Digitalni prostor, koji je postao druga kuća mladih, sa sobom nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama, kazao je predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, na otvaranju Parlamenta mladih za srednjoškolce.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Kako je saopšteno iz Skupštine, ovogodišnja tema Parlamenta mladih je „Bezbjednost mladih na internetu“, a učesnici simuliraju razmatranje Zakona o zaštiti maloljetnih korisnika na društvenim mrežama.
Mandić je istakao značaj kontinuiranog uključivanja mladih u procese donošenja odluka i jačanja demokratske kulture.
Podsjećajući da je program „Parlament mladih“, pokrenut 2021. godine, Mandić je naveo da je on izrastao u samostalan mehanizam unutar Skupštine, zahvaljujući predanom radu Edukativnog centra i saradnji sa obrazovnim institucijama širom države.
- Ove godine u radu učestvuje 41 mladi parlamentarac iz srednjih stručnih škola i gimnazija, koji će kroz dvodnevni program raditi na kreiranju amandmana uz podršku mentora iz poslaničkih klubova - naveo je Mandić.&nbsp;
Kako je naglasio, centralna tema ovogodišnje simulacije – bezbjednost mladih na internetu – pitanje je od globalnog značaja.&nbsp;
Mandić je istakao da je digitalni prostor postao „druga kuća“ mladih.
- Ali istovremeno nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama - naveo je Mandić.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Mandić je podsjetio i na nedavno usvojeni Zakon o informacionoj bezbjednosti, kao i osnivanje Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C), kao korake ka izgradnji sigurnijeg digitalnog društva.
Mandić je pozvao mlade da aktivno učestvuju, dijele svoja znanja iz oblasti tehnologije i daju sugestije koje će doprinijeti blagostanju njihovih vršnjaka i budućih generacija.
On je rekao da je uvjeren da će rad Parlamenta mladih rezultirati kvalitetnim inicijativama i amandmanima.
Kako je saopšteno iz Skupštine, danas su srednjoškolce u radu podržali, u ulozi mentora, poslanici Branka Marković i Nikola Zirojević.
Parlament mladih nastaviće zasijedanje sjutra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politika

Mandić: Bezbjednost mladih na internetu pitanje od globalnog značaja

Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da će naredni partijски skup biti održan u četvrtak, 11. decembra, u Herceg Novom.
- Vidimo se u četvrtak u Herceg Novom - navedeno je u objavi na mreži X.
Okupljanje će biti održano na Trgu Nikole Đurkovića, sa početkom u 18 sati.
Podsjetimo, prethodni skup pod sloganom „Bori se za Berane, bori se za Crnu Goru“ održan je 30. oktobra &nbsp;u Beranama.

DPS najavio novi skup za 11. decembar u Herceg Novom

Na četvrtoj sjednici Savjeta omladinskih inicijativa u Podgorici razgovarano je o konkretnim inicijativama koje spajaju vrijednosti, znanje i učešće mladih: od prevencije vršnjačkog nasilja do otvaranja kulture prema novoj publici, saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore.
Savjet je, kako navode, predstavio inicijativu prevencije vršnjačkog nasilja sa ciljem da se gradi empatija, povjerenje u stručne službe i brza institucionalna reakcija. Plan uključuje i edukativne sadržaje koji otvaraju teške društvene teme bez partijskog okvira.
- U oblasti kulture, Savjet je najavio istraživanje navika i potreba mladih, kao i seriju događaja, razgovore sa umjetnicima, kulturne šetnje i posjete ključnim lokalitetima, uz partnerstva sa institucijama i sadržaj prilagođen mladima. Cilj je da kultura postane pristupačnija, dinamičnija i bliža novim generacijama. Crna Gora ostaje posvećena cilju EU 2028: uz više šansi za mlade, jače institucije i zajednicu koja bira rezultate, a ne izgovore - zaključuje se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Četvrta sjednica Savjeta omladinskih inicijativa: Mladi za politiku koja radi i rješava

