ulcinj–Bar, u naselju Bratica.
Na lice mjesta odmah su upućena dva vozila sa šest pripadnika Službe zaštite i spašavanja Ulcinj.
Autobus je u potpunosti izgorio.
Na sreću, povrijeđenih nije bilo, dok uzrok požara za sada nije poznat.

Ulcinj: Izgorio autobus, nema povrijeđenih

Jedna stara mudrost kaže: čovjek se sto puta može pokajati zbog onoga što je izgovorio, ali vrlo rijetko, možda nikada, zbog onoga - što je prećutao. Eh, da je tu drevnu istinu neko došapnuo Aleksi Bečiću, možda lider Demokrata i potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednost, ne bi glasa pustio o bjekstvu Miloša Medenice. &nbsp; NEMA ADRESE KRIVCA ZA PROPUSTE -Nismo adresa ni mi, ni Uprava policije, nije adresa ni ovaj sektor za slučaj Medenica, iako je ovaj sektor i ovaj Biro za operativnu komunikaciju pravovremeno prepoznao izazove – kazao je Bečić na vanrednoj konferenciji za medije u prošli petak. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216190232_0cf6c7af0b4cf7077f9bb26bb87fabf9cb72a8337e9b0f04e48a2e72123c867a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260216190232_0cf6c7af0b4cf7077f9bb26bb87fabf9cb72a8337e9b0f04e48a2e72123c867a" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="BIJEG OD ODGOVORNOSTI: Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost "> <figcaption>BIJEG OD ODGOVORNOSTI: Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dakle: bezbjednosni sektor nije adresa, a policija nije krivac što im je – ispred nosa - pobjegao osuđeni šef kriminalne grupe?! Ovakvo ,,pranje ruku” i bježanje od odgovornosti djeluje zaista karikaturalno. &nbsp; Vjerovatno je vanrednom konferencijom za medije Bečić je pokušao da nekako skrene pažnju sa skarednog nastupa ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u televizijskoj emisiji ,,Načisto“. Baš kao što je policija hapšenjem Veselina Barovića nastojala da minstru Šaranoviću pripremi teren da u emisiji uživo ne priča o o bjekstvu Medenice. &nbsp; ,,TRIVIJALNOSTI” I, valjda je zato, ministar unutrašnjih poslova bjekstvo Medenice, ali i bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, nazivao ,,trivijalnostima“. &nbsp; Djeluje tragikomično, ali ta prizemna objašnjenja nijesu za podsmijeh. Naprotiv: ona su svjedočanstvo, dokazi, da se, u namjeri da se izbjegne odgovornost, brutalno produkuju državne obmane, pa i direktne laži. &nbsp; I nije čudo da ogromna većina tih propagandnih neistina dolaze od funkcionera Demokrata, partije koja u potpunosti kontroliše bezbjednosni sektor, iz čijih su redova i ministar i unutrašnjih poslova i ministar odbrane. Zakonomjerno je to: diplomci sa tragikomičnog ,,Megatrenda“, pravni stručnjaci koji su ovjeravali fakultet punih 14 godina, dokazani plagijatori magistarskih radova – nijesu kadri - da profesionalno obnašaju funkcije koje su prigrabili u partijskoj raspodjeli koalicije na vlasti. &nbsp; Zato laž postaje dominantna – ona caruje u državnim saopštenjima, u izjavama državnih funkcionera... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216190232_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260216190232_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="MEDENICA JE UHAPŠEN, SAMO ŠTO - NIJE: Lazar Šćepanović, direktor Uprave policije "> <figcaption>MEDENICA JE UHAPŠEN, SAMO ŠTO - NIJE: Lazar Šćepanović, direktor Uprave policije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ŠĆEPANOVIĆEVE ,,AKTIVNOSTI U DOBROM PRAVCU” Pa je tako, nekoliko sati nakon prvog pojavljivanja videa sa likom Miloša Medenice, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, bez trunke srama, saopštio neistinu da su policijski stručnjaci utvrdili da je sve to oko ,,Medenog“ – djelo vještačke inteligencije. &nbsp; A petnaestak dana kasnije, da bi se zaboravila obmana, čelnik Uprave policije &nbsp;izašao je sa optimističkom izjavom da Miloš Medenica – samo što nije uhapšen! &nbsp; &nbsp;-Aktivnosti idu u dobrom pravcu, ali zbog samog otkrivanja bilo kojih aktivnosti ugrozio bi sami postupak hapšenja ovog lica – kazao je Šćepanović. Strahovita je, ali i strahovito društveno opasna, ta bahatost prevare i obmane državnih funkcionera postavgustovske vlasti. &nbsp; ŠKALJARCI, PATIKE I SNIJEG &nbsp; I nije riječ samo o policiji. Državno spinovanje se moglo prošle sedmice viđeti iz - Minstarstva odbrane. &nbsp; Ono kada je, usred priče o Medenici, na društvenim mrežama plasirana slika pripadnika ,,škaljarskog klana“, izvjesnog Marka Nikolića, kako pozira ispred vojnog helikoptera, usred snijega na Žabljaku. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216190232_30b8b7a3cd6ad4c0c8b3eda720f02631f90e36a2ae79fe30a65ed560ae5a4d0c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260216190232_30b8b7a3cd6ad4c0c8b3eda720f02631f90e36a2ae79fe30a65ed560ae5a4d0c" data-rendition-name="original" width="1080" height="975" loading="lazy" alt="ŠTO ZNA ŠKALJARAC ŠTO JE SNIJEG: Slika koja je uzbunila Vojsku Crne Gore i Ministasrtvo odbrane "> <figcaption>ŠTO ZNA ŠKALJARAC ŠTO JE SNIJEG: Slika koja je uzbunila Vojsku Crne Gore i Ministasrtvo odbrane(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ubrzo se oglasila vojska. I to lično - načelnik Generalštaba Miodrag Vuksanović, koji je ustvrdio da Vojska Crne Gore nije prevozila Nikolića. &nbsp; Ne, kazao je Vuksanović, građani redovno iskazuju interesovanje za vojne vazduhoplove i vole da se, citiram, ,,fotografišu pored njih kada su letilice ugašene i kada ne postoji bezbjednosni rizik“. Tako se, tvrdi Vuksanović, taj škaljarac prosto obreo na durmitorskom vrhu Štuoc, pa se onda slavodobitno sa prijateljima uslikao ispred helikoptera. &nbsp; Baš je divno to objašnjenje, ali je nedostajalo da načelnik Generalštab pojasni neke detalje. Recimo: kako je to navodni škaljarac došao do helikoptera, gacajući po snijegu od 30 santimetara, na nadmorskoj visini od 2104 metra, a da uopšte nije ni pokvasio – patike? &nbsp; Da je načelnik Vuksanović znao za onu staru mudrost, ćutao bi, da se ne bi kasnije 100 puta kajao. &nbsp;&nbsp; NEMA OSTAVKE, NEMA ODGOVORNOSTI... Samo, crnogorski, politički i društveni, problem se ogleda baš u – odsustvu bilo kakvog kajanja. &nbsp; I da ne targetiramo samo Demokrate. Istu bahatost svakodnevno pokazuju i čelnici ostalih partija koje tvore parlamentarnu većinu. &nbsp; Zamislite kvazi-odgovoronst premijera Milojka Spajića? Koji prvog dana od bjekstva Medenice traži hitan sastanak sa ministrom Šaranovićem i čelnikom Uprave policije Šćepanovićem. Da bi, nakon punih 13 dana te takozvane hitnosti, i nakon famoznog sastanka, sve bilo završeno konstatacijom ministra pravde Bojana Božovića – da ostavke ne bi ništa razriješile. &nbsp; Nema ostavki, ni po koju cijenu – to je današnja Crnu Gora. &nbsp; I to je baš mučna današnjica. Jer, nikada se prije, u istoriji Crne Gore, nijesu dogodila dva tako užasna, zastrašujuća, masovna zločina, kao onaj u Medovini avgusta 2022, i januara 2025. u centru Cetinja. U dva dana, u dva navrata, ubijene su 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216190236_69ccf9f31a1fa417e9f5cdedc057d296a6dc4153e00cd43519533a184b1722d1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260216190236_69ccf9f31a1fa417e9f5cdedc057d296a6dc4153e00cd43519533a184b1722d1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="ZA POLITIČARE ŽRTVE SU NEVIDLJIVE: Plakat koji opominje, mjesecima je okačen na Kruševom ždrijelu"> <figcaption>ZA POLITIČARE ŽRTVE SU NEVIDLJIVE: Plakat koji opominje, mjesecima je okačen na Kruševom ždrijelu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I niko, baš niko, nije podnio ostavku. Niko, baš niko, nije ni tražio odgovornost. Pa ni premijer Milojko Spajić. Čak se na vanrednoj konferenciji za medije 3. januara pokušao i posprdati sa pitanjem ostavke ministra Šaranovića. &nbsp; Pritsinut pitanjima novinarke Televizije E, a željan da nikako en pruži odgovor zbog čega ne traži ostavke čelnika bezbjednosnog sektora jer je policija zakazala 1. januara na Cetinju, premijer je zavapio: ,,Evo, predložite Vi neku ostavku..." &nbsp;Novinarka da preuzme ulogu premijera, koji nije kapac ni da takne, ni prozove koalicione partnere? &nbsp; Nije duhovito, čak ni u tragovima. Ali, eto - to je Crna Gora na koju se, kako to poručiše avgustovski osvetnici, moramo navići! &nbsp; Crna Gora u kojoj čelnici vlasti nemaju zrno odgovornosti, komad čovječnosti da – podnesu ostavke kao moralan čin, kao dokaz postojanja savjesti i političke časti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216190236_f2e72436d63734cfd9c2705157d3a489a16a2d89af17dabfa6a854d7d9f35961.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260216190236_f2e72436d63734cfd9c2705157d3a489a16a2d89af17dabfa6a854d7d9f35961" data-rendition-name="original" width="837" height="422" loading="lazy" alt="ZAŠTO ŠUTNJA: Poslanici opozicije u crnogorskom parlamentu"> <figcaption>ZAŠTO ŠUTNJA: Poslanici opozicije u crnogorskom parlamentu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUČNA ŠUTNJA GRAĐANSKE CRNE GORE Samo, još je mučnija šutnja opozicije koja sebe naziva građanskom, a mirno gleda kako nestaju čak i obrisi građanskog društva. Opozicije koja prsistaje da da gleda kako je logo Skupštine postala zgrada Zetske banovine, kada je Crna Gora, izdajom poništena, politikom ponižena i nije postojalo njeo ime, čak ni kao pojma zajednice. I svima njima je nekako prirodno – valjda zato u opoziciji i ćute - kada predsjednik Skupštine, četnički vojvoda Andrija Mandić, čestita Srbiji Dan državnosti, a uporno preskače da 21. maja čestita Dan nezavisnosti, kada su crnogorski građani većinski glasali za suverenu Crnu Goru. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Zašto ta opoziciona šutnja? &nbsp; Ko zna, možda i opozicija ima neka svoja seoska posla pa ne reaguje, kao premijer Spajić... Ili, možda, strpljivo čekaju zvaničnu pozivnicu da postanu dio vlasti, nakon famozne Spajićeve rekonstrukcije Vlade – koje nema? &nbsp;&nbsp; Samo da posle glavni krivac ne bude – pošta, koja nije isporučila pozivno pismo. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Hronika državnih obmana i laži

