<p>U drugoj od tri epizode gostovanja <b>Aleksandra Radunovića Popaja </b>u serijalu „Ne pričam ti o tome“, govorio je o nesvakidašnjim promocijama albuma „Moja domovina“, neposlušnim kamilama tokom snimanja TV filma o porijeklu Crnogoraca, o tome zašto je Goran vodio „Top Volley“ iz kreveta, o saobraćajnim nezgodama tokom snimanja skeča sa Isusom, o Gajovom lelekanju za Ljubom, o tome kako su jeli kukuruz na bini tokom tribine „Barskog ljetopisa“, o malom Sliškoviću i fenomenu „Purašević“.</p>
<p>Urednik i voditelj <b>Željko Milović.</b></p>
<p>Emisiju Ne pričam ti o tome možete pogledati u petak u 22h na TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fw5vRRXqnQaY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zanimljivosti

Druga epizoda gostovanja Aleksandra Radunovića Popaja u petak u 22

<p>U Budilniku na Televiziji E govorimo o Danu Prijestonice. Razgovaraćemo o značaju očuvanja kulturnog nasljeđa i obilježavanju Njegoševih dana, koji su posvećeni velikom crnogorskom pjesniku i filozofu, čije misli i djela i dalje inspirišu sve generacije.&nbsp;</p>
<p>Predstavićemo i crnogorsko izdanje knjige „Uski koridor: države, društva i sudbina slobode“ koje istražuje ključne odnose između slobode i društva.&nbsp;</p>
<p>Razgovaramo i sa mladim Vukašinom Ivanovićem, učenikom SMŠ "Danilo Kiš" koji je nominovan za prestižnu titulu FEMTOM ambasadora nauke za CERN. Povodom Svjetskog dana ljubaznosti, pozivamo vas da razmislite o snazi malih gestova i podsjetimo se koliko su ljubaznost i pažnja prema drugima važni za cijelo društvo.&nbsp;</p>
<p>Tema Srećnog dana je &nbsp;bračni brodolomi i astrologija. A, o kabareu "Džentlmen", spoju &nbsp;muzike i poezije govoriće glumac Jovan Dabović. Gost Srećnog dana je i glumac Milorad Damjanović koji će približiti gledaocima Televizije E predstavu "Čeznam da vam kažem". Dio emisije posvećen je najmlađima - talentovanoj djeci koja osvajaju regionalna muzička takmičenja. Gledajte Srećan dan od 9 do 11 sati.</p>

Jutro na Televiziji E

<p>Mit mode potiče još iz Biblije, kada su Adam i Eva navukli kožu da bi se zaštitili od hladnoće,kao problem odijevanja, koje prema tijelu nosi estetsku dimenziju - kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, &nbsp;umjetnik, slikar i skulptor<b> Dimitrije Popović</b>.</p>
<p>Za modu se zainteresovao jer je ona jedan od posebno važnih fenomena današnjice, kaže Popović, i ona pokazuje sve one fine elemente, kao što su, dodaje on, estetizacija i erotizacija &nbsp;tijela, prvenstveno, kako kaže, ženskog tijela.</p>
<p>- Mislim na modu kao kreativni izraz, koja danas ima radnopravni status kao art, ulazi u muzeje. Alexander McQueen, Armani i drugi veliki kreatori, čije kreacije se nalaze u muzejima, ravnopravno sa eksponatima drugih autora. Tu dolazi do ključne razlike, u odnosu na modu kao upotrebni predmet, to je ta kreativnost i estetizacija gdje se tijelo pokazuje kao živa skulptura, kao događaj. Tako imate u modnom rječniku termin modno tijelo, sprovodi se koncept tijela i onoga što se pokazuje kao neki oblik više realnosti, ta viša realnost se odnosi na to što imate upotrebu medija, tehnologije, koja čini da &nbsp;ta estetizacija i ta erotizacija dizajniranja određenog tipa ljepote, gdje se od manekenki traže standardi u odnosu na tijelo - rekao &nbsp;je Popović.</p>
<p>Sagovornik emisije Srećan dan se prisjeć McQueen-ove revije Platonova Atlantida, iz 2010.godine, za koju kaže da je jedan od najvećih performansa u 21. vijeku, po složenosti, po estetskoj dimenziji, i, kako kaže, po onome što čini njegovu posebnu kreativnost.</p>
<p>Korištenje svih tehnoloških dostignuća za novu estetizaciju, smatra Popović, na neki način je stvarnost koja nadilazi takozvanu običajnu stvarnost, je je ta ljepota i estetizacija dovedena do te mjere da nadilazi stvarnost, a ona, ističe on, prikazuje ono što pripada virtuelnom svijetu.</p>
<p>- Izložbu sam nazvao Mit mode, ne mit o modi, nego Mit mode. Jer je moda takav fenomen koji proizlazi iz samog sebe, ona, paradoksalno kazano, ubija sebe da bi mogla živjeti. Taj mit mode je od onog momenta &nbsp;iz Biblije, Starog zavjeta, kada se čovjek, zapravo Adam i Eva, navukli kožu da bi se zaštitili od hladnoće, već počinje taj problem odjevanja koji sa sobom nosi, odnosno, prema tijelu nosi estetsku dimenziju - istakao je Popović.</p>
<p>Umjetnik je podsjetio na istorijsku kontroverzu nekih odjevnih predmeta, na primjer korset, koji je, po riječima umjetnika napravio revoluciju u odijevanju garantujući ženskom tijelu eleganciju, senzualnost i seksualnost, podsjeća on, doveo je do velikih sporova između modnih kreatora i &nbsp;ljekara, jer se žensko tijelo, na uštrb te mode, kako kaže, uništavalo.</p>
<p>Umjetnost može da ukaže na neke važne elemente društvu, poručuje Popović, te da pomogne čovjeku da osmisli svoj život &nbsp;i svoje postojanje , a ne može, ističe on, da mijenja svijet.</p>
<p>- Čovjek mijenja svoj dekor, mijenja svoj ambijent, ali u suštini &nbsp;čovjek ostaje isti i to je ta priroda čovjeka, koja je uvijek zanimljiva i inspirativna, od antike do danas, od Sofokla do Njegoša, čovjek je isti. Klasici su uvijek i naši savremenici, jer se bave suštinom ljudskog bića, tako da umjetnost ne može promijeniti, ali može ukazati na ono što treba mijenjati - zaključio je Popović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH_qfa2N76Qk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Popović: Mit mode

