Drugi protest Sindikalne organizacije Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ protiv plana restrukturiranja tog preduzeća održan je ispred zidina Starog grada u Budvi, a okupio je nekoliko stotina građana. Ponovo je poslat apel ka Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija “MK Group”, najveći manjinski akcionar “Budvanske rivijere”. Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.&nbsp; - Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nismo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu koja ima skoro 2.000 jedinica. Dva puta smo se za sada obratili Vladi Crne Gore i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora. Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je predsjednik Sindikalne organizacije HG “Budvanska rivijera“ Milorad Dajković.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204211224_8e7180964c67d76f53866f10142b311c73adea9998e53af7c21658bf0f4327e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204211224_8e7180964c67d76f53866f10142b311c73adea9998e53af7c21658bf0f4327e3" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Sa protesta u Budvi"> <figcaption>Sa protesta u Budvi(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Dajković je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju. - Mi smo protiv toga da srušimo jedan hotel i sagradimo condo hotele. Cijepanjem Budvanske rivijere ni hoteli u Petrovcu ne bi ostali netaknuti zato što u te hotele u posljednjem periodu nisu uložena sredstva, već u Slovensku plažu. Više miliona eura je proteklu deceniju uloženo u Slovensku plažu kako bi se renovirala, adaptirala i imala kategorizaciju četiri zvjezdice. Hoteli u Petrovcu koji su spremni za adaptaciju i hotel Mogren koji je već duže vrijeme van funkcije su osuđeni na propast. Izgubili bismo jedno državno preduzeće koje je bilo jako i uspješno - naveo je Dajković.&nbsp; PR menadžerka HG Budvanska rivijera Dušica Vugdelić takođe je dala svoj glas protiv plana MK Grupe i podsjetila da su pokrenuli i elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili jesu li za rušenje Slovenske plaže.&nbsp; - Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste. Slovenska plaža je nešto što predstavlja biser Budve, a mi ga moramo čuvati. Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i treba da budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo Dosta je bilo - saopštila je Vugdelić.&nbsp; Snažnu podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa je pružio arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak. - Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, te da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma. Takvo rješenje je održivo i odgovorno, a u pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje. Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak.&nbsp; Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.&nbsp; - U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam - Dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - izjavio je Pejović.&nbsp; Akademik Siniša Jelušić poručio je da je ovo „bunt protiv varvarske okupacije naših prostor“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204211224_92c2567baf27cb34f71b7550050e86684ce101a04f283c04e323e17d7b66eede.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204211224_92c2567baf27cb34f71b7550050e86684ce101a04f283c04e323e17d7b66eede" data-rendition-name="original" width="1600" height="1080" loading="lazy" alt="Sa protesta u Budvi"> <figcaption>Sa protesta u Budvi(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Ne smijemo dozvoliti ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo. Ne smijemo dozviliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - ispričao je Jelušić.&nbsp; Udruženje arhitekata KANA priključilo se skupu Sindikalne organizacije Hotelske grupe „Budvanska rivijera“.&nbsp; - Danas smo se okupili da pokažemo stav da nam je prostor važan. Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince. Uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne možemo nazvati razvojem. To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Ružica Kračković iz Udruženja „KANA“.&nbsp; Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.&nbsp; - Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore, da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura. Patriotizam je biti ovdje gdje ste vi večeras i braniti ne samo Slovensku plažu, nego i generacije koje dolaze, jer je Slovenska plaža othranila mnoge generacije i othraniće još mnoge jer je nećemo dati - kazao je Dragićević.&nbsp; Sljedeći protest koji će organizovati Sindikalna organizacija HG „Budvanska rivijera“ biće održan 26. decembra u 16 časova. Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomija

Dajković: Čuvamo jedan dio autentične Budve; Jevšenak: Kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina

Zvanični podaci Ministarstva finansija pokazuju da Crna Gora ima stabilne javne finansije i da se javni dug značajno smanjuje, poručio je poslanik Pokreta Evropa sad, Tonći Janović, reagujući na, kako je naveo, “stalne i neutemeljene tvrdnje opozicije o navodnom grčkom scenariju”.
Prema podacima na kraju septembra, ukupan javni dug Crne Gore iznosio je 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto BDP-a. Janović ističe da je riječ o drastičnom smanjenju u odnosu na period kada je dug iznosio oko 105 odsto BDP-a.
Ukoliko se u obračun uključe državni depoziti i zalihe zlata, neto javni dug iznosi 51,4 odsto BDP-a.&nbsp;
- To nas svrstava među fiskalno najstabilnije sisteme u regionu i čini značajno zdravijim od brojnih zemalja Evropske unije čiji dug prelazi 100 odsto BDP-a- kazao je Janović.
Ističe da se istovremeno s najvećim socijalnim reformama u novijoj istoriji – povećanjem plata, rastom penzija i ulaganjima u zdravstveni i obrazovni sistem – uspjelo smanjiti učešće javnog duga u BDP-u.
- Dakle, ne samo da nijesmo krenuli putem Grčke, već smo pokazali da je moguće voditi snažnu socijalnu politiku, a istovremeno poštovati zlatno fiskalno pravilo- navodi Janović.
Janović je zaključio da je Pokret Evropa sad dokazao da se reforme mogu sprovoditi hrabro i odlučno, ali i finansijski odgovorno. „Brojke ne lažu – rezultat je stabilan javni dug, snažnija ekonomija i jasna evropska perspektiva Crne Gore.

Janović: Javne finansije stabilne, dug smanjen – demantovan “grčki scenario”

Poglavlje 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, koje će privrednicima donijeti smanjenje administativnih barijera i veće mogućnosti za potrošače, trebalo bi da bude privremeno zatvoreno sredinom ovog mjeseca, saopštila je šefica pregovaračke radne grupe, Ivona Savićević.
Ona je kazala da su u prethodnom periodu po svakom završnom mjerilu, kojih ima četiri u Poglavlju 3, realizovali značajan broj zadataka.
- To nam daje za uvjerenje da Poglavlje 3 može biti privremeno zatvoreno sredinom decembra, a čvrsto uvjerenje baziramo na izvještaju Evropske komisije u kojem je ovo Poglavlje ocijenjeno najvećim ocjenama i ostvaren je veoma dobar napredak- rekla je Savićević agenciji Mina-business.&nbsp;
Ona je podsjetila da Poglavlje 3 ima tri ključne podkategorije koje se odnose na profesionalne kvalifikacije, prekogranično pružanje usluga i poštanske usluge.&nbsp;
- Izazovi prilikom realizacije svih obaveza koje je Komisija od nas očekivala su bili svakodnevni i brojni, što zapravo proističe iz kompleksnosti samog Poglavlja koje ne targetira samo takozvane biznis principe koji će važiti za male i velike privrednike, već takođe zadire u oblast tržišta rada i sektora obrazovanja- objasnila je Savićević.&nbsp;
Ona je, govoreći o benefitima nakon zatvaranja Poglavlja, rekla da će to za preduzetnika koji pruža svoje usluge, značiti smanjenje administrativnih barijera i mogućnost da svoje usluge pruža na tržištu od preko 450 miliona korisnika.
- To znači da će pružalac usluga morati da bude proaktivniji, konkurentniji i spremniji za ovo veliko tržište kakvo je tržište Evropske unije. Što se tiče konkretnih koristi za privrednike, možemo svakako istaći skraćene rokove za registraciju, dozvolu priznavanja kvalifikacija i veću predvidivost regulatornog okvira- precizirala je Savićević.
Na pitanje kako će liberalizacija tržišta usluga uticati na potrošače, Savićević je odgovorila da se sa aspekta Poglavlja tri i kompletnog Klastera 2 – Unutrašnje tržište gdje je zamisao otvaranje tržišta Crne Gore ka jedinstvenom tržištu Evropske unije, što znači i veće mogućnosti za potrošače, veću konkurenciju samim tim i bolji kvalitet usluga, niže cijene u konkretnim oblastima.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije, u dijelu koji se odnosi na Poglavlje 3 navodi se da je potrebno da se dovrši usklađivanje sa Direktivom EU o uslugama.&nbsp;
- Važnost donošenja Zakona o uslugama je jedna od aktivnosti koja je uspješno realizovana. Suštinski cilj ove Direktive jeste da olakša posao privrednicima da obavljaju svoju djelatnost, odnosno pružaju svoje usluge preko granica. Za privredu ona predstavlja jednostavnije i predvidljivije okruženje, a za građane odnosi se na mogućnost većeg izbora konkretnih usluga- objasnila je Savićević.
Prema njenim riječima, jedna od aktivnosti u okviru Poglavlja 3 bilo je osnivanje portala Jedinstvena kontakt tačka, koji je obavezan za sve države članice i on na jednom mjestu pruža sve potrebne informacije.&nbsp;
&nbsp;- Naši podaci kojima raspolažemo ukazuju nam na činjenicu da privrednici zaista koriste ovaj portal i da je broj posjeta značajan. Međutim, portal će svakako biti nadograđivan i imaće dodatne mogućnosti za pružaoce usluga- dodala je Savićević.
Ona je, govoreći o međusobnom priznavanju profesionalnih kvalifikacija, kao segmentu Poglavlja 3, navela da u svim zemljama članicama Evropske unije praksa i iskustvo pokazuje da se u manjoj ili većoj mjeri desio odliv kvalifikovane stručne radne snage.&nbsp;
- Međutim, ta sama mogućnost koju mobilnost pruža za osnaživanje privrede u cjelini u jednom srednjem roku donosi višestruke benefite- smatra Savićević.&nbsp;
Ona je navela da se tu govori o zanimanjima kao što su doktori, medicinske sestre, zubari, arhitekte, veterinari i babice.
- To su sve zanimanja koja imaju visok stepen mobilnosti na tržišta EU i sama suština svega što je zapravo bilo zacrtano kroz konkretna završna mjerila vezuje se za mogućnost da sjutra svim tim pružaocima usluga omogućimo olakšan pristup tržištu usluga i realizaciju svih njihovih konkretnih ciljeva- zaključila je Savićević.&nbsp;