Za<a href="https://www.antenam.net/clanak/demokrate-i-ostavke"> Antenu M </a>piše: Đorđe Šćepović
Kad god se želi uniziti i zlim proglasiti doba jugoslovenskog socijalizma, zapravo, doba rođeno iz antifašizma i borbe za slobodu, uvijek se, tradicionalno, laže o svemu tome. Vrijeme i poredak u kojem su nastajale najbolje knjige južnoslovenske književnosti, kad su snimani najbolji filmovi jugoslovenske kinematografije, i sve ostalo veliko što se događalo u kulturi, danas se nastoje obilježiti kao vrijeme bez slobode, dekadencije i decenije zarobljenog uma. I ko to čini? Uglavnom, svi oni koji su tad bili fanatični vjernici Komunističke partije i revnosni glodari, koji nekad bijahu za trpezom socijalizma, a onda za svim postavljenim soframa. Dekadencija će doći kasnije, zarobljeni um dobiće svoj zlatni kavez nakon pada socijalizma. Članovi partije postaće članovi partija, i njihova partijska geneza još uvijek nije završila.
Njihova ideologija preobraziće se poput Gregora Samse. I zato valja ponoviti kultni grafit koji je prije nekoliko godina osvanuo na fasadi jedne zgrade: „Lagali ste Tita da ste komunisti, sad lažete Boga da ste vjernici“. Jer, kako drugačije objasniti sve one članove i visoke funkcionere KPJ, koji su '89. spoznali Boga, a odrekli se Tita. I ne, nijesu se tu zaustavili. 90-ih su opet izgubili svoju vjeru, jer vjera je krhka, i prigrlili nove idole. S istom strašću voljeli su Tita, Boga, Miloševića, Bulatovića ili Đukanovića. Njihova ljubav ciklično je kružila vremenom i prostorom. Umirala je i rađala se. Tako danas listamo partijske knjižice Titovih pionira, omladinaca, direktora, ili predśednika opštine, koji su svoju „beskrajnu glad i ruke večno prazne“ zadovoljavali ne osvrćući se za sobom.
Bivše sebe su zaboravili. No, toliko je bivših njih da ih mi, prosto, ne možemo zaboraviti. Koliko god se puta preobrazili. Potonje preobraženje dogodilo se 2020. Tad je na tzv. litijama partijska ikonografija zamijenjena crkvenom, a u rukama se umjesto članske karte partije obrelo Sveto pismo. I opet se stado odreklo jednog pastira, i zagrlilo drugog. O našem licemjerju i prirodi kameleona znamo sve. Jesu li u našim domovima zabranjena ogledala? A ako nijesu, što u njima vidimo.
Što u njima vide oni koji bijahu za trpezama, ali i ispod njih, čekajući ostatke? Oni koji su, recimo, posvećenošću mrtve straže branili bivšu vlast, a onda se obećali novoj, koje će se odreći kad i ona bude bivša. Što u ogledalu vide bivši ljudi? I oni koji ribare takve duše.
Što, recimo, u jednom ogledalu vidi Boris Bogdanović, kad završi svoj gebelsovski iscrpljujući dan? Je li predio ružan, ili je naše oko rđavo. Je li odraz u zrcalu ružan, ili je do očinjeg vida? Što još treba da se desi pa da Bogdanović i njegova partija priznaju odgovornost? Koliko još ljudi treba da umre, pa da ova politička sekta prestane da poriče stvarnost? Sekta koja će sve minule sisteme nazvati vremenom mraka. Glasnici dekadencije koji drže slovo o dekadenciji. Ključari zatvora koji pjevaju o slobodi. Ne treba ići dalje od same partije. U kojoj je sloboda mišljenja apstraktna kategorija.
Partija i svi njeni članovi misle glavom Borisa Bogdanovića. A u javnom prostoru izgovaraju napisan tekst, čiji je autor Bogdanović. Zato je i tragično i urnebesno kad Demokrata govori o slobodi. Kad partija koja je crnogorske institucije preplavila zaslužnim kadrom govori o partitokratiji. Kad oni za koje su kriminalci kupovali glasove papagajski cvrkuću o borbi protiv kriminala. Kad Bogdanović govori o bilo čemu. Bez i zrna odgovornosti za sve što se događa u sistemu koji kontrolišu Demokrate. Sto puta na dan izgovoreni „DPS“ ne može biti alibi za nepočinstva Demokratske Crne Gore. Koliko god se upinjao Boris Bogdanović vlastite biografije ne peru se tuđim grehovima. Naročito ne lažima i spinovima. Imbecilnim mantranjima i partijskim saopštenjima, u kojima se osim interpunkcije, od osnovanja Demokratske Crne Gore, ništa nije promijenilo. O ostavkama niko i ne razmišlja. Pitanje odgovornosti zabranjeno je partijskim dekretima.
U mraku socijalizma političari su podnosili ostavke. U još gušćem mraku bivšeg režima političari su podnosili ostavke. Na svjetlosti slobode i demokratije svjedočimo potpunom odsustvu stida. Kako je to moguće?

Demokrate i ostavke

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/da-oprostite-crnogorski">Antenu M </a>piše Adnan Čirgić
Vijest da je Petru Glendži neki crnogorski izdavač štampao studiju na crnogorskome jeziku uz uredničku napomenu u kojoj maltene piše "autor je, da oprostite, svojevoljno pisao tekst crnogorski" nije mogla iznenaditi nikoga. Za iznenađenje je, međutim, da imamo eto i takvih autora koji se ne daju disciplinovati u skladu s pameću crnogorskih postiđenika. A što je drugo do stid od sama sebe kad crnogorski izdavač ima potrebu da se ogradi od autora zato što umjesto gdje piše đe, zato što umjesto sjutra piše śutra i sl. Ako su prije nepune dvije decenije razni pseudolingvistički mudroseri kitili javni prostor porukama da će standardizacija takvih oblika dovesti do komunikacijskih prepreka širom našega jednojezičnoga prostora (podrazumijeva se - srpskoga), ovđe nije riječ o tekstu koji je plasiran mimo granica Crne Gore, dakle nije riječ o tekstu namijenjenu publici koja ne razumije što znači "đed", "śećanje" ili "đe".
Decenijama kroz redovni školski sistem podučavani da je mjera jezički nepravilnoga ono kako se u Crnoj Gori govori, ovđe su odgojene generacije ljudi koji se stide jednoga od najbitnijih, bazičnih vidova identiteta - jezičkoga. Samo se tako moglo desiti da polovina stanovništva Crne Gore danas svoj jezik ne naziva svojim no tuđim imenom, a da više od polovine smatra da je jedino ispravno pisati onako kako drugi govore, odnosno onako kako se u Crnoj Gori ne govori.
Teško da će ko pronaći u Crnoj Gori napomenu u kojoj se urednik ili izdavač izvinjava čitaocu što je tekst objavljen na srpskome jeziku (na ekavici) ili na hrvatskome ili bosanskome jeziku. Naravno, takva bi napomena bila gotovo jednako smislena kao i ona ispod Glendžina teksta. Međutim, napomena Crvenoga krsta mogla bi se uporediti s nezamislivom situacijom u kojoj bi se Crveni krst Srbije izvinio čitaocima što je autor teksta u njihovu izdanju odabrao ekavicu.
Dok se beogradska posluga na vlasti u Crnoj Gori povazdan predstavlja kao čuvar njegoševske tradicije, oni zapravo zatiru sva obilježja te tradicije koja je do nas dotekla. Da je tako, vidi se i po pitanju jezika koji se ne oslanja ni na tu tradiciju ni na savremenu praksu no na jezičku ideologiju skovanu u srpskim centrima prije gotovo dva vijeka.
Stoga neka Petru Glendži ide na čast što mu je tekst objavljen "s oproštenjem" jer bi isti izdavač morao publikovati napomenu "da oprostite" da je kojim slučajem objavio kakav tekst bilo kojega od četiri crnogorska književna klasika: Petra I, Njegoša, Stefana Mitrova Ljubiše ili Marka Miljanova. Nijedan od njih nije se pridržavao načela velikosrpske jezičke pravilnosti koja je i danas na cijeni u Crnoj Gori čiji je službeni jezik crnogorski. Takva je situacija danas ne samo rezultat djelovanja srpske političke elite (i aktuelne i one iz minulih vremena) no i rezultat nesvijesti postreferendumske elite koja je hranila trojanske konje u crnogorskoj lingvistici i crnogorskoj kulturi.
Budući da aktuelna elita crče za reaktuelizacijom Njegoša, uz ovaj slučaj ništa bolje ne paše od njegova stiha: "Viđi vraga su sedam binjišah".
Najbolji odgovor na sve učestalije negacije crnogorskoga jezika od strane vlasti jeste insistiranje na pisanju na sopstvenome jeziku, bez zazora i stida, jer je to jezik na kome su ostvarena djela koja pripadaju južnoslovenskome književnom vrhu. Pa neka urednici domeću sve češće "crnogorski, da oprostite".

