Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter, kazao je da je tokom večerašnjeg gostovanja na RTCG, Andrija Mandić, odgovarajući na pitanje zašto nije čestitao Dan osnivanja Prijestonice, poručio da Cetinje mora promijeniti svoj odnos prema ostatku Crne Gore.
- Tom rečenicom ogolio je suštinu svog političkog stava i duboko ukorijenjenog odnosa prema Prijestonici. Da četnički vojvoda, koji funkcijom predsjednika Skupštine prikriva ulogu političkog okupacionog guvernera Crne Gore, Cetinje ne doživljava kao prijestonicu i istorijsko izvorište crnogorske slobode – od Ivana Crnojevića do danas – odavno je opštepoznato. Zgrada tzv. Zetske banovine, nekadašnje okupacione centrale karađorđevićke uprave, očigledno mu je zaklonila pogled na Lovćen, a time i na Crnu Goru- ističe Huter.&nbsp;
Hoter podsjeća da Mandić poručuje da Cetinje treba da prema ostatku Crne Gore gradi odnos kakav su imali Petrovići.
- Podsjećamo ga: u doba Petrovića Crnogorska crkva bila je autokefalna. Da li na to misli Andrija Mandić? U doba Petrovića, njegovi Moračani nijesu išli u Beograd po instrukcije, već na Cetinje. Da li i na to misli? U doba Petrovića jasno je i glasno obznanjeno: „Crnoj Gori životno načelo je – crnogorstvo.“ Slaže li se s tim Andrija Mandić?- poručuje Huter.&nbsp;
Umjesto, kako kaže Huter, očekivanog izvinjenja, Mandić svakim novim istupom dodatno potvrđuje ispravnost zaključka Skupštine Prijestonice, koja je jednoglasno odlučila da Andrija Mandić nije dobrodošao u Prijestonicu Crne Gore.
- Cetinje neće mijenjati sebe da bi se svidjelo onima koji ga nikada nijesu razumjeli – niti poštovali- poručio je Huter.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOskarHuter%2Fstatus%2F2010817774323712256&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

Huter poručio Mandiću: Cetinje neće mijenjati sebe da bi se svidjelo onima koji ga nikada nijesu razumjeli niti poštovali

Poruke pomirenja nas vode ka izgradnji bolje budućnosti Crne Gore, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore i predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić na Božićnom prijemu kod mitropolita SPC Joanikija.
- Pričinjava mi veliku radost i blagoslov što sam večeras, tradicionalno, zajedno sa brojnim prijateljima iz moje stranke, prisustvovao Božićnom prijemu koji organizuje Njegovo Visokopreosveštenstvo, mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikija- napisao je Mandić na mreži X.
Kako je naveo, poruke pomirenja i zajedništva koje krase rođenje Hristovo danas su nam najpotrebnije.
- I vjerujem da nas upravo one svakoga dana vode ka izgradnji bolje budućnosti Crne Gore- zaključio je.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2010813189429121498%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010813189429121498%7Ctwgr%5Ea46a55ebb2b99a610d372588ce547911143967eb%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić u hramu sa Joanikijem: Poruke pomirenja i zajedništva koje krase rođenje Hristovo danas su nam najpotrebnije

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj primio je u oproštajnu posjetu ambasadorku Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, i tom prilikom ocijenjeno je da je Memorandum o ekonomskoj saradnji sa SAD ključni aspekt zajedničkih napora da se unaprijedi investicioni ambijent, saopšteno je iz njegovog resora.
Kako se navodi u saopštenju, Đeljošaj je zahvalio Rajnke na njenom predanom radu na jačanju bilateralnih odnosa između Crne Gore i SAD, posebno u oblasti ekonomskog dijaloga i saradnje.
- Potpisivanje Memoranduma o ekonomskoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama predstavlja ključni aspekt naših zajedničkih napora da unaprijedimo investicioni ambijent i podstaknemo ekonomski razvoj. Značaj Memoranduma ogleda se u tome što otvara nove mogućnosti za trgovinu, investicije i zajedničke projekte koji doprinose prosperitetu naših država - kazao je Đeljošaj.
Kako dalje piše u saopštenju, Rajnke je pohvalila razvoj bilateralnih odnosa, naglašavajući važnost daljeg intenziviranja i produbljivanja ekonomskih veza između Crne Gore i SAD-a.
- Pored državne sekretarke u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ane Raičević, sastanku su prisustvovale i Alice Holder, direktorka INL-a kao i Shelbie Legg, šefica političko-ekonomske sekcije američke ambasade - zaključili su.