Savićević: Privremeno zatvaranje Poglavlja 3 sredinom ovog mjeseca

Delegacija je organizovala vožnju ekološkim vozom do Biijelog Polja za predstavnike javnog života, političare I novinare kako bi prisustvovali otvaranju Evropske kuće u tom gradu. Kako je dodao, ova investicija pomogla je da se vozovi sada ne kreću 20 već 80 km na sat. - U narednoj godini planiramo dodatnih 300 miliona eura investicija u željezničku infrastrukturu- najavio je Johan Satler. Potpredsjednik Vlade Crne Gore Milun Zogović kazao je da će od najavljenih 300 miliona eura investicija, 220 miliona biti uloženo u rekonstrukciju pruge od Golubovaca do Bara, a da će ostatak biti upotrebljen kako bi se rekonstruisali mostovi do Bioča.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120411124_0bb17697e546e19249116329a4d285ddb4190b52e78f3d2609fc59a40825652b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120411124_0bb17697e546e19249116329a4d285ddb4190b52e78f3d2609fc59a40825652b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Ekološki voz"> </figure>  - Ovaj pružni pravac predstavljao je ne samo transportni, već ekonomski koridor. Očekujem da će rekonstrukcijom kompletne pruge u punoj funkciji biti Luka Bar- kazao je Zogović. Direktorica Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) Dragana Lukšić Istakla je da je u prethodnom period dosta urađeno na modernizaciji željeznice. - Jedan električni voz može prevesti storine putnika, smanjiti broj automobila i tako smanjiti emisiju ugljendioksida- navela je Lukšić.

Satler: EU uložila 30 miliona u željezničku infrastrukturu Crne Gore, u narednoj godini dodatnih 300 miliona investicija

Ministar finansija, Novica Vuković jasno je afirmisao posvećenost Crne Gore jačanju poreske transparentnosti i međunarodne saradnje tokom plenarne sjednice Globalnog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija za poreske svrhe u Nju Delhiju.&nbsp;
Na najznačajnijoj globalnoj platformi posvećenoj borbi protiv poreske evazije i unapređenju fiskalnih sistema, Vuković je istakao spremnost Crne Gore da aktivno doprinosi kreiranju savremenih međunarodnih standarda.
Tokom boravka u Indiji, Vuković je održao i bilateralni susret, sa ministarkom finansija Indije Nirmalom Sitharaman, sa kojom je razgovarao o intenziviranju saradnje, uz obostrano istaknutu spremnost da se unaprijedi razmjena iskustava na polju fiskalne politike i digitalizacije poreskih sistema.
&nbsp;Razgovori su, kako je saopšteno iz resornog Ministarstva, bili usmjereni na unapređenje mehanizama razmjene informacija na zahtjev (EOIR), automatske razmjene podataka prema Common Reporting Standard (CRS), kao i regulisanje kripto-imovine kroz Crypto-Asset Reporting Framework (CARF).&nbsp;
Takođe učešćem u ekspertskim raspravama i konsultacijama sa zemljama članicama i OECD-om, Vuković je dodatno učvrstio poziciju Crne Gore kao pouzdane i odgovorne države u kontekstu poreske discipline.
Sastancima je prisustvovao i vršilac dužnosti direktora Poreske uprave, Sava Laketić, koji je zajedno sa Vukovićem ukazao na napredak koji je Crna Gora ostvarila u modernizaciji poreske administracije i pripremi za dalju digitalizaciju procesa.&nbsp;
On je istakao da su profesionalizacija i tehničko unapređenje Poreske uprave ključni za efikasnije sprovođenje međunarodnih standarda.
Poseban fokus Vukovića bio je na jačanju institucionalnih kapaciteta i korišćenju programa tehničke podrške Globalnog foruma, što će, kako je poručio, dodatno ojačati povjerenje građana i međunarodnih partnera u fiskalne institucije Crne Gore.
Angažmanom u Nju Delhiju, Vuković je potvrdio stratešku orijentaciju Crne Gore ka modernom, transparentnom i međunarodno usklađenom poreskom sistemu, čime se dodatno jača reputacija države na globalnoj fiskalnoj sceni.