Da oprostite, crnogorski

Pravda ne smije biti spektakl, borba protiv zloupotreba mora biti odlučna, ali nikada ne smije postati politički teatar, kazao je admiral u penziji Dragan Samardžić povodom poslednjih hapšenja, piše<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/samardzic-pravda-nije-spektakl-zrelost-drustva-ne-mjeri-se-time-koga-hapsi"> Pobjeda.</a>
-Lisice treba da budu izraz stvarne bezbjednosne potrebe - ne rekviziti za medijsku predstavu, poručio je on.
Kako je kazao, likovanje nad tuđom nesrećom nije znak zdrave zajednice, već društva koje gubi osjećaj mjere, a time i dostojanstva.
-Crna Gora je svoju moralnu vertikalu gradila na čojstvu - na sposobnosti da ostanemo ljudi i kada se duboko ne slažemo. Zrelost jednog društva ne mjeri se time koga hapsi, već načinom na koji pravdu sprovodi, poručio je Samardžić.

Samardžić: Pravda nije spektakl, zrelost društva ne mjeri se time koga hapsi

I Opština Herceg Novi krenula je primjerom Opštine Žabljak, pa se danas, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, ispred zgrade zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore, piše <a href="https://www.antenam.net/clanak/foto-ispred-opstine-herceg-novi-trobojka-umjesto-zastave-eu">Antena M.</a>
Da li će ostati trajno tu, ili je postavljena jer se u Srbiji proslavlja Dan državnosti, vidjećemo u narednim danima. Mada je politička orijentacija većine u Herceg Novom posve jasna.
Do tada, evo ideje, koju nam je poslao čitalac - umjesto trobojke čelnici Opštine mogli bi okačiti zastavu koja asocira na Praznik mimoze, već kad se toliko diče tradicijom.

Ispred Opštine Herceg Novi trobojka umjesto zastave EU

Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Branka Marković pružila je javnu podršku bivšoj ministarki prosvjete Vesni Bratić, ocjenjujući da se postavlja pitanje opravdanosti njenog zadržavanja.
Marković je podsjetila da je Bratić 2021. godine donijela odluku o smjeni više od 240 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, navodeći da se sada mora otvoriti pitanje proporcionalnosti mjera koje se primjenjuju u konkretnom slučaju.
– Dok su brojna lica optužena za teška krivična djela u Crnoj Gori imala mogućnost da se brane sa slobode, a neki su tu priliku zloupotrijebili i pobjegli, postavlja se pitanje da li je opravdano zadržavanje profesorice Vesne Bratić – navela je Marković na fejsbuku.
Ona je poručila da nije primjereno u isti kontekst stavljati osobe osumnjičene za najteža krivična djela i univerzitetsku profesoricu koja, kako tvrdi, nije pokazivala namjeru da izbjegne postupak.
– Da li je zaista primjereno stavljati u isti koš osobe osumnjičene za najteža krivična djela i univerzitetsku profesoricu koja nije pokazivala namjeru da izbjegne postupak? – upitala je Marković.
Na kraju objave, poslanica PES-a je poručila: – Podrška profesorici Bratić.
Podsjetimo, Bratić je 2021. godine donijela odluku o smjeni više od 240 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, uz identično obrazloženje da nijesu formirali školske odbore. Međutim, dio razriješenih direktora pred sudom je naveo i dokazivao da formiranje tih tijela nije bilo moguće jer Ministarstvo prosvjete prethodno nije imenovalo svoje predstavnike u školske odbore.

Marković: Da li je opravdano zadržavanje Vesne Bratić?

Bivšoj ministarki prosvjete, nauke i sporta Vesni Bratić u određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).&nbsp; Ona je danas privedena na saslušanje u 14.25 sati.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F1B9QPktCTJY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je prethodno dala izjavu u Specijalnom policijskom odjeljenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216140228_dd8ba7abe421cafa17f8c978ddfca4b7c4bf77f4d172c76394b847e60ea08720.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260216140228_dd8ba7abe421cafa17f8c978ddfca4b7c4bf77f4d172c76394b847e60ea08720" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Privođenje Bratić u SDT"> <figcaption>Privođenje Bratić u SDT(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Bratić se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbratic-saslusana-u-spo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Bratić je 2021. godine bez zakonskog uporišta, a iz političkih razloga, donijela odluku o smjeni više od 240 direktora vaspitno- obrazovnih ustanova. Obrazloženje Bratić bilo je istovjetno za sve direktore, a svoju odluku o smjenama je pravdala time što direktori nijesu formirali školske odbore. Ipak, direktori su pred sudom dokazali da je formiranje školskih odbora bilo nemoguće jer Ministarstvo nije imenovalo svoje predstavnike u ta tijela. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.8899%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-uhapsena-vesna-bratic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U obrazloženjima presuda jasno je navedno da su nezakonito ostali bez funkcije, te da država treba da im isplati nastalu štetu od dana kada su razriješeni do prestanka mandata. Protiv nje su Specijalnom tužilaštvu bile podnijete dvije krivične prijave.&nbsp; Iz SDT-a nije saopštili zbog čega je Bratić uhapšena.

Vesni Bratić određeno zadržavanje do 72 sata

Bivši direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović uhapšen je jutros po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) - potvrđeno je Portalu ETV. Prema našim informacijama, uhapšen je i službenik za javne nabavke Uprave za nekretnine Branko Danilović, a kako javljaju Vijesti, uhapšen je i vlasnik firme "Stan projekt" Duško Radunović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216120244_3a42401ebae40df3e3d16d0ee9503913c2d9eb1bdc6de9b3724198e74dcd3691.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260216120244_3a42401ebae40df3e3d16d0ee9503913c2d9eb1bdc6de9b3724198e74dcd3691" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Branko Danilović"> <figcaption>Branko Danilović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  SDT je saopštilo jutros da Specijalno policijsko odjeljenje izvršava hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici i Budvi, zbog postojanja sumnje da su učinile krivična djela zloupotreba službenog položaja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpo-nalogu-sdt-a-hitne-dokazne-radnje-prema-osumnjicema-za-zloupotrebu-sluzbenog-polozaja-u-budvi-i-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje izvršava hitne dokazne radnje prema više lica u Podgorici i Budvi, zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivična djela zloupotreba službenog položaja. Specijalno državno tužilaštvo će, nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja lica lišenih slobode kao osumnjičenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka - navedeno je u saopštenju SDT-a. Šaranović je član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS). Početkom devedeseih bio je šef Komercijalne službe u Upravi za zajedničke poslove državnih organa, a 2005. obavljao je posao pomoćnika direktora te Uprave. Rukovođenje Upravom za imovinu započeo je 2012. godine, a smijenjen je početkom januara 2021. godine. U vrijeme rukovodio je i Fudbalskim klubom Iskra iz Danilovgrada.

