Zapis iz Klikabilnog dnevnika Arhivara, godina 2198. Mjesto: Post-Kulturni Zavod, odjeljak „Nagrade ni za šta“ Istraživač: Arhivar 47-B/Đ (identitet nepoznat, svjedočanstvo vjerovatno autentično) 2198. godina, mjesec julijanski, dan 13. Unos #1347: Pronaći knjigu Bećira V., dobitnika Trinaestojulske nagrade iz 2025. godine. Kolege me opet zadirkivahu. Kažu da sam (s)krenuo u potragu za svetim gralom crnogorske književnosti. Bećir V. – pjesnik koji je dobio najveću nagradu za knjigu koju niko nije vidio, čitao, ni prelistao. Ali, sistem kaže: „Zavedena pod brojem. Postoji.“ A sistem, nažalost, i dalje ima više ovlašćenja od logike. &nbsp; Unos #1348: Prva pojava imena Bećira V. u javnom prostoru Digitalni tragovi pokazuju: Ja, Bećir, pojavih se niotkuda kao gljiva poslije partijske kiše. Samozvani pjesnik, samonagrađeni bard, prorok mediokriteta! Na videosnimku s dodjele – stojim, sav odvažan, s knjigom u ruci. Korice luksuzne, papir bijel, a unutra... ništa. Doslovno ništa. Pitatm se – je li moguće da je ovo nekome smetalo? Unos #1349: Isječak iz govora na dodjeli „Ova knjiga je šapat tišine, otpor galami, sveto prazno u vremenu lažnoga punog.“ Publika je pljeskala, uvaljana u mediokritetski patrriotizam, vino i pečenje, kao da je pred njima Njegoš... Jedan starac u publici plakao je. Kasnije sam otkrio – bio je tonski snimatelj. Pustili su mu fonogram aplauza sa neke prethodne dodjele. Unos #1350: Napomena Pokušavam noću da ne mislim o ovome. Ali jutros sam se trgao iz sna, držeći u ruci bijeli list papira. Na njemu ništa. Niti jedno slovo. Samo masna mrlja – izgledala je kao otisak Bećirove brade. Unos #1351: Najpoznatija pjesma Bećira V. (arhivski zapis, rukom napisan na zadnjoj strani računa iz kafane „Kod patriote“) Oj, brate, daj mi naslov tvoj, ja ću reći da je moj. Ajde, brate, daj mi rimu tvoju, ionako niko neće otvoriti knjigu moju... Pero nemam, dušu nemam, al’ džep za nagradu spremam... Unos #1352: (lična zabilješka, povjerljiva) Sve češće razgovaram sa sobom. Noćas sam u arhivskoj sali čuo kako neko šapuće: „Ova knjiga je srž našeg bića...“ Okrenuo sam se – bio sam sam. Ili nijesam? Žiri?! Unos #1353: Rekonstrukcija događaja iz 2025. godine Nagrada je blistala, Bećir je sijao, a narod je gutao suzavac ispred Vile. Ironija? Ne. Sistem! Knjiga nije bila objavljena. Bila je zamišljena. Ali to, u vremenu kolektivne halucinacije, nije smetalo. Komisija je rekla da je riječ o „meta-literarnom protestu protiv hiperprodukcije smisla“. Jedan član žirija kazao je: „Ovo je najdublje prazno koje sam ikad pročitao.“ Unos #1354: Lična refleksija Ponekad osjećam da mi misli nisu više moje. Sinoć sam zatekao sebe kako zapisujem stihove na marginama arhivskih dokumenata. Nijesu bili moji. Pisalo je: „Zovem se Bećir. Ne pišem, ali postojim – ergo: dobijam.“ Ruka mi je drhtala. Pokušao sam ih izbrisati – mastilo se nije skidalo. Unos #1355: Izvještaj o sadržaju knjige (fizička analiza) Naslov: „Balada o pjesniku bez pjesme“ Autor: Bećir V. Sadržaj: 143 prazne stranice. Prilog: Fotografija Bećira kako maše sa bine ispred bannera „KNJIGA GODINE!“ Napomena: Korice su od sintetičke kože s utisnutim natpisom: „Za sve vas koji ste ćutali. Hvala vam što ste dopustili.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071107078_760465eb31f3a3ddff0a473e081732f4578ea7c1aece33da973f18fad20d35a0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071107078_760465eb31f3a3ddff0a473e081732f4578ea7c1aece33da973f18fad20d35a0" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Knjiga Godine Bećir V"> <figcaption>Zovem se Bećir. Ne pišem, ali postojim – ergo: dobijam(Photo: D.M.)</figcaption> </figure>  Unos #1356: Gubim dah Guše me zidovi Zavoda. Šapuću – Bećire, Bećire, Bećire... Sistem traži još. Traži da napišem izvještaj. Ali kako? Kako da napišem izvještaj o nepostojanju koje postoji? Unos #1357: Zaključak istrage Nema te Himne ironije koja bi mogla dočarati ovog pjesnika bez pjesme i nagradu bez knjige. Bećir nije autor. Bećir je simptom. Bećir sam ja. Dokaz da u jednoj tački istorije nije bilo važno što pišem – već kome se klanjam, koliko praznog mogu da zamotam u celofan, i kako da se osiguram da mi niko nikad ne postavi pitanje: „A, gdje je knjiga?“ Unos #1358: Posljednja poruka (klikabilni dodatak uz dosije Bećira V.) „Ako ikada pronađeš knjigu u kojoj nema ništa, a svi tvrde da je najveće djelo epohe - ne traži autora, traži krivce“. U potpisu: Arhivar 47-B/Đ Post-Kulturni Zavod, Titograd 2198. Prilog: Prazna stranica. Otisak brade. Biber sprej. P.S. (lični unos, ne arhivirati) Pišem ovo bez oznake unosa. Bez kodova. Bez autorizacije. Ne znam više gdje se nalazim – da li sam još u Zavodu, ili u glavi Bećira V. Noćas sam sanjao da sam stranica u Bećirovoj knjizi. Bijela. Bez sadržaja. Svaki pokušaj da napišem nešto – nestajao je. Slova su bježala, topila se kao mastilo na jeziku cenzora. Oko mene ljudi čitaju prazne knjige i aplauzom dočekuju naslovne strane. Djeca recituju tišinu. A ja, Arhivar, pišem, pišem, pišem – ali moje misli ne ostavljaju trag. Kao da sam već izbrisan. Možda Bećir nikada nije postojao. Možda sam ja Bećir!?&nbsp; Ako neko pronađe ovaj zapis – neka zna: razum se gubi lako. Nestaje polako, uz zvuke odobravanja, u sali punoj ničeg’. Klik. Unos završava. Muk. Autori: M. Banović i D. Mihailović