<p>Na planini Fudži u Japanu zabilježeno je najduže kašnjenje snijega u posljednjih 130 godina.</p>
<p>Rekordni nedostatak snijega na Fudžiju iz 2016, kada je snijeg pao tek 26. oktobra, juče je oboren, saopštili su meteorolozi.</p>
<p>Na Fudžiju visokom 3.776 metara snijeg obično počne da pada 2. oktobra, otprilike mjesec nakon što se završi sezona planinarenja. Prošle godine snijeg je pao 5. oktobra, saopštila je Japanska meteorološka agencija (JMA).</p>
<p>Fudži bez snijega privukao je pažnju velikog broja korisnika društvenih mreža, koji su postavljali fotografije gole planine<b> </b>i stavljali to u kontekst klimatskih promjena.</p>
<p>JMA je kao razlog kašnjenja snijega navela iznenađujuće ljetnje vrijeme u oktobru.</p>
<p>Prosječna oktobarska temperatura na vrhu Fudžija je dva stepena ispod nule, ali je ove godine bila plus 1,6 stepeni, što je rekord od 1932. godine. Japan je ove godine imao i neobično toplo ljeto i toplu jesen.</p>
<p>Prognostičar iz Jamanašija <b>Jun Kubota</b>, jednoj od dvije prefekture u kojima se nalazi planina Fudži, kaže da je zabrinut da li su ovogodišnje odložene sniježne padavine dio trenda.</p>
<p>- Pitam se da li je sezona u kojoj možemo da uživamo u snijegu sve kraća, ne samo na planini Fudži već i na drugim planinama u Japanu -rekao je Kubota.</p>
<p>JMA je saopštila da je prerano da se ovogodišnji kasni sniježni pokrivač povezuje sa globalnim zagrijvaanjem. Saopštili su da moraju da ispitaju podatke za duži vremenski period da bi donijeli bilo kakav zaključak.</p>
<p>Simbol Japana, planina Fudži, nekada je bila mjesto hodočašća. Sa svojim sniježnim vrhom i skoro simetričnim padinama bila je predmet brojnih umetničkih djela.</p>