Informacija da je 35 građana procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom okupljanja ispred Vile Gorica početkom jula najočigledniji je dokaz da je Uprava policije stavljena u funkciju odbrane kriminala i korupcije, te da služi kao represivni organ u sprovođenju agende ponižavanja države i građana - ocijenili su u Evropskom savezu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Decidni su da je sramno i nedopustivo da se, umjesto odgovornih za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, procesuira 35 građana koji su samo tražili poštovanje zakona.
- Ovakav pristup državnih organa predstavlja jasnu i opasnu poruku da će svaki građanin koji digne glas protiv nezakonitosti, zloupotreba i omalovažavanja državnih institucija biti izložen represiji i gonjenju - smatraju u Evropskom savezu.
Toga dana, prema njihovim riječima, Uprava policije nije štitila zakon.
- Već je, pružajući asistenciju predsjedniku Skupštine, učestvovala u omalovažavanju najvišeg državnog priznanja i ponižavanju države. Primijenjena je sila prema građanima koji su tražili poštovanje zakona, dostojanstva i pravde. Umjesto da zaštite javni interes, službenici Uprave policije stali su u zaštitu aktera koji su upravo tog dana bili predmet javnih sumnji i koji su, uprkos tome, nagrađeni najvećim državnim priznanjem, što je izazvalo opravdan revolt građana - naglasili su u Evropskom savezu.
Umjesto da policija procesuira sve odgovorne za kršenje zakona prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, uključujući i nadležne koji su dopustili da se najveće državno priznanje uruči osobi protiv koje postoje osnovane primjedbe, ona se, ukazuju u Evropskom savezu, odlučila da nastavi obračun sa građanima koji su se svojim prisustvom i glasom stavili u odbranu zakona i dostojanstva države.
- Takav odnos prema građanima koji izražavaju protest zbog očigledne zloupotrebe institucija predstavlja direktan udar na slobodu govora, pravo na javno okupljanje i temeljne demokratske vrijednosti - poručili su u saopštenju.
Crna Gora, podvlače u Evropskom savezu, ne može biti država u kojoj se građani progone zato što traže poštovanje zakona, dok se nezakonitost nagrađuje i institucionalno štiti.
- Takva praksa nije samo nedostojna demokratskog društva, već je pogubna i za budućnost države. Da je riječ o osvetničkoj akciji Uprave policije prema građanima koji se bune jasno pokazuje namjera da se oni gone krivično. Pitamo se šta bi radili da postoje strože kazne. U stvari, ne pitamo se. Znamo - naveli su oni.
Evropski savez će, poručuju, štititi pravo svakog građanina da traži odgovornost i da se suprotstavi zloupotrebi institucija.
- Kada nepravda postane zakon, otpor postaje dužnost - zaključili su u saopštenju.

ES: Sramno što su procesuirani građani - a ne odgovorni za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, UP stavljena u funkciju odbrane kriminala i korupcije

Potpredsjednik DPS-a i bivši gradonačelnik Podgorice, Ivan Vuković, saopštio je da je prethodna gradska administracija završila većinu aktivnosti na projektu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, naglašavajući da je posao od ključnog značaja za zaštitu životne sredine i dalji razvoj Glavnog grada.
- Završili smo tri od četiri faze projekta. Izgrađeno je preko 20 kilometara kanalizacione mreže u dijelovima grada koji ranije nijesu bili pokriveni. Takođe, izgrađen je novi most u neposrednoj blizini postojećeg postrojenja i postavljena nova kolektorska cijev na lokaciji predviđenoj za izgradnju budućeg postrojenja - naveo je Vuković, ističući da je riječ o investicijama na koje je ponosan.
On precizira da je projekat imao snažnu finansijsku i tehničku podršku međunarodnih partnera.
- Obezbijedili smo kreditnu podršku njemačke razvojne KfW banke i 33 miliona eura bespovratnih sredstava Evropske unije. Tehničku ekspertizu pružala je renomirana njemačka kompanija Fichtner, sa tradicijom dugom više od jednog vijeka. Izabran je i izvođač radova, čija je ponuda bila 45 miliona eura povoljnija od drugorangirane - poručio je Vuković.
Kako zaključuje, sve prethodno urađeno jasno potvrđuje da je projekat bio u punoj realizaciji i da je nova gradska uprava dobila, kako je rekao, „temeljno pripremljen i finansijski zatvoren posao od strateške važnosti za Podgoricu“.

