<p>Da je sreće bilo bi dopisništava koliko opština. Umjesto da raste broj, uz profesionalni napredak, laičkoj vlasti i namještenicima postojeća služe za ličnu promociju. Jer su prema primjeru od juče u Nikšiću oni više zaslužni od EU. Od koje su za to dobili 60 hiljada eura. Iz 20-tak miliona iz budžeta godišnje nije se imalo tolicno za tu namjenu. Evo kad se taj grant „utaćio“ nama nikoga iz EU da sjecka traku za novine. Nijesu nuđeni ili nijesu htjeli nije rečeno. Što bi njih hvalili kad ima preče. Generalni RTCG svoju a prvi čovjek države drugu pričinu. Treći to voli bez obzira ko se sječe, đe god vidi traku, spreman je.</p>
<h2>Mitropolizacija</h2>
<p>Prema objašnjenju Borisa Raonića ulaganje u novi studio nije prirodna potreba unapređenja broja i kvaliteta dopisništava. Nije tako mogao reći jer je upravo - jedno ugasio. Kao objašnjenje za potrošenu donaciju nudi vjerovatno Ai opravdanje: kako je to odgovor na što ga niko nije pitao, nit se ko śekira rad toga, - na metropolizaciju. Prelazak u velike gradove, ili iz sela u grad. Ili njihovo spajanje. Nikšić mu mali grad (selo?). Packa i sve uglednijoj RTV Nikšić. Jer ne sprečava. Spajanja ili bježanije, izaberite sami. Sad će to stati, jer predstavništva RTCG nijesu više simboli novinarstva nego blokatori migracija. Ukrupnjavanja. Stoga su izgleda izbacili s posla istaknutu dopisnicu iz Novog. Ugasivši joj dopisništvo. Da ne emigrira, pardon da ne ukrupni, novo tivatsko dopisništvo. A i - što će im dobri, domaći, novinari. Sad je drugo vrijeme. Budimo praktični: trebaju gliseri? To će biti traženo sljedećim grantom. Dotad će, sudeći po saobraćajnoj povezanosti, Dubrovčani brže do Igala i okoline. Mislio je Raonikije na sve. Razvija i dobrosusjedske medijske odnose. Stoga visoka kontroverzna zvanica uz njega.</p>
<p>Razlog za novi NK studio je, prema nezakonitom, što se medijski događaji, uglavnom, prate iz glavnog grada. Dakle kriva je glavnoća grada. Ne način praćenja. Skupo je valjda slati ekipe. Jer se mora ići na kurseve po Americi. No će, bojim se, isto biti problem i sa novim studiom. Ako recimo treba pratiti događaj u Plužinama, Šavniku, Rožajama. I sve važnijem Ostrogu.</p>
<p>Slutim i tamo punkt. Da Crkva još više boravi na programima Javnog nacionalnog emitera. Čeka se grant odatle, sve ostalo će časkom. Vlast već širi ruke. Prste odavno.</p>
<p>Presječena traka, da ne kažemo stav Da se vratim slikama od juče, traku je prekinuo, vjerovali ili ne, Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore. Koji je nedavno poručivao „Nadležne institucije hitno da preispitaju izbor Raonića za generalnog direktora RTCG“. Sada su „ka braća rođena“ veselo pozirali skupa pa jasno da je lani saslušao revoltirane Raonićeve protivkandidate samo rad lične promocije uoči tadašnjih izbora. Da je stvarno mislio što je rekao ne bi mu na 'm palo sad davati legitimitet generalnom direktoru svojim prisustvom, i to u društvu Veselina Drljevića, predsjednika Savjeta RTCG koji je momentalno - na sudu, zbog sumnje u tu namještaljku.</p>
<p>Olakšavajuća okolnost: malo ko poziva prezidenta države na otvaranja. Pa je uz ismijavanje sopstvenih stavova funkciju koju obnaša srozao na otvaranje dijela nekakvog dopisništva. Što uzurpator trona Javnog servisa dobro koristi. Spala mu elita na to slovo i … Marka Kovačevića. O čijoj erudiciji nećemo sad, može se, ne daj Bože, nać' povrijeđen.</p>
<p>Milatović je nešto i izjavio, pa izdvajam „šalje se još jedan signal decentralizacije Javnog servisa“. Pokazujući neznanje, ili nedemokratski kapacitet. Pošto mu se domaćin nedavno gordio kako je uništio svaki začetak takve pojave. Decentralizacija nije, oksfordski učeniče, imati parking za kameru u Nikšiću ili Novom. Nego da ti djelovi samostalno odlučuju. A toga nema u RTCG. Prema Jakovu „važno za cijelu državu“.</p>
<h2>Montestudio</h2>
<p>Mora se primijetiti kako se malo po malo rehabilituje, odnosno maksimalno troši energija i znanje, čak pominje ravnopravno prethodnicima, u izvještaju s otvaranja, na Portalu, menadžerka projekta, legendarna već, naša, Vladana Vučinić, umjetnička direktorica, Montesong princeza, Eurosong unikat, ali je ne smijemo citirati da se ne bavimo maslom. I da ne ponovi ostavku. Važno, dobro je, nije na bolovanju. Za nju nema aneksa ugovora ni preko pošte. Sve može i sve zna.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kolumne