Planina Fudži bez snijega u novembru upozorava na klimatske promjene

<p>Početkom dvadesetog vijeka Podgorica je dobila značajne promjene u prostoru, kazao je kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, bivši glavni državni arhitekta <b>Vladan Stevović</b> koji ističe da grad čine stanovnici i sistem koji ga vodi, pa je tako i Glavni grad danas potpuno drugačiji nego što je to bio početkom prošlog vijeka.</p>
<p>- Svaki grad bi trebalo da bude planiran i ta &nbsp;planiranja se vrše na četrdeset, dvadeset godina, ili u sličnim intervalima, što je dovoljno vremena da bi se na pravilan način određeni grad planirao, pa zato se i rade prostorno urbanistički planovi koji važe dvadeset godina. Moze da bude više ili manje, ali konkretno u nasem slucaju je to dvadeset godina i na osnovu prostorno urbanističkih planova lokalnih uprava, to su planovi koji tretiraju kompletne administrativne granice, ne samo Glavno grada Podgorice, nego i svih ostalih gradova Crne Gore, se rade detaljni planovi razrade, u skladu sa prostorno urbanističkim planom koji do detalja razvijaju prostorne aspekte određenog područja da bi na tom području moglo da se gradi - rekao je Stevović.</p>
<p>Od nekadašnjeg stjecišta karavana turske uprave, podsjeća Stevović, počeo je da se razvija grad na lijevoj i desnoj,obali rijeke Morače, a u Prvom i Drugom svjetskom ratu je praktično, kako kaže, sravnjen sa zemljom.</p>
<p>- Novi zamah koji je napravljen u SFRJ u poslijeratnim godinama je dominantno uticao na ono kako mi danas vidimo grad, jer razvijana je lijeva obala, to su ovi blokovi gdje su administrativni centri i dio stambenih višespratnih objekata velike gustoće sa centralnim trgom u sredini, to je tih devet blokova koji čine centralno jezgro grada i centar Podgorice, odnosno centar Crne Gore. Desnu obalu čine blokovi koje vidite od desne obale Morače pa na granici sa ulicom, koja je, čini mi se, Džordža Vašingtona, od Kliničkog centra. Kraj devedesetih godina, što se tiče urbaniteta Podgorice, ona nije postojala posle u dijelu gdje Vektra danas, ona nije postojala, blok gdje je danas hram, postojala je praznina u pejzažu prema bolnici, poslovni centar Kruševac, objekat Elektrodistribucije je bio jedini na toj parceli prije nego što se pojavila Vektra - naglasio je Stevović.</p>
<p>Šezdesetih godina prošlog vijeka, podsjeća Stevović, naselje koji je danas Konik i Vrela ribnička nije postojalo, to je bila jedna velika, kako kaže, ledina i praznina.</p>
<p>- Prednost Podgorice kao grada, i u teoriji grada, jeste to što u njenom srcu imamo dvije rijeke, ako malo dalje odemo to su i tri, imamo ušće Zete u Moraču na samom špicu gdje je Duklja, a ovamo imamo ušće Ribnice u Moraču. To je jedan divan pejzaž, prije nego što se ušlo u bilo kakvu vrstu građenja. S druge strane bilo kakvo planiranje i građenje u takvom pejzažu treba da bude pažljivo promatrano i sa dobrom strategijom da bi se razvijalo &nbsp;- istakao je Stevović.</p>
<p>Sve što se planira i gradi, objašnjava on, svoj puni smisao će imati za dvadesetak godina i tada biti u potpunosti shvaćeno, naglašava arhitekta, zato je neophodno da se ima dobra strategija, jer planiranje nijesu samo obrisi objekata, ističe, nego su planiranje prije svega ljudi &nbsp;i njihove potrebe.</p>
<p>Što se tiče projektovanja i planiranja, objašnjava Stevović, uvijek je u pitanju kompromis, jer se ne može desiti da apsolutno budu saglasne namjere jedne strane, dodaje on, ljudi koji će da žive i koriste taj prostor i u odnosu na, kako kaže, struku.</p>
<p>- Donosioci odluka su iznad struke, oni biraju pravce razvoja. Struka je tu kao servis, koja sposobna da generiše čitav taj postupak i da da određeni rezultat i da ima određene potencijalne predloge razvoja, a onaj ko u stvari koji daje ključni odgovor i smjernicu, koji će od tih scenarija biti dalje razvijan, naravno, to su donosioci odluka, i zbog toga treba da veliku pažnju posvetiti &nbsp;odlučivanju - rekao je Stevović.</p>
<p>Treba pažljivo planirati u kom pravcu će se grad razvijati, poručuje Stevović, jer se grad razvio u industrijskom dijelu, a prije četrdesetak godina, podsjeća on, taj dio je bio opredjeljen za druge namjene.</p>
<p>- U donošenju odluka treba biti pažljiv u kom pravcu će se razvijati taj urbani dio grada. Ako uzimamo primjere svjetskih metropola, kao što su Pariz, London ili Barselona, treba se sa njima porediti, ne treba stajati sa strane i gledati kao da mi sad tu nešto raduckamo. Treba ići u pravcu da se Podgorica podigne u odnosu na ono što jeste danas. Ja sam optimista što se toga tiče…Najbitnije je voditi računa o svim zdravstvenim aspektima, voditi računa da izgradnja stambenih blokova prati, odnosno čak ne da prati, nego da ispred stambenih blokova budu svi neophodni javni servisi da bi ti stambeni blokovi bili cjelishodni po pitanju funkcija, kao što su zdravstvene ustanove, kao što su sportske ustanove, institucije. Prije i jednih i drugih objekata neophodno je da infrastruktura prolazi prva, jer ako infrastruktura ne prolazi prva, a pod tim podrazumijevamo i struju i vodu &nbsp;i kanalizaciju,internet, &nbsp;sve ostale servise vi ne možete razvijati grad po planu - poručio je Stevović.</p>
<p>&nbsp;</p>