Uhapšeni Blažo Šaranović, Branko Danilović i Duško Radunović

Skupština Crne Gore je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje je predložio Pokret Evropa sad (PES), a kojima se garantuje neradna nedjelja.
Za su glasala 62 poslanika, odnosno svi koji su u tom trenutku bili u plenarnoj sali.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica je ranije rekao da bi vraćanje radne nedjelje u trgovinama moglo dovesti do povećanja cijena u prodavnicama i da može podstaći inflaciju.&nbsp;
- U nedostatku radne snage, vidimo da već postoji nedostatak radne snage, a ako bi se vratila radna nedjelja tek bi ona bila izražena i to vodi do dva scenarija - izrabljivanja postojeće radne snage i uvoza radnika sa strane - ocijenio je Pižurica.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da će poslanici te stranke podržati ono što su i kreirali - neradnu nedjelju.
On je istakao da je, uprkos upozorenjima sa mnogih adresa, parlamentarna većina dopustila da partijski kreirani Ustavni sud ovaj Zakon proglasi neustavnim.
- Vrlo netransparentan izbor sudija Ustavnog suda i jedna od prvih odluka takvog suda je proglašenje neradne nedjelje kao neustavne kategorije. To je otvorilo prostore za prigovore na ovu temu - istakao je Rakočević.
On je podsjetio da je prošle godine odbijeno deset konkretnih mjera DPS-a u svrhu obuzdavanja inflacije.
- Nije problem i da subota i nedjelja budu neradni dani, ali obezbijedite kontinuiran razvoj - kazao je Rakočević.
<h2>Božović: Podrška očuvanju porodičnih vrijednosti</h2>
Poslanica Nove srpske demokratije (NSD) Jelena Božović kazala je da će ta partija podržati vraćanje neradnu nedjelju. Kako je rekla, pored ekonomskih, brojni su razlozi za to.
- Smatramo da su dva razloga temeljna - očuvanje porodičnih vrijednosti i pravo vjernika da nedjeljom nesmetano vrše vjerske aktivnosti - istakla je Božović.
<h2>Čapuni: Tražiti model koji štiti pravo na odmor, ali omogućava fleksibilnost</h2>
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni rekao je da je druga strana medalje da neradna nedjelja tokom turističke sezone može djelovati previše rigidno.
- Nije dobro da turisti u špicu sezone stoje u redovima na pumpama kako bi kupili vodu ili hranu za bebe. Neobično je da u danima kada građani imaju najviše slobodnog vremena (tokom nedjelje i praznika) ne mogu da obave kupovinu većih potrepština - kazao je Čapuni.
On je napomenuo da ima radnika koji žele da rade nedjeljom i uvećaju prihode.
- Da li im u potpunosti treba uskratiti tu mogućnost, ili tražiti model koji štiti pravo na odmor, ali omogućava fleksibilnost? Zato mislim da je potreban širi dijalog sa poslodavcima, sindikatima, lokalnim zajednicama, turističkim opštinama i ekonomskim stručnjacima - ocijenio je Čapuni.
<h2>Božović: Čovjek važniji od prometa i profita</h2>
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović kazao je da neradna nedjelja nije privilegija, nego nešto što je država dužna da garantuje građanima.
- Izglasavanjem da nedjelja bude neradni dan ne štitimo samo prava radnika, već čuvamo temelje stabilne porodice i zdravog društvo. To je investicija za naredni period, a ne trošak - poručio je Božović.
On ističe da svakako novac ostaje u sistemu, da se dobija više vremena koji će radnici imati za sebe i svoje porodice.
- Zadržavanjem neradne nedjelje šaljemo poruku da je čovjek važniji od prometa i profita i da je zdravlje porodice važnije od dana koji se može iskoristiti za prodaju - poručio je Božović.
<h2>Andrić: Oduzimanjem slobodne nedjelje prava žena se svode ispod minimuma</h2>
Poslanica PES-a Jelenka Andrić kazala je da je odluka Ustavnog suda odjeknula kao odraz nepravednog odnosa prema ljudima u trgovini.
- Nema održive i pravedne ekonomske politike koja ne prepoznaje rodnu komponentu svih propisa i zakona. Trećina od zaposlenih žena radi u trgovini. Taj jedan neradni dan i baš nedjelja značio je dan za porodicu, djecu, obaveze koje zakonski nisu prepoznate. Ako bi žena i taj jedan dan izgubila onda bi sve obaveze kod kuće, a tu prije svega mislim prema djeci i starijima, domaćinstvu, prešle na neku drugu ženu u porodici. Ako oduzmemo taj jedan dan onda smo pravo žena sveli i ispod onog minimuma - naglasila je Andrić.
Ona je istakla da je većina odlučila da prekine dehumanizujuću politiku.
- Propis mora da prati potrebu pojedinca i društva u cjelini, a ne obratno - poručila je Andrić.
Ona je, u ovom konktekstu, izdvojila stihove iz pjesme Đorđa Balaševića "Ne lomite mi bagrenje.&nbsp;
- "Ljudi smo, cijenjeni sude, pa neka bude šta bude". A od ovog zakona sigurno nikome neće biti lošije, naprotiv. Radnika ćemo vratiti porodici, jer to je minimum dostojanstva, a to on zaslužuje - poručila je Andrić.
<h2>Bogdanović: Radnik mora imati dan u kojem nije ničija mašina</h2>
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je da Skupština mora da se dovija raznim pravnim vratolomijama kako bi pravo na slobodnu nedjelju bilo zagarantovano.
- Ne zato što smo strogi, nego zato što su neki poslodavci/multimilioneri bezobrazni. Vraćamo granicu u kojoj jedan radnik mora imati jedan slobodan dan u kojem nije ničija mašina - rekao je Bogdanović.
<h2>Milović: Danas potvrđujemo ono što smo rekli građanima 2019.</h2>
Poslanik DPS-a Nikola Milović je kazao da su ovaj zakon predložili 2019. godine kada je i usvojen.
- Ova sala je tada bila poluprazna. Oni kojima su danas puna usta radničkih prava, tada nijesu bili u sali da zarade svoju platu. Sada se licemjerno zalažu za radnička prava - istakao je Milović.
On je rekao da će danas potvrditi ono što su 2019. godine saopštili građanima.&nbsp;
- Još jednom ponavljam DPS će podržati Prijedlog zakona, kao i 2019. sa nadom da će crnogorska ekomonija izgledati znatno drugačije u narednim godinama - poručio je Milović.
<h2>Marković: Pitanje vrijednosti na kojima želimo da gradimo društvo</h2>
Poslanica PES-a Branka Marković kazala je da će Skupština danas usvojiti odluku koja prevazila okvire zakonske izmjene.
- To je pitanje vrijednosti na kojima želimo da gradimo društvo - kazala je Marković.
Ona je dodala da neradna nedjelja nije samo pitanje radnog vremena već poštovanja, ravnoteže i elementarne pravde.
- Neradna nedjelja nije luksuz, već pitanje zdravlja, porodičnog života i osnovnih radnih prava. To je pravo na odmor, vrijeme sa porodicom i očuvanja ljudskog dostojanstva - kazala je Marković.
Ako je moguće ostvarivati enormne profite onda je moguće, navodi ona, pokazati i minimum solidarnosti.
- Nedjelja nije privilegija, nedjelja je za porodicu - poručila je Marković.
<h2>Vuksanović: Sa zadovoljstvom ćemo glasati ZA</h2>
Poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović kazao je da, kao što je podržao zakonsko rješenje 2019. godine, tako će postupiti i danas.
- Sve odluke koje donosimo u visokom domu imaju direktne posljedice na život građana, a ovo je jedna od njih koju sa visokom pažnjom očekuju - istakao je Vuksanović.
On je rekao da će usvajanjem ovih izmjena Zakona građani imati više vremena za druženje, kulturu, duhovni i socijalni život.
- Institut neradne nedjelje im pruža mogućnost jačanja porodičnog i društvenog značaja, a HGI, kojoj je stalo do prava radnika i porodičnih vrijednosti, u kontinuitetu podržava ovakva zakonska rješenja i sa zadovoljstvom ćemo glasati za - poručio je Vuksanović.
<h2>Zirojević: Pižurica bio usamljen u borbi, drago mi je da je Vlada danas na istom fonu</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da smo u ovu situaicju došli neodgovornim ponašanjem Vlade i parlamentarne većine.
- Do dana današnjeg nisu uradili ništa po ovom pitanju. Čekala se odluka Ustavnog suda, da odluka izađe u službenom listu i da juče nedjelja bude radni dan. Zahvaljujem se svim poslodavcima koji su imali na umu da ono što može ne mora biti i da njihovim zaposlenima znači neradna nedjelja - kazao je Zirojević.
On je ocijenio da je Pižurica bio jedno vrijeme usamljen u ovoj borbi, jer "smo iz Vlade imali drugačije glasove".
- Drago mi je što je danas Vlada na istom fonu sa poslanikom Pižuricom - istakao je Zirojević.&nbsp;
Pižurica je, u komentaru na izlaganje poslanika SD-a, podsjetio na garanciju "najvećih" da će obračunavati sve dodatke na osnovnu platu koji su predviđeni za prekovremeni i rad na dane praznika.
- Pozivam radnike sa pumpi da to provjere i traže od onih koji su to obećali - poručio je Pižurica.
On je podsjetio da su 2019. godine 42 poslanika vlasti glasali za neradnu nedjelju, a da niko iz opozicija tada nije glasao za ovu inicijativu.
- Danas oni govore da je neradna nedjelja neprikosnoveno pravo i da će je oni opet obezbijediti. Ne, nećete - poručio je Zirojević, navodeći da će poslanici SD-a glasati za ove izmjene Zakona.
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet je prethodno podržao predložene izmjene.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
U međuvremenu, predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio je Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

Poslanici usvojili izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini: Neradna nedjelja ostaje na snazi