Đeljošaj sa Rajzing Rajnke: Memorandum o ekonomskoj saradnji sa SAD ključni aspekt napora da unaprijedimo investicioni ambijent

Danas sam dobio odluku gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića o mojoj suspenziji i trajnom udaljavanju sa posla, uz mjeru fizičke zabrane prilaska zgradi Opštine. Razlog za ovakvu drastičnu i politički motivisanu odluku nije bilo kakvo kršenje zakona, zloupotreba položaja, krađa, namještanje tendera ili kompromitovanje institucija Glavnog grada, već isključivo činjenica da sam podržao Srbe u Zeti koji su protestovali protiv izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, saopštio je lider Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković.
On je za srbijanske medije kazao da je kažnjen zato što je "bio na ulici sa svojim narodom".
- Zato što sam stao uz Srbe u Zeti i uz svog saborca Milana Kneževića. Zbog toga danas plaćam cijenu. Ta cijena nije ništa drugo do nastavak progona srpskog naroda u Crnoj Gori – institucionalnog, političkog i svakog drugog - kazao je on.
Dodaje da odavno smatra da Srbima nije mjesto u "ovakvoj vlasti koja je nastavila potpuno istu matricu ponašanja kakvu je imao režim Mila Đukanovića punih trideset godina."

Dajković: Srbima nije mjesto u ovakvoj vlasti

Predsjednik Skupštine Crne Gore i čelnik Nove srpske demokratije Andrija Mandić saopštio je u emisiji "Naglas"na TVCG1 da se ne može reći da je vlast u Crnoj Gori nestabilna. On je istakao da parlamentarna većina nalazi snage da nađe kompromise i pokazuje veliku vještinu dogovaranja.
- Da pronađemo rješenja na korist svake grupe koju predstavljamo i na korist građana Crne Gore - kazao je Mandić.
On je kazao da brojne međunarodne adrese, u SAD i EU, podržavaju politiku parlamentarne većine. Rerezve prema njemu i Milanu Kneževiću nazvao je starom matricom, koja je prevaziđena.
- Ova parlamentarna većina treba da bude većina i nakon 2027. godine, i uvede Crnu Goru u EU -kazao je Mandić.
Naglasio je da vezano za zahtjeve DNP o statusu srpskog jezika i simbola, to jeste politika NSD a ranije Srpske narodne stranke. Kazao je da je borba za prava srpskog naroda konstantna i istakao da se ne može prenebregnuti činjenica da je jezika većina u zemlji srpska, što su pokazali podaci sa posljednjeg popisa stanovništva.
- Mi smo počeli sa dinamikom da rješevamo pitanja koja se tiču svih građana. To su pitanja plata i penzija, slobode govora i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije beskompromisno - rekao je Mandić.
On je naglasio da partneri u savezu na vlasti nijesu antisrpski nastrojeni, ali svi imaju svoje prioritete pitanja koja treba rješavati. Ubijeđen je da sve što je radila Vlada, ali i parlamentarna većina, ima za rezultat da Crna Gora napreduje u svakom smislu.
- Mislim da se danas ovdje živi mnogo bolje nego ikada, a postoji i sloboda govora. Postoji i želja da se stvari koje treba rješavati rješavaju, ali do te želje ne možemo stići bez dogovora onih koji su nam najbliži. Da se razumijemo, ono što su predložili iz DNPa naši ministri će podržati na vladi. O tome treba da se razgovara, da se vodi otvoren dijalog i da se formiraju radi timovi za razgovore na tu temu. Kada će to biti završeno zavisi od dinamike dogovaranja - kazao je Mandić.
Kako je rekao, sa Kneževićem nije samo partner u koaliciji, već i prijatelj. Najavio je da će razgovarati sa Kneževićem o tome kako naći racionalni izbor vezano za aktuelnu političku situaciju.
- Za ovo što se traži potrebne su dvije trećine u parlamentu, dakle 54 glasa. Želim da nađemo rješenje kao najbliži politički saradnici, ali ako DNP odluči da ide u tom pravcu, sazvaću naše stranačke organe, da čujem mišljenje svih. Ja očekujem da ćemo tada svi uvažiti argumentaciju koju predlažem, a to je racionalan izbor jer je u politici trenutak najvažniji - kazao je Mandić.
On je rekao da ostvarenje zahtjeva DNP-a ne želi ništa manje, ali ne može pobjeći od utiska da možda nije sada trenutak za takve inicijative.
- Da tako bitnih stvari može da se dođe dogovorom - kazao je Mandić.
On je kazao da građani imaju jasna očekivanja, koja se tiču rasta životnog standarda, infrastrukture, unapređenja turizma, jačanja vladavine prava, borbe protiv kriminala...