Stevović: Donosioci odluka su iznad struke

<p>Sama kritika, koja upućuje da nešto ne valja, bez toga da damo neki savjet kako da se to popravi je isto nešto nakon čega se te osobe osjećaju loše, međutim, ne možemo da učimo, da se razvijamo, ako ne dobijemo kvalitetne, objektivne, konstruktivne povratne informacije - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, NLP &nbsp;trenerica <b>Danka Ćetković</b>.</p>
<p>Ne voli da upotrebljava riječ kritika, kaže sagovornica emisije Srećan dan, i pravi razliku između neke povratne informacije i &nbsp;konkretnog oblika skretanja pažnje, dodaje ona, na vid ponašanja koje možda nije adekvatno i koje bi, kako kaže, trebalo popraviti, od same kritike.</p>
<p>- Kritika mnogo više upućuje na to da dajem neku informaciju, koja je &nbsp;često uopštena, koja nije konkretna i da to nekako mnogo više ide na ličnost osobe, na njene osobine i na njen karakter, i na njene karakteristike. Mi često imamo taj osjećaj, ne da ne volimo da budemo kritikovani, ne volimo da primimo kritiku zato što se negdje iza toga krije taj neki atak na nas, našu ličnost. Možda će neko reći jezički jeste tako ili nije tako, ali kritika to podrazumijeva - rekla je Ćetković.</p>
<p>Konstruktivna, tačna, precizna, konkretna, povratna informacija, smatra Ćetković, sadrži to da &nbsp;se daje osvrt na ponašanje, koje može biti i za dobro i za loše.</p>
<p>- Nama je potrebno da čujemo te povratne informacije. Ne možemo da učimo, da se razvijamo, ako ne dobijemo kvalitetne, objektivne, konstruktivne povratne informacije. Te povratne informacije, ili kako se sada često, sve više, pogotovu poslovnom svijetu govori, feedback, je kao doručak za šampiona u sportu. Nemoguće se razvijati, djeca ne mogu da se razvijaju ako ne dobiju prave povratne informacije. To itekako treba razlikovati od kritika, koje mogu da naruše naše samopouzdanje - naglasila je Ćetković.</p>
<p>U NLP -u ( Natural language processing ili neurolingvističko programiranje) , i možda nekim drugim metodologijama koje se bave unapređenjem komunikacije, objašnjava Ćetković, &nbsp;postoje &nbsp;razne tehnike kako reagovati na kritiku.</p>
<p>Feedback &nbsp;se ne daje svakome, poručuje Ćetković, u poslovnom kontekstu je obavezan, i onima, dodaje ona, do kojih nam je stalo i ako želimo da ta osoba koriguje, kako kaže, svoje ponašanje.</p>
<p>- Uvijek trebamo voditi računa isključivo na ponašanje, da iskomuniciramo to što vidimo i što je očigledno, da damo što je moguće neutralnije u vidu opisa, a ne svoje neke lične interpretacije, ili svoje generalizacije, i da to tako spakujemo da se osoba ne osjeća loše šta god da smo joj rekli, da ostavimo osobu u dobrom stanju i nakon toga što smo joj rekli da, možda, način kako je nešto uradila nije bio adekvatan. Krenemo od toga da kažemo šta je dobro bilo i onda kažemo šta nije bilo dobro i šta treba korigovati ili šta bi sljedeći put moglo biti drugačije, i obavezno iz svoje perspektive pitati osobu šta ona misli o tome, ili dati neku preporuku kako da se to koriguje, jer sama kritika, koja upućuje da nešto ne valja, bez toga da damo neki savjet kako da se to popravi je isto nešto nakon čega se te osobe osjećaju loše - istakla je Ćetković.</p>