Vuković u Nju Delhiju: Posvećenost Crne Gore globalnim standardima poreske transparentnosti

Ministarstvo javnih radova saopštilo je da pokreće projekat za nastavak gradnje tunela „Semolj“, čime će, kako su naveli, ojačati veze Šavnika sa Kolašinom i Podgoricom.
Iz Ministarstva su istakli da se time na dnevni rad vraća jedan od ključnih infrastrukturnih projekata za saobraćajnu povezanost sjevera Crne Gore.
- Završetak ovog projektnog procesa predstavlja važan korak ka povećanju efikasnosti putnog pravca Mioska–Šavnik preko Boana i jačanju veze opštine Šavnik sa Kolašinom i Podgoricom - kazali su iz Ministarstva javnih radova.
Kako su pojasnili, tunel „Semolj“, čija je izgradnja započeta 1975. godine, planiran je kao tunelska dionica duga oko 1,75 kilometara.
- Čime bi se značajno olakšao prolaz preko planinskog prijevoja i skratilo vrijeme putovanja - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da su tada radovi prekinuti nakon probijanja svega oko 460 metara, pa je tunel decenijama ostao nedovršen.
- Završetak tunela „Semolj“ doprinijeće planiranju sigurnije i protočnije saobraćajne veze, olakšanju svakodnevnog kretanja vozila i stvaranju povoljnijih uslova za ekonomski i društveni razvoj lokalnih zajednica - navodi se u saopštenju Ministarstva javnih radova.

Nastaviće gradnju tunela Semolj

Centralna banka Crne Gore (CBCG) pokrenula je prvu sveobuhvatnu <a href="https://cbcg.me/me/anketa/anketa-o-zadovoljstvu-klijenata-bankarskim-uslugama">anketu o zadovoljstvu korisnika bankarskih usluga</a>, s ciljem identifikovanja područja u kojima je potrebno unaprijediti kvalitet bankarskih usluga u zemlji.
- Kroz kratku onlajn anketu sa 18 pitanja, korisnici bankarskih usluga mogu ocijeniti različite aspekte bankarskog poslovanja – sigurnost transakcija, visinu kamatnih stopa i naknada, dostupnost digitalnih servisa, zaštitu ličnih podataka, kvalitet informisanja, stručnost i ljubaznost službenika, kao i nivo društvene odgovornosti banaka čiji su klijenti - kazali su u Centralnoj banci.
Istraživanje se sprovodi kako bi se obezbijedili podaci za dalje unapređenje politika i praksi u bankarskom sektoru, a shodno nadležnostima Centralne banke Crne Gore u oblasti zaštite prava klijenata banaka i korisnika finansijskih usluga,
Anketa će biti aktivna narednih 15 dana na sajtu i društvenim mrežama CBCG. 
- Anketa je u potpunosti anonimna i koristiće se isključivo za unapređenje kvaliteta usluga i identifikaciju oblasti u kojima je potrebno poboljšanje - kazali su u CBCG.