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o Vojsci Crne Gore, u dijelu koji se odnosi na oficire, odnosno na formacijska mjesta oficira i određivanje oficira za vršioca dužnosti.
Odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.
Odredbom člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore propisano je da predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom može da podnese državni organ ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili opštem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu.
- Kako se u konkretnom slučaju radi o Zakonu koji predsjednik Crne Gore primjenjuje u svom radu, prvenstveno kroz vršenje dužnosti predsjednika Savjeta za odbranu i bezbjednost, važno je ispitati ustavnost pojedinih odredbi tog Zakona kojima se derogiraju ustavne nadležnosti Savjeta, ali i Predsjednika Crne Gore - navedeno je u saopštenju Kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika Crne Gore.
Podsjećaju Ustav Crne Gore, pored ostalog, utvrđuje da Skupština odlučuje o upotrebi Vojske u međunarodnim snagama i proglašava ratno i vanredno stanje (član 82 tačka 8) i vrši nadzor nad Vojskom Crne Gore i bezbjednosnim službama (član 82 tačka 10); da predsjednik Crne Gore komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost (član 95 tačka 2); da je Vojska pod demokratskom i civilnom kontrolom (član 129 stav 2); te da Savjet donosi odluke o komandovanju Vojskom (član 130 tačka1) i postavlja, unapređuje i razrješava oficire (član 130 tačka 3).&nbsp;
- Osporenim odredbama Zakona o Vojsci Crne Gore u, 6, 7, 9 i 11 Zakona o Vojsci Crne Gore propisuje se da ministar: donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji (član 38 stav 1 tačka 2); predlaže Savjetu postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba (član 38 stav 1 tačka 6); predlaže Savjetu unapređivanje, postavljenje i razrješenje oficira (član 38 stav 1 tačka 7); predlaže Savjetu imenovanje i razrješenje oficira za vojno-diplomatskog predstavnika (član 38 stav 1 tačka 9); određuje vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira, odnosno podoficira postavljenog na formacijskom mjestu u Ministarstvu, državnom organu, privrednom društvu ili pravnom licu (član 38 stav 1 tačka 11) - navode u saopšenju.
Nadalje, odredbom člana 103 stav 2 Zakona propisano je da se na formacijsko mjesto oficira za vršioca dužnosti određuje oficir, a na formacijsko mjesto podoficira određuje podoficir, dok je stavom 5 istog člana propisano da vršenje dužnosti može trajati najduže 18 mjeseci od dana stupanja na dužnost.
- Imajući u vidu citirane odredbe Ustava Crne Gore i Zakona o Vojsci Crne Gore, jasno je da su osporene odredbe Zakona (član 38 stav 1 tačka 2, 6, 7, 9 i 11 i član 103 st. 2 i 5) u direktnoj suprotnosti sa odredbama člana 95 tačka 2 (način komandovanja Vojskom), člana 130 tačka 1 (komandovanje Vojskom Crne Gore) i člana 130 tačka 3 Ustava Crne Gore (postavljanje, unapređivanje i razrješenje oficira) - ističe se u saopštenju Kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika.
Dodaju da se osporenim odredbama Zakona se, suprotno ustavnim određenjima, daju ovlašćenja ministru odbrane da donosi odluke o upotrebi Vojske i da vrši poslove kadrovskog upravljanja oficirima u dijelu postavljenja, razrješenja i unapređivanja.&nbsp;
Ovakva rješenja, ističu, dodatno su sporna imajući u vidu da je jedan od članova Savjeta za odbranu i bezbjednost i predsjednik Vlade Crne Gore, koji je neposredno nadređen ministru odbrane.&nbsp;
- Shodno toj činjenici, postavlja se opravdano pitanje da li je predsjednik Vlade nalazi u povoljnijem položaju od Predsjednika Crne Gore i predsjednika Skupštine Crne Gore, kada je u pitanju rad Savjeta, tj. da li je narušen ustavni balans u strukturi i djelovanju Savjeta, koji se ogleda kroz jednaku zastupljenost tri najznačajnije institucije u državi - navedeno je u saopštenju.
Naglašavaju da je način komandovanja Vojskom Crne Gore u cjelosti uređen odredbom člana 95 tačka 2 Ustava na način što je utvrđeno da Predsjednik Crne Gore komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost.
- Nasuprot ovakvom ustavnom određenju, Zakon o Vojsci Crne Gore u članu 38 stav 1 tačka 2 propisuje da ministar odbrane donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji. Takvo normiranje objektivno daje ministru ovlašćenje koje po svojoj prirodi, de facto, predstavlja element komandovanja, odnosno odlučivanja o upotrebi vojnih snaga, što je osnovna i nedjeljiva nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost, utvrđena Ustavom. Osporenom normom se ministru ne daje ovlašćenje da organizuje logističku i tehničku podršku, već eksplicitno da odlučuje o upotrebi Vojske, što po svojoj prirodi predstavlja odlučivanje o angažovanju vojnih snaga - navedeno je u sapštenju Kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika Milatovića.
Radi pravilnog tumačenja ustavnog pojma „komandovanja“, neophodno je, smatraju, osloniti se na relevantnu vojnu doktrinu i međunarodne standarde.&nbsp;
- Prema Vojnom leksikonu, komandovanje je funkcija jedinstvenog rukovođenja oružanim snagama ili njihovim dijelovima u miru i ratu, zasnovana na principu jednostarešinstva, a sastoji se u isključivom pravu starješine da odlučuje o upotrebi i dejstvu jedinica, da izdaje naređenja i organizuje kontrolu. &nbsp;Prema NATO rječniku pojmova i definicija, termin „komandovanje“ označava povjereno ovlašćenje za rukovođenje, koordinaciju i kontrolu vojnih snaga, uključujući izdavanje naređenja u svrhu izvršenja određene radnje. Iz navedenih definicija jasno proizlazi da je odlučivanje o upotrebi Vojske sastavni dio funkcije komandovanja, a ne pukog administrativnog upravljanja - kaže se u saopštenju.
S obzirom da “odluke o upotrebi“ Vojske predstavljaju integralni element komandovanja, onda, kažu u Kancelariji za odnose sa javnošću predsjednika Milatovića, zakonsko davanje ovlašćenja ministru da samostalno odlučuje o upotrebi Vojske u „drugim aktivnostima u zemlji“ predstavlja prenošenje dijela ustavne nadležnosti Savjeta, a što je suprotno članu 95 tačka 2 i članu 130 stav 1 tačka 1 Ustava Crne Gore.&nbsp;
- Postojeća zakonska odredba, koja ministru odbrane omogućava vršenje ovlašćenja koja predstavljaju element komandovanja, usvojena je 2017. godine kroz &nbsp;izmjene i dopune Zakona o Vojsci. Korisno je napomenuti da su zakonska rješenja, koja su prethodila izmjenama iz 2017. godine, propisivala da ministar „obezbeđuje izvršavanje odluka o komandovanju Vojskom“. Eliminisanje važeće zakonske odredbe iz pravnog prometa značilo bi otklon od očigledne namjere tadašnje vlasti da predmetnim izmjenama Zakona, suprotno Ustavu Crne Gore, dio komandovanja Vojskom Crne Gore izmjesti u ruke ministra odbrane, urušavajući time ustavni položaj Savjeta za odbranu i bezbjednost - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kao što je navedeno, član 38 stav 1 Zakona o Vojsci propisuje da ministar odbrane predlaže Savjetu: postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba (tačka 6), unapređivanje, postavljenje i razrješenje oficira (tačka 7), kao i imenovanje i razrješenje oficira za vojno diplomatske predstavnike (tačka 9). Zakonom se ne predviđa mogućnost da Savjet ostvaruje svoju nadležnost mimo predloga koje daje ministar, čime se obesmišljava ustavni položaj Savjeta i to tijelo operativno svodi na izbor između predloga koje je ministar prethodno filtrirao.
Podsjećaju da je Zakonom o Vojsci propisano, takođe, da su oficiri profesionalna vojna lica, pored podoficira i vojnika po ugovoru (član 7), te da je načelnik Generalštaba Vojske profesionalni oficir (član 40 stav 3). U sistemu upravljanja ljudskim resursima Vojske, unapređenje, postavljenje i razrješenje jesu ključne faze u razvoju karijere oficira, dok postavljenje oficira za načelnika Generalštaba predstavlja najveći stepen napredovanja i priznanja u Vojsci.
- Kadrovsko upravljanje sa oficirima, kao najznačajnijem dijelu profesionalnih vojnih lica u Vojsci, povjereno je Savjetu u skladu sa Ustavom Crne Gore. U kadrovskim upravljanju sa oficirima, predlog ne predstavlja samo tehnički čin, već je jedan od ključnih instrumenata kadrovskog upravljanja oficirima, jer onaj ko kontroliše predlog - presudno utiče na odlučivanje. Propisivanjem ministra odbrane, kao obaveznog predlagača, Savjet se svodi na organ formalne potvrde, što je u suprotnosti sa ustavnom namjerom da Savjet bude samostalno, kolektivno tijelo civilne kontrole nad Vojskom. Pored toga što Ustav utvrđuje nadležnost Savjeta da u punom obimu odlučuje o predmetnim pitanjima, Zakon tu nadležnost u praksi svodi isključivo na prihvatanje ili neprihvatanje predloga ministra - dodaje se u saopštenju za javnost.
U Kancelariji za odnose sa javnošću predsjednika države napominju i da Ustav Crne Gore jasno propisuje da Savjet postavlja, unapređuje i razrješava oficire, uključujući i načelnika Generalštaba, bez nužnog postojanja predloga drugog organa.&nbsp;
- Vlada Crne Gore, kao kolektivni organ izvršne vlasti, nema ustavna ovlašćenja da predlaže Savjetu postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba, kao ni da predlaže unapređenje, postavljenje i razrješenje oficira Vojske. Odnosno, zakonska ovlašćenja ministra odbrane, kao člana Vlade, da predlaže unapređivanje, postavljenje i razrješenje oficira, uključujući načelnika Generalštaba, su u suprotnosti sa članom 130 tačka 3 Ustava Crne Gore - ističe se u saopštenju.
Odredbama člana 103 stav 2 i stav 5 Zakona o Vojsci, u dijelu u kojem se odnose na oficire, normiran je institut vršioca dužnosti na formacijskim mjestima oficira, kao i maksimalno trajanje vršenja dužnosti na tim formacijskim mjestima. Naime, kako kažu u Milatovićevoj službi, članom 103 stav 2 Zakona propisano je da se na formacijsko mjesto oficira za vršioca dužnosti određuje oficir, dok je članom 103 stav 5 propisano da vršenje dužnosti može trajati najduže 18 mjeseci od dana stupanja na dužnost.
- U neposrednoj vezi sa navedenim odredbama, članom 38 stav 1 tačka 11 Zakona o Vojsci propisano je da ministar odbrane određuje vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira postavljenih na formacijskim mjestima u Ministarstvu, državnom organu, privrednom društvu ili pravnom licu - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Poručuju da ustavna norma člana 130 Stav 1 tačka 3 predstavlja jasnu ustavnu garanciju da pitanje oficirskog statusa, uključujući postavljenje oficira na dužnosti, nije administrativna odluka izvršne vlasti, već materija koja je povjerena Savjetu kao kolektivnom organu civilne kontrole nad Vojskom.
Međutim, kako ističu u Milatovićenoj službi, određivanje oficira za vršioca dužnosti predstavlja materijalno vršenje dužnosti oficirske funkcije, odnosno vršenje oficirske dužnosti u materijalnom smislu (postavljenje u dejstvu), sa svim stvarnim ovlašćenjima, obavezama i odgovornostima koje proizilaze iz dužnosti na formacijskom mjestu oficira.&nbsp;
- Institut vršioca dužnosti za oficire se, stoga, ne može tretirati kao neutralno tehničko rješenje, već kao pravni instrument kojim se, makar privremeno, mijenja stvarna kadrovska struktura oficirskih dužnosti. Formalni naziv instituta („vršilac dužnosti“) nije odlučujući - odlučujuća je njegova materijalna sadržina i dejstvo - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Posebno je značajno, napominju, da Zakon izričito dopušta određivanje vršioca dužnosti i na upražnjeno formacijsko mjesto (član 103 stav 3), čime se institut vršioca dužnosti izdvaja iz situacije privremene spriječenosti konkretnog nosioca dužnosti, i primjenjuje se i u slučaju stvarne kadrovske praznine na formacijskom mjestu oficira. Time, kako kažu, institut vršioca dužnosti prestaje biti izuzetak vezan za privremene okolnosti i dobija obilježja mehanizma popune oficirskih dužnosti, odnosno paralelnog statusnog režima kojim se oficiri raspoređuju na oficirska formacijska mjesta mimo odluka Savjeta, iako Ustav postavljanje oficira izričito povjerava Savjetu za odbranu i bezbjednost (član 130 stav1 tačka 3 Ustava Crne Gore).
Dalje podsjećaju da je odredbom člana 103 stav 5 Zakona propisano da vršenje dužnosti na formacijskom mjestu oficira može trajati najduže 18 mjeseci od dana stupanja na dužnost, što je nespojivo sa suštinom privremenog instituta i omogućava dugotrajno održavanje “privremenog” statusa oficira na oficirskom formacijskom mjestu.&nbsp;
- Pri tome, Zakon u članu 103 stav 6 dodatno potvrđuje statusnu prirodu ove mjere, jer izričito propisuje da se oficiru (kao vršiocu dužnosti) vrijeme provedeno na dužnosti računa kao vrijeme provedeno na formacijskom mjestu ukoliko je to uslov za unapređenje, čime institut vršioca dužnosti proizvodi karijerne posljedice jednake redovnom postavljenju na oficirsko formacijsko mjesto - ističe se u saopštenju za javnost.
U Milatovićevoj Kancelariji za odnose sa javnošću ističu da Zakon već poznaje drugu mjeru koja po svojoj prirodi istinski odgovara privremenosti – privremeno upućivanje iz člana 104 Zakona (do šest mjeseci), koje omogućava operativnu fleksibilnost bez pretvaranja privremene mjere u faktičko dugoročno kadrovsko rješenje na oficirskim dužnostima.&nbsp;
- Zbog toga institut vršioca dužnosti na formacijskim mjestima oficira, posebno u trajanju do 18 mjeseci, ne može biti smatran nužnim niti proporcionalnim sredstvom, već predstavlja normativni mehanizam koji omogućava preuzimanje kadrovske kontrole nad oficirskim dužnostima mimo Savjeta - poručeno je u saopštenju.
Kako su rekli, sve osporene norme zajedno pokazuju da Zakon o Vojsci Crne Gore, u osporenom dijelu, derogira Ustav, uvodi paralelne statusne institute kojima se zaobilazi ustavna nadležnost Savjeta i uzrokuje sistemsku ustavnu devijaciju. Time se, kažu u Milatovićenoj službi, dovodi u pitanje ustavna arhitektura komandovanja i civilne kontrole Vojske, koja je zasnovana na Savjetu kao tijelu koje ima vrhovnu i neprikosnovenu ulogu u sistemu odbrane.
Pored toga, ovakva zakonska rješenja, ocjenjuju, ugrožavaju profesionalni karakter Vojske Crne Gore, podrivaju njenu nezavisnost od političkog uticaja i dovode u podređenu ulogu načelnika Generalštaba, kao profesionalca na čelu Vojske, u odnosu na ministra odbrane, kada je u pitanju sistem vojnog odlučivanja i kadriranja.&nbsp;
- Zbog svega navedenog, predsjednik Milatović je predložio da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da odredbe člana 38 stav 1 tač. 2, 6, 7 i 9 Zakona o Vojsci Crne Gore, i člana 38 stav 1 tačka 11 i člana 103 stav 2 i 5 istog Zakona, u dijelu koji se odnosi na oficire, odnosno na formacijska mjesta oficira i određivanje oficira za vršioca dužnosti, nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaju da važe danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore - zaključeno je u saopštenju za javnost.