Ćetković: Feedback je kao doručak za šampiona

<p>Kolekcija je dio naše showroom prezentacije, a u Milanu se već planira za prodaju, za sezonu koja dolazi. Mi smo dosta kao atelje, kao tim se usmjerili poslednjih godina na Milano, i radimo puno, imamo brojne savjetnike tamo, kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E,  dizajner <b>Igor Todorović</b>.</p>
<p>Pozitivni su utisci sa ovogodišnjeg Montenegro Fashion Week-a, kaže Todorović, ispunjeni različitim susretima, kontaktima, prijateljima, klijentima, i, kad se vrati u Podgoricu, kako kaže, ima osjećaj kao da se kući vraća.</p>
<p>Bambola je kolekcija predstavljena na Milanskoj nedjelji mode, objašnjava Todorović,  za narednu sezonu, proljeće i ljeto 2025.i sa Milanom i Hrvatskom, je u Podgorici, bila, kako kaže, praktično premijera.</p>
<p>- Ta kolekcija je dio naše showroom prezentacije, a u Milanu se već planira za prodaju, za sezonu koja dolazi. Mi smo dosta kao atelje, kao tim se usmjerili poslednjih godina na Milano, i radimo puno, imamo brojne savjetnike tamo, tako da se kolekcija predstavlja kao vrlo ciljano i organizovano, u odnosu na ono što se dešava često, da se predstavi kolekcija, koja predstavlja, ovo je unaprijed i ovo su nove stvari koje će tek doći u plasman - rekao je dizajner.</p>
<p>Kolekciju Bambola čine crna, bijela i boja burgundca, navodi Todorović, vrlo aktuelna i ove sezone, nastavlja se i, kako kaže, sezone pred nama.</p>
<p>- Čitava koncepcija je posvećena šezdesetim godinama, kao o važnoj temi za emancipaciju žena, jer moda je odavno prestala da bude samo haljina, moda mora da ima poruku i mnogo toga. Mi smo organizovali priču usmjerenu na to, a poklopilo se da na Fashion Week-u postoji inicijativa koja se bavi osvješćenjem borbe protiv raka dojke, u čemu smo mi učestvovali brojno puta u Beogradu, oblačili <b>Mirjanu Karanović</b> i <b>Tanju Bošković</b> i nekako se uklopila ta priča,  ja kažem da bio pravi trenutak da  se jedna kolekcija da na značaju žene i pojavi na Montenegro Fashion Week-u - naglasio je Todorović.</p>
<p>Moda ima manifestaciju koja je bučna, kaže Todorović, velika i šarena, ali, dodaje on, moda je zavodljiva kao i javnost i može se učiniti da ste značajni i veliki, kako kaže, da vaša riječ bude posljednja.</p>
<p>- Danas je malo shvatanja da treba da se čita, da treba da se razumije, da nije samo slika, koliko god živimo picture eri, u kome sam ja ucestvovao radeći u medijima, meni je itekako jasno šta znači slikovnica današnjih društava  i kretanja. Sa druge strane važno je pogledati se u ogledalo i kada se pogledamo u ogledalo ja sam siguran da svako od nas vidi pravi odraz, samo se trudi da možda vidi neki drugi - zaključio je Todorović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DybsLr63LJRk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Todorović: Moda je odavno prestala da bude samo haljina, ona mora da ima poruku

<p>Predlažem ljudima, koji nemaju naviku da večeraju, da uzmu proteinski šejk i uzmete samo whey izolat ili neki veganski proteinski šejk, ili jogurt sa sjemenkama bundeve, sjemenkama lana ili sjemenke čije, da znamo da smo uzeli protein i kroz taj obrok, kazala je emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, magistar farmacije i master ishrane i suplementacije<b> Dajana Švraka Milutinović</b>.</p>
<p>Zdrava ishrana je uobročenost, kaže Milutinović, što znači da tri obroka sadrže sve nutrijente.</p>
<p>Sagovornica emisija "Srećan dan"" kaže da je važno voditi računa šta se pojede u toku dana, i da je važno, dodaje ona, pisati sta se toga dana pojede i mijenjati to što se, kako kaže, pogrešno pojede.</p>
<p>- Izbacujemo tu industrijsku hranu, te kupovne slatkiše. Kad se poželimo, jednom nedeljno nagradite sebe…Umjerenost je najvažnija. Kad pišete onda osvjestite sebe gdje griješite - rekla je Milutinović.</p>
<p>Na plodnost najviše utiče šećer, poručuje Milutinović, ali i ,kako kaže, deficit proteina u ishrani.</p>
<p>- Ja predlažem ljudima, koji nemaju naviku da večeraju, da uzmu proteinski šejk i uzmete samo whey izolat ili neki veganski proteinski šejk, ili jogurt sa sjemenkama bundeve, sjemenkama lana ili sjemenke čije, da znamo da smo uzeli protein i kroz taj obrok - rekla je Milutinović.</p>
<p>Proteinski obrok treba odvojiti u više obroka, poručuje Milutinović, da bi organizam iskoristio sve proteine na pravilan način, jer ako su u samo jednom obroku, na primjer ručku, to nije, kako kaže, optimalno.</p>
<p>- Užine nijesu obavezne,jer mediteranska ishrana, koju ja preporučujem, ona nema užine. To su tri glavna obroka i to je to. Jedan od čestih uzroka steriliteta je inzulinska rezistencija, problemi sa štitnom žlijezdom policistični jajnici, ali vrlo često inzulinska rezistencija, imamo te velike pauze u obrocima, jer su to veliki skokovi inzulina, glukoze, i tako se stvara problem - zaključila je Milutinović.</p>