Studio za političku i ličnu promociju u Nikšiću

<p>Iako je u regiji rat Izraela i Irana posve pomjerio fokus interesa s domaćih na ovaj globalni proces, čini se da medijima i javnost previđaju važnu odrednicu ovog rata, koja ga čini silno uticajnim i potencijalno opasnim i za prostor Zapadnog Balkana. Naime, ovo je možda prvi ratni sukob koji se odvija izvan konteksta Pax Americana, izvan poslijeratne bipolarnosti ili poretka u kome je posve prevladavao dominantni uticaj samo jedne sile – SAD. Dugo su različiti akteri zazivali multipolarnost svijeta, a sad se ta multipolarnost počinje u svom opasnom obliku ocrtavati pred našim očima.</p>
<p>Je li Pax Americana bio loš globalni poredak kojeg se bilo potrebno brzo riješiti? Iako se čini da su ga obilježavali ratovi i krize, ipak je činjenica da se i u bipolarnom i u unipolarnom svijetu više kriza rješavalo bez ratova i da je ratova bilo manje nego u prethodnim istorijskim razdobljima, a ratovi koji su izbijali ipak su bili kraći i brže zaustavljani. Svi veliki sukobi koji su obilježavali razdoblje bipolarnog svijeta bili su na neki način geopolitička odmjeravanja dvaju blokova i pokušaj zauzimanja povoljnijih pozicija u odnosu na suprotstavljeni blok. Kad je Sovjetski savez bankrotirao kao globalna sila, kad se raspao i izgubio značenje, do kraja prošlog vijeka trajalo je svojevrsno razdoblje političkog monopola Sjedinjenih Američkih Država i evroatlantskih struktura. Napetosti između SAD-a i Evrope su uvijek postojale, ali su bile kontrolisane, a Evropska unija je uvijek imala prije svega ekonomske, a ne geopolitičke ambicije i nikad nije bila konkurent Sjedinjenim Američkim Državama u globalnoj areni. Razdoblje tog političkog monopola dovelo je do nekoliko važnih mirovnih procesa širom svijeta.</p>
<p>Najveći globalni iskorak dogodio se vjerovatno 1993. godine sporazumom iz Osla, koji bi, da je dosljedno sproveden, doveo do dugoročnog mira na Bliskom Istoku. Pregovaračima velikom laburističkom premijeru Izraela, Jicaku Rabinu i vođi PLO-a u ime Palestinaca, Jaseru Arafatu, uz pomoć američkog predsjednika <b>Bila Klintona</b>, uspjelo je postići sporazum koji je trebalo da bude okvir za projekat dviju država, međusobno priznavanje Izraela i Palestine, međusobne garancije suvereniteta i sigurnosti, što je mogao biti put prema uspostavljanju koegzistencije, ne samo Izraela i Palestine, nego i Izraela s ostalim bliskoistočnim državama. Sporazum su mogla postići dvojica vođa s velikim legitimitetom i uglednom, ali, nažalost, nakon njihova odlaska nije bilo „follow upa”, nego su se krunile jedna za drugom stavke sporazuma. Mira, na kraju, nije bilo, a završetak razdoblja globalnog političkog monopola otvorio je mogućnost za recentno zahuktavanje rata, u kojem SAD po prvi puta ne djeluju kao globalni akter smirivanja stanja, nego kao saveznik strane u sukobu ili čak kao sukobljena strana.</p>
<h2>Balkanska iskustva</h2>
<p>Razdoblje političkog monopola iz perspektive Balkana se čini strašnim vremenom, jer je to razdoblje serije agresija, što ih je pokrenuo Miloševićev režim protiv drugih zemalja koje su prije toga činile bivšu Jugoslaviju, državu koja se raspala i zbog Miloševićevog rušenja ustavnog poretka i načela (kon)federalne države. Dugo je globalna politika griješila, zbog straha od analogije procesa u bivšoj Jugoslaviji s onima u Sovjetskom savezu, koji je takođe bio u fazi raspadanja, pa je u Miloševiću gledala „faktor kakve takve stabilnosti”. Taj cinični odnos prekinula su tek dva ekstremna događaja, strašan genocid u Srebrenici i Podrinju, s istovremenom prijetnjom ponavljanja genocida u Bihaću i Zapadnoj Bosni, 1995. godine, te procesi koji su mogli dovesti do genocida nad Albancima na Kosovu 1999. Prvi genocid bio je okidač za pokretanje akcija oslobađanja, zajedničkim snagama Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a drugi do vojne intervencije koja je u konačnici dovela do pada Miloševićava režima 2000. Dejtonski sporazum je težak ustupak ratnih žrtava u odnosu na geopolitičke interese agresora, ali je koliko toliko funkcionisao tako dugo dok je funkcionisao unipolarni globalni poredak, te dok su interesi i intervencije evroatlantskih partnera u BiH, uz nijanse razlika u pristupima između američkih i euvopskih aktera, bili ipak „jedna (jedina) strana”.</p>
<p>To razdoblje unipolarnosti Hrvatskoj je osiguralo mirnu reintegraciju Podunavlja, koja je trajala do 1998. godine, koja je od političke klase u Hrvatskoj iziskivala koncesije u odnosu na manjinsku srpsku zajednicu koja je bila instrumentalizovana od strane Miloševićevog režima u agresiji na Hrvatsku, ali je uspostavljen model koji funkcioniše i danas. U Podunavlju je stvorena svojevrsna getoizacija dvije zajednice, ali model je ipak funkcionalan, a osnažen je hrvatskim pristupanjem u NATO i Evropsku uniju, čime je jasno definisano u koju sferu uticaja pripada Hrvatska. Do sada je ta poruka bila dovoljno snažna da se i novi autoritarni režim u Srbiji, i pored obavještajnih i političkih operacija koje sistemski vodi na području Podunavlja, nije upuštao u flagrantnije kršenje suvereniteta Republike Hrvatske, čime bi se doveo u pitanje i model zaštite prava srpske manjinske zajednice u toj regiji.</p>
<p>Sličan model onom mirne reintegracije Podunavlja je i model po kome su američki i ecropski posebni izaslanici pomogli postizanje mira u Makedoniji 2001. godine Ohridskim sporazumom. U zamjenu za institucionalnu zaštitu prava i ugradnju u ustavni model Makedonije, Albanci u toj državi su se odrekli, ne samo oružanog otpora, nego i dugotrajno, pitanja državnoga suvereniteta Makedonije. I taj je model uspostavljen kao model koji funkcioniše u unipolarnom svijetu, a činjenica da je živ i danas, uprkos tome što se već godinama nastoji dovesti u pitanje evroatlantski identitet Makedonije / Sjeverne Makedonije, i to podjednako uz pomoć blokada njenog pristupnog procesa, a mimo <i>acquisa</i> i zajedničkih ecropskih kriterijuma, ali i kvazihelenističkim inatom u vrijeme administracije <b>Nikole Gruevskog</b> (2006-16), pa i prodiranjem interesa režima <b>Vladimira Putina</b> i<b> Aleksandra Vučića</b>, koji utiču na procese u Sjevernoj Makedoniji, možda je povezana i sa strahom od mogućih tektonskih promjena, ako bi ovaj mirovni poredak bio ugrožen.</p>
<h2>Unipolarizam kao da simbolički završava dolaskom Putina</h2>
<p>Sporazum od Velikog petka 1998. u Irskoj, što su ga postigle Velika Britanija, Republika Irska i relevantne političke stranke u Sjevernoj Irskoj, uz američku pomoć, okončao je dugogodišnje irske terorističke i paravojne sukoba, a ključ je ponovno bio u unipolarnosti, ali i zajedničkom okviru Evropske unije. Srećom, i nakon Bregzita model mirovnog sporazuma je preživio, a i evropska i britanska strana, uz veliku pažnju Irske, brižno su se u vrijeme „razdruživanja” bavile kontekstom očuvanja mirovnog aranžmana. Taj se mirovni sporazum pokazao najplodonosnijim, i zbog duboke uronjenosti tog prostora u evroatlantski (ili bar atlantski) kontekst, i zbog visoke političke kulture i kapaciteta (političkih i ekonomskih) na tom području. Nakon četvrt vijeka taj je prostor u ekonomskom i društvenom smislu neprepoznatljiv, politički stabilan, ekonomski potentan i demografski možda i najprivlačniji na svijetu.</p>
<p>Razdoblje unipolarizma kao da simbolički završava dolaskom Vladimira Putina na vlast u Rusiji 2001. Veliki mirovni uspjesi Pax Americane postignuti su do tada, a Putin od dolaska na vlast priprema Rusiju za eskalaciju i učestvovanje u nametanju „novog multipolarizma”, koje se zaoštrava nakon početka agresije na Ukrajinu 2014. godine. Nešto takvo, kao što je bila aneksija Krima i početak zauzimanja regija u Donbasu, u vrijeme punog formata Pax Americana bilo je posve nezamislivo. Sada se s ratom Izraela i Irana, u kojem SAD ne nastupa kao globalni policajac nego kao strana u sukobu, odnosi dramatično mijenjaju. Najveći politički dobitnik ovog rata je, naravno, Putinova Rusija, jer njen narativ o pravu na „ruski svijet”, zonu pod njenom dominacijom, dobija legitimitet, a Ukrajina je dodatno ugrožena, jer se potpora njenoj odbrani od agresora dodatno kruni. Posljedice, naravno, snosi i Evropska unija, za sada ekonomske (prije svega zbog rasta cijene energenata), ali i zbog daljeg gubitka globalnog uticaja.</p>
<p>Što to znači za Balkan. Moguća su dva scenarija: ili će Evropa ostati premrežen zajedničkim vrijednostima evropskog mirovnog poretka i evropske integracije, te evroatalntske saradnje, ili će Balkan biti prostor ulaska „multipolarnog” uticaja na evropski prostor. Ako se ostvari ovaj drugi scenario, koji je već u proteklim godinama Dejtonski sporazum, krojen prema mjerilima unipolarnog svijeta, pretvorio u opasno ograničenje suvereniteta i demokratskog poretka BiH, postepeno razoriti sve mirovne aranžmane na Balkanu. Tada bismo se, uprkos agresorskim ratovima iz devedesetih, razdoblja Pax Americana mogli sjećati kao razdoblja koje je zaista osiguravalo ograničavanje ratnih sukoba, te postizanje mira i kompromisa. Dogodi li se to, haos s Bliskog Istoka mogao bi se kao obrazac prenijeti na Balkan.</p>
<p>Odbrana od takvog scenarija samo je jedna – oslanjanje na evropsku integraciju, uprkos svim njenim slabostima i nada u obnovu značenja evroatlantske saradnje. Ključ očuvanja mira je samo jedan – potiskivanje patogenog uticaja Putinove Rusije i njegove ideje „multipolarnosti”, kojom su su danas u Beogradu oduševljeni isti oni koji su osamdesetih i devedesetih zagovarali projeat Memoranduma SANU i Miloševićevu agresiju na susjedne države, pa i projekt genocida na Balkanu.</p>

1084x550

Može li se ratni haos s Bliskog istoka preliti na Balkan?