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kolumne

Pjesnik bez pera

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Iako me ništa nijeste pitali, što me baš briga, biću slobodna da Vam podastrem moj stav o nekim dešavanjima.&nbsp; Što da ne. Znam da čitate ova pisma, pa evo još malo štiva. &nbsp; Elem, koliko sam uspjela da ispratim naš Nezakoniti, već duže, perčina se sa medijskim koncernom Vijesti. Pošto je „opštepoznato da se ne miješa u uređivačku politiku RTCG“, on tobože nešto napiše i postavi na Fejsbuk, a neki prilježni urednik to „slučajno“ vidi i procijeni da je taj uradak epohalno važan za širu društvenu zajednicu, pa se &nbsp;ta promisao automatski prenese na sve moguće platforme RTCG.&nbsp; Kontam da uredništvo smatra da građanstvu život pet para ne bi valjao ako &nbsp;ga ne prosvijetle promišljanja Nezakonitog Raonića.&nbsp; Evo, recimo neki djelatnik iz Plužina, ako ujutro ne pročita neko Bobijevo sočinenije, dan mu prop’o. A, znam i po sebi. Ja, ako ne vidim &nbsp;neku Bobijevu „aktuelnu misao“, uzmem pa čitam njegovo originalno djelo - „Program razvoja i rada RTCG u mandatnom periodu“. To je tako. &nbsp; Pa, evo da podijelim nekoliko „blistavih rečenica“ iz tog važnog dokumenta. „Oduvijek je rukovoditi ljudima, značilo rukovoditi Javnim servisom“. (Boris Raonić) Ili recimo ovo:&nbsp; „Nerijetko se finansijski tokovi u poslovnom entitetu porede sa mrežom krvnih sudova u tijelu živog bića, dalja metafora se nameće, novac bi predstavljao pandan krvi u organizmu“ (Boris Raonić) „Organizam RTCG trenutno kuca u ritmu 120/80“ (Boris Raonić) A, evo i ilustracije iz originalnog dokumenta:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711060748_f4dcdb967ab3a2b65aad4226cb49387464125e4b08c9954130f8501bea9da584.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250711060748_f4dcdb967ab3a2b65aad4226cb49387464125e4b08c9954130f8501bea9da584" data-rendition-name="original" width="713" height="548" loading="lazy" alt="Raonićeve misli dokument"> </figure>  E, sad pošto svi mi koji smo imali prilike da slušamo ili pročitamo Borisove kontemplacije, &nbsp;znamo da je odavno posvađan ne samo sa pomenutim koncernom, već je u mnogo lošim odnosima i sa sintaksom, &nbsp;pravopisom i gramatikom, kako u govornom, tako i u pisanom izražaju, pitamo se &nbsp;ko je žrtvovan da bude “Boris umjesto Borisa” na Fejsbuku?&nbsp; I, odmah da Vam kažem, uvaženi Docentu, na Vas uopšte ne sumnjam! Ako me razumijete šta hoću da kažem?&nbsp; Nego, da konačno vidimo jedan detalj iz pisanije „Borisa umjesto Borisa“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711060748_bead4420f42563a1f1a191ecd2eb2ea5cd4101453ae254b9e0db0bb2d876cdd0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250711060748_bead4420f42563a1f1a191ecd2eb2ea5cd4101453ae254b9e0db0bb2d876cdd0" data-rendition-name="original" width="1168" height="466" loading="lazy" alt="Ilustracija Raonić vs Ivanović"> </figure>  Dakle, da se razumijemo, nemam o ovim &nbsp;“bravurama” neko visoko &nbsp;mišljenje i što se mene tiče ovo perčinanje me ama baš ne zanima, ali korektnosti radi moram da konstatujem – kao i svakom božjem insanu „mila mi je tuđa bruka“, a i taj Fejsbuk „Boris umjesto Borisa“, makar, zna padeže.&nbsp; Elem... Da pratimo radnju. U Fejsbuk objavi, onoj koja je, pod naznakom hitno, prenešena na sve platforme RTCG-a, naš Nezakoniti kaže da se „u RTCG svakodnevno dešavaju sjajne stvari, recimo, novi studiji, dopisništvo preko Atlantika, od juče i nove skulpture u parku, kompletna crnogorska kinematografija dostupna na MNE Play-u i još mnogo toga“. Što bi rekao Bili Piton – Ajde?!&nbsp; A, kako objašnjavamo ovo?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711060748_0f09abac2db9c005313f52553b551f24a02e9b9ce993ad70aee86dd114eae78d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711060748_0f09abac2db9c005313f52553b551f24a02e9b9ce993ad70aee86dd114eae78d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Današnji izgleg virtuelnog studija TVCG svečano otvorenog novembra 2020. "> <figcaption>Današnji izgleg virtuelnog studija TVCG svečano otvorenog novembra 2020. </figcaption> </figure>  Stoga, dragi naviknuti Borise da ti sve prolazi samo da ti proslijedim jednu mudru misao: „Možeš varati neke ljude sve vrijeme, ili sve ljude neko vrijeme – ali ne možeš varati sve ljude sve vrijeme”.&nbsp; Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim. Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Studio