Milatović traži ocjenu ustavnosti Zakona o VCG: Ugrožena profesionalnost i nezavisnost Vojske, načelnik Generalštaba podređen ministru

Slider

Pristalice Srpske napredne stranke (SNS) napale su večeras u Novom Sadu i povrijedile najmanje tri osobe, među kojima je i novinar.
Napad se dogodio ispred Srpskog narodnog pozorišta (SNP), gdje se večeras održava svečana akademija povodom 200 godina od osnivanja Matice srpske.
Kako javlja Beta, jednom mladiću je povrijeđena glava, djevojci je povrijeđena ruka, a novinar Žarko Bogosavljević je dobio udarac u lice i izbili su mu telefon iz ruke.
Hitna pomoć je na licu mjesta i ukazuje pomoć povijređenima.
Pristalice SNS-a okupljene ispred SNP-a prethodno su vrijeđale građane Novog Sada i uzvikivali im "ustaše!", a građani su im uzvraćali sa "ruke su vam krvave".
Ispred SNP-a od popodne su primjetne veće grupe ljudi a novinarima je potvrđeno da su zaposleni u javnim i komunalnim preduzećima dobili naredbu da "uveličaju skup" ispred SNP-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBlokadaPFNS%2Fstatus%2F2023476964565336522%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2023476964565336522%7Ctwgr%5E5d70f7b54e8c0143a6c2ce865405ada62736cdad%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Novi Sad: Najmanje troje povrijeđenih, među njima i novinar, napale ih pristalice SNS-a

Ako neko zloupotrebljava vlast desiće se isto što se desilo onima kojisu olako stavljali drugima lisice na ruke, pa dočekali i njima da se stave lisice, kazao je predsjedni Skupštine Andrija Mandić.
On je izrazio ličnu solidarnst sa nekadašnjom ministarkom prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesnom Bratić kojoj su jutros stavljene lisice na ruke u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja, a po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Mandić je ohrabrio da je izdrži kroz sve "nevolje koje će proći", prenosi <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/mandic-podrzao-bratic-ako-neko-zloupotrebljava-vlast-desice-se-isto-sto-se-desilo-onima-koji-su-olako-stavljali-drugima-lisice-na-ruke">Pobjeda</a>.&nbsp;
- Jedna od nevolja je i ta da je prestavljena na taj način, dok veliki broj pripadnka klanova, kamataša, ljudi koji su kršili zakone a pripadaju različitim granama vlasti, od sudstva, vlade, parlamenta, tužilastva do policije. Svi se oni danas smješkaju i razmišljaju o sudbini jedne profesorice koja je dočekala da ta fotografija treba da obilježi njen život - rekao je Mandić.
Vesna Bratić je, ocjenjuje, tretirana kao najobičniji kriminalac stavljanjem lisica na ruku.
- Vi znate, moj sinovac je 11 mjeseci u istražnom zatvoru, muško je i to pravo muško i neka izdrži, ali odvratno djeluje kada vidite, ženu, univerzitetsku profesoricu i takav odnos prema njoj - zaključo je Mandić na kraju sjednice na kojoj se raspravljalo o neradnoj nedjelji.

Mandić: Vesna Bratić tretirana kao najobičniji kriminalac stavljanjem lisica na ruku

Niko od 2020. godine - od svih premijera i ministara nije više uradio na demontiranju DPS hobotnice od Vesne Bratić - poručio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine iz redova Nove srpske demokratije (NSD) Slaven Radunović osvrnuvši se na jutrošnje hapšenje bivše ministarke prosvjete, nauke i sporta po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ffoto-video-bratic-privedena-na-saslusanje-u-specijalno-drzavno-tuzilastvo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Radunović je u objavi na Fejsbuku naglasio da njegov nalog uređuju administratori i da se praktično koristi samo u službene svrhe, ali da je sada ocijenio da lično mora da reaguje.
- Od kada sam prešao u Vladu, moj FB nalog uređuju administratori i koristi se praktično samo u službene svrhe. Međutim, nakon ovog skandaloznog privođenja redovnog profesora UCG sa lisicama na rukama, izjednačavajući je tako sa najgorim kriminalcima i hohštaplerima koji su ojadili Crnu Goru, moram da reagujem lično. Vesna, imaš punu podršku Slavena Radunovića, i kao čovjeka i kao političara - naveo je Radunović.
Ne želi, kaže, da se miješa u tuđe nadležnosti.
- Ali želim i hoću da konstatujem da si u najkraćem roku protjerala partijske ćelije iz crnogorskih škola i time obavila posao od opšteg interesa za čitavu zemlju. Sada, ni jednom direktoru ne pada napamet da u zbornicama održava partijske sastanke i skuplja potpise. Malo li je od Vesne Bratić? Doći će dan kada će ti se mnogi izvinjavati, a svi zahvaljivati - zaključio je Radunović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60.2564%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fslaven.radunovic%2Fposts%2Fpfbid02m5zsFKGCHSYq4NrBfFNf4cZrCGJRcnEyGTF9dnasFLcZWADJs2DPiSuwSpRZ77otl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prethodno su u Novoj srpskoj demokratiji poručili da su solidarni sa Bratić i ocijenili da je ona „dala najveći doprinos depolitizaciji prosvjetnog sistema“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fu-nsd-solidarni-sa-bratic-dala-je-najveci-doprinos-depolitizaciji-prosvjetnog-sistema&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osim toga, članovi Ujedinjene Crne Gore (UCG) došli su ispred prostorija Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kako bi joj izrazili podršku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.0644%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fclanovi-ucg-dosli-ispred-sdt-da-izraze-podrsku-vesni-bratic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
SDT je 2023. godine formiralo predmet protiv Bratić koja je državu nezakonitim smjenama oštetila za više milionski iznos. Bratić je 2021. godine masovno smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, a to je potvrđeno u presudama koje su donijete u korist čelnika obrazovnih ustanova. Njoj je u februaru 2022. izglasano nepovjerenje u Vladi.
Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije zato što nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. U presudama je ispisano da su oni zato razriješeni nezakonito.
Pošto su direktori dokazali na sudu da su ostali bez funkcije mimo propisa, država je u obavezi da im isplaćuje odštetu, odnosno zarade koje je trebalo da dobijaju do okončanja mandata.