<p>Da u crnogorskom društvu nijesu svi jednaki pred zakonom činjenica je koja je aksiom, dokazan u hiljadama slučajeva. Potreban je veliki prostor da se navedu svi primjeri, dodatno veoma „obogaćeni“ u postavgustovskoj Crnoj Gori, ali, ipak, mora se priznati i da je, ne samo za vrijeme „avgutovskih oslobodilaca“, već i prije, najzaštićenija institucija pred zakonom, bez ikakve sumnje, bila Crkva Srbije i njeni sveštenici. Odnosno, da je i u predavgustovsko vrijeme nazivanje Crnogoraca volovima i muslimana lažnim ljudima, lažne vjere, od strane tužilaštva proglašavano izrazima ljubavi, da je helikopterski spuštana limena škatula na trovjernu Rumiju, podizana krstionica na pjenu od mora, upisivani sakralni objekti bez ijednog dokaza o vlasništvu, na bazi više nego smiješnih osnova i sl.&nbsp;</p> <p>Nema eklatantnijeg primjera za nekažnjivost Crkve Srbije u to vrijeme, na primjer, od gradnje ruske crkve, bez dozvole Zavoda za zaštitu spomenika kulture, posvećene ruskoj dinastiji Romanovu u porti Manastira Dajbabe, poznatog kao jednog od rijetkih „pećinskih manastira“, koji je članom 13 stav 4 definisan kao memorijalni ili drugi spomen objekat, a članom 14 stav 3 kao zaštićena kulturno-istorijska cjelina. Crnogorski pokret je podnio krivičnu prijavu po osnovu član 416 Krivičnog zakonika Crne Gore i krivičnog djela - devastacija i prisvajanje kulturnoga dobra iz člana 9 stav 1 i 2, čl. 13 stav 1, i člana 14 stav 4 Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Tužilaštvo je odbilo prijavu – bez ikakvog obrazloženja? Pored toga što se radi o najočiglednijem slučaju kršenja zakona, za koje je predviđen zatvor od 8 godina za odgovorno lice, uz obavezu vraćanja u prethodno stanje, zakon nije važio za Crkvu Srbije. Takvo kršenje zakona možemo slobodno uporediti, koliko je očigledno, kao da neko lice pred 1.000 ljudi ubije drugo lice, a tužilaštvo kaže da nema krivičnog djela.&nbsp;</p> <h2><b>Pitanja bez odgovora</b></h2> <p>Śetimo se, takođe, da je monah Crkve Srbije <b>Neofit</b>, protiv kojeg je podignuta krivična prijava zbog odgovornosti za smrt četiri lica na Skadarskom jezeru, dobio - uslovnu kaznu? I tako dalje, i tako dalje.</p> <p>Imamo i najnovije slučajeve dupliranih mitropolita dvije eparhije Crkve Srbije u Crnoj Gori, kada je podnešena krivična prijava zbog veličanja ratnih zločinaca i kvinsliškog, profašističkog četničkog pokreta i izazivanja nacionalne i vjerske mržnje, koja je lakonski odbijena od strane državnog tužilaštva. Takođe, imamo potpuni muk oko krivične prijave protiv <b>Joanikija Mićovića</b> zbog optužbe da je svjesno i sračunato prikrivao i zataškavao slučajeve pedofilije u Crkvi Srbije kao čelnik formirane komisije.&nbsp;</p> <p>I sve to vodi do aktuelne blokade puta Cetinje - Podgorica na Kruševom ždrijelu, kojom građani, s pravom, traže da se rasvijetli pozadina dva masovna ubistva na Cetinju. Cetinje nije Njujork, manje-više svi građani Cetinja znaju ko je ko u tom gradu. Zato svi Cetinjani postavljaju javno pitanje zašto se krije činjenica da su obojica ubica bili vjernici Crkve Srbije, da su često pośećivali Cetinjski manastir, da je ubica trinaest sugrađana, <b>Aco Martinović</b>, čitav svoj stan „okitio“ ikonama i trobojkama, da se može reći da je bio vjerski fanatik, da je ciljano tražio žrtve sa kojima je bio u nesporazumu oko crkvenog pitanja, da je svađa u kafani Velestovo izbila zbog mjesta paljenja badnjaka i sl. Zašto tužilaštvo ne objavi vještačenje njegovog telefona i koga je nazvao nakon što je napuštio kafanu Velestovo, od koga je dobio oružje, jer je utvrđeno da nije vremenski do prvog ubistva mogao stići do svoje kuće, što su razlozi svađe u kafani, da li je to oko paljenja badnjaka i mnogo, mnogo drugih stvari koje Cetinjani znaju ili pretpostavljaju?&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622000640_63276875fae7cf2d018fd9f2f142ba56e4e298e082664a274cf6dd6fa7977875.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250622000640_63276875fae7cf2d018fd9f2f142ba56e4e298e082664a274cf6dd6fa7977875" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="BEZ ODGOVORA: Građanke i građani Cetinja svakodnevno s Kruševog ždrijela traže istinu o dva masovna zločina"> <figcaption>BEZ ODGOVORA: Građanke i građani Cetinja svakodnevno s Kruševog ždrijela traže istinu o dva masovna zločina<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Besmisleno saopštenje tužilaštva da niko nije učestvovao u masakru, sem samog Martinovića, bez ijedne druge informacije, samo je podgrijalo sumnje većine građana Cetinja da su oba masakra organizovano djelo, sa određenim ciljem, koje se samo naslućuje, a koje se zataškava da bi se sakrili motivi masakra. Pitanje koje visi u vazduhu je zašto tužilaštvo nije ispitalo nikoga iz Crkve Srbije od onih sa kojima su masovne ubice kontaktirale i vjerovatno im se ispovjedale? Da ima trunke odgovornosti u vrhu policije i nadređenih u vlasti, odavno bi se povukli sa funkcija kojima nijesu dorasli. Ali, to je teško očekivati, jer se radi o ljudima koji bi svoje funkcije branili golim životima. Upravo zato je predśednik Vlade, <b>Spajić</b>, bio dužan da u pomoć pozove međunarodne istraživače, kako bi se potpuno rasvijetlila masovna ubistva na Cetinju, jer se duhovi Cetinjana nikada neće smiriti dok se ne utvrdi što je i ko je spiritus movens masovnih ubistava na Cetinju.&nbsp;</p> <h2><b>Majčica Rusija</b></h2> <p>Da „oslobodioci“ nijesu samo oslobodili Pandorinu kutiju svih zala u Crnoj Gori, već i sebe oslobodili od očigledne krivične odgovornosti, oličeno je u napisanoj presudi sudije <b>Zorana Radovića</b>, nakon skoro godinu dana od njenog donošenja, probijajući sve zakonske rokove. Radi se o pokušaju oružanog puča 2016. godine, koji je pravno definisan kao pokušaj terorizma i poništenju prvostepene presude sudskog vijeća, pod predśedavanjem vrsne profesionalke, sutkinje <b>Suzane Mugoše</b>. Samo suđenje, od kad je započeto 19. jula 2017. godine, pa do donošenja prvostepene presude 9.05.2019. godine, poslije godinu i po dana i 170 ročišta, pratila je neviđena kampanja diskreditovanja tužilaštva, sutkinje Mugoše, a posebno svjedoka saradnika - <b>Saše Sinđelića</b>. Iako je svakom sa IQ-om većim od broja njegovih cipela jasno da svjedoci saradnici po pravilu nijesu akademici. I <b>Vlada</b> <b>Budala</b> i <b>Sale</b> <b>Mutavi</b> bi postali svjedoci saradnici u Srbiji da su to htjeli.