Aerodrom u Tivtu pod opsadom: Specijalci i policija na terenu - evo šta se događa (FOTO)
Specijalci sa dugim cevima zauzeli aerodrom: Opsadno stanje u Crnoj Gori, poznato i zašto (Foto)
Policajci naoružani do zuba na Aerodromu Tivat; Poznato o čemu se radi FOTO
Policajci sa automatskim oružjem na Aerodromu Tivat: Pojačane mere bezbednosti, evo i zašto
Samo su neki od naslova koji su danas uz fotografije Uprave policije Crne Gore sa Aerodroma u Tivtu objavljene na regionalnim portalima, a na kojima se vide specijalne jedinice sa dugim cijevima raspoređene na ovom aerodromu.
Dobrodošli u zemlju policijske hunte - poruka je kojom dočekujemo tursite i ostale putnike namjernike koji u Crnu Goru stižu preko tivatskog aerodroma.
Da se radi isključivo o goloj demnstraciji sile i sijanju straha potvrdila je i Uprava policije saopštenjem kojim su se pohvalili da sprovode pojačane preventivne aktivnosti na Aerodromu Tivat, „s ciljem očuvanja bezbjednosti građana i turista tokom ljetnje sezone“?!
„Objasnili“ su kako se radi o aktivnostima „šireg proaktivnog pristupa policije“?!
Kome prijete i koga sada straše ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović?
Opsada tivatskog aerodroma dešava se svega dva dana poslije brutalne policijske akcije protiv građanki i građana Crne Gore okupljenih u blizini Vile Gorica u znak protesta što je najviše državno priznanje - Trinaestojulska nagrada dodijeljeno negatoru crnogorske države, antifašističkih temelja naše zemlje, negatoru naše nacije, kulture, istorije - Bećiru Vukoviću.
Sektorom bezbjednosti rukovode Demokrate Alekse Bečića, a iz te partije skoro svakodnevno se javno obračunavaju sa kritičarima vlasti i slobodnim medijima, etiketirajući ih na najodvratniji način.
Ova nova demonstracija sile Demokrata šalje u svijet novu sliku iz Crne Gore koja je zastrašujuća i neprihvtaljiva. U jeku turističke sezone, u zemlji koja teži da bude prva sljedeća članica Evropske unije - turiste i ostale goste na aerodromu dočekuju jake policisjke snage, maskama sakrivenih lica, pod punom ratnom opremom, sa dugim cijevima?!
Tu su bez opravdanog razloga, ali sa zadatkom.
Demokrate - dokle više?!