Mandić je rekao da je parlament uradio što se od njega očekivalo kada su u pitanju pregovori o pristupanju sa EU. Kaže da je politiku pomirenja promovisao kao jednu od najvažnijih za preporod Crne Gore.&nbsp;
Po njegovom sudu, crvene linije su ono što ruši mir i stabilnost u Crnoj Gori. Mandić kaže da je i mlađim kolegama rekao da sve zahtjeve i inicijative treba da prati narod.&nbsp;
- Ne smije biti destabilizacije u Crnoj Gori. Crvene linije su one koje govore o tome da ne smije da se ugožava mir i stabilnost u zemlji. Sve ono što treba da dođe, doći će. Nešto će doći ranije, nešto brže. Moramo da budemo razumni - kazao je predsjednik parlamenta.&nbsp;
On je podvukao da je napadan iz Hrvatske, ali i od nekih sunarodnika, iz Beograda.&nbsp;
- Ne odgovaram, kao što vidite. Neka svako govori što hoće, i misli šta hoće, mi kao parlamentarna većina imamo šansu da učinimo Crnu Goru boljom - kazao je Mandić.
Čelnik Skupštine je rekao da svi nesporazumi, pa i oni na lokalnom nivou, mogu da se rješavaju u okviru zakona.&nbsp;
- Izbori su 2027. godine i ja mislim da su to najvažniji izbori. Mislim da kroz završetak ovog mandata treba da pokažemo koliko smo pomjerili naprijed Crnu Goru, koliko se bolje živi i kolika je sloboda govora. Da pomognemo da se politički život preseli na racionalni kolosjek, gdje se ljudi takmiće sa idejama i programima, a ne sa omrazama - konstatovao je Mandić.&nbsp;
Kada je u pitanju reforma sudstva, dodao je, najbolje će rezultate pokazati pravosnažne presude.&nbsp;
Osvrćući se na DPS, on je rekao da se vrh te stranke kriminalizovao, što je imalo ogromne posljedice za Crnu Goru. Naglasio je da kod mlađih ljudi iz te stranke prepoznaje određene namjere da se stvari pomjere naprijed.&nbsp;
Na pitanje o Anketnom odboru za "crne trojke", kazao je da ne možemo sve ispraviti, ali važno je da postoji osuda.&nbsp;
- Prije deset godina, po kafanama smo slušali kako 'svaka država švercuje', on 'se snašao', čime se to pravdalo. Danas to nije tako. To je rezultat smjene vlasti- naglasio je Mandić.&nbsp;
On je rekao da se za pet godina u Crnoj Gori, nakon smjene vlasti, puno uradilo, praktično je urađeno čudo.&nbsp;
- Ovo što se dešava u Botunu, a to sam i rekao premijeru, sjedimo i razgovarajmo. Ćesto i čujemo "bolje mršava nagodba nego masna parnica- kazao je Mandić.&nbsp;
Govoreći o Cetinju, on je rekao da su se tamo mijenjala politička i ideološka uvjerenja. Na referendumu 1992. godine, kako je rekao, isti broj građana, oko 12.000, glasao je za zajedničku državu kao što je i 2006. godine na referendumu glasao za nezavisnostl. Potencirao je važnost politike pomirenja.
Što se tiče odnosa sa Hrvatskom, kazao je da postoje pitanja koja opterećuju bilateralne odnose.&nbsp;
- To su veoma složena pitanja, nijesu jednostavna za rješavanje. Držim do mišljenja Miodraga Lekića i Milana Paunovića kada je u pitanju proces razgraničenja i vjerujem da je o tome potrebno razgovarati- &nbsp;kazao je Mandić. &nbsp;
Kazao je da su i pitanje "Lore" i onoga što se dešavalo u Dubrovniku 1991. godine bolna pitanja, ali očekuje od političkih elita da budu most koji će biti osnova da se i ta pitanja rješavaju.&nbsp;
Velika strateška prednost vlade premijera Milojka Spajića, kako je rekao, jeste što su u njoj predstavnici svih naroda u Crnoj Gori.&nbsp;
Mandić je rekao da je Srbin iz Crne Gore i čestitao je dan osnivanja Republike Srpske - 9. januar. On je rekao da treba jačati veze sa regionom, i na tome treba da rade i i bošnjačke, albanske i hrvatske stranke.&nbsp;
Kako je poručio, moramo raditi na tome da do kraja godine zatvorimo sva poglavlja sa EU.
Predložio je da premijer Spajić formira radne grupe koje će se baviti pitanjima na kojima insistira DNP, te za razgovore sa predstavnicima Botuna.&nbsp;
- Na moje interesovanje da li je moguće da se postrojenje planirano u Botunu izmjesti, dobio sam čvrsta uvjeravanja da to nije moguće. Tu je i opcija da se to kompezuje, ali to ostavljam akterima koji će pregovarati o tim pitanjima- rekao je Mandić.&nbsp;
On se zapitao šta je to više što neko može da uradi van Vlade, nego u samoj Vladi. Kako je rekao, u opoziciji su mogli da insistiraju na nekim pitanjima, ali nijesu mogli da presudno odlučuju.&nbsp;