Vuković: Mi smo završili tri faze projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i obezbijedili finansijsku konstrukciju

Predsjednik referendumske komisije u Zeti Pavle Cavnić u izjavi za Antenu M navodi da, u toku pripreme referenduma povodom izjašnjavanja zbog planirane gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, nijesu imali saradnju sa Državnom izbornom komisijom, zbog čega su nailazili na određene prepreke, ali da je, kako kaže, na kraju sve spremno za nedjelju.
- Državna izborna komisija, koja je obavljala veći dio posla, sada ne učestvuje. Imali smo mnogo nedoumica kada je u pitanju saradnja sa MUP-om, MPNI, savjetovanja kod DIK-a. Nama je drugostepeni organ u ovom postupku Ustavni sud, imali smo određenih nedoumica kako postupati prema licima koja se nalaze u istražnim zatvorima, ali smo naišli svugdje na korektnu saradnju i sve smo to usaglasili i tehnički sproveli, zaključili birački spisak, odredili biračka mjesta. Takođe dobili smo jutros i aparate za glasanje od MUP-a, izvode iz biračkih knjiga, glasački listići su gotovi i sve ide rutinski - kazao je Cavnić.
Cavnić ističe da su biračka mjesta određena, ali da se još radi na osposobljavanju prostora kako bi bili uslovni za referendum.&nbsp;
- Biračkih mjesta na prošlim izborima u Zeti je bilo 26. Međutim, tri biračka mjesta koja je sprovodila DIK bila su u zatvorskim jedinicama, tako da mi sada imamo tri nova biračka mjesta, gdje smo uzeli ingerencije po zakonu od DIK-a i ukupno ih sada ima 29, sa 12.747 birača - istakao je on.
Cavnić kaže da su njihova očekivanja na visokom nivou, te da će se potruditi da dan referenduma prođe u najboljem redu.&nbsp;
- Uvijek su se u Zeti održavali korektni izbori, uvijek je bilo saradnje među partijama. U nedjelju nemamo vlast i opoziciju, nemamo izborne liste, imamo referendumsko pitanje ZA i PROTIV i mislim da će to biti baš u redu - smatra sagovornik Antene M.&nbsp;
Glavni grad najavio je da bi gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda trebalo da počne naredne sedmice, a Uprava za inspekcijske poslove izdala nalog mještanima Botuna da uklone šator podignut polovinom prethodnog mjeseca prekoputa industrijske zone KAP-a.
14. decembra u Zeti će se održati referendum povodom izjašnjavanja o pitanju planirane gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, a pravo glasa ima 12.747 građana.

Cavnić: DIK ne učestvuje na referendumu u Zeti, imamo 29 biračkih mjesta

Građani svakog dana sve jače stežu kaiš, prebrojavaju euro po euro zbog rastućih troškova, inflacije i neprekidnih cjenovnih udara. Ali to, naravno, ne znači da će crnogorski zvaničnici usporiti. Naprotiv – i naredne godine putovaće širom svijeta, navodno jačajući međunarodnu poziciju Crne Gore, a zapravo rezervišući sobe u skupim hotelima na svim kontinentima. Sa tih destinacija vraćaju se puni “utisaka”, i s koferima prepunim suvenira i poklona. Ali, &nbsp;privilegiju njihovih putovanja plaćaju upravo oni građani sa početka ove priče: ljudi koji svakodnevno sve teže žive, radeći i po nekoliko poslova da bi prehranili porodicu. Budžet je, naravno, “velikodušno” predvidio &nbsp;8,5 miliona eura za službena putovanja u narednoj godini. Za “reprezentaciju” – skoro milion eura. Dakle, ponovo ćemo gledati ručkove, večere, koktele i protokolarna veselja, dok građani jedu paštete i sardine iz akcija sa ograničenim cijenama. Dok oni štede na hrani, zvaničnici – sa savjetnicima, sekretarima i čitavom svitom – ispijaće koktele po svjetskim metropolama. I opet ćemo svjedočiti maksimalnom broju zvaničnika, minimalnim vidljivim rezultatima.&nbsp; Crna Gora ima jednu poraznu, gotovo nevjerovatnu karakteristiku: svakodnevno trpi posljedice glomazne Vlade sa rekordnim brojem ministara, potpredsjednika, državnih sekretara, savjetnika i sve šire administracije. Ovakav odnos prema državnom novcu više nije incident – to je ustaljeni obrazac ponašanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208161256_edfd19f911f5d3096ae36644d216d924bee81488df36c09d5e1f54f0d6e3b074.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208161256_edfd19f911f5d3096ae36644d216d924bee81488df36c09d5e1f54f0d6e3b074" data-rendition-name="original" width="1808" height="1661" loading="lazy" alt="Ilustracija"> </figure>  I naredne godine gledaćemo iste scene: zvsničnici po Londonu, Briselu, Singapuru i Tokiju. Rezultati će uglavnom izostati, ali će građani zato moći da prepoznaju najskuplje brendove na pojedinim državnim funkcionerima – Dior, LV i ostale etikete koje neumorno reklamiraju o našem trošku. Umjesto investicija i konkretnih sporazuma, dobićemo samo njihove luksuzne garderobe i fotografije iz svjetskih metropola. Sve veći broj građana dijeli isto mišljenje: mnoga službena putovanja sve više liče na turističke obilaske, a sve manje na ozbiljan državni posao. Problem je što te izlete plaćaju građani.&nbsp; Tokom godine iza nas imali smo Vladu koja gotovo da nije boravila u Crnoj Gori. Ali smo zato vidjeli da su po inostranstvu bili svuda – od luksuznih hotela do egzotičnih plaža. Kada je država prolazila kroz najteže trenutke, najbolje što smo od njih vidjeli bilo je sunčanje, odmaranje i skupi smještaji. Za sve ostalo – bili su van zemlje i van dometa. A sve ukazuje da će tako biti i naredne godine, jer je budžet za putovanja ponovo blizu devet miliona eura. Ovaj budžet izgleda kao još jedan ispunjen dječački san nekog od zvaničnika. Jedni će, vjerovatno, gledati Formulu 1; drugi tenis; treći će u Japanu “ugovarati” milijardne investicije koje će u Crnu Goru stići samo ako se dodatno zadužimo.&nbsp;