Kaćuša Krsmanović

Dobrodošli u državu policijske hunte

Crnom Gorom, njenom istorijom, kulturom kao i aktuelnim političkim događajima se aktivno bavim već od svojih studentskih dana, gotovo tri decenije. Za izvjesnog Bećira Vukovića, jednog od tri dobitnika ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, prvi put sam čuo kad su prije nekoliko dana zvanično objavljena imena dobitnika nagrade koja je sve do ovogodišnje sramne i provokativne blamaže važila za najvažniju crnogorsku državnu nagradu. Osim samog imena, iz medija sam saznao da je pomenuti gospodin navodno pisac i sudeći prema njegovim medijskim izjavama koje su odmah isplivale, sasvim sigurno velikosrpski nacionalista, obožavalac kolaboracionističkog četničkog pokreta iz vremena Drugog svjetskog rata, odnosno čovjek koji javno negira postojanje crnogorske nacije i omalovažava crnogorski narod. Naravno, u današnjoj Crnoj Gori, u kojoj se Crnogorci, ironijom sudbine pripadnici najbrojnijeg naroda, već nekoliko godina zvanično svakodnevno diskriminišu, javno vrijeđaju i tretiraju kao građani drugog reda od strane vlasti kojom dominiraju velikosrpski nacionalisti i klerofašisti, anonimusi sličnog ideološkog profila najbolji su kandidati za državne i administrativne funkcije, za neograničen prostor u medijima i za novčane nagrade.
Prije nekoliko dana, u crnogorskim i regionalnim medijima proširila se skandalozna informacija da knjiga s naslovom Kuće beskućnika za koju je Bećir Vuković zvanično nagrađen, u stvari ne postoji, odnosno nikad nije izašla iz štampe. Njen primjerak ne posjeduje ni jedna biblioteka u Crnoj Gori niti u susjednoj Srbiji gdje je navodno izašla, niti se može naći u bilo kojoj biblioteci ili knjižari na svijetu. Nažalost, kao čovjeka koji godinama svakodnevno prati sve što se u Crnoj Gori i širom regionu dešava, ni ova činjenica me nije iznenadila. Da bi u današnjoj Crnoj Gori dobio visoko državno priznanje, posebno u slučaju da nagrada donosi i značajnu finansijsku dobit, „pisac“ uopšte ne mora objaviti knjigu, vjerovatno čak može i biti nepismen – dovoljna kvalifikacija je javno ispoljavanje mržnje prema vlastitoj državi, agresivno vrijeđanje i negiranje svega crnogorskog, uz istorijski revizionizam i žestoki pravoslavni klerikalizam, odnosno omalovažavanje antifašističke tradicije. Drugim riječima, potpuni marginalci, ludaci i apsolutni mediokriteti vještački se uveličavaju i proglašavaju genijalcima samo zbog bliskosti trenutno vladajućoj ideologiji i sadašnjem političkom režimu, koji je vazalski ovisan od sve više poljuljanog i sve više agresivnog Vučićevog režima u Beogradu. Botovi i jadnici koji aplaudiraju svim koracima četničkog vojvode Andrije Mandića, trenutnog predsjednika crnogorske skupštine i, sviđalo nam se ili ne, danas realno najmoćnijeg političara u Crnoj Gori, u komentarima na internetu ponavljaju potrošenu litijašku ideju da su ranijih godina Srbi u Crnoj Gori bili ugroženi i diskriminisani. Zato je navodno sada došlo vrijeme da Trinaestojulsku nagradu konačno dobije i neki dokazani Srbin. Bez obzira na to da li je njegov rad vrijedan, odnosno, da li uopšte iza njega stoji neki rad. Kao što smo vidjeli, nagrada se može dobiti i za knjigu koje nema, i sljedeće godine, ako trenutna vlast uspije odbraniti svoje položaje, možda ćemo dočekati i nagradu za film koji nije snimljen, naravno pod uslovom da će „reditelj“ biti uzoran vjernik SPC i javni negator svega što nosi crnogorski predznak. 
U Pragu već preko sto godina postoji čuvena Slovenska biblioteka (Slovanská knihovna), jedna od najbolje i najsistematičnije snabdijevenih svjetskih biblioteka sa fokusom na književnu produkciju slovenskih naroda i zemalja, uključujući i zemlje bivše Jugoslavije poput Crne Gore. Uostalom, brojni crnogorski intelektualci tokom svojih posjeta Pragu redovno obilaze i ovu čuvenu biblioteku, koja odavno usko sarađuje i sa Crnogorskom nacionalnom bibliotekom, kao i s velikim brojem drugih biblioteka u regionu. Onog dana kad je bila zakazana svečana ceremonija dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade (doduše samo sa dva široj javnosti ne baš poznata dobitnika, zato što je treći, svjetski poznati umjetnik Miloš Karadaglić, „s obzirom na okolnosti“ odbio da primi nagradu), zavirio sam u elektronski katalog Slovenske biblioteke. 