Mandić: Treba da se razgovara, naši ministri podržaće zahtjeve DNP na Vladi

Ambasador Veljko Milonjić predao je akreditivna pisma estonskom predsjedniku Alaru Karisu, čime je zvanično stupio na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u toj državi, na nerezidentnoj osnovi, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
&nbsp;Navodi se da je Milonjić zahvalio Karisu na konzistentnoj podršci koju Estonija pruža Crnoj Gori i njenom značaju posebno u završnici procesa evropske integracije Crne Gore.
&nbsp;Karis je, kako se dodaje, ponovio privrženost njegove zemlje evropskoj budućnosti Crne Gore i ukazao na ostvareni napredak u tom procesu, istovremeno se osvrnuvši na pozitivne utiske prošlogodišnje zvanične posjete našoj zemlji.
&nbsp;- U tom kontekstu sagovornici su naglasili značaj dosadašnje saradnje i saglasili se o potrebi daljeg intenziviranja sveukupne bilateralne saradnje dvije zemlje- kaže se u saopštenju MVP-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su naveli da će Milonjić, u cilju unapređenja odnosa, posjetu Talinu iskoristiti za susrete u ministarstvima, parlamentu i Privrednoj komori Estonije i Akademiji e-uprave.

Milonjić predao akreditivna pisma predsjedniku Estonije

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović primio je u oproštajnu posjetu ambasadorku Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Kako se navodi u saopštenju, tom prilikom ministar Ibrahimović je izrazio zahvalnost ambasadorki Rajnke na predanom i posvećenom radu tokom obavljanja diplomatske službe u Podgorici, uz najbolje želje za sreću i dalji uspjeh na ličnom i profesionalnom planu. 
Ibrahimović je ocijenio da su međudržavni odnosi Crne Gore i SAD dodatno osnaženi u periodu njenog mandata, uz poseban naglasak na njen lični doprinos jačanju institucija, kao i osnaživanju mladih i žena u Crnoj Gori.
- Ministar je istakao kvalitetnu i dinamičnu saradnju na svim nivoima sa SAD, uz potvrdu posvećenosti i otvorenosti za dodatno jačanje veza i saradnje u svim oblastima od obostranog interesa. Tokom sastanka posebno je akcentovan angažman ambasadorke Rajnke na jačanju ekonomske saradnje, uključujući ponovno pokretanje Ekonomskog dijaloga između Crne Gore i SAD, kao i rast interesovanja američkih kompanija za ulaganja u Crnu Goru - navodi se u saopštenju. 
U tom kontekstu, kako se dodaje, istaknuto je da je drugi Ekonomski dijalog Crne Gore i SAD na visokom nivou održan krajem oktobra 2024. godine u Vašingtonu, kada je potpisan Memorandum o razumijevanju u oblasti ekonomske saradnje, sa ciljem jačanja bilateralne saradnje, te proširenja trgovinske i investicione razmjene između dvije države.
Izraženo je, takođe, zadovoljstvo dugotrajnim prijateljstvom Crne Gore i SAD, potvrđenim i nedavnim obilježavanjem 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, zasnovanim na zajedničkim vrijednostima, principima i idejama koje oblikuju odnose dvije države.
- SAD su prepoznate kao strateški partner, prijatelj i saveznik Crne Gore, pri čemu su odnosi dodatno učvršćeni saradnjom u okviru NATO-a. Ukazano je i na ulogu SAD kao promotera mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i važnog faktora u rješavanju pitanja na globalnom planu. Posebno je istaknuto visoko uvažavanje američke podrške demokratskom i ekonomskom razvoju Crne Gore, kao i podrške evropskoj budućnosti Crne Gore i država Zapadnog Balkana, koja je od neprocjenjive važnosti. Evropska unija ostaje vanjskopolitički prioritet broj jedan za Crnu Goru, uz uvjerenje da će ostvareni rezultati poslužiti kao čvrsta osnova za dalje jačanje saradnje - zaključuje se u saopštenju.