Radunović: Vesna Bratić ima moju punu podršku - kao čovjeka i političara, doći će dan kada će ti se mnogi izvinjavati

Članovi Ujedinjene Crne Gore (UCG) došli su ispred prostorija Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kako bi izrazili podršku bivšoj ministarki prosvjete, nauke i sporta Vesni Bratić koja je jutros uhapšena. Okupljenima se pridružio i sveštenih Srpske pravoslavne crkve (SPC) Nikola Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216160228_44fa6360cc282b7320c3182c56d6b7f3a6867ab69cb9bffeb493e056c7355a06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260216160228_44fa6360cc282b7320c3182c56d6b7f3a6867ab69cb9bffeb493e056c7355a06" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Nikola Pejović i Danilović "> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPURHt1oiSx8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Lider UCG Goran Danilović kazao je novinarima da su došli da sačekaju Bratić čije saslušanje je trenutno u toku. Podsjećamo, SDT je 2023. godine formiralo predmet protiv Bratić koja je državu nezakonitim smjenama oštetila za više milionski iznos. Bratić je 2021. godine masovno smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, a to je potvrđeno u presudama koje su donijete u korist čelnika obrazovnih ustanova. Njoj je u februaru 2022. izglasano nepovjerenje u Vladi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ffoto-video-bratic-privedena-na-saslusanje-u-specijalno-drzavno-tuzilastvo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije zato što nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. U presudama je ispisano da su oni zato razriješeni nezakonito. Pošto su direktori dokazali na sudu da su ostali bez funkcije mimo propisa, država je u obavezi da im isplaćuje odštetu, odnosno zarade koje je trebalo da dobijaju do okončanja mandata.

Članovi Ujedinjene Crne Gore i pop Pejović došli ispred SDT da izraze podršku Vesni Bratić

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E večeras pogledajte:&nbsp;
- Tema dana: Hapšenje ministarke četiri resora
- Nekadašnja ministarka četiri resora Vesna Bratić uhapšena u akciji SDT-a
- Milatović kritikuje Zakon o Vojsci. Traži od Ustavnog suda da se izjasni jesu li ministru odbrane data prevelika ovlašćenja.
- DPS Podgorica podržao inicijativu ES, smatraju da su izbori najbolje rješenje za izlazak iz krize.
- Skupština ponovo usvojila odluku o neradnoj neđelji.
Gost večerašnje emisije je ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Informativnu emisiju 24 sata vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Mirza Mulešković

Podgorički odbornici Demokratske partije socijalista (DPS) podržaće inicijativu Evropskog saveza za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada.
To je Portalu ETV potvrdio šef kluba odbornika DPS-a Andrija Klikovac.
Evropski savez je ovu inicijativu dostavio svim odborničkim klubovima na potpis 11. februara.
Na ovaj korak su se odlučili, kako su ocijenili, jer vladajuća većina u gradskom parlamentu „više ne postoji“ i jer smatraju da su skraćenje mandata i izlazak na prijevremene izbore neophodni da bi se vlast vratila u legitimne tokove.
A.I.

DPS će podržati inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada

Top news

Haris Dervišević, osumnjičen za paljenje ,,rendž-rovera” koje je vozio sveštenik Srpske pravoslavne crkve Mijajlo Backović, prilikom policijskog ispitivanja - brani se ćutanjem. Prema informacijama Televizije E, tridesetpetogodišnji Beranac sa prebivalištem u Tivtu - kojem je određen tridesetodnevni pritvor - otkrio je da nije imao lični konflikt sa Backovićem, ali je odbio da saopšti ko je naručio paljenje vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214200232_5d6cf26c5eb1821f896657db10cc721115fe9a1dbed9e80be6d3db4add06881b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260214200232_5d6cf26c5eb1821f896657db10cc721115fe9a1dbed9e80be6d3db4add06881b" data-rendition-name="original" width="201" height="187" loading="lazy" alt='DRUGO PO REDU PALJENJE: Vozilo ,,range rover" koje je vozio Mijajlo Backović'> <figcaption>DRUGO PO REDU PALJENJE: Vozilo ,,range rover" koje je vozio Mijajlo Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  KOCKA I KRIMINAL&nbsp; Dervišević je od ranije poznat crnogorskoj policiji. Hapšen je decembra 2020. godine, sa dvojicom svojih drugova i osumnjičen za krađu satova vrijednih skoro 150.000 eura u Porto Montenegru.&nbsp; U policiji ističu da je Dervišević redovni posjetilac kazina i drugih kockarskih lokala i da je često u problemima. -Riječ je o licu koje je sklono kocki usled čega je često u finansijskim problemima jer je dužan licima koje se bave zelenašenjem – kazao je za ETV izvor iz Uprave policije.&nbsp; Naglašava da povezuju paljenje vozila sveštenika Backovića zato policija povezuje sa odnosima tog popa Srpske pravoslavne crkve sa nekim operativno interesantnim osobama, prevashodno iz Budve.&nbsp; Izvor ETV nije želio da otkriva da li akcije prema Backoviću potiču od kriminalne grupe poznate kao ,,Budvanska”, ali nije isključio da postoji animozitet iz te sredine prema svešteniku Crkve Srbije. Pri to, ističu da nije riječ o nekim loalnim političkim, već prvashodno poslovima u vezi sa odreženim lokalima…&nbsp; ĆUTANJE JE ZLATO Prema policijskim procjenama, Dervišević je angažovan od pojedinca koji je finansijski moćan da plati ,,ćutanje izvršioca paljenja”, ali je istovremeno naručilac dio kriminalne grupe koja bi žestoko kaznila ukoliko bi prekršio zavjet ćutanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214200232_1fefbbc9ebd8ce8a35c6fc0464540a4a2f538bfa9227005ae268fc39e8976f29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260214200232_1fefbbc9ebd8ce8a35c6fc0464540a4a2f538bfa9227005ae268fc39e8976f29" data-rendition-name="original" width="290" height="174" loading="lazy" alt='META: Zapaljeni ,,BMWX6" Mijajla Backovića'> <figcaption>META: Zapaljeni ,,BMWX6" Mijajla Backovića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ovo je drugo paljenje vozila koje koristi sveštenik Backović. Januara prošle godine ispred porodične kuće u Tivtu Backoviću je zapaljen luksuzni džip marke ,,BMWX6”, koji je bio u njegovom vlasništvu. Prema policijskim procjenama, vrijednost automobila je bila iznad 70.000 eura. U tivatskom naselju Učuri 4. februara ove godine, kako se sada osnovano sumnja, Haris Dervišević je zapalio luksuzni ,,rendž rover” beogradskih tablica kojeg je koristio Backović. Prema policijskim izvorima, vozilo je vlasništvo kompanije ,,Auto World” iz Beograda, koja se bavi prodajom i rentiranjem automobila. Vlasnik kompanije je srpski državljanin Marko Knežević.&nbsp; Da li je Backović iznajmljivao ,,rendž rover”, za sada nije poznato. MOTIVI Kao što zvanično nijesu poznati motivi drugog po redu paljenja luksuznog vozila kojim upravlja Backović. Prema izvorima ETV, policijska istraga isključuje političke razloge za napade na imovinu Mijajla Backovića. Inspektori sada ispituju razne finansijske poslove, neke vezane za rad fudbalskog kluba ,,Arsenal”, ali i neke informacije koje govore o naplati dugova. Dva paljenja u 13 mjeseci moraju imati, procjena je policijskih inspektora, finansijske razloge.&nbsp; Prema saznanjima iz istrage, riječ je o nastavku pritiska jedne kriminalne grupe sa Primorja, koja smatra da im Backović duguje i neke usluge, ali i novac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214200232_59586de494585b67277d48007f9eb724c345fc177e0cfa0155708b57c0c98727.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260214200232_59586de494585b67277d48007f9eb724c345fc177e0cfa0155708b57c0c98727" data-rendition-name="original" width="481" height="486" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Vukšić i Backović"> <figcaption>DOBRE VEZE: Vukšić i Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PADOBRANAC ,,SRPSKOG SVETA“ Nije prvi put da se Mijajlo Backović nalazi u žiži javnosti.&nbsp; Pop Crkve Srbije, nekadašnji pripadnik srpske padobranske 63. brigade iz Niša, odavno je politički aktivan i jedan je od gorljivih zagovornika ,,srpskog sveta”, političkog projekta objedinjavanja Srba, kojima je Beograd matica i glavni grad.&nbsp; Svojevremeno je uticao da se njegov bliski prijatelj, Dejan Vukšić, izabere kao predstavnik Nove srpske demokratije za predsjednika Skupštine opštine Kotor. Vukšić je kasnije bio na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost, potom i savjetnik predsjednika jakova Milatovića. Nema sumnje da je brojne informacije Vukšić dijelio sa svojim dugogodišnjim prijateljem, ali i političkim istomišljenikom, popom Backovićem.&nbsp; Početkom 1918. godine Backović, tada predsjednik Pravoslavne omladine Crne Gore, postao je jedan od od osnivača nevladine organizacije ,,Miholjski zbor”. Pravoslavna omladina, organizacije bliska Crkvi Srbije, krovna je organizacija svih pravoslavnih bratstava, ali i vrlo aktivna u brojnim projektima političkog organizovanja Srba u Crnoj Gori i regionu, naročito u širem rejonu Trebinja. NEPOŽELJNA OSOBA&nbsp; Posljednjeg januarskog dana Portal ETV je objavio da je Mijajlo Backović, uz još četiri srpska političara, proglašen nepoželjnim od države Hrvatske i da mu je zabranjen ulazak u tu zemlju.&nbsp; Backović je aprilu 2025. godine izjavio je da su Hrvati u Crnoj Gori ,,politički projekat" koji je počeo od Drugog svjetskog rata, napominjući da su se, do rata katolici u Boki izjašnjavali kao "Bokelji ili Srbi". Sveštenik Crkve Srbije bio je na čelu protesta i akcije koja je imala za cilj uklanjanje ploče u Morinju, koja je svjedočila o agresiji na Hrvatsku.&nbsp; Politički aktivizam u korist interesa ,,srpskog sveta” i zvaničnog Beograda Mijajlu Backoviću je obezbijedio politički zaklon, ali ga, očito, nije zaštitio od akcija neke &nbsp;druge prirode. &nbsp; &nbsp;

,,SLUČAJ BACKOVIĆ”: Paljenje vozila nema političku, već kriminalnu pozadinu

Informativna emisija: 24 sata - 16.02.2026.