&nbsp;</p> <p>Za potrebe beogradskog portala <a href="https://www.anti.media/">Antidot</a> detaljno sam pratio čitav tok suđenja i objavio ga iz tri dijela na tom portalu. Sumnjam da postoji na bilo kojoj platformi detaljniji prikaz samog suđenja i da postoji bolji dokaz od onoga što sam iznio da je oružani puč pripreman i, srećom, na vrijeme osujećen. Ako nekoga zaista interesuje tok suđenja, a ne da donosi zaključke nakon letimičnog gledanja pojedinih sesija, on će pročitati sva tri dijela. Preporučujem i sudiji Zoranu Radoviću da to uradi, jer je upravo sadržinom presude uradio ono što su sve vrijeme radili rusofilski branioci optuženih: umjesto da su se bavili svojim klijentima i dokazima, oni su branili Rusiju, smatrajući je državom koja savršeno funkcioniše i da kao takva ne bi angažovala likove poput Saše Sinđelića.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622000640_ee3fad576d43f7eddb5c9c58abbb8da64ae02438bed1fcb8cec6c09d09085420.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250622000640_ee3fad576d43f7eddb5c9c58abbb8da64ae02438bed1fcb8cec6c09d09085420" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="SPORNA PRESUDA: Zoran Radović"> <figcaption>SPORNA PRESUDA: Zoran Radović<span>(Photo: TVCG - stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p>Moram da im saopštim da su te „savršene“ bezbjednosne službe Rusije informisale <b>Putina</b> da će ruska vojska u Ukrajini biti dočekana cvijećem i pjesmom dobrodošlice. A i ja im mogu biti svjedok kao neko ko je radio u spoljnoj trgovini i stotinjak puta ulazio u Rusiju preko Šeremetjeva, da je to bila zemlja u potpunom raspadu, i organizacionom i etičkom, te da će proći decenije i decenije da ta država postane iole pristojna država. O amaterizmu agenata GRU-a govori i to da je <b>Eduard Šišmakov </b>poslao Saši Sinđeliću 800 USD preko Westwrn Uniona iz poslovnice blizu same zgrade GRU-a. O tome je Western Union poslao urednu dokumentaciju, kao potvrdu istinitosti Sinđelićevih riječi. To je novac kojim je Sinđelić doputovao u Moskvu. Iako znanična Moskva tvrdi da Sinđelić nije izašao sa aerodroma Šeremetjevo, sam Šišmakov, u pisanoj izjavi, pročitanoj na suđenju, priznaje da se sa Sinđelićem susreo u Moskvi. Sam Sinđelić vrlo vjerno opisuje sam aerodrom i put sa dvije trake koji vodi do grada. No sudija Radović i njegova bezobalna ljubav prema Rusiji se opredijelila za zvanično rusko negiranje.&nbsp;</p> <p>Uostalom, čitavo svjedočenje Saše Sinđelića, bez obzira na njegov pedigre, potvrđeno je na suđenju do posljednjeg detalja. Svaki susret je dokazan triangulacijom baznih stanica, nakon čega su ti susreti i novac koji su primili priznati i od optuženih, mnogi razgovori su snimljeni preko provajdera, dešifrovane poruke, postoje fotografije susreta ruskih agenata pomenutog Šišmakova i <b>Aleksandra Popova</b>, snimci njihovih razgovora, uloga <b>Ananija Nikića</b>, koju opisuje bivši službenik DB-a, sa istim prezimenom, kojeg je Ananije vrbovao da bude na čelu organizacije puča... Takođe, svjedočenje <b>Miloša Jovanovića</b> o susretu Sinđelića sa srpskim fašistom <b>Nemanjom Ristićem</b> i njegovo svjedočenje: „Sinđelić mi je rekao da je ta revolucija trebalo da bude 16. oktobra. Dalje sam uspio da čujem da je trebalo da se zauzmu zgrade, da se jednostavno uleti u Skupštinu i da se <b>Đukanović</b> uhapsi, a eventualno i ubije“...</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622000640_29afb80a55beeb94f1d76a8aea04294bdebd3bc97200ec9cbb6a6510feab9c36.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250622000640_29afb80a55beeb94f1d76a8aea04294bdebd3bc97200ec9cbb6a6510feab9c36" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE POTKRIJEPLJENO DOKAZIMA: Saša Sinđelić"> <figcaption>SVJEDOČENJE POTKRIJEPLJENO DOKAZIMA: Saša Sinđelić<span>(Photo: Stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p>Materijalni dokazi, kupljena oprema, 125.000 eura, prisluškivani razgovori, triangulacija i mnogi, mnogi drugi dokazi pribavljeni su radom srpske BIA-e i dostavljeni crnogorskom Specijalnom tužilaštvu. Nažalost, iznenadni dolazak <b>Patruševa</b>, tadašnjeg koordinatora svih bezbjednosnih službi Rusije, njegov ultimatum Srbiji i odvođenje Šišmakova, Popova i operativaca koji su bili stacionirani na Zlatiboru, đe su čekali da se prebace u Crnu Goru, prekinulo je saradnju Srbije sa tužilaštvom i lišilo tužilaštvo još mnogo novih činjenica, kao što su prisluškivani razgovori o satelitskom praćenju <b>Mila Đukanovića</b> i namjeri da se na njega izvrši atentat... Moram ođe intervenisati zbog stalne zloupotrebe voditelja emisije Načisto na TV Vijesti da je Đukanović govorio u vrijeme suđenja da je planirano njegovo ubistvo, kako bi abolirao postavgustovke političare od svakodnevnih izjava kojima najavljuju hapšenja, presuđuju, itd. Milo Đukanović je u jednoj emisiji govorio o tome da mu je u prostorijama BIA-i u Beogradu dat kompletan iztvještaj koji je sačinila BIA, u kojem se pominje namjera da se on ubije i operativci GRU-a na Zlatiboru koji je trebalo to da obave. Ali, zloupotreba „činjenica“ je zaštitni moto gdin. <b>Komnenića</b>.&nbsp;</p> <p>Da rezimiramo: Saša Sinđelić je mogao biti svjedok saradnik sve dok ne bude uhvaćen u laži, odnosno kad se utvrdi da je izrekao bilo koju neistinu. Makar i bezazlenu. To se nije desilo na suđenju. Svaka njegova izjava je materijalno potvrđena i nema ni trunke sumnje u ono što je svedočio. Neka gdin. Radović pročita moja tri teksta na Antidotu pa neka me ubijedi u bilo koji slučaj da je dokazano da nije govorio istinu. Pa onda neka objasni, dok se bavi likom Sinđelića, kako jedan pijačni prodavac raspolaže sa pola miliona eura, dijeli po 15.000 eura bez ikakvih problema, govoreći bivšem komandantu srpske žandarmerije, da će mu „Rusi“ dati milion eura ako im zatraži „bez problem“. Valjda je to običaj kod agenata GRU-a koji pośećuju Srbiju da dijele pijačnim prodavcima milione eura.&nbsp;</p> <p>Za sudiju Radovića ni informacije dobijene od zapadnih službi nijesu imale nikakav uticaj u oblikovanju presude. Jedna je majčica Rusija.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.anti.media%2Fistrazivanja%2Fdosije%2Fodbrana-opstrukcijom%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.anti.media%2Fistrazivanja%2Fdosije%2Fpokusaj-terorizma-ili-pokusaj-oruznog-prevrata%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.anti.media%2Fistrazivanja%2Fdosije%2Fposlednja-rocista-prvostepena-presuda-i-komentari%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Slobodan Jovanović