Ibrahimović primio u oproštajnu posjetu Rajzing Rajnke; potvrđena posvećenost daljem jačanju strateškog partnerstva dvije države

U završnoj fazi pristupanja Evropskoj uniji (EU), Crna Gora bi trebalo da rekonstruiše sadašnju Vladu kako bi se efikasno oduprla negativnim spoljnim uticajima koji žele usporavanje njenog evropskog puta, navodi se u nezavisnoj analizi koju razmatraju evropske diplomate uključene u proces integracije Crne Gore.
- Da bi uspješno prebrodila kritični period u koji sada ulazi, Crna Gora treba brzo da dobije Vladu i administraciju sa nesumnjivom proevropskom agendom kao vrhunskim prioritetom, što sada nema- piše u <a href="https://beta.rs/content/237494-analiza-crnoj-gori-treba-rekonstruisana-pro-eu-vlada-da-zavrsi-proces-pristupanja">analizi </a>u koju je agencija Beta imala uvid.
Ocjenjuje se da bi formiranje stabilne proevropske vlade, nakon redovnih izbora u proljeće 2027. godine, bilo „suviše kasno“ za obezbjeđivanje stabilnog političkog okvira za završnicu procesa pristupanja Evropskoj uniji.
- Zato se kao pragmatično rješenje nameće rekonstrukcija Vlade Crne Gore najkasnije do proljeća 2026. godine. Cilj ove rekonstrukcije je istiskivanje iz vlasti antievropskih opcija, kao čvorišta najvećeg rizika za finiš procesa evropskih integracija- navodi se u preporukama.
Takođe se sugeriše da rekonstruisanu Vladu čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, partije nacionalnih manjina, kao i opoziciona Demokratska partija socijalista, kao pojedinačno najjača partija u Crnoj Gori, uz još neke proevropske partije u parlamentu.
- Uz nesumnjivu evropsku orijentaciju, ovakav blok imao bi ubjedljivu i stabilnu većinu u parlamentu, što bi budućoj Vladi donijelo snažniji legitimitet od onog koji ima sada- navodi se u dokumentu.
Kao najveći rizici u završnici pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji navode se negativni uticaji Rusije i, djelimično, Srbije, na koje je Crna Gora „i dalje ranjiva“.
- U narednom periodu (najmanje dvije godine), Rusija će intenzivirati remetilačke operacije u Crnoj Gori. Njen cilj je maksimalno odugovlačenje ili potpuno zaustavljanje crnogorskog puta ka članstvu u EU- navodi se u analizi.
Dodaje se da će Rusija, osim direktnog uticaja na važne poluge državne vlasti, naročito biti uključena u „izmjenu dominantnog narativa u Crnoj Gori, diskreditujući evropski put kao loš za državu i nudeći alternative u vidu prividnog jačanja suvereniteta na račun integracija, a zapravo jačanja etničkih (srpskih) veza u regionu“.
- Kao krunski cilj ove strategije vidimo pitanje potencijalnog referenduma o članstvu u EU. Rusija će raditi na tome da referendum bude raspisan, što već traže neke proruske stranke u Crnoj Gori- zaključuju autori dokumenta.
Kao najnoviji primjer ovakvog djelovanja navode se protesti povodom izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u okolini Podgorice, koje je organizovala Demokratska narodna partija, članica vladajućeg bloka koja okuplja Srbe u Crnoj Gori.
Lider te partije, Milan Knežević, predvodio je demonstracije protiv projekta koji finansira Evropska unija. On je 9. januara koalicionim partnerima ispostavio zahtjeve kao uslov za ostanak njegove partije u Vladi.
Ti uslovi tiču se takozvanih identitetskih pitanja Srba u Crnoj Gori, kao što su proglašavanje srpskog jezika službenim, izmjene zakona o državnim simbolima, kao i pitanje dvojnog državljanstva sa Srbijom.
Uticaj iz Srbije na prilike u Crnoj Gori označava se kao „značajan“, kako kao transmisija ruskog uticaja, tako i direktno, „radi ostvarivanja sopstvenih interesa u Crnoj Gori“.
Procjenjuje se da bi Vladi u Beogradu odgovaralo održavanje vanrednih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori ove godine i da to pokušava da ostvari preko svojih partnerskih partija u Podgorici.
Vanrednim izborima, kako se dodaje, ojačala bi se pozicija prosrpskih partija i ujedno „usporilo ispunjavanje preostalih obaveza Crne Gore u procesu pristupanja EU“.
- Organizovanje prijevremenih parlamentarnih izbora nosilo bi veliki rizik po evropski proces, jer bi skrenulo fokus sa ispunjavanja preostalih kriterijuma za članstvo, usporilo proces i dalo šansu destruktivnim uticajima da ojačaju svoje eksponente- zaključuje se u preporukama.
U tom smislu, dodaje se, važan faktor za uspjeh rekonstrukcije Vlade je „obezbjeđivanje kooperativnosti Srbije“.
- Evropska unija u tome može imati značajan uticaj, s obzirom na aktuelni zaokret Beograda od Rusije (zbog slučaja Naftne industrije Srbije – NIS) ka zapadnim partnerima. Bilo bi dovoljno da Srbija prećuti događaje u Crnoj Gori, da ih skloni iz fokusa medija na koje ima uticaj i da ignoriše eventualne zahtjeve za podršku svojih političkih satelita u Crnoj Gori- navodi se u analizi.