Informativna emisija: 24 sata - Komentar Draška Đuranovića

Informativna emisija: 24 sata - Mirza Mulešković

Emisija: E uživo - 16.02.2026.

Ministar vanjskih poslova Irana Abas Arakči sastao se u ponedjeljak u Ženevi s generalnim direktorom Međunarodna agencija za atomsku energiju, Rafael Grosi, uoči nove runde pregovora između Vašingtona i Teherana o rješavanju dugotrajnog nuklearnog spora.
Sastanak dolazi u trenutku pojačanih napetosti i bez jasnih naznaka kompromisa, dok nad regionom i dalje visi prijetnja moguće američke vojne akcije.
Sjedinjene Američke Države, koje su se u junu pridružile Izrael u vazdušnim napadima na iranske ciljeve, rasporedile su drugu grupu nosača aviona na Bliski istok, uz dodatne ratne brodove i avione koji su već prisutni u regionu.
Istovremeno, Iran je u ponedjeljak započeo veliku vojnu vježbu u Hormuški moreuz, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte. Ovim moreuzom prolazi oko petine globalnih tokova sirove nafte, a njegovo eventualno zatvaranje izazvalo bi snažan rast cijena na svjetskom tržištu.
Poluzvanična novinska agencija Tasnim News Agency navela je da Revolucionarna garda sprovodi vježbu pod nazivom „Pametna kontrola Hormuškog moreuza“, s ciljem testiranja spremnosti mornaričkih jedinica za zaštitu plovnog puta.
Dodatne tenzije izazvala je i civilna vježba hemijske odbrane u energetskoj zoni Pars na jugu Irana, čiji je cilj jačanje spremnosti za eventualne incidente u tom strateškom energetskom čvorištu.
SAD i Iran obnovili su pregovore početkom ovog mjeseca, s ciljem rješavanja višedecenijskog spora oko iranskog nuklearnog programa. Vašington, zapadne zemlje i Izrael smatraju da je cilj Teherana razvoj nuklearnog oružja, što Iran kategorično negira, tvrdeći da je program isključivo civilne prirode.
Međutim, Vašington sada nastoji proširiti pregovore i na druga pitanja, uključujući iranski raketni arsenal. Teheran poručuje da je spreman razgovarati isključivo o ograničenjima nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, te da ne pristaje na potpuno obustavljanje obogaćivanja uranijuma. Raketne sposobnosti, kako navode, nijesu predmet pregovora.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je tokom posjete Mađarska da će postizanje sporazuma biti izuzetno teško.
- Mislim da postoji prilika da se diplomatskim putem postigne dogovor koji će adresirati naše zabrinutosti. Bićemo otvoreni za to, ali ne želim preuveličavati – biće teško. Vrlo je teško postići stvarne dogovore s Iranom, jer imamo posla s radikalnim šiitskim klericima koji donose teološke, a ne geopolitičke odluke - rekao je Rubio.
S druge strane, Arakči je poručio da je u Ženevu došao kako bi postigao „pravedan i uravnotežen sporazum“.
- Ono što nije opcija jeste kapitulacija pred prijetnjama - napisao je na društvenoj mreži X.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Irana Madžid Taht-Ravanči izjavio je za BBC da je Teheran spreman na kompromis u vezi s nuklearnim programom, ali da je „lopta sada u američkom dvorištu“.
IAEA traži objašnjenje o 440 kilograma obogaćenog uranijuma
Međunarodna agencija za atomsku energiju već mjesecima traži od Irana pojašnjenje o sudbini oko 440 kilograma visoko obogaćenog uranijuma, nakon izraelsko-američkih napada na nuklearna postrojenja u junu prošle godine.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je prošle sedmice razgovarao s američkim predsjednikom Donald Tramp, naglasivši da svaki eventualni sporazum mora uključivati potpuno demontiranje iranske nuklearne infrastrukture.
- Ne smije postojati nikakva sposobnost obogaćivanja – ne samo zaustavljanje procesa, već demontiranje opreme i infrastrukture koja to omogućava - rekao je Netanjahu, dodajući da je skeptičan prema mogućnosti postizanja dogovora.

Iranski šef diplomatije u Ženevi: Došao sam da postignem sporazum, ali kapitulacija nije opcija

Finalni turnir Kupa Crne Gore u obje konkurencije, počinje u utorak u Bijelom Polju. Borba za prvi trofej u sezoni ponovo će uključiti 8 timova u muškoj i 4 u ženskoj konkurenciji, a sve utakmice biće odigrane u dvorani Nikoljac od 17. do 20. februara.
Program otvaraju košarkaši, četvrtfinalnim duelima prvog dana takmičenja, a žrijeb je donio neke zanimljive susrete već u toj fazi, a potom u polufinalu potencijalno ukrstio prošlogodišnje finaliste, Budućnost Voli i SC Derbi.
Parovi četvrtfinala:
(1) Jedinstvo - Kotor (18:00)
(2) Mornar Barsko zlato – Sutjeska Elektroprivreda (20:30)
(3) Budućnost Voli – Lovćen (15:30)
(4) SC Derbi – Primorje (13:00)
U polufinalu će ukrštati parovi 1 i 2, te 3 i 4, a te utakmice igraju se u četvrtak, dok je finale na programu u petak od 19 časova.
Već nekoliko godina Kup je donio uzbudljiva finala, a prethodne sezone Budućnost je, takođe u Bijelom Polju, pobijedila SC Derbi 105:104. Ove sezone novine su što između četvrtfinala i polufinala ima dan pauze, a takođe ekipe sada mogu da prijave 16 igrača za turnir, da bi za svaki meč pojedinačno odabrali 12 košarkaša, uključujući i strance čiji je broj ograničen na 4 po ekipi.
U ženskoj konkurenciji parovi polufinala, koja će se igrati u srijedu, su Budućnost Bemax – Primorje i Podgorica – Sea Stars. Finale je na programu u četvrtak od 20:30.
Kod košarkašica, prema propozicijama, na završnom turniru Kupa učestvuju četiri najbolje plasirane ekipe u prvenstvu nakon sedmog kola. Tri od četiri ovogodišnja učesnika igrala su u završnici i prošle godine, a prvi put se pojavljuje ekipa Sea Starsa iz Tivta. Titulu brane košarkašice Budućnost Bemaxa, koje su prošle godine u finalu, takođe u dvorani Nikoljac, pobijedile nikšićku Trebjesu 95:40.

Hronika državnih obmana i laži

Vesni Bratić određeno zadržavanje do 72 sata

Uhapšeni Blažo Šaranović, Branko Danilović i Duško Radunović

Poslanici usvojili izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini: Neradna nedjelja ostaje na snazi

Milatović traži ocjenu ustavnosti Zakona o VCG: Ugrožena profesionalnost i nezavisnost Vojske, načelnik Generalštaba podređen ministru

(VIDEO) Joanikije Mićović izviždan večeras u Novom Sadu

Mulešković: Neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam

(VIDEO) Novi Sad: Najmanje troje povrijeđenih, među njima i novinar, napale ih pristalice SNS-a

Ispred Opštine Herceg Novi trobojka umjesto zastave EU

Šušić: Bratić negirala krivicu, postupak doživljava kao politički progon i “linč” dijela javnosti

Marković: Da li je opravdano zadržavanje Vesne Bratić?

Mandić: Vesna Bratić tretirana kao najobičniji kriminalac stavljanjem lisica na ruku

Radunović: Vesna Bratić ima moju punu podršku - kao čovjeka i političara, doći će dan kada će ti se mnogi izvinjavati

Članovi Ujedinjene Crne Gore i pop Pejović došli ispred SDT da izraze podršku Vesni Bratić

Informativna emisija "24 sata": Gost Mirza Mulešković

DPS će podržati inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada

VIP

Velike istraživačke priče

Evropa (ni)je daleko

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

,,SLUČAJ BACKOVIĆ”: Paljenje vozila nema političku, već kriminalnu pozadinu

Samardžić: Pravda nije spektakl, zrelost društva ne mjeri se time koga hapsi

Ispred Opštine Herceg Novi trobojka umjesto zastave EU

Marković: Da li je opravdano zadržavanje Vesne Bratić?

Mulešković: Neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam

Položen kamen temeljac za novu fiskulturnu salu OŠ „Lovćenski partizanski odred“

Luka Bar: Tokom četiri godine investirali smo oko 20 miliona eura

U Crnoj Gori zagađenje vazduha iznad evropskog prosjeka, nova strategija obećava promjene

(VIDEO) Joanikije Mićović izviždan večeras u Novom Sadu

„Kaluđerski laz“ - paradigma nedovršene tranzicione pravde

ODT nije formiralo predmet povodom teksta "Bolji od bjekstva" autora Duška Kovačevića

Šušić: Bratić negirala krivicu, postupak doživljava kao politički progon i “linč” dijela javnosti

Ulcinj: Izgorio autobus, nema povrijeđenih

Hronika državnih obmana i laži

Demokrate i ostavke

Da oprostite, crnogorski

E televizija @ YouTube