Svete krave

<p>Crnogorske košarkašice poražene su od Češke na startu Evropskog prvenstva, rezultat je bio 89-44. Naši omladinci izgubili su od Španije, u trećem kolu Prvenstva Evrope, &nbsp;bilo je 0-5. "U 20" vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je od Španije u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva - 23:9.</p>
<p>Neko će reći, bio je to loš dan za crnogorski sport.</p>
<p>Reći i, bojim se, pogriješiti.</p>
<p>Jer, jučerašnji dan zapravo je slika stanja u našem sportu i najava još lošijih vremena koja čekaju i naše klubove i naše reprezentativne selekcije.</p>
<p>Tri debakla na velikoj sceni nijesu došli niotkuda, nijesu ničim izazavani, nijesu trenutak slabosti. Teški porazi naših sportista posljedica su sve težeg stanja u crnogorskom sportu. Kao što je takvo stanje u našem sportu gorak plod stanja u našem društvu i državi.</p>
<p>Sport je jedan od najbitnijih nacionalnih simbola i, kao takav, u državama koje drže do svog međunarodnog ugleda zbrinut je i njegovan kroz različite sistemske modele. Države regulišu obrasce za stvaranje uslova u kojima se razvijaju sportisti kadri da budu njihovi "najbolji ambasadori" na Olimpijskim igrama, svjetskim i kontinentalnim prvenstvima. Uspjesi sportista snažna su poluga za promociju države ali i moćna hemija za jačanje nacionalnog ponosa i osjećaja pripadanja svojoj zemlji.</p>
<p>Kod nas su te stvari okrenute tumbe. Sistem podrške vrhunskom sportu nikad nije zaokružen na pravi način. Zato ga je bilo relativno lako razbiti u komade. A razbijanje je počelo onoga trenutka kad su na njegovo čelo došli ljudi kojima su na Olimpijskim igrama važnije bile utakmice reprezentacije susjedne države, nego one o čijem su trošku otputovali u Pariz i, prije toga, Tokio. Oni koji su prljavom propagandom deceniju i po reprezentacije Crne Gore i nekoliko crnogorskih klubova kadrih da se ozbiljno nose sa najboljima u Evropi, prokazivali i etiketirali kao partijske ispostave.</p>
<p>Istina je da je u crnogorskom sportu oduvijek bilo previše političara. Istina je i da se nije bilo imuno na zloupotrebu sporta u političke, pa i partijske svrhe. Kao što je istina da je, do prije pet godina, ipak krovni cilj ulaganja u sport bila promocija Crne Gore pred svijetom.&nbsp;</p>
<p>Ovo čemu sada prisustvujemo je izdisaj crnogorskog sportskog potencijala. Inercija iz perioda kad se o sportu koliko toliko vodilo računa dolazi do krajnje tačke. A na viđelo izlaze rezultati politike koja mrzi sve što predstavlja nacionalni simbol i što je Crnoj Gori godinama donosilo ugled i simpatije kao, često, jedine zemlje sa manje od milion stanovnika koja učestvuje na najvećim svjetskim smotrama.</p>
<p>Srebrna medalja rukometašica na OI i zlatna sa PE, zlato vaterpolista iz Malage, srebro Srđana Mrvaljevića na SP... ponos i samopouzdanje mlade države podigli su nepodnošljivo visoko za one koji su sve uradili da te države uopšte ne bude. Da njeni sportisti nikad ne nastupe u dresu sa crnogorskim grbom.</p>
<p>E, u ruke takvih pala je i država i sport. Jučerašnji porazi naših selekcija njihova je slatka osveta za sve duševne bolove koje su im pričinile pobjede sportista u dresu Crne Gore. Njihova strategija je jasna: stigli su nas Gibraltar i Farani, još samo da nas preskoči Lihtenštajn i San Marino pa će biti sramota navijati za Crnu Goru.</p>
<p>Dovoljno je, uostalom, bilo pratiti reakcije na najavu da će država pomoći KK "Budućnost Voli". Jedini crnogorski klub koji još ima kvalitet da se ozbiljno takmiči na međunarodnoj sceni. Između svakoga reda ispisanog u toj euforičnoj kampanji protiv glavnog sponzora i predsjednika Vlade, vrištala je poruka: nećemo "Budućnost" koja može da pobijedi Zvezdu i Partizan.</p>
<p>Inferioran sport kao dokaz neuspješnosti države, to je cilj ka kojem se planski ide. To je nastavak obračuna sa simbolima, započet gašenjem Montenegro erlajnsa, a nastavljen pa (zakratko?) obustavljen juče, napadom na FCJK.</p>
<p>Takvom "konačnom rješenju" nema se ko suprotstaviti osim nas - navijača bez rezervne domovine, reprezentacije i kluba. Otpor gašenju FCJK pokazao je da se to može. Pogotovo bi moglo kad bi se za crnogorske simbole svako borio kao Vukić Pulević, sa njegovih blizu 90 ljeta. Pominjem ga i zato što znam da je znao, prije skoro pola vijeka, sjesti u voz ili avion i biti jedini navijač "Budućnosti" u Ljubljani ili Skoplju. To je taj duh koji se, pod teretom prljave propagande da je svaki iskaz ljubavi prema bilo čemu crnogorskom neiskren - neđe zagubio.</p>
<p>A, naravno da nije tako. To moraju znati i crnogorski sportisti. Ne igraju za ministra sporta ili nekog direktora u tom resoru, nego za svoju zemlju i za stotine hiljada nas koji navijamo za njih. I kad dobijaju i kad, kao juče, ubjedljivo gube.</p>

Gaž/šenje crnogorskog sporta

<p>Je li bila tek greška jučerašnja prva odluka da se ne finansiraju brucoši Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, ili se birokratijom prikriva ideologija? Jesu li na udaru obrazovanje i identitet – u komentaru glavnog i odgovornog urednika Televizije E <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FeZ1JtwD4LMw%3Fsi%3Dnmo_OC_LtXDqfVU6&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Birokratsko prikrivanje ideologije

<p>U današnjoj Crnoj Gori svjedočimo paradoksu koji je teško objasniti pravom mjerom bez riječi koje se često izbjegavaju: fašizam, kolaboracija, ideološko nasilje. Kako je moguće da država koja je bila nosilac antifašističkoga otpora i koja vjekovima baštini slobodarstvo danas: organizuje liturđije za četničke ratne zločince, ćuti dok se spomenici partizanima zapuštaju i uništavaju, sistemski napada crnogorske institucije, jezik i obrazovanje, i istovremeno podiže političke platforme koje baštine poraze, izdaju i mržnju?&nbsp;</p>
<p>Odgovor je jednostavan – vlast u Crnoj Gori trenutno ne služi državi, već projektu velike Srbije. Taj projekat ne dolazi samo iz politike, već iz precizno organizovanih propagandnih laboratorija s centrom u Beogradu. I Crna Gora im služi kao lovište – teren za ideološke eksperimente, kulturno zatiranje i kolonizaciju jezika, simbola i istorije.</p>
<p>Jučerašnji četnički pokušaj cirkuzantske Vlade da se blokira upis brucoša na Fakultet za crnogorski jezik i književnost s Cetinja predstavlja institucionalno nasilje nad slobodom obrazovanja. Sprovodi se politička odmazda protiv jedine institucije koja školuje kadar na crnogorskom jeziku, brani njegovu normu i njeguje kulturu ove zemlje.</p>
<p>Ovakva odluka jasno pokazuje da su aktuelne vlasti spremne da žrtvuju obrazovne, ustavne i demokratske vrijednosti zarad ideološke dominacije. Svjedočili smo čistom pravnom nasilju: iako FCJK zadovoljava sve zakonske uslove za upis nove generacije studenata, Vlada je pokušala da ga obesmisli. Tek nakon snažnoga pritiska javnosti, građanskih aktivista, akademske zajednice i političkih partija, odluka je povučena nekoliko sati kasnije i omogućeno je ono što je od početka moralo biti nesporno – upis novih studenata.</p>
<p>Trovačnica javne svijesti: portal IN4S, već godinama ne djeluje kao medij no kao ratna mašinerija u velikosrpskoj i četničkoj ofanzivi na Crnu Goru. Objavljuju sistematske kampanje: protiv crnogorskoga jezika i identiteta; u korist četničkoga pokreta i srpskoga nacionalizma; protiv intelektualaca, profesora i institucija koji štite crnogorsku nauku i kulturu. Njihova retorika je fašistoidna, antievropska i direktno usmjerena na trovanje javnoga prostora. Ovđe ne govorimo o „drugačijem mišljenju“ – govorimo o agresivnom, fabrikovanom narativu mržnje i poricanja.</p>
<p>Druga trovačnica javne svijesti jeste „Srpska kuća“, navodni kulturni centar (preciznije: kulturni bunker), a zapravo ideološki terminal. Tamo se promovišu knjige i ideje koje negiraju crnogorsku državnost i jezik. Održavaju se skupovi koji otvoreno veličaju četničke ratne zločince. Paradoksalno, to je institucija koju finansiramo mi – crnogorski građani i država Crna Gora.</p>
<p>Pored IN4S i „Srpske kuće“ tu je prirodno i Crkva Srbije. SPC u Crnoj Gori ne djeluje kao vjerska zajednica no kao duhovna ekspozitura velikosrpskoga političkoga imperijalizma, koja učestvuje na izborima, vrši pritisak na političare, i koristi svetinje kao tačke okupljanja političkoga ekstremizma.&nbsp;</p>

Crna Gora nije lovište za propagandne laboratorije iz Beograda

<p><b>20.06.
13:28h</b></p>
<p>Moramo da, kao braća, vodimo računa o mnogo čemu. Pod uslovom da smo braća. Što znači da nijesmo jedno. Jer su braća - množina.</p>
<p>Mnogo toga je ova vlast mogla da smisli, ali ovo oko Fakulteta za crnogorski jezik i književnost je nedopustivo.</p>
<p>Nedržavno. Nemoguće i neodrživo.</p>
<p>Šta se time hoće kazati?</p>
<p>Smeta li ono - crnogorski?</p>
<p>Znam da bi mnogi i termin - crnogorsko primorje preimenovali u primorje građana Crne Gore.</p>
<p>Neće moći.</p>
<p>Toliko se daleko ide sa negiranjem, čak i pridjeva crnogorski, da je bilo riječi od strane jednog političara iz manjiskih stranaka, da se Skupština Crne Gore ne može zvati crnogorskom, jer je i ostalih, kako reče.</p>
<p>Doći ćemo izgleda do referenduma, kako bi se uz naziv ove države dodale i riječi - Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina.</p>
<p>Ovo zadnje nije neumjesna digresija, već logičan slijed stvari za koje neki misle da mogu i da pomisle.</p>
<p>A pomislili su.</p>
<p>Pustite Crnogorce da uče svoj jezik, na svoja slova, da imaju nacionalni narativ kakav oni smatraju ispravnim.</p>
<p>Šta nije tačno iz njihove vizure?</p>
<p>Zašto bi ste im vi pozajmljivali oči?</p>
<p>I hipotalamus.</p>
<p>P.S: Kad neko oskrnavi tuđu svetu stvar, brat će ga iznova zagrliti, ali mu više neće dati da čuva svetinje.</p>