Milutinović: Važna su tri glavna obroka i pravilna raspodjela proteina

<p>Oduševljen je Crnogorkama, jer su mnogo lijepe i elegantne, a inspiraciju nalazi kroz putovanja, upoznavajući gradove i ljude, tako da će već sljedeća kolekcija možda biti &nbsp;inspirisana Podgoricom - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, italijanski modni kreator<b> Đani</b> <b>Kalinjano</b>.</p>
<p>Uvijek je u Crnoj Gori ima topao prijem, kaže Kalinjano, i svaki put ga obraduje što ovdje uvijek nailazi na stvari koje su u napretku, ali, dodaje on, Crnogorci su interesantan narod i zato rado, kako kaže, prihvata da poziv da učestvuje na revijama.&nbsp;</p>
<p>- Kolekcija koje je prikazana se ogleda u mom porijeklu, od rođenja pa do sada. Donio sam na pisti boje Sorentine i Pulje. Svaki djelić garderobe je rađen ručno, ne postoji neka mašina za šivenje, već se sve radi ručno. To su sve veoma vrijedni i posebni materijali - rekao je Kalinjano.</p>
<p>Oduševljen je Crnogorkama, poručuje kreator, jer su mnogo lijepe i elegantne, a inspiraciju nalazi kroz putovanja, upoznavajući gradove i ljude, tako da će, dodaje on, već sljedeća kolekcija možda biti, ističe on, inspirisana Podgoricom.</p>
<p>- Žena mora uvijek da sanja! Žena je sve! Da je obučete, da bude lijepa i ženstvena, to je maksimum. Zato mi, dizajneri, mislimo samo na njih, a lijepo je i kad one misle na nas.Mnogo volim da oblačim žene, &nbsp;je se to oslikava njen karakter i njena ličnost, i to mu je jako bitno. Veoma je intrigantno kad ispred sebe imate jednu ženu, jer je uvijek za mene žena inspiracija, jedna muza. Veoma je interesantno kada otkrijete sve te stvari i onda da ih prikažete svima - naglasio je Kalinjano.&nbsp;</p>
<p>Drži se svog izgrađenog stila, poručuje kreator, a eksperimente uklapa u taj svoj stil, kao što je povremeno, dodaje on, korišćenje i uklapanje nekih novih materijala.</p>
<p>- Moja sjećanja su vezana za porodicu koja je uvijek šila i stvarala. Majka je šila od tada kreće ta zainteresovanost… Okružen sam bio uvijek tekstilima, materijalima, i to je poziv za eksperimentiranje novim materijalima u okviru stvaranja odjevnih kombinacija. Svoje iskustvo želim da prenesem na mlade stvaraoce, jer sam i predavač u Pulji, na odsjeku za modni dizajn - zaključio je Kalinjano.&nbsp;</p>

Kalinjano: Svaki djelić garderobe je sašiven ručno

<p>Do sada sam često radio neke haljine koje žene imaju priliku jednom ili dva puta u životu da obuku, i da se zaista toliko dobro osjećaju u tome da zapamte to cijeli život. Radeći ovu kolekciju želio sam malo da izađem iz komfor zone i da osmislim komade koji će biti češće nosivi - &nbsp;kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, uspješni pijanista i nagrađivani modni dizajner <b>Stefan Đoković</b>.</p>
<p>Veoma je zadovoljan organizacijom i reakcijom publike na sinoćnjoj reviji na Fashion week-u, kaže Đoković, jer je ova kolekcija specifična po tome, kako kaže, jer je to njegov izlazak iz komfor zone.</p>
<p>- To su modeli koji su dosta svedenih krojeva, jako večernji, sa puno ručnog rada. To je neka visoka moda koju sam prikazivao u Parizu. Ovaj put sam želio &nbsp;da to bude malo više edge, malo izazovnije, da stavim sebi zadatak kako da osmilnim nešto zanimljivo i ekskluzivno, a da se igram sa manje boja i manje tih nekih instrumenata, poput veza i boja, a da to budu neke haljine koje će žene željeti da imaju u svom garderoberu - rekao je Đoković.</p>
<p>Spremajući kolekciju koristio je duboku bordo boju, kaže Đoković, koja je i boja ove sezone, crnu je koristio kao bazu, i srebrne detalje.</p>
<p>Kolekcija odiše seksipilom, naglašava Đoković, ali u isto vrijeme odiše i skupoćom, i, dodaje on, nije sve što odiše skupoćom zapravo, kako kaže, i preskupo.</p>
<p>- Kad se nešto uradi na kvalitetan način, kada su u pitanju sjajni materijali i kada se to prikaže dobro, onda zaista to budu neki sjajni komadi koji mogu, iz ove kolekcije, puno puta da se nose. Do sada sam često radio neke haljine koje žene imaju priliku jednom ili dva puta u životu da obuku, i da se zaista toliko dobro osjećaju u tome da zapamte to cijeli život. Radeći ovu kolekciju želio sam malo da izađem iz komfor zone i da smislim komade koji će biti češće nosivi - naglasio je Đoković.</p>
<p>Voli da radi za sve žene, poručuje Đoković, jer nema neki prototip žene za koju bi kreirao, uglavnom, dodaje on, to je za jake žene, a sve su jake, kako kaže, i to nije kliše.</p>
<p>Muzika i moda su u njegovom stvaranju neraskidive, poručuje Đoković, pa je tako tokom studija u Londonu riješio da prikaže operske kostime na neki, kako kaže, nosiviji način, a takva je i bila njegova prva revija, ističe, koja se zvala ,, Veče u operi”.</p>
<p>- Nikad se nijesam vezivao za neke posebne osobe, kao inspiraciju, više je to bila moja muzika, koja me uvijek inspirisala. Ja se već dvadeset osam godina bavim muzikom, i to je klavir, pa je nekako sve polazilo od muzike - &nbsp;zaključio je Đoković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DV8F51vtk9Jo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đoković: Muzika i moda su neraskidive u mom stvaranju