Miraš Dušević

Za službena putovanja 8,5 miliona eura: Raskoš za zvaničnike – “limitirane” paštete za građane

Crna Gora je u proteklom periodu, uložila ogroman napor da ispuni sva mjerila i obaveze u oblasti energetike kako iz Reformske agende, tako i iz pregovaračkih poglavlja. Danas vidimo da je taj rad prepoznat i cijenjen u Evropskoj komisiji, saopštio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović tokom radne posjete Briselu,
- Šahmanović j je održao niz sastanaka sa visokim zvaničnicima Evropske komisije: Tomasom Gerasimosom, direktorom Direktorata za takse i carinu u EK, Janom Dusíkom, zamjenikom direktora Direktorata za klimatske akcije, Valentinom Superti, direktoricom Direktorata za tržište, industriju i preduzetništvo, i Barbarom Jesús Gimeno, šeficom Kancelarije za publikacije Evropske komisije - saopšteno je iz njegovog resora.
Takođe, kako navode, podsjetio &nbsp;je da je tokom proteklih osam mjeseci, Ministarstvo energetike i rudarstva sprovelo najintenzivniji reformski ciklus u ovoj oblasti u posljednjoj deceniji: donesen je novi Zakon o energetici, reformski i u potpunosti usklađen sa evropskim standardima, uz desetine pratećih podzakonskih akata, uključujući i one vezane za Zakon o obnovljivim izvorima energije.
- U skladu s tim, pokrenute su i prve aukcije za solarnu tehnologiju, potpisan je Memorandum sa Italijom o market couplingu, nastavljeni su razgovori i definisana okvirna dinamika za izgradnju druge žile podmorskog kabla, te pripremljena još dva zakona, o prekograničnoj razmjeni energije i o izgradnji prekograničnih energetskih objekata, kojima se zaokružuje zakonodavni okvir i usklađivanje sa EU acquisom. Ministar je istakao i da je Crna Gora u finalnoj fazi pred usvajanje Nacionalnog klimatskog i energetskog plana, čime se zaokružuje ključni strateški dokument u energetskoj tranziciji - kazao je Šahmanović.
Razgovori su, dodaje se u saopštenju, bili fokusirani na ključne procese u energetskom sektoru, uz poseban akcenat na Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji predstavlja glavni prioritet Crne Gore u ovom trenutku. Ministar je predstavio sveobuhvatan pregled reformi koje je Crna Gora sprovela, naglasivši da je država danas, u zakonodavnom i strateškom smislu, gotovo u potpunosti usklađena sa evropskim obavezama.
“Predstavnici Evropske komisije prepoznali su i istakli napredak ostvaren u proteklom periodu, ocijenivši da Crna Gora prednjači u regionu po stepenu usklađenosti u oblasti energetike. U tom kontekstu dogovoreno je da se u narednim sedmicama nastave razgovori na tehničkom nivou, kako bi se razmotrili mogući fleksibilniji modeli primjene CBAM-a i omogućilo državama kandidatima da se brže i efikasnije prilagode ovom mehanizmu. Poseban fokus biće na razradi kompromisnih rješenja, posebno onih koja omogućavaju faznu, pravednu i predvidivu implementaciju, uz minimalno opterećenje na crnogorski energetski sektor, značajno oslonjen na izvoz električne energije”, navodi se u saopštenju.
Evropska komisija je prenijela ohrabrujuće poruke da se očekuje manji realni uticaj CBAM-a od ranijih projekcija, te da su u toku predlozi za izmjene regulative koji obuhvataju i zahtjeve koje je Crna Gora iznijela u procesu konsultacija.
- Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskim obavezama, ali da očekuje uvažavanje ostvarenih rezultata, kako bi primjena CBAM-a bila usklađena sa realnostima našeg energetskog sistema i snažnim investicionim ciklusom u obnovljive izvore energije - zaključio je Šahmanović.
Današnjim razgovorima prisustvovali su v.d.generalnog direktora za elektroenergetiku Zvjezdan Vujović, ambasador Misije Crne Gore u EU Petar Marković, šefica kabineta Ministarstva energetike i rudarstva Ivana Smolović, kao i sekretarke MEU Ivana Maksimović i Jovana Žarić.