Crnoj Gori treba rekonstruisana pro-EU Vlada da završi proces pristupanja

Ni dvanaest dana od obustave protesta, mještani Botuna nijesu pozvani na sastanak kako bi nastavili pregovore o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kažao je u Drugačijoj radio vezi predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović. Navodi da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić obavio određene razgovore sa premijerom Spajićem. Dodaje i da nije saglasan sa percepcijom javnosti da je Milan Knežević gotovo uvijek izvor problema, dok se Andrija Mandić pojavljuje kao neko ko te probleme rješava.
- Ja bih bio najsrećniji da gospodin Mandić riješi taj problem, ali isto tako ja očekujem od njega da se izjasni. On je nas pozivao da se povučemo, mi smo rekli da smo spremni da to uradimo ukoliko se povuče i policija, građevinske mašine, da se stopira gradnja, odnosno stavi moratorijum na gradnju. Mandić je, valjda, razgovarao sa Spajićem, kojem ništa nije prihvatljivo, odnosno sa kojim nećemo postići nikakav korak naprijed što se tiče ovoga. Mi očekujemo pregovore u koje treba da budu uključeni Skupština, Vlada, Opštine Zeta i Podgorica i građani Botuna. Međutim, još uvijek nije došlo do tih pregovora - ističe Asanović.
Asanović navodi i da Milan Knežević već pola godine ne uspijeva da se sastane sa Spajićem.
- Predsjednik Demokratske narodne partije pola godine ne može da sjedne sa premijerom. Gospodin Spajić ne osjeća potrebu da treba da razgovara sa koalicionim partnerima, već misli da može Vladu da vodi sa 23, 24 odsto, koliko je osvojio na parlamentarnim izborima i sprovodi samostalnu politiku i samo ono što je on zacrtao. Neki će ga partneri vjerovatno pratiti u tom naumu do 2027, ali će građani onda dati sud i o onima koji su ga pratili, ali i o tome šta je on uradio za četiri godine - poručuje Asanović.
Govoreći o zahtjevima DNP-a o dvojnom državljanstvu, srpskom jeziku i trobojci kao narodnoj zastavi, koji su definisani na sjednici Predsjedništva partije, Asanović ističe da oni ne predstavljaju ništa novo, već da su to zahtjevi koji su i u prethodnom periodu bili dio zaključaka donijetih na organima stranke.
- Ovo što se desilo u Botunu je samo ubrzalo te naše zahtjeve, i ovaj u vezi sa Botunom i ova ostala tri zahtjeva. Mi sad očekujemo, a i ranije smo očekivali, prvo da budu ispunjena ova tri zahteva da bi i dalje ostali u Vladi Milojka Spajića. A sad imamo i ovaj četvrti zahtjev, gdje tražimo da se obustavi gradnja. Ukoliko se ovo ne ispuni, DNP će napustiti Vladu Crne Gore - poručio je predsjednik Opštine Zeta.
Na pitanje da li je korektno prema građanima Botuna što su tri striktno partijaska zahtjeva “spakovali” sa zahtjevom građana Botuna, Asanović ističe da oni nijesu nikoga prevarili.
- Da smo mi hipotetički dali samo tri ili samo jedan zahtjev, ukoliko bi bili ispunjeni, mi bi ostali u Vladi. Mi sad tražimo ne jedan, ne dva ili tri, već sva četiri. Ukoliko oni ispune ovaj četvrti zahtjev, mi ostajemo u Vladi, kolektor se ne gradi u Zeti i nijesmo nikoga izdali, ni prevarili. Takođe, ukoliko ova tri ne ispune, mi izlazimo iz Vlade i ono što smo obećali građanima 2023. će biti ispunjeno ili neće - kaže Asanović.
Ukoliko na sjednici Vlade budu odbijeni zahtjevi, DNP će napustiti Vladu, naglašava Asanović i dodaje da očekuju da isto uradi i Mandićev NSD.
- Ja očekujem od NSD-a da izađe iz Vlade i da neće više podržavati Vladu, koja ne želi da usvoji mišljenje većine građana u vezi sa srpskim jezikom i ostalim stvarima - poručuje Asanović.
Asanović očekuje da i ministri iz redova Demokrata podrže njihove zahtjeve. Ipak, posebno se osvrnuo na postupke članova Vlade iz redova Demokrata, potpredsjednika Aleksu Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovia.
- Ne može se, kao što neki misle, kad se izvode neke akcije po Crnoj Gori, da se hvale time kako su oni to uradili, a kad se hapse mirni građani Zete, ljudi koji tu protestuju zbog životne sredine, zbog opstanka svoje djece i unuka, koji nikom ništa, nažao nijesu uradili, onda se ograđujemo od toga - poručuje Asanović.