<p>Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić, za vrijeme svog mandata, osim što je nezakonitim smjenama direktora obrazovnih ustanova oštetila državu za više milionski iznos, nostrifikovala je 6.000 sumnjivih diploma sa raznoraznih Univerziteta i fakulteta iz regiona, saznaje nezvanično portal Standard od izvora iz MInistarstva prosvjete.</p>
<p>Bratić je još 2021.godine odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini, najavila da će provjeriti lažne diplome koje su kupovane u Republici Srpskoj i Srbiji, no osim provjere,kako kaže izvor Standarda, za vrijeme njenog mandata je nostrifikovano njih 6.000.</p>
<p>Nakon odrađene nostrifikacije osobe koje su imale ove diplome mogle su bez ikakvih problema da se zaposle u javnoj upravi Crne Gore, što je postalo gorući problem.</p>
<p>Kako je Standard ranije pisao najviše lažnih diploma se otkrilo u sistemu zdravstva, što je posbno šokantna činjenica, jer se radi o ljudima koji trebaju da brinu o zdravlju građana, a u stvari nemaju nikakvo znanje iz tih oblasti, već su diplome kupili u regionu.</p>
<p>Najviše diploma stiglo je sa univerziteta iz Republike Srpske.</p>
<p>U tom entitetu Bosne i Hercegovine septembra mjeseca krenula su masovna hapšenja, kad je otkriveno da su rukovodeće osobe sa tih Univerziteta prodavale diplome po cijenam od 3.000 konvertibilnih maraka do 10.000 u zavisnosti od duzine trajanja dobijanja diplome.</p>
<p>Na diplome se u zavisnosti od cijene čekalo od tri do devet mjeseci.</p>
<p>Na listi obrazovnih ustanova našli koje su prodavale diplome našli su se NUBL” Banja Luka; visoka škola za primijenjene i pravne nauke ,,Prometej” Banja Luka; ,,Victoria International University” iz Mostara, kao i visoka škola ,,Union” u Mostaru.</p>
<p>Osim ovih, diplome su prodavali i Internacionalni univerzitet Brčko i Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment ,,PIM” Banja Luka.</p>
<p>Zbog prodavanja diploma početkom septembra u Bosni i Hercegovini uhapšeni su rektor banjalučkog Nezavisnog univerziteta (NUBL) Zoran Kalinić, poznat i po tome da je nekada bio čak i kandidat za predsjednika Republike Srpske., zatim suvlasnik Visoke škole za primijenjene i pravne nauke „Prometej” Banjaluka Dragan Ilić.</p>
<p>U ekipi koja je štancala i prodavala diplome kao polovna auta, našao se i v. d. rektora na Univerzitetu modernih nauka “CKM” i direktor na Visokoj školi “Union” Mostar Vladimir Stojanović, kao i rektor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment “PIM” Banjaluka Dragan Đuranović.</p>
<p>U Crnoj Gori, se prema riječima izovra Standarda, upravo sa ovih obrazovnih ustanova dolazi najveći broj kupljenih ili lažnih diploma, pa se sada postavlja pitanje koliko je ljudi bez formalnog znanja, ali sa kupljenim diplomama zaposleno u javnoj upravi.</p>
<p>Kao kontramjeru u borbi protiv lažnih diploma Ministarstvo prosvjete je ove obrazovne ustanove iz regiona stavilo na crnu listu i njihove diplome više neće biti priznate u Crnoj Gori, no šteta je već napravljena u mandatu Vesne Bratić koja je nostrifikovala prethodnih 6.000.</p>
<p>Sada, kako je i ministarstvo ranije najavilo, slijedi detaljno preispitivanje nostrifikovanih diploma i podnošenje krivičnih prijava protiv odgovornih osoba za lažne i neistinite obrazovne isprave.</p>

Vesna Bratić nostrifikovala 6.000 sumnjivih diploma: Za vrijeme njenog mandata verifikovano na hiljade štancovanih u Republici Srpskoj