Ohrabrujuće poruke iz Brisela, u narednim sedmicama slijedi analiza modela primjene CBAM

Predsjednica NVO Crnogorski forum Jelena Marković saopštila je da je uputila otvoreno pismo predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, Lindzi Hojlu zbog susreta sa predsjednikom crnogorskog Parlamenta Andrijom Mandićem.
Povod je, navela je Marković, poklon koji je Mandić uručio Hojlu, a u pitanju je slika Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu. Marković naglašava da je to slika “ kapelice Karađorđevića na Lovćenu“, te da ona ne predstavlja Crnu Goru.
- Kao neko ko poznaje istoriju anglo-crnogorskih odnosa, osjećam obavezu da ukažem na zabrinutost koju je u Crnoj Gori izazvao Vaš prijem poklona predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Željela bih da razumijete da taj poklon za većinu građana Crne Gore ne predstavlja neutralni kulturni predmet, već simbol razdoblja u kojem je crnogorska državnost ukinuta, a identitet našeg naroda potiskivan - navela je u pismu Marković.
U pismu je takođe navela i nekoliko izvještaja koji se, kako tvrdi, mogu pronaći u britanskim arhivima i enciklopediji Britanika, a koji, nagalsila je Marković, predstavljaju „jasan dokaz poštovanja i prijateljstva koje je Ujedinjeno Kraljevstvo gajilo prema Crnoj Gori i njenom narodu“.
- Zbog ovih istorijskih činjenica, u Crnoj Gori je sa ogorčenjem dočekano prihvatanje slike koja ne prikazuje Njegoševu originalnu kapelu na Lovćenu, već kapelu dinastije Karađorđević, podignutu 1925. nakon nasilnog ukidanja crnogorske države 1918. godine. Originalna kapela Njegoša bila je srušena, a njeni ostaci odbačeni niz strminu Lovćena. Na njenom mjestu podignut je objekat koji je u crnogorskoj javnosti postao simbol političkog podčinjavanja, represije nad pristalicama crnogorske državnosti i nametanja identitetske politike. Posebno je važno napomenuti da Andrija Mandić, koji je poslao ovaj poklon, decenijama javno zastupa stavove protiv nezavisnosti Crne Gore, protiv članstva naše države u NATO-u i Evropskoj uniji, te nije nikada krio svoje prijateljstvo prema Rusiji i političkim krugovima koji su suprotni zapadnim vrijednostima. Takvim pojedincima ne može se vjerovati da predstavljaju istinski interes Crne Gore.- navela je Marković.
Zato, kako ističe, mnogim građanima Crne Gore djeluje neobično i zabrinjavajuće da Ujedinjeno Kraljevstvo, naš saveznik i partner, prihvata poklon koji se koristi za reviziju istorije i političko potiranje i crnogorsko identiteta.&nbsp;
- Uvažavajući instituciju britanskog parlamenta, molim Vas da imate u vidu da ovaj poklon ne predstavlja Crnu Goru, njenu kulturu ni njenu tradiciju, već jednu političku interpretaciju koja je bolna i duboko podjeljujuća za naš narod. U duhu višedecenijskog prijateljstva Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva, koje britanska istorija dobro pamti, bilo bi dostojanstveno i pravedno da se distancirate od političke instrumentalizacije koja se ovim činom pokušava postići - zaključila je u pismu Marković.