Asanović: Knežević već pola godine ne može da se sastane sa Spajićem; Ako naši zahtjevi budu odbijeni, izlazimo iz vlasti i očekujemo da to uradi i NSD

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sastaće se sjutra sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem-Radmanom na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice u Kotoru.
Sastanak je, kako su saopštili iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), planiran za 12 sati.
- Nakon sastanka, u 12.30 časova, predviđene su izjave za medije dvojice ministara - dodali su u saopštenju.

Ibrahimović na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović razgovarao je danas u Zagrebu s generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom koji boravi u radnoj posjeti Hrvatskoj.
Teme sastanka održanog u kabinetu predsjednika države bile su finansijsko izdvajanje za odbranu i opremanje Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao i potreba da to izdvajanje obezbijedi veće odbrambene sposobnosti, situacija u Ukrajini i mogućnosti rješenja i okončanja rata, kao i sigurnosna situacija u hrvatskom susjedstvu, navedeno je u kratkom saopšenju za javnosti iz kabineta predsjednika.
Uoči Ruteovog dolaska u Hrvatsku, predsjednik i vrhovni komandat oružanih snaga Zoran Milanović je izjavio da je on dobrodošao u Hrvatsku, ali da nije "osoba koja donosi odluke i koja raspolaže novcem".
"Kada govori, nije jasno u čije ime govori, a govori puno stvari koje ja uopšte ne podržavam", rekao je u petak Milanović novinarima u Čakovcu.
Generalnog sekretara NATO primio je danas i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
U kontekstu promjena u globalnom sigurnosnom okruženju, Jandroković i Rute su se složili da je potreban nastavak ulaganja i jačanje evropskih odbrambenih kapaciteta, kao i individualnih odbrambenih industrija, navedeno je u saopštenju za javnost iz kabineta predsjednika Sabora.
Jandroković i Rute su razgovarali i o sigurnosnoj situaciji na prostoru jugoistočne Evrope, pri čemu je predsjednik Hrvatskog sabora ukazao "na zabrinjavajući potencijal destabilizacije ovog područja i na važnost uloge NATO i Evropske unije u suzbijanju uticaja drugih međunarodnih aktera".
Jandroković je rekao da Hrvatska prati aktuelnu geostratešku i vojnu situaciju i da unapređuje svoje odbrambene potencijale. On je podsjetio da je prošle godine uloženo više od dva odsto BDP-a u hrvatski odbrambeni sektor, a trećina tog iznosa u njegovu modernizaciju, dodaje se u saopštenju.
Jandroković je rekao da će Hrvatska nastaviti da povećava izdvajanja za odbranu da bi ona dosegla nivo od pet posto BDP-a do 2035. godine, u skladu s prošlogodišnjom odlukom na NATO samitu.
Što se tiče Ukrajine, Jandroković je ponovio snažnu hrvatsku političku, ekonomsku, finansijsku i vojnu podršku toj zemlji.
Generalni sekretar NATO doputovao je u radnu posjetu Hrvatskoj u sklopu obilaska država članica.
On je s premijerom Andrejom Plenkovićem obišao kasarnu "Pukovnik Marko Živković" na Plesu, gdje je pogledao avione Rafale, besposadne letjelice Baryaktar i UH-60M Black Hawk helikoptere, a potom je u vladi razgovarao s hrvatskim premijerom i sastao se s predstavnicima hrvatske odbrambene industrije.

Milanović: Nije jasno u čije ime Rute govori, a govori puno stvari koje ja uopšte ne podržavam

Igor Ognjenović novi je predsjednik Upravnog odbora Karate saveza, odlučeno je na izbornoj Skupštini te asocijacije.&nbsp;
Ognjenović je dobio podršku 30 delegata.
Za njegovog protiv kandidata, Veselina Mićovića, glasala su 22 delegata.
Ognjenović je na mjestu predsjednika Upravnog odbora naslijedio Predraga Perkovića, koji je tu funkciju obavljao od 9. januara 2022. godine.&nbsp;
Podršku je dobio i Upravni odbor, u čiji sastav su, na predlog Ognjenivića, izabrani Zdravko Dragaš (Izvršni direktor Elektroprivrede), Boris Rašković (osnivač kompanije Water group), Denis Čekić (UDG) &nbsp;i Rada Rmandić (predstavnica Sport vision).
Ognjenović je najavio da će naknadno dostaviti imena ostalih članova UO.