U katalogu Slovenske biblioteke, osoba po imenu Bećir Vuković ne postoji. Ova uvažena institucija u svojim fondovima ne evidentira ni jednu njegovu knjigu. Prema katalogu Nacionalne biblioteke Češke republike (Slovenska biblioteka sačinjava njen autonomni dio), jedan primjerak jedne njegove knjige je ipak nekako zaljutao do Praga. Radi se o knjizi s naslovom Administracija straha (70 strana, ISBN 9788652301874). Iz kataloga saznajemo da je ovo književno djelo izašlo u Beogradu 2016. godine (znači, one godine kada su u Crnoj Gori ruske i srpske službe neuspješno pokušavale izazvati nasillni prevrat da bi onemogućili njeno planirano učlanjenje u NATO, što znači da je rukopis vjerovatno nastajao odprilike u ono doba kada je vojvoda Andrija Mandić sa svojom četničkom družinom u parku ispred skupštine usred Podgorice pekao prase na ražnju). Gore navedena knjiga Bećira Vukovića nije dostupna u Klementinumu, glavnoj baroknoj zgradi nacionalne biblioteke, nego se mora nekoliko dana unaprijed naručiti iz centralnog skladišta na periferiji Praga. To je klasična sudbina knjiga za koje čitaoci ne iskazuju baš pretjerano interesovanje.
Iz znatiželje, nekoliko sati prije skandaloznog uručivanja Trinaestojulske nagrade dvojici preostalih dobitnika, u vrijeme kad su već mediji objelodanili činjenicu da nagrada nije uručena u skladu sa zakonskom procedurom, koja je čak višestruko prekršena, i kad se već znalo da Vukovićeva knjiga za koju će „autor“ biti nagrađen jednostavno ne postoji, pregledao sam još malo detaljnije elektronski katalog praške Slovenske biblioteke. Radi upoređenja, ukucao sam imena nekoliko dobitnika Trinaestojulske nagrade iz prethodnih dvadeset godina, iz relevantnih oblasti gdje se književni ili naučni rad ispoljava prije svega objavljivanjem knjiga.
U katalogu Slovenske biblioteke u Pragu, najzastupljeniji dobitnik Trinaestojulske nagrade u 21. vijeku je Adnan Čirgić sa ukupno 34 naslova. Sljede Živko Andrijašević (25 naslova), Radoslav Rotković (22), Andrej Nikolaidis (19), Mladen Lompar (17), Gojko Čelebić (17), Šerbo Rastoder (16), Milorad Popović (14), Božidar Šekularac (14), Pavle Goranović (10), Zuvdija Hodžić (10) i Aleksandar Čilikov (8). I konačno, 8. juna 2025, u redove više navedenih crnogorskih intelektualaca, književnika i naučnika, predsjednik skupštine Andrija Mandić je na osnovu sporne i provokativne odluke ubacio „beskućnika“ Bećira Vukovića (nula). Čuveni svjetski teoretičari književnosti su posebno 70-ih i 80-ih godina 20. vijeka često ponavljali mantru o navodnoj „smrti autora“. Crnogorska nadrealna stvarnost 20-ih godina 21. vijeka u praksi je pokazala da sve može biti naopako: autor je živ, zdrav i nagrađivan, dok književno djelo više nije potrebno. Ceremonija dodjele Trinaestojulske nagrade pod nadzorom vojvode Mandića u stvari je predstavljala unikatnu svećanost kojom je zvanično proslavljena i novčano nagrađena – „smrt knjige“!
Detalje građanskog protesta protiv kontroverznog dodjelivanja Trinaestojulske nagrade ispred vile Gorica u Podgorici detaljno sam pratio uživo, zahvaljujući internetu i prisutnim prijateljima. Policija je zloupotrijebila silu protiv mirnih demonstranata, uključujući biber-sprej (kojim su prema videosnimci upravljali vrlo neprofesionalno i nevješto). Nekoliko hrabrih ljudi koji su došli da bi se čuo glas razuma i pravde bilo je u protestima povrijeđeno, neki od njih su morali potražiti medicinsku pomoć. Među povrijeđenima je bio moj dragi prijatelj i kolega Aleksandar Radoman, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Onaj isti Aleksandar Radoman koji u katalogu Slovenske biblioteke u Pragu ima 19 naslova, uz dodatnih 5 naslova u katalogu Nacionalne biblioteke Češke…