Marković pisala predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Velike Britanije: Kapela Karađorđevića ne predstavlja Crnu Goru

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u nedavno Njujorku sa predstavnicima crnogorske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama – uspješnim privrednicima, ljekarima, advokatima, profesorima i predstavnicima udruženja koja njeguju i promovišu našu kulturu. Tom prilikom predstavio je inicijativu „Obveznica za dijasporu“ – novi finansijski instrument kojim bi država prvi put institucionalno uključila svoje iseljenike u razvojne projekte od javnog značaja.
U razgovoru za Bankar, Milatović je detaljno objasnio model, način emisije i očekivane koristi za državu i dijasporu.
- Obveznica za dijasporu“ mehanizam koji sam predložio Vladi Crne Gore kao jasan, siguran i transparentan model ulaganja naših iseljenika u razvoj Crne Gore. Ideja je vrlo jednostavna: prvi put stvaramo institucionalni okvir kroz koji naša dijaspora može ulagati u konkretne projekte od javnog značaja, uz garantovan povrat sredstava i potpunu transparentnost - kazao je Milatović za naš portal.
U osnovi, ovaj instrument bi funkcionisao kao državna obveznica sa jasno definisanim rokom i prinosom, ali uz posebnu prilagođenost potrebama dijaspore. To znači jednostavniju proceduru kupovine iz inostranstva, manji minimalni iznos ulaganja, dostupnost preko digitalnih platformi i, što je najvažnije, tačno određenu namjenu sredstava.
- Do sada je dijaspora decenijama ulagala u Crnu Goru isključivo kroz individualne napore – bilo kroz donacije, bilo kroz pomoć lokalnim zajednicama, školama, klubovima i humanitarnim udruženjima. „Obveznica za dijasporu“ te individualne napore pretvara u sistemski, održiv i fer model koji povezuje ljubav prema domovini sa njenim razvojnim potrebama - navodi Milatović.
Prema njegovim riječima, izdavalac obveznice bi, u skladu sa nadležnostima i najboljom međunarodnom praksom, bila država Crna Gora, konkretno Ministarstvo finansija. Oni bi detaljno definisali pravni okvir, emisiju, distribuciju i finansijske parametre obveznice.
- Ono što je meni važno jeste da obveznica bude dostupna našim iseljenicima bez obzira na to gdje žive. Zato je važno razraditi model distribucije, uključujući preko bankarskog sektora i kroz digitalne platforme, a takođe uz podršku diplomatsko-konzularnih predstavništava i u saradnji sa udruženjima dijaspore, koja već imaju organizovanu bazu i komunikacione kanale - kaže Milatović i dodaje da je cilj da instrument bude jednostavan za korišćenje i da nijedan naš građanin u inostranstvu ne bude isključen zbog administrativnih barijera.
<h2>Povrat ulaganja</h2>
Prema riječima predsjednika Crne Gore, finansijski parametri, uključujući kamatnu stopu, bili bi definisani od strane Ministarstva finansija i zavisili od trenutnih tržišnih okolnosti.
- Važno je da jasno naglasim dvije stvari. Prvo: kamatna stopa bi morala biti konkurentna i usklađena sa međunarodnim standardima. i drugo: ulaganja moraju biti predvidiva i garantovana državnim budžetom, što našim iseljenicima daje maksimalnu sigurnost. Ali pored finansijskog povrata, koji je naravno važan, ovdje postoji i dimenzija koju ne možemo zanemariti – riječ je o ulaganju koje ima emotivnu i društvenu komponentu. Ulažući u razvoj Crne Gore, naša dijaspora ulaže u budućnost generacija koje dolaze. To je način da naše ljude u inostranstvu još snažnije vežemo za državu iz koje potiču i u koju želimo da se jednog dana vrate - kazao je Milatović.&nbsp;
Na pitanje na koji način će se garantovati sigurnost uloženog kapitala, predsjednik kaže da bi obveznica bila garantovana državnim budžetom Crne Gore što je najviši nivo garancije koji država može pružiti i čini ovaj instrument jednako sigurnim kao i svaki drugi oblik državnog zaduženja.
“Pored toga, predlazemo uspostavljanje jasnog pravnog i institucionalnog okvira koji podrazumijeva:stroge mehanizme nadzora i potpunu transparentnost svakog projekta koji se finansira, Želimo da dijaspora ima potpuno povjerenje – da zna gdje ide svaki euro i kakav učinak ima njihova investicija”, naveo je Milatović.
On je kazao da bi sredstva prikupljena emisijom obveznica bila manjenski usmjerena, te da je upravo je namjenska upotreba ključna razlika ovog instrumenta u odnosu na klasično zaduživanje. Sredstva bi se ulagala isključivo u konkretne projekte od lokalnog i državnog značaja kao što su izgradnja i obnova vrtića, modernizacija osnovnih i srednjih škola, rekonstrukcija i digitalizacija zdravstvenih ustanova, lokalna infrastruktura – putevi, vodovod, kanalizacija, komunalna infrastruktura i javne površine, projekti zaštite životne sredine, projekti održivog razvoja posebno na sjeveru zemlje.
“Dijaspora će znati tačno u šta je uložila, u kojoj opštini, u kojem projektu, sa kojim rezultatima. To je suština povjerenja , a povjerenje je temelj ove inicijative”, zaključuje Milatović.
<h2>Konkretne mjere</h2>
Konkretan plan u vezi sa ovom obveznicom već postoji. Tokom nedavne posjete Sjedinjenim Američkim Državama predsjednik je detaljno predstavio inicijativu nasoj dijaspori. Reakcije su, navodi, bile izuzetno pozitivne – ne samo zbog mogućnosti ulaganja, već zato što su naši ljudi prepoznali da je obveznica za dijasporu instrument koji ih vidi kao partnera.
Što se tiče konkretnih koraka, oni su već predloženi Vladi: Uspostavljanje pravnog i institucionalnog okvira za emisiju obveznice; Definisanje liste prioritetnih projekata u saradnji sa lokalnim samoupravama; Formiranje transparentnog sistema izvještavanja o utrošku sredstava; Informativna i promotivna kampanja preko DKP mreže, udruženja dijaspore i digitalnih kanala;Pilot-program za nekoliko opština, kao prvi testni korak.
- Kabinet predsjednika je više nego spreman da aktivno učestvuje u svim fazama realizacije. Na kraju, želim naglasiti da potencijali naše dijaspore nijesu ni blizu iskorišćeni. Ovo je prilika da Crna Gora pošalje jasnu poruku da cijeni svoje iseljenike, njihov trud, znanje i uspjeh – i da oni mogu biti ključni partneri u razvoju zemlje - zaključio je Milatović