CBCG sprovodi anketu o zadovoljstvu klijenata bankarskim uslugama

Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) na današnjoj redovnoj sjednici, imenovao je Zdravka Dragaša za izvršnog direktora kompanije.
- Dragaš je izabran nakon sprovedenog javnog konkursa i kompletne procedure koja je obuhvatila pregled i obradu prijava od stručne komisije, te intervjue koje je sprovela Komisija za imenovanje. Posebna pažnja tokom postupka posvećena je predstavljenim planovima razvoja i unapređenja poslovanja u narednom mandatu - navodi se u saopštenju.
Dragaš je rođen 1972. godine u Podgorici. Diplomirani je elektroinženjer, član Inženjerske komore Crne Gore i posjeduje više od 20 godina iskustva u energetskom sektoru.
Dragaš je profesionalnu karijeru počeo 2000. godine kao projekt menadžer i izvršni direktor u više privrednih društava. Osnivač je i vlasnik kompanije CEMA iz Podgorice, specijalizovane za projektovanje, izvođenje i nadzor građevinsko-instalaterskih radova.
U obrazloženju odluke, Odbor direktora je istakao da Dragaš, svojim stručnim znanjem, dugogodišnjim iskustvom u realnom sektoru i menadžerskim kompetencijama, u potpunosti ispunjava visoke standarde potrebne za vođenje jedne od najvažnijih državnih kompanija.
- Preuzimanjem dužnosti, novi izvršni direktor će, zajedno sa svojim timom, posvećeno raditi na ostvarivanju strateških ciljeva EPCG, koji obuhvataju stabilnost elektroenergetskog sistema, razvoj novih energetskih projekata i kontinuirano unapređenje efikasnosti poslovanja - zaključuje se u saopštenju.