<p>U prostoru Kuće Pekića juče je svečano otvorena multimedijalna izložba „Djevojka sa sela“.</p> <p>Izložbu je organizovalo NVU Art 365, a kroz priče, fotografije i video zapise ona osvjetljava stvarni život žena iz ruralnih sredina, njihove izazove, borbu za ravnopravnost i doprinos društvu. <b>Velimir Šobić</b>, direktor Centra za kulturu, sport i mlade Šavnik, u svom uvodnom govoru naglasio je značaj ove izložbe.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_9fc386b2f2ff3ac000b7c0de94740822f3d1191ab5c3f4c1abf98b4fd1f5b17e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121071140_9fc386b2f2ff3ac000b7c0de94740822f3d1191ab5c3f4c1abf98b4fd1f5b17e" data-rendition-name="original" width="2252" height="3003" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“<span>(Photo: NVU Art 365)</span></figcaption> </figure>  <p>- Kuća Pekića, kao simbol kulture i stvaralaštva našeg kraja, danas postaje mjesto gdje umjetnost i stvarni životi žena iz našeg okruženja dobijaju svoj glas. Ova izložba nas podsjeća na važnost kulturnog izraza, koji ne samo da slavi ljepotu i snagu života, već i osvjetljava izazove s kojima se žene u ruralnim sredinama svakodnevno suočavaju - naveo je Šobić.</p> <p>On je dodao da je ovo prilika da se glas žena iz Šavnika čuje mnogo dalje od lokalnih granica, naglasivši zahvalnost organizatorima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_357f334e9e38982b4dcf435f0ffc6a1c682da602b00f2f3a9de5830dbd472038.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121071140_357f334e9e38982b4dcf435f0ffc6a1c682da602b00f2f3a9de5830dbd472038" data-rendition-name="original" width="845" height="1127" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“<span>(Photo: NVU Art 365)</span></figcaption> </figure>  <p>- Zahvaljujem se NVU Art 365 i autoru <b>Dušku Miljaniću</b>, koji su svojim trudom i umjetničkim izrazom omogućili da se ove životne priče predstave javnosti. Ova izložba je samo jedan od koraka ka društvu koje sluša, razumije i cijeni doprinos žena u svakom segmentu života - istakao je on.</p> <p>Izložba je privukla brojne posjetioce i pružila im priliku da kroz multimedijalne sadržaje osjete svakodnevicu, snagu i otpornost žena sa sela.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_a2f893f334cea32673b975f4263ac3d308b23f29c5ab75e5e3d5c0988318c899.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241121071140_a2f893f334cea32673b975f4263ac3d308b23f29c5ab75e5e3d5c0988318c899" data-rendition-name="original" width="3004" height="2250" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“<span>(Photo: NVU Art 365)</span></figcaption> </figure>  <p>Iz Centra za kulturu Šavnik poručili su da nastavljaju da aktivno rade na promociji kulturnih sadržaja koji podstiču društveni dijalog i preispituju aktuelne teme.</p> <p>Izložba „Djevojka sa sela“ biće otvorena za posjetioce narednih sedam dana.</p>

U Kući Pekića u Šavniku otvorena izložba „Djevojka sa sela“

<p>Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, obilježen i u Ljubljani. Tim povodom, društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Ljubljane, u saradnji sa Kulturnim centrom crnogorskih društava, organizovalo je svečanu proslavu, ugostivši prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta <b>Slobodana Marunovića</b>.</p>
<p>Prvi događaj u čast velikog pjesnika i filozofa odigran je upravo u ulici koja nosi njegov naziv i koju krasi njegov spomenik.</p>
<p>Marunović je izveo performans sa stihovima prve ljubavne pjesme na Balkanu: Noć skuplja vijeka, prije čega je položen vijenac ispred spomenika.</p>
<p>Glavni događaj, predstava „Potonja ura Njegoševa“, po tekstu <b>Slobodana Tomovića</b>, a u režiji <b>Blagote Erakovića</b>, izveden je pred punom salom hotela „Intercontinental“.&nbsp;</p>
<p>Predstava je premijerno izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu. Ovo je njena 37. godina kontinuiranog izvođenja, a odigrana je blizu 1.600 puta na svim kontinentima, osim Afrike. Predstava je dobitnik brojnih evropskih i svjetskih nagrada.</p>
<p>Ambasador Crne Gore, njegova ekselencija <b>Dragan Tufegdžić</b>, zajedno sa svojim saradnicima priredio je prijem u ambasadi za glumca Marunovića, ekipu predstave, te članove društva „Montenegro“.</p>
<p>- Crnogorci u Sloveniji sa zadovoljstvom obilježavaju velike datume Crne Gore, a 13. novembar je idealan za promociju crnogorske kulture, umjetnosti, istorije, nacionalnog identiteta, kao i državnosti naše hiljadugodišnje otadžbine - poručili su u crnogorskom društvu „Montenegro“ iz Ljubljane.</p>
<p>Oni će, kako su poručili u saopštenju medijima, i dalje uz pomoć Ministarstva dijaspore obilježavati ovaj praznik.</p>

Njegošev dan obilježen u Ljubljani predstavom „Potonjom urom“

<p>Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.</p>
<p>Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.</p>
<p>- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.</p>
<p>Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.</p>
<p>- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.</p>
<p>Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.</p>
<p>- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.</p>
<p>Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.</p>
<p>- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.</p>
<p>Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.</p>
<p>- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>