Zoran Piperović

Neće moći

<p><i><b>Piše: Časlav Vujotić</b></i></p> <p>Svečanom sjednicom u Podgorici Vrhovni sud Crne Gore obilježio je 80 godina postojanja sa porukom da pravo i pravda nije pisanje zakona, već njihova dosljedna primjena. Čak je <b>Valentina Pavličić</b>, predsjednica Vrhovnog suda, naglasila kako svaka grana vlasti mora obavljati svoj dio posla i osigurati da nijedna ne stekne prekomjerne i nekontrolisane ovlasti.&nbsp;</p> <p>To je neke radnike RTCG, a bogami i građane, rastužilo i učinilo melanholičnim. Podsjetilo na doba kada je toga mnogo više bilo.</p> <p>Šteta što zbog svečanosti nijesu naveli loše primjere, u potaji se nadamo da ih imaju na umu, potiranja navedenih principa. Na primjer, nedosljednost što se sve jače priječi putu ka Evropskoj uniji. Uzalud, kao prstom, ukazuje Evropska komisija, sve više pišu o tom domaći analitičari, čak se, nažalost ograničeno, glasnulo i tužilaštvo. Izvršna i zakonodavna vlast ćute, omogućavajući da traje ono što je proglašeno nezakonitim od istog ovog - Vrhovnog suda.</p> <p>Stoga razumljivo što među brojnim govornicima nije bio niko iz Savjeta RTCG, na temu: „Kako eskivirati Vrhovni sud, obesmisliti njegove presude“, ili „Zbog čega država može i bez Vrhovnog suda evo peta godina“. Tu bi se sigurno dobro pokazali <b>Veselin Drljević</b>, predsjednik rečenog Savjeta, pa makar i na latinskom advokati koji su zastupali RTCG u posljednje četiri godine (skupa sa vođom pravne službe u kući) ili <b>Slaven Radunović</b>, istaknuti DF-ovac, sad ministar, jer je javno iskazao naklonost spornom generalnom <b>Borisu Raoniću</b> po cijenu da nije baš sve po zakonima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062013068_381eccb7ea76194fd91ec4cd05791827269d9557ac26d415a275b3dfe6842dc3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062013068_381eccb7ea76194fd91ec4cd05791827269d9557ac26d415a275b3dfe6842dc3" data-rendition-name="original" width="697" height="295" loading="lazy" alt="Presuda Vrhovni Sud RTCG"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpavlicic-ugled-cemo-vracati-odgovornim-i-strucnim-radom-bozovic-reforme-se-moraju-zavrsiti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Razlaz (RT)CG od Vrhovnog suda nije pomenut

<p>Veličanje nacifašističkih sluga i četničkih ratnih zločinaca Draže Mihailovića i Pavla Đurišića, koje su obavili mitropoliti SPC Joanikije Mićović u Lijevče Polju i Metodije Ostojić u manastiru Podmalinsko, vrhunac je doživjelo u govoru Andrije Mandića u slovenačkoj Kamniškoj Bistrici. Mandić veli da je tu počinjen zločin nad zarobljenim četnicima i da „ubiti onoga koji je bespomoćan, koji se predao...ubiti ga bez suđenja i prava na odbranu – ubijanje je pravde, ljudskosti, dobrote i čojstva.“ Slijedi principijelno pitanje za sve četničke sljedbenike. S obzirom na to da su partizani tada u Blajburgu na isti način, bez suđenja, likvidirali, prema procjeni demografa Vladimira Žerjavića, između 35 i 45 hiljada zarobljenih ustaša i domobrana, da li to znači da su partizani-komunisti počinili zločin i nad ustaškim nacifašistima? Dok smišljaju odgovor valja ih podsjetiti da za ove likvidacije odgovornost imaju i britanske trupe u Austriji. Dio ustaša, domobrana, srpskih i crnogorskih četnika, slovenačkih belogardejaca i ostalih nacifašističkih zločinaca je prešao granicu i predao se 5. britanskom korpusu u Austriji. No, Britanci su ih razoružali i vratili svojim saveznicima, jugoslovenskim antifašistima – partizanima, koji su tada, u stvari, bili pripadnici Jugoslovenske armije – regularne vojske Demokratske Federativne Jugoslavije, države koja je stvorena sporazumom Tito–Šubašić. Da li to znači da su ove britanske snage učestvovale u zločinu? Da li se na osnovu toga može osporiti doprinos Britanije u pobjedi nad nacifašizmom? Isto su doživjeli nacistički saradnici u Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Danskoj i Norveškoj. Posebna je priča o brutalnoj odmazdi Crvene armije prema stotinama hiljada zarobljenih njemačkih nacističkih vojnika. Da li je to zločin i da li se na osnovu toga može osporiti presudan doprinos Sovjetskog saveza u pobjedi nad nacifašizmom?</p>
<p>Nesporno je i da su od svih članova antifašističke koalicije, pa i od partizana, tokom rata stradali nevini civili. Oni zaslužuju dostojanstven odnos, ali svi znaju da ovdje suština nije u sjećanju na nevine žrtve, već u rehabilitaciji zločinačke politike. Odavno je jasno da se nasilnom revizijom ovih događaja pokušavaju rehabilitovati nacifašistički saradnici. Pri tome je u ovoj priči najvažnije uočiti razliku između sredstva i cilja. Nasilje nad istorijom i rehabilitacija četničkog pokreta koje obavljaju Crkva Srbije i njeno partijsko krilo Nova srpska demokratija (NSD), uz sasluživanje ostatka većine parlamentarne većine, je sredstvo. Cilj je da se u Crnoj Gori, 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, zvanično ponište tekovine antifašizma i da se aktuelna Crna Gora uredi prema četničkoj ideologiji.</p>
<p>Ovaj postupak je poznat od 1990. godine, kada su kleročetničke snage na sličan način izvršile nasilnu reviziju istorije Drugog svjetskog rata i tako ideološki pripremile ratove u Hrvatskoj i Bosni. To se završilo masovnim grobnicama, etničkim čišćenjem i genocidom u Srebrenici. Cilj ove četničke metodologije u današnjoj Crnoj Gori je da se otkrivanjem i obilaskom četničkih grobova iz Drugog svjetskog rata, od Vezirovog do Zidanog Mosta, crnogorski partizani i komunisti predstave kao zločinci iz Drugog svjetskog rata. Pri tome se prećutkuje da su četnici uglavnom stradali zbog toga što su se borili na strani nacifašističkih okupatora i počinili brojne zločine, a da je Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije (partizani) bila dio antifašističke koalicije, što joj je i zvanično priznato na savezničkoj konferenciji u Teheranu 1943. Prema ovome revizionističkom planu, Drugi svjetski rat se lažno predstavlja kao isključivo bratoubilački u kome su partizani bili bratoubice, a četnici žrtve. U sljedećem koraku četnički revizionisti sprovode potpunu osudu komunizma i antifašizma, kao i svega što je Narodnooslobodilački pokret (NOP) ostvario. Zna se da je na osnovu političke platforme Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) i NOP-a i na osnovu antifašističke borbe Crna Gora obnovila državnost, a crnogorska nacija dobila ravnopravnost u socijalističkoj Jugoslaviji. Zato je nedvosmisleno da je cilj Crkve Srbije i sljedbenika četničke ideologije da se kroz osudu komunista i partizana ponište istorijska istina i antifašizam i uz to ospore crnogorska državnost i nacionalnost. Ukoliko bi prošla ova revizija istorije Drugog svjetskog rata, to bi značilo odbacivanje svih političkih odluka KPJ i NOP-a na osnovu kojih je u periodu 1941–1945 obnovljena crnogorska država, a time bi se zapravo delegitimisala i sadašnja država Crna Gora. Zato SPC još od 1990. ističe da ne priznaje avnojevske granice ni vještačke nacije, a pod tim misli i na Crnu Goru i Crnogorce. Crkva Srbije za srpsku zemlju smatra sve teritorije na kojima su srpski grobovi, crkve i manastiri.</p>
<p>Ako bi uspjeli da ponište crnogorsku državnost, nezavisnost i nacionalnost sljedeći korak četnika bio bi obračun sa ostalim nacijama i vjerama. Uvijek bi trebalo imati na umu da je osnova četničkog programa stvaranje homogene Velike Srbije u kojoj neće biti drugih vjera i nacija. Ukoliko ta politika preovlada, a već je zahvaljujući političkoj moći NSD-a stekla jako uporište u Skupštini i Vladi, onda je višenacionalna i viševjerska Crna Gora u velikoj opasnosti. Izvjesno je da četnici na vlasti dovode do eksplozije nacionalšovinizma. Sad ih u tome jedino sprječavaju NATO i EU, ali se svaki međunarodni poredak kad-tad promijeni.</p>
<p>Iz prethodnih pet godina je jasno da se SPC ne zadovoljava ni većinskim ni dominantnim političkim uticajem. Ona, u skladu sa svojom unutrašnjom despotskom hijerarhijom, teži ka apsolutnoj i nekontrolisanoj vlasti u kojoj nema mjesta za druge ni drugačije. SPC se bori za stvaranje jedinstvene i unitarne Srbije u kojoj će postojati samo srpska nacija, pravoslavlje na srpski način – svetosavlje, a između svjetovne i duhovne vlasti vladati simfonija. </p>
<p>Crnoj Gori je potreban zakonski i institucionalni odgovor na ovu prijetnju. Trebalo bi kazniti svaki oblik promocije četničke ideologije, jer je njen cilj uništenje crnogorske državnosti i identiteta, a potom progon ostalih nacija i vjera. Zbog toga se prema četničkoj ideologiji ne može primijeniti princip inkluzije. Ne može ideologija čiji je cilj uništenje države Crne Gore i progon drugih vjera i nacija imati status prihvatljive demokratske razlike. Bez zakonskog sankcionisanja ove ideologije, Crna Gora je u konstantnoj opasnosti od nestanka i od međunacionalnog i međuvjerskog sukoba. Državu Crnu Goru i njen građanski mir danas realno najviše ugrožavaju zastupnici četničke ideologije koji djeluju kao peta kolona režima Aleksandra Vučića i Vladimira Putina. Zbog toga bi zakonsku i institucionalnu akciju trebalo usmjeriti u srž problema. Jasno je da će protivnici odmah pokrenuti zaglušujuću propagandu da je ovo upereno protiv Srba, ali to nije tačno. U konačnom, ova ideologija je usmjerena i protiv Srba u Crnoj Gori, jer i njima donosi nesreću. Poraz i zakonsko kažnjavanje četničke ideologije je uslov opstanka države Crne Gore i njenog građanskog i antifašističkog društva u kome svaki građanin, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, ima ista prava i obaveze.</p>