Milatović: „Obveznica za dijasporu“ biće novi most između iseljenika i razvoja Crne Gore

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Mađarske Viktor Orban dogovorili su se da će Turska garantovati nastavak protoka ruskog gasa prema Mađarskoj.
Mađarska je zadržala svoju zavisnost od ruske energije od početka sukoba u Ukrajini, što je izazvalo kritike nekoliko saveznika u Europskoj uniji i NATO-u.
Oni su 2021. godine potpisali 15-godišnji ugovor s Rusijom o kupovini 4,5 milijardi kubičnih metara gasa godišnje, a prošle godine su povećali kupovinu od Gasproma, uvozeći oko 7,5 milijardi kubičnih metara ruskog gasa putem gasovodaTurkstream.
- Danas sam se dogovorio s predsjednikom da ćete vi, Turska, garantovati rutu kako bismo mogli transportirati (plin) iz Rusije u Mađarsku - rekao je Orban na press konferenciji u Turskoj koja je emitovana putem državnog televizijskog kanala M1.
On je takođe rekao da je Mađarska ove godine primila 7,5 milijardi kubičnih metara gasa putem gasovoda Turkstream.
Prošlog mjeseca Sjedinjene Američke Države dodijelile su Mađarskoj jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija za korišćenje ruske nafte i gasa nakon što je Orban tokom prijateljskog sastanka s predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu tražio izuzeće.
- Bez Turske koja štiti Evropu s juga, život u Mađarskoj i širom Evrope bio bi neizdrživ. Utapali bismo se u ilegalnoj migraciji, to je spriječeno zahvaljujući Turskoj - poručio je mađarski premijer govoreći o migracijama.