1250x600

Smrt knjige

Početak je morao biti pomalo spomenarski i pastoralan ali će, na žalost, tekst brzo ući u mutne vode političke patologije pa ćete zažaliti što čitav nije kako je počeo... &nbsp; 

1. Junuz Selimović
Iz djetinjstva lišenog ružnih sjećanja, hvala socijalizmu sa ljudskim likom i bajkovitom zavičajnom ambijentu, satkanom od savršene prirode i dobrih ljudi, za ovu priliku, a shvatićete i zašto, izdvajam prijateljstvo nas lokalaca sa porodicama Cigana, koji su početkom ljeta redovno dolazili u Pavino Polje. Uglavnom iste porodice, rodbinski povezane oko naprikosnovenih autoriteta – Junuza i Sofije Selimović. Markantnog bračnog para sa, ako dobro pamtim četiri sina i kćerkom Višnjom, pred čijom bi se ljepotom sklonila i Markesova Remedios.
Današnjim rječnikom kazano, inkluzivnost je bila 100%. Naši roditelji su ih primali u kuće sa apsolutnim uvažavanjem, a mi smo se družili sa njihovom đecom i odlazili kod njih, zavideći im što ne moraju da kose i plaste sijeno i što su po svemu slobodniji od nas.
Dakle, socijalna distanca je bila – nula. Ciganin je imenica koju smo koristili bez predrasuda i bilo kakve loše konotacije pa je zato namjerno i sada rabim jer ne osjećam potrebu da ikome dokazujem senzitivnost pišući Romi, Egipćani ili Aškalije. &nbsp;
Glagol „ciganiti“ nije bio dio našeg vokabulara, niti je moj mozak, kasnije, &nbsp;nasjeo na podvalu da &nbsp;fenomen lošeg ponašanje povezujem sa identitetom toga naroda. Za nas su oni bili ljudi, dragi ljudi, u suštinskom smislu ljudi kao i svi drugi i prije nego smo naučili da Rom znači – čovjek.
2. Vladan Đorđević
Dr Vladan Đorđević bio je prvi srpski školovani hirurg, napisao je gomilu knjiga, a, na žalost, daleko je dogurao i kao političar. Kažem – na žalost, jer je bio baš bolesni šovinista. Srpska istoriografija danas ga opisuje kao „velikog naučnika i stvaraoca“, što je prilično pretjerano, te kao čovjeka „naprednih ideja i shvatanja“, što nema veze s mozgom ali itekako ima sa stanjem duha u (ne samo) današnjoj Srbiji.
Dr Vladan Đorđević bio je ministar, poslanik ali i predsjednik Vlade Srbije. &nbsp;Njegova je Vlada 1897. donijela “ Uredbu o zabrani ulaska Cigana i Crnogoraca u Srbiju“. Žalim slučaj, ta uredba niti je komitska izmišljotina niti je bila mrtvo slovo na papiru. Premijer jednostavno nije mogao da smisli Crnogorce. Ni Cigane... ni mnoge druge.
Ovaj „veliki naučnik naprednih ideja i shvatanja“ ostaće upamćen i po knjizi „Arnauti i velike sile“, objavljnoj 1913, u kojoj &nbsp;Albance opisuje kao „krvožedne, kržljave ljude, slične životinjama“ , među kojima ima još poneki sa repom!
Predstavnik Albanije na Mirovnoj konferenciji u Parizu, održanoj 1919, veliki pjesnik Đerđ Fišta (autor „Lahuta e Malsis“ djela koje je albanski pandan „Gorskom vijencu“) &nbsp;ironično je u „Dvorani ogledala“ tražio stolicu sa rupom kroz koju bi mogao da provuče rep.
Sjetićemo se, stolica Crne Gore, države pobjednice u Prvom svjetskom ratu, bila je prazna. Bio je to uvod u prazan istorijski hod crnogorskog naroda i države, koji je trajao do 13. jula '41.
Izraz „vladanovština“ neko je vrijeme korišćen da označi rasistički stav Beograda prema susjedima. No, kako se državna politika vraćala na podešavanja iz XIX vijeka, vremenom se gubio i izgubio.
3. Budimir Aleksić
Za aktuelnog potpredsjednika Vlade CG još niko nije (i neće) koristio tako velike riječi, kakvim se danas opisuje Vladan Đorđević. I u ovom tekstu mjesto je zaslužio kao karika koja svjedoči kontinuitet (politike, duha, stanja svijesti, društvene patologije...), a ne kao kreator, autor, original.
Budimir Aleksić je, krajem 2022, tada kao poslanik DF, poručio da „u novim okolnostima Crnogorci i Egipćani treba da osnuju svoje nacionalne savjete“. Za nekoga kome svjetonazor determiniše nadmorska visina Mljetička i ubistvo Smail-age Čengića, ovo je, vjerovatno, genijalan šamar po obrazu Crnogoraca. Stavio je „komunistički nakot“ u istu ravan sa Ciganima, a nije izazvao kaznenu repliku jer je koristio politički korektne termine: Crnogorac i Egipćanin.
I još provukao „nove okolnosti“. Kao drugo ime za društveno-politički milje u kojem su Crnogorci &nbsp;manje vrijedan, ako ne još uvijek manje brojan narod.
Ima u kultnom filmu „Pokajanje“ (Tengiza Abuladzea iz 1984.) jedna replika, otprilike ovako ide: dok u društvu ima gorih od onih koji su na vlasti, kriza nije dotakla dno. U tom kontekstu, izbor Buda Aleksića za podpredsjednika Vlade CG sluti brzom boljitku.
4. Veljo Stanišić
Gotovo totalni anonimus, nezapaženi brat ratobornog popa Dragana, profesor u prestižnim univerzitetskim centrima Foča i Doboj, umjetnik na čije je postojanje tek zakratko skrenulo pažnju iskekečeno ćirilično „Љ“, u Nikšiću, &nbsp;čovjek koji bi prošao ispod radara i sa Trinaestojulskom nagradom samo da je ostao doma... &nbsp;
Ali nije, nego je otišao pred kamere Gradske TV i ukrao Bećiru scenu. U dosta komplikovanom za razumjeti verbalnom nastupu, dodatno komplikovanom mobilnim koji zvoni (dobro ime za plemenskog vrača), Veljo je jedino jasno artikulisao stav da je potez Miloša Karadaglića „ciganjenje“.
Juče je nosilac najvećeg državnog priznanja napisao objašnjenje u kojem tvrdi da on Rome voli i da njegove duše nema na daleko. Ispalo je opet kilavo, više kao dokaz da mu pisana riječ ide još slabije od izgovorene. Očito je Veljo čovjek koji mnogo radi, a malo priča.
No, i to malo što je kazao a dalo se razumjeti, pokazalo je da šovinizam ostaje jedna od baznih stanica srpskog imperijalizma. S druge strane, iako na malom uzorku, jasno se vidi opadajuća linija potencijala te ideologije: od na najboljim evropskim školama obrazovanog Vladana Đorđevića, do beznadežnih provincijalaca koji kao da mimo srpstva nemaju drugih svojstava. Barem ne onih na kojima bi mogli da grade svoje mjesto i status (nikako ugled) u društvu.
P.S.
Ako želite da izaberete čovjeka sa kojim biste pošli u komite ili u partizane, pouzdanog saborca u Narodno-oslobodilačkoj borbi Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore – zaokružite broj 1.