Poraz četničke ideologije

<p>Ko išta zna o crnogorskoj vlasti, zna da većini istina nije mila. Zna da većini u njoj, najblaže rečeno, nije prijatno da čuje drugo mišljenje i kritiku. Zna da su spremni da prekrajaju činjenice, da varaju, manipulišu... Da etike i morala nema u udobnosti fotelja.</p>
<p>Današnja odluka Vlade da ne dozvoli upis nove generacije studenata na Fakultet za crnogorski jezik i književnost samo je još mrlja u knjizi njihova besramlja. Na kraju dana, ispostavlja se da je u pitanju obična provokacija. Vlada Crne Gore obavijestila nas je da je o svojem poslu – neinformisana. Zvuči poznato?</p>
<p>Ko išta zna o Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, zna da beskompromisno štitimo istinu i vrijednosti građanske i sekularne Crne Gore i da nema te manipulacije, spina, zle namjere koja će nas u tome zaustaviti!</p>
<p>Gospodine Aleksiću, potpredśedniče Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, Vaši spinovi su jalovi, a Vaša kuhinja se ośeća i bez potpisa. Svjesni smo da ste iskoristili odsustvo resornih ministara sa današnje śednice kako ni prijedlog FCJK ne bi mogao biti uvršten u dnevni red.</p>
<p>Zapamtite, mi ne bježimo i ne igramo zakulisne igre. Mi smo čisti i postojani i za studente ćemo vazda biti tu - Cetinje, Bajova 134!</p>

Gospodine Aleksiću, Vaša kuhinja se ośeća i bez potpisa

<p>Specijalno državno tužilaštvo je danas, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, nakon završene istrage, predalo optužnicu protiv <b>Dušana Boljevića</b> i <b>Emila Tuzovića</b>, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo.</p>
<p>Predmet optužnice je, pored ostalo, ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Vojina Gardaševića, u Baru u novembru 2019. godine, iz, kako se navodi, bezobzirne osvete i drugih niskih pobuda.</p>
<p>- A u vezi kog događaja je Specijalno državno tužilaštvo već podnijelo optužnicu protiv optuženog S.Đ., za krivično djelo teško ubistvo, ali i protiv istog optuženog i optuženih: V.L., M.V., H.M. A.G., B.V., D.M. i Z.Đ., za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo u pokušaju i tri krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, koja je potvrđena od Višeg suda u Podgorici, stupila je na pravnu snagu i po njoj je u toku glavni pretres - saopšteno je iz SDT-a.</p>
<p>Iz SDT-a su kazali da je, u podignutoj optužnici predloženo i da se okrivljenom Boljeviću produži pritvor, da se okrivljenom Tuzoviću sudi u odsustvu, jer nije dostižan državnim organima obzirom da je u pritvoru u stranoj državi zbog drugog krivičnog djela protiv života i tijela, kao i da se spoji postupak po podignutoj optužnici sa postupkom po potvrđenoj optužnici.</p>

SDT predalo optužnicu protiv Boljevića i Tuzovića zbog ubistva Klisića i ranjavanja Gardaševića

<p>Građani Budve danas imaju priliku da uživo prate novu epizodu sapunice „Budvanska većina“, u kojoj glavne uloge igraju oni što sebe poprilično komično izdaju za političare velikog kalibra, saopšteno je iz Koalicije Za budućnost Budve.</p>
<p>- Sudeći po posljednjem zapletu – odgađanju sjutrašnje sjednice lokalnog parlamenta od strane privremenog predsjedavajućeg <b>Petra Odžića</b>, izgleda da se scenario piše u panici, i to preko koljena - navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Logično pitanje, kako kažu, koje se nameće samo od sebe – da li je pukla tikva među „sabraćom po klanovima“?&nbsp;</p>
<p>- Sve ukazuje na to da je Nikola Jovanović, glavni reditelj ove političke farse, konačno shvatio da je pokušaj kontrole DPS-a jednako uspješan kao i pokušaj da mačka naučite da donosi štap. Zaboravio je onaj stari princip DPS-a: možemo mi vladati zajedno, ali se dobro zna ko je gazda ove kuće! - navode u saopštenju.</p>
<p>Sa interesovanjem će, kažu, pratiti naredne epizode ovog političkog rijalitija – komedije sa elementima tragedije.</p>
<p>- Budva je ipak mala sredina – i svima će vrlo brzo biti jasno ko radi u interesu građana, a ko u interesu svog džepa, stranačkih kombinacija i skrivenih šefova - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Na sreću, kako ističu, rasplet nije daleko.&nbsp;</p>
<p>- Pomno ga očekujemo u narednim danima, kada će građanima sve postati jasno. Budva zna ko se bori za istinu i pravdu i ko će na očekivanim vanrednim izborima u opoziciju poslati sve one koji se danas poigravaju sa Budvanima - zaključuju u saopštenju.</p>

Koalicija Za budućnost Budve: Pukla tikva, odgođena sjednica lokalnog parlamenta

<p>Udruženje Roditelji organizovaće sjutra u Podgorici okrugli sto pod nazivom Glas za bezbjedno djetinjstvo, sa ciljem da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja.<br/>
<br/>
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da okrugli sto organizuju uz podršku projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan.<br/>
<br/>
- Udruženje Roditelji je, u saradnji sa pravnim ekspertima, kroz taj projekat izradilo analizu kaznene politike i studiju slučaja krivičnih djela protiv polne slobode na štetu maloljetnika u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da će okrugli sto biti prilika da se javno predstave ključni nalazi te analize i otvori dijalog o unapređenju institucionalnog odgovora i mehanizama zaštite djece.<br/>
<br/>
- Događaj će okupiti predstavnike pravosuđa, domaćih i međunarodnih institucija i organizacija civilnog društva, a cilj je da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja - rekli su iz Udruženja Roditelji.</p>