Zdravko Dragaš izvršni direktor EPCG-a

Ukupan državni dug na kraju septembra iznosio je 4,7 milijardi eura, ili 57,91 odsto BDP-a, pokazuje kvartalni izvještaj o državnom i javnom dugu koji je objavilo Ministarstvo finansija. Uzimajući u obzir depozite, ukupan neto državni dug iznosio je 4,1 milijardi eura ili 50,73 odsto BDP-a.&nbsp; - Depoziti na dan 30. septembar iznosili su 583,55 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata (čija je vrijednost na dan 30.septembar 2025. godine iznosila 125,55 miliona eura) ili 7,18 odsto BDP-a - navedeno je u izvještaju resora Novice Vukovića. Javni dug Crne Gore je kraju septembraa iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto BDP-a.&nbsp; - Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata) neto javni dug Crne Gore, na dan 30. septembar 2025. godine, iznosio je 4.176,79 miliona eura, odnosno 51,41 odsto BDP-a - ističe se u izvještaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_2ee62031e4ee581ab048c4dafdb67d3acee31575542605b0e71053d5e321c419.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203121244_2ee62031e4ee581ab048c4dafdb67d3acee31575542605b0e71053d5e321c419" data-rendition-name="original" width="506" height="470" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  Spoljni dug je u padu u odnosu na drugi kvartal. Na kraju septembra iznosio je 4,4 milijardi eura, odnosno 54,37 odsto BDP-a, što je, kako se navodi, 41,36 miliona manje u odnosu na 30. jun ove godine. - Smanjenje spoljnjeg duga, tokom trećeg kvartala 2025. godine rezultat je činjenice da nije bilo novih kreditnih aranžmana. Istovremeno povučena su sredstva iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana za različite infrastrukturne i razvojne projekte u ukupnom iznosu od 18,75 miliona eura. Otplata spoljnjeg duga iznosila je 60,08 miliona eura, što je rezultiralo smanjenjem duga u trećem kvartalu 2025. godine - konstatuje se u izvještaju. U strukturi spoljnjeg duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na inostranom tržištu u prethodnom periodu. <h2>Unutrašnji dug smanjen 13,14 miliona eura</h2> Ukupan unutrašnji dug Crne Gore na kraju septembra iznosio je 287,63 miliona eura, odnosno 3,54 odsto BDP-a. To je, kako kažu u Ministarstvu finansija, 13,14 miliona eura manje u odnosu na 31. jun ove godine. - Smanjenje unutrašnjeg duga, tokom trećeg kvartala 2025. godine, rezultat je redovne otplate duga i činjenice da u ovom periodu nije bilo zaduženja na domaćem tržištu - ističe se u izveštaju. U strukturi unutrašnjeg duga najveće učešće imaju krediti kod poslovnih banaka. Tokom trećeg kvartala zaključen je niz međunarodnih ugovora,bez povlačenja sredstava. Kako su rekli u Ministarstvu finansija, ukupno zaduženje države u trećem kvartalu 2025. iznosilo je 18,75 miliona eura. Ovaj iznos se, ističu u tom resoru, u potpunosti odnosi na sredstva povučena iz ranije potpisanih kreditnih aranžmana namijenjenih infrastrukturnim i razvojnim projektima.&nbsp; Tokom ovog perioda potpisana su i dva nova kreditna ugovora — ali bez povlačenja novca: veliki kredit EBRD-a od 200 miliona eura za izgradnju druge dionice autoputa Bar–Boljare (Andrijevica–Mateševo) i kredit Svjetske banke od osam miliona eura za modernizaciju finansijske infrastrukture i njeno usklađivanje sa SEPA standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_cc9b291d60a12047360664cbaeda502430970042f74b3070204625de60f9a9e2.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203121244_cc9b291d60a12047360664cbaeda502430970042f74b3070204625de60f9a9e2" data-rendition-name="original" width="1147" height="811" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  <h2>Lokalne uprave duguju 55 miliona eura</h2> Dug lokalnih samouprava na kraju septembra iznosio je 55,01 milion eura, što predstavlja 0,68 odsto BDP-a. Tokom trećeg kvartala otplaćeno je 68,1 milion eura državnog duga po osnovu glavnice rezidentima i nerezidentima. Od navedenog, izvršena otplata glavnice rezidentima iznosila je 8,02 miliona eura, dok je otplata glavnice nerezidentima iznosila 60,08 miliona eura.&nbsp; Otplata kamata, rezidentima i nerezidentima, iznosila je 30,91 miliona eura. Od ovog iznosa, izvršena je otplata 1,45 miliona eura kamate rezidentima, koja se u najvećem dijelu odnosi na otplatu kamate za kredite kod domaćih banaka, dok je otplata kamate nerezidentima iznosila 29,46 miliona eura i u najvećem dijelu se odnosi na obaveze po osnovu kamata za projektne zajmove i komercijalna zaduženja. Dug po osnovu državnih garancija izdatih domaćim i ino kreditorima iznosi 121,18 miliona eura, što predstavlja 1,5 odsto BDP-a. - Stanje duga po osnovu garancija izdatih domaćim kreditorima na kraju trećeg kvartala 2025. godine iznosi 13,36 miliona euraa ili 0,16 odsto BDP-a, dok stanje duga po osnovu garancija izdatih ino kreditorima iznosi 107,83 miliona eura ili 1,33 odsto BDP - navedeno je u izvještaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_815bbe8efc7ae33e0539f3efaa5fe956bfc25a8583cdf9fb910f1a0e1f831312.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203121244_815bbe8efc7ae33e0539f3efaa5fe956bfc25a8583cdf9fb910f1a0e1f831312" data-rendition-name="original" width="527" height="246" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  <h2>Novo zaduženje od 450 miliona eura</h2> Ministarstvo finansija saopštilo je 1. decembra da su obezbijedili 450 miliona eura isključivo za stvaranje fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu, u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore i Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu. Ističu da je na taj način osigurana stabilna i pravovrevemena budžetska podrška za uredno ispunjavanje svih obaveza države po osnovu otplate duga. - Ukupne potrebe finansiranja države u 2026. i 2027. godini iznose oko 2,2 milijarde eura, od čega se oko 1,6 milijardi eura odnosi na obaveze po osnovu dospijevajućeg duga, dok se preostali iznos, od oko 600 miliona eura odnosi na finansiranje kapitalnih i razvojnih projekata od strateškog značaja. Posebno se izdvaja 2027. godina, u kojoj Crnu Goru očekuje izuzetno visoka obaveza otplate duga od oko 1,2 miljardi eura. Blagovremeno obezbjeđivanje fiskalne rezerve predstavlja ključni korak u osiguravanju stabilnosti i kontinuiteta javnih finansija u ovom dvogodišnjem periodu - piše u saopštenju. Ugovor o kreditnom aranžmanu, kako su kazali, zaključen je sa međunarodnim finansijskim institucijama: Merrill Lynch International, MUFG Bank, Société Générale, OTP Bank, Erste Group, AKA Ausfuhrkredit-Gesellschaft i Eurobank Private Bank Luxembourg. T.K.

Državni dug 4,7 milijardi eura, potpisani kreditni ugovori sa EBRD i Svjetskom bankom

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je Skupštini Crne Gore da u Savjet Centralne banke Crne Gore (CBCG) imenuje Tamaru Backović, Srđana Milića, Šuća Orahovca i Ismeta Hadžića.
Backović i Milić su dobili podršku devet poslanika, dok je za izbor Orahovca i Hadžića glasalo osmoro.
Zarija Pejović i Mladen Bojanić su dobili po jedan glas podrške.

Odbor predložio da se u Savjet CBCG imenuju Backović, Milić, Orahovac i Hadžić

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>