Ognjenović novi predsjednik Karate saveza

U organizaciji Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) večeras je ispred ambasade Venecuele u Beogradu održan skup podrške toj zemlji i njenom predsjedniku Nikolasu Maduru koji se nalazi u zatvoru u SAD.
Maduro je u vojnoj intervenciji SAD uhvaćen 3. maja u Karakasu i odveden u Njujork gdje treba da odgovara po optužnici za trgovinu drogom.
Aleksandar Banjanac, generalni sekretar Nove komunističke partije Jugoslavije (NKPJ), čiji je SKOJ podmladak, rekao je za Betu da skupom "Dalje ruke od Venecuele, odmah oslobodite predsjednika Madura" žele da, prije svega, prenesu poruku da je potrebno osloboditi predsjednika Madura i njegovu suprugu.
- Ovo što su SAD uradile je jedan bezočni čin, drski čin bukvalno terorizma, i nikako drugačije to ne možemo okarakterisati. To prevazilazi svaku priču o kršenju međunarodnog prava ili kukanja oko toga da je međunarodno pravo mrtvo- rekao je Banjanac.
Dodao je da NKPJ zahtijeva da država Srbija nedvosmisleno osudi teroristički akt SAD i njihovog predsjednika (Donalda) Trampa, i da takođe nedvosmisleno izrazi zahtjev za hitnim puštanjem na slobodu predsjednika jedne suverene, nezavisne države.
- Dakle, to je minimum minimuma koji Srbija mora uraditi, i na to je obavezuje i njena prošlost i istorija koju imamo u tom sukobu sa NATO, prije svega, sa NATO i SAD, ali i generalno sve naše slobodarske tradicije koje bi bile na neki način pogažene ako bismo sad pognuli glavu i ćutali pred jednom ovakvom nepravdom- rekao je Banjanac.
Proke skupa učesnici su pozvani u ambasadu Venecuele, gdje ih je pozdravila, zahvalila im i pozvala ih da se upišu u knjigu žalosti ambasadorka te zemlje u Beogradu Hajdis Brisenjo.
Bio je prisutan i ambasador Kube u Beogradu.
Brisenjo je rekla da je Venecuela bila svjesna prijetnji ali da se nije plašila.
- Činjenica je da smo suočeni sa izuzetno moćnim neprijateljem- rekla je ambasadorka i dodala da u ovom trenutku Venecuela ima tri cilja od kojih je prvi očuvanje mira u zemlji.
Kao drugi cilj za Venecuelu Brisenjo je navela vraćanje predsjednika i prve dama u zemlju a kao treći "da sačuvamo našu Bolivarsku Republiku".
Ambasadorka je rekla i da ujedinjenost čini Venecuelu jačom nego ikada, kao i da se zemlja svakodnevno suočava sa novim prijetnjama.
Na skupu su govorili predstavnici NKPJ i SKOJ koji su istakli da otpor onome što se desilo u Karakasu treba da se čuje sa svih strana svijeta, pa i iz Srbije.
Takođe su istakli zahtjev da se iz Srbije osudi dešavanje u Venecueli, ne samo kao kršenje međunarodnog prava već i, kako su rekli, kao teroristički čin.
Govorio je i Goran Puzić iz Pokreta socijalista koji je izrazio podršku Maduru i Venecueli, uključujući osnivača Pokreta Aleksandra Vulina.
Okupljeni su nosili zastave Venecuele, Kine, Palestine, Rusije, Sjeverne Koreje, srpsku sa petokrakom i uzvikivali "Viva Maduro! Viva Venecuela" (Živio Maduro! Živiela Venecuela!).

U Beogradu održan skup podrške Maduru

Venecuelom upravlja legitimna vlada uz podršku naroda, izjavila je danas privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez povodom objave predsjednika SAD Donalda Trampa na društvenoj mreži Truth Social u kojoj je sebe nazvao vršiocem dužnosti predsjednika latinoameričke zemlje.
- Venecuela ima vladu koja vodi zemlju. Postoji ovlašćeni predsjednik i postoji predsjednik koga SAD drže kao taoca, a mi vladamo zajedno sa organizovanim narodom... I napredujemo u međunarodnim odnosima punim poštovanja u okviru međunarodnog prava kako bismo održali i zaštitili prava naše voljene Venecuele - rekla je Rodrigez, prenijela je državna televizija Venecuele VTV.
Ranije je Tramp objavio snimak ekrana koji prikazuje montažu biografije na Vikipediji koja ga identifikuje kao "privremenog predsjednika Venecuele", a na ovu funkciju je navodno imenovan u januaru 2026.
Tramp je takođe zadržao svoju trenutnu titulu predsjednika SAD.