Sjutra okrugli sto o zaštiti djece od seksualnog nasilja: Glas za bezbjedno djetinjstvo

<p>Crnogorski premijer <b>Milojko Spajić </b>vratio se iz Dablina ne samo sa fotografijama iz Irske, već i sa prestižnom nagradom Bloomberg fondacije za globalnu kontrolu duvana.</p>
<p>Uslijedilo je slavodobitno obraćanje javnosti, u kom je — uz malo retoričke akrobacije — građanima predočeno da je Crna Gora dobila priznanje za „odlučnu borbu protiv šverca duvana“ i jačanje vladavine prava. &nbsp;</p>
<p>- Veliko priznanje za Vladu – uručena Blumbergova nagrada za globalnu kontrolu duvana. Odlučna borba na svim nivoima protiv upotrebe i šverca duvana daje rezultate! Apsolutnu posvećenost ovom cilju prepoznali su na svim značajnim adresama, a posebno ponosan zbog nagrade Blumberg fondacije! Nastavljamo intenzivnu borbu protiv ilegalne trgovine duvanom, čime jačamo vladavinu prava i posvećenost poglavljima 23 i 24, što nas razdvaja od prethodnika i vodi ka EU! &nbsp;- saopšteno je.</p>
<p>U narednoj objavi poruka je dodatno pojačana — sramota švercerske države je, reklo bi se, skinuta. Zahvaljujući, naravno, aktuelnoj vlasti. &nbsp;</p>
<p>- CRNA GORA JE NAJZAD SKINULA SA SEBE VIŠEDECENIJSKU SRAMOTU I LJAGU DA SMO ŠVERCERSKA DRŽAVA! Priznanje od prestižnih organizacija kao što su Bloomberg i Svjetska zdravstvena organizacija- su potvrda da CG konačno ide u pravom smjeru. Povećanje penzija i plata ne plaća se iz zaduženja, već se realizuje, između ostalog, zahvaljujući borbi protiv nelegalne trgovine duvanom. Umjesto u džepove pojedinaca, uvođenjem tržišta u legalne tokove, novac od prodaje duvanskih proizvoda ide na račune svih građana. To donosi bolji standard i zato ćemo ostati dosljedni nultoj toleranciji na šverc cigara!“ - navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>U objektivnoj realnosti stvari su malo drugačije.&nbsp;</p>
<p>Bloomberg Tobacco Control Award, je prestižna godišnja nagrada koju dodjeljuje Bloomberg Philanthropies kao dio sveobuhvatne inicijative „Bloomberg Initiative to Reduce Tobacco Use“. Cilj je prepoznati i nagraditi vlade i nevladine organizacije iz nisko i srednje razvijenih zemalja koje su ostvarile značajan progres u implementaciji <a href="https://www.who.int/initiatives/mpower" target="_blank">MPOWER politika Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) protiv pušenja</a>.&nbsp;</p>
<p>MPOWER je skup politika koje je razvila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kako bi se državama pomoglo u implementaciji najefikasnijih mjera za smanjenje upotrebe duvana i zaštitu javnog zdravlja. Predstavlja operativni okvir za sprovođenje Okvirne konvencije o kontroli duvana i ključni je alat u globalnoj borbi protiv duvanske epidemije.&nbsp;</p>
<p>Ministarstvo finansija Crne Gore je 2025. godine dobilo nagradu u kategoriji <a href="https://www.who.int/activities/raising-taxes-on-tobacco" target="_blank">“R” – Raise</a>, što znači: povećanje poreza na duvan, konkretno akciza. Dakle, priznanje nije za borbu protiv šverca, već za fiskalnu politiku koja je, uprkos uticaju duvanske industrije, dovela do viših cijena cigareta i smanjenja konzumacije.&nbsp;</p>
<p>U zvaničnom saopštenju organizatora jasno su navedeni razlozi da dodjelu nagrade:&nbsp;</p>
<p>„Ministarstvo finansija Crne Gore, za predvođenje sprovođenja značajnog povećanja poreza na duvan, uprkos uticaju duvanske industrije u regionu. U periodu od 2017. do 2024. godine, akciza na cigarete porasla je za 73 odsto, dok je prosječna cijena cigareta povećana za 24%. Prema najnovijim dostupnim podacima, prevalenca upotrebe duvana u Crnoj Gori smanjena je za gotovo 7 odsto u periodu od 2019. do 2022. godine. Crna Gora se obavezala da će dodatno smanjivati šverc, povećavati poreze i pooštravati regulative u cilju jačanja kontrole duvana.“&nbsp;</p>
<p>Namjera da se dodatno smanjuje šverc jeste pomenuta u saopštenju — ali ne kao razlog dodjele nagrade. Naprotiv, nagrada je dodijeljena za ono što je već urađeno, ne za ono što je najavljeno.&nbsp;</p>
<p>Ovu razliku je jasno prepoznao <a href="https://x.com/minifinme/status/1937226047725899778?s=54&amp;t=ZHhCecPwTaBOAreUDlIYVQ" target="_blank">i interpretirao ministar finansija Novica Vuković</a>, ukazujući da „nagrada predstavlja međunarodno priznanje našim naporima u korišćenju fiskalne politike kao moćnog alata za zaštitu javnog zdravlja, suzbijanje potrošnje duvanskih proizvoda i očuvanje fiskalne stabilnosti. Crna Gora je prepoznata kao primjer države koja odlučno i sistematski primjenjuje politike povećanja akciza, čime se doprinosi globalnim ciljevima smanjenja štetnosti od upotrebe duvana.”&nbsp;</p>
<p>I dok se u kriterijumima SZO u kategoriji Raise borba protiv šverca cigareta ne pominje, u samom <a href="https://assets.bbhub.io/dotorg/sites/64/2024/11/English_Tobacco-Control-Awards.pdf?utm_source=chatgpt.com" target="_blank">pozivu za nominacije</a> za ovogodišnju nagradu ova kategorija obuhvata „značajno povećanje cijene duvanskih proizvoda za potrošače ili kreiranje i sprovođenje ključnih strategija za borbu protiv nedozvoljene trgovine duvanom“.&nbsp;</p>
<p>Dakle, u okviru “R” kategorije, borba protiv nedozvoljene trgovine može biti jedan od aspekata, ali samo ako je povezana sa strategijama koje direktno smanjuju dostupnost duvanskih proizvoda i njihovu upotrebu.&nbsp;</p>
<p>Drugim riječima — ovo nije priznanje za efikasnost Uprave policije ili za zaplijene cigareta u luci, već za dosljedno povećavanje cijena kroz poresku politiku. Dakle, ako se šverc i pominje, to je u kontekstu dostupnosti proizvoda, a ne suzbijanja kriminala. Ovo je nagrada u domenu javnog zdravlja, ne krivičnog prava.&nbsp;</p>
<p>Pored Crne Gore, među dobitnicima su se našli predstavnici iz Indije, Mauricijusa, Meksika, Filipina i Ukrajine — svi iz redova zemalja koje se, poput nas, bore sa visokom konzumacijom duvana. Nema zapadnoevropskih država, jer one ovu fazu borbe uglavnom imaju već za sobom.&nbsp;</p>
<p>Premijer je, očigledno, odlučio da tačne činjenice interpretira na način koji odgovara političkom narativu. Tako je priznanje za fiskalnu politiku predstavljeno kao trijumf u borbi protiv organizovanog kriminala. Takođe, iako se nagrada odnosi na period 2017–2024, premijer implicira da je riječ o zaslugama njegove vlade, ignorišući doprinos prethodnih vlasti.&nbsp;</p>
<p>Nagrada jeste vrijedna i važna. Crna Gora jeste prepoznata kao zemlja koja sprovodi efikasnu kontrolu duvana. Ali nije istina da je nagrada dodijeljena za borbu protiv šverca cigareta.&nbsp;</p>
<p>To što bi ta verzija bolje zvučala biračima — naročito onima koji puše — ne mijenja činjenice. A činjenice, baš kao i porez na cigarete, znaju da budu neprijatne. &nbsp;</p>

Spajić ponovo govorio neistine: Crna Gora nije nagrađena za borbu protiv šverca cigareta, već podizanje poreza na duvan

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>