Cigani i Crnogorci

Sa jedne strane policijskog kordona te noći pod Goricom stajala je sasvim nova i superiorna Ideja! Nikad tako snažno ujedinjena! Nikad tako blistava! Ideja koja je preko noći izbrisala pizme i sujete, i stvorila tako dugo čekani koncenzus među nama. Represivni režim je (opet) počeo da se boji!
Sa druge strane, stajali su uhljebi, sluge i izmišljeni „laureati“ kojima se građani smiju. Ta slika je iz Podgorice otišla u svijet!
Zato će početi da nas love kao „pse“. Da nas privode, prate i prisluškuju. Da nas pokušaju zastrašiti i ucjenjivati. Zato jer su postali predmet opšte sprdnje!&nbsp;
Čim je teren borbe izmješten izvan njihovog političkog matriksa u kome smo mi komite, a oni ugroženi Srbi, ostali su bez „oružja“. Za njih je kultura Bećo, a za nas Karadaglić. Gol za preokret u 93. minutu! A ništa tako snažno ne boli kao kasno primljeni golovi. A tek - autogolovi!
Ipak je, na kraju, kultura udahnula svijetlo crnogorskoj antifašističkoj borbi. Dala joj novi, tako potreban, kod za 21. vijek. Živu reinterpretaciju najveće globalne tekove!
Za njih je postalo prekasno. I zato postaju opasni. I jedini mogući način da koračamo kroz vrijeme pred nama, koje je na našoj strani, jeste da budemo neustrašivi! Prkosni! Hrabri!&nbsp;
Fašizam i primitivizam preksinoć su „pali“ pod Goricom. Da bi ustali neće se boriti samo biber sprejevima. No, ima li ikoga više posle te noći ko će ustuknuti?&nbsp;
Put za borbu je samo jedan. Do kraja!

Do kraja!

Dodjela Trinaestojulske nagrade bila je prava slika današnje Crne Gore. &nbsp;
Poželjni Srbi na dvoru slavili su crnogorski dan državnosti. Poželjni Bošnjaci i Albanci – oni koji su u vlasti - bili su odsutni sa dodjele nagrada. Poželjna Vlada i premijer su, izgleda, imali nekih drugih obaveza. A stotinjak metara od državne proslave – u noći državnog slavlja – crnogorska policija je postavila blokade, barikade i spremila biber sprej za Crnogorce i antifašiste. &nbsp;
Da, na dodjeli Trinaestojulske nagrade nepoželjni su bili - Crnogorci antifašisti i antifašisti svih drugih nacija. Svi drugi su bili poželjni, osim njih. Zato ih je Bečićeva, Šaranovćeva i Bogdanovićeva policija napala odmah - izbiberovala ih je da dobro zaplaču i da zapamte da su nepoželjni u svojoj državi. &nbsp;
Trinaest povrijeđenih na dodjeli Trinaestojulske, od njih petoro u sedmoj, dvojica zagazili u osmu deceniju života. &nbsp;
Da, to je slika sadašnje Crne Gore. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
NEPOŽELJNE RIJEČI &nbsp;
I zato su domaćini u bašti Vile Gorica bili birani srpski političari, uglavnom prvoborci nekadašnjeg Demokratskog fronta. A glavni zabavljači na državnom slavlju bili su - pojci iz Srpskog pjevačkog društva. &nbsp;
I zato u govoru četničkog vojvode - na obilježavanju Trinestog jula, koji je dvostuko obilježje - nezavisne Crne Gore sa Berlinskog kongresa 1878. i antifašističke Crne Gore iz Trinaestog jula 1941 – nije bilo jedne riječi o antifašizmu. Ni pomena o hiljadu godina crnogorske istorije. &nbsp;
I zamislite: za predsjednika crnogorske Skupštine zabranjene riječi na dodjeli Trinaestojulske nagrade države Crne Gore bile su – nezavisnost i antifašizam?!
Njih je vojvoda Mandić – ni malo vojvodski, ni malo serdarski – prećutao. &nbsp;
FRIZIRANJE ISTORIJE &nbsp;&nbsp;
Valjda mu je bilo neprijatno da govori istinu. Ali je zato bio baš spreman da širi lažnu priču o građanskom ratu umjesto borbe protiv fašizma: Da pripovijeda o četnicima koji su ginuli tobože boreći se protiv okupatora, iako nema ni jedne njihove bitke protiv Njemaca ili Italijana. &nbsp;
Ali zato ima toliko mnogo zajedničkih vojevanja četnika i njemačkih i italijanskih okupatora protiv partizana. &nbsp;
Državna laž u zamjenu za istorijske istine. Da, to je današnja Crna Gora koju vlast prezentuje. &nbsp;
PRIZNANJA ZA NEGATORE &nbsp;
I sasvim je logično, sasvim je prirodno, da takva vlast, koja ne poštuje vlastitu državu, dodjeljuje nagrade dvojici koji negiraju Crnu Goru, kojima se u snovima pojavljuje Kominterna, koji ne priznaju postojanje crnogorske nacije. Ili koji, kao Bećir Vuković, čak i nemaju djelo koje je nagrađeno. &nbsp;
I nije se čuditi cinicima koji već obećavaju dobre novčane nagrade svakome ko u Crnoj Gori nađe knjigu Bećira Vukovića ili nađe, u Crnoj Gori ili van nje, neki smisleni rad grafičara Velja Stanišića. &nbsp;
Stvarno, zar nije blamaža, kada Mandić čita nadahute pohvale za, kako je rekao ,,rad četkicom Velja Stanišića” iako je ovaj dobio nagradu kao – grafičar? Je li to predsjednik parlamenta ne razlikuje grafičare od slikara ili mu je taj gaf podmetnuo neki stručnjak opšte prakse koji je pisao govor Mandiću. &nbsp;
Ili, možda, sve to i nije bitno! &nbsp;
Jer obojica – i Bećir Vuković i Veljo Stanišić – nijesu dobili nagrade zbog svoje umjetnosti – nego svog srpskog nacionalnog određenja i politike koja ne priznaje postojanje države Crne Gore. &nbsp;
I sve njih baš briga što neki građani protestvuju
KOJA JE CRNA GORA VEĆINSKA? &nbsp;&nbsp;
Da, i to je crnogorska realnost: između policijskih barikada, u razmaku od samo stotinjak metara, pojavile su se dvije Crne Gore. &nbsp;
Ona organizoavana u vrhu vlasti, koju reprezentuju Andrija Mandić, kao vođa parlamentarne većine, kojoj za sada vjerno služe predstavnici stranaka manje brojnih naroda. Ta Crna Gora ima silu moći i vlasti u svojim rukama. I toj ekipi na vlasti ne smeta što će propagirati reviziju istorije a u isto vrijeme govoriti o vrijednostima, i evropskim integracijama. &nbsp;
Ali neće izglasati Dan sjećanja za Srebrenicu i niko iz pravoslavne većine neće biti u crnogorskoj delegaciji u Potočarima. &nbsp;
Na drugoj strani barikada je, bučna i srčana, ali slabo organizovana Crna Gora; građanke i građani koji znaju i cijene svoju prošlost, koji poštuju onaj osmjeh Ljuba Čupića, onu žrtvu Joke Baletić... Koji ne žele da pristanu na reviziju istorije, na glorifikaciju ideologije krvi i tla i ne prihvataju da je Crna Gora samo jedan dio ,,srpskog sveta”. &nbsp;
U nezavisnoj Crnoj Gori, građanke i građani Crne Gore su tretirani, od policije do vrha vlasti, kao – izgrednici i nasilnici kojima se mora ,,uzimati mjera”. Suzavcem i biber sprejom juče, sjutra možda i palicama, ako to vlasti bude odgovaralo. &nbsp;
Zaista, je li to neka nova Crna Gora na koju se treba navići? Ako većinska Crna Gora nastavi da tihuje, ako većini ne smeta glorifikacija zločinaca i satanizacija slobode govora, oko između zaostavštine Veljka Vlahovića i Mace Vukojičića izaberu sveca Srpske pravoslavne crkve - onda je odgovor jasan. &nbsp;
Stvarno, koja je Crna Gora većinska? &nbsp;
 