Turska garantuje transport ruskog gasa za Mađarsku, Orban hvalio Erdogana: "Bez Vas bi život ovdje bio neizdrživ"

Najmanje 23 osobe povrijeđene su na sjevernoj obali Japana u zemljotresu magnitude 7,5 po Rihterovoj skali, saopštili su zvaničnici.
Vlada Japana još procjenjuje štetu od zemljotresa koji se dogodio u 23:15 sati po lokalnom vremenu u Tihom okeanu, oko 80 kilometara od obale prefekture Aomori, na glavnom japanskom ostrvu Honšu.
Agencija za krizne situacije objavila je da je jedna od povrijeđenih osoba u teškom stanju, prenio je AP.
Japanska metorološka agencija korigovala je prethodni podatak o magnitudi zemljotresa sa 7,6 na 7,5.
Agencija je izdala upozorenje na cunami visine do tri metra, a kasnije su zabilježeni talasi do 70 centimetara. Upozorenje je u međuvremenu ublaženo na savjet stanovnštvu da se ne približava obali.
Glavni sekretar u Vladi Minoru Kihara rekao je da je oko 800 domova ostalo bez struje i da su brzi vozovi Šinkansen i pojedine lokalne linije obustavljeni u dijelovima pogođene regije.

Snažan zemljotres u Japanu, povrijeđeno više od 20 osoba

Golman rukometne reprezentacije Crne Gore Nebojša Simić saopštio je danas da će zbog povrede propustiti januarsko Evropsko prvenstvo.
On je, nakon konsultacija sa više doktora, fizioterapeuta iz kluba i reprezentacije, atletskim trenerima i ostalima, odlučio da ispoštuje period od minimum devet mjeseci koji je predviđen za najtežu sportsku povredu.
- Nažalost ne vidim sebe ni blizu da igram u 2025. godini, ali ni da se bez adekvatnih priprema bacim u naporan tempo kakav donosi Evropsko prvenstvo - napisao je Simić na društvenim mrežama.
On smatra da bi najranije u februaru mogao da se vrati na teren.
Prema njegovim riječima, maksimalno se posvetio oporavku, promijenio ishranu, suplementaciju, višesatne terapije.
- Uradio sam sve što je do mene i na to sam ponosan - dodao je Simić.
On je naglasio da mu je žao svih ljubitelja rukometa koji žele da me vide u akciji, prije svega fanova Melzungena i navijača reprezentacije.
- Najžalije mi je sebe, jer propuštam neke veom bitne utakmice za klub i reprezentaciju kojima sam se mnogo radovao. Veoma je naporno da gledam sa strane, ali sa ovako teškim povredama nema šale i želim da u 2026. godini sve ovo stavim iza sebe i da se vratim još jači. Hvala svima na razumijevanju - zaključio je Simić.
Evropsko prvenstvo je na programu od 15. januara do 1. februra, domaćini su Danska, Norveška i Švedska.
Crna Gora će igrati u Oslu protiv Slovenije, Farskih Ostrva i Švajcarske.

Simić propušta EP

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Mandić: Bezbjednost mladih na internetu pitanje od globalnog značaja

DPS najavio novi skup za 11. decembar u Herceg Novom

Četvrta sjednica Savjeta omladinskih inicijativa: Mladi za politiku koja radi i rješava

ES: Sramno što su procesuirani građani - a ne odgovorni za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, UP stavljena u funkciju odbrane kriminala i korupcije

Vuković: Mi smo završili tri faze projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i obezbijedili finansijsku konstrukciju

Cavnić: DIK ne učestvuje na referendumu u Zeti, imamo 29 biračkih mjesta

Za službena putovanja 8,5 miliona eura: Raskoš za zvaničnike – “limitirane” paštete za građane

Ohrabrujuće poruke iz Brisela, u narednim sedmicama slijedi analiza modela primjene CBAM

Marković pisala predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Velike Britanije: Kapela Karađorđevića ne predstavlja Crnu Goru

Milatović: „Obveznica za dijasporu“ biće novi most između iseljenika i razvoja Crne Gore

Turska garantuje transport ruskog gasa za Mađarsku, Orban hvalio Erdogana: "Bez Vas bi život ovdje bio neizdrživ"

Snažan zemljotres u Japanu, povrijeđeno više od 20 osoba

Simić propušta EP

Mandić: Bezbjednost mladih na internetu pitanje od globalnog značaja

PRATITE TVe UŽIVO