&nbsp;
&nbsp;
 
&nbsp;
 
&nbsp;

Draško Đuranović

Dvije Crne Gore, koja je većinska?

Nesrećan karakter oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna samog sebe
09.07.
16:17h
Gete kaže da je lako tjerati pred sobom stado ovaca, da bik vuče plug bez protivljenja, ali da konju koga hoćeš da jašeš moraš dokučiti misli.
Evo, ja ne mogu, ne obraćajući pažnju na plemeniti životinjski svijet, da dokučim sa kim se svađa Bogdanović glede današnjeg hapšenja nekih lica u Danilovgradu i Podgorici.
Sa Mijajlovićem?
Sa novinarima?
Sa demonstrantima Acovim?
Je li to onih što su zbog masakra na Cetinju demonstrirali?
A nisu trebali.
Nije bilo razloga. Aco ih nagovorio.
Na znanje vam.
Nemoćna mržnja je najgora emocija.
Znate zašto?
Čovjek (čitaj Bogdan) ne bi mrzio onog(čitaj Aco), da može da ga uništi. Čak, naškodi.
Zato, bez uzbuđenja.
Nesrećan karakter oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna samog sebe.
P.S. Šta će on nakon toga-dako nam jave.

Zoran Piperović

Nemoćna mržnja je najgora emocija

Stigla je potvrda. Knjiga Bećira Vukovića postoji. Stigao je dokaz. Bećir Vuković i Radomir Uljarević falsifikovali su podatke o objavljivanju knjige. Evo kratke retrospektive događaja nakon što je Milica Kankaraš-Berber ukazala na manipulacije vezane za ovu publikaciju. Dragica Lompar, direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“, nije ostavila prostor za nedoumice: „Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena“. Nakon toga se, gostujući u emisiji na Gradskoj televiziji, dobitnik Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu, književnik Bećir Vuković zapitao što se sad „zaviruje“ u CIP i konstatovao da je nagrađena knjiga „registrovana“ u Srbiji, jer svoje knjige uglavnom publikuje u toj državi. Bećir je mislio da je uspješan manipulator, jer je svoju laž gradio na jednoj činjenici – publikacija će se zaista kataloški obrađivati u državi u kojoj je objavljena. No, pregledom sajta Narodne biblioteke Srbije utvrđeno je da knjiga ipak nije „registrovana“ u biblioteci koja je po srpskom Zakonu o izdavanju publikacija zadužena za kataloške zapise. Pretragom mjesečnih zapisa NBS dokazano je da CIP za knjigu Kuće beskućnika ova biblioteka nije izdala, a pretragom Cobissa pokazalo se da su uz nju upisani ISBN i Cobiss broj knjige „Njegoševe večeri poezije“, koji su izdati aprila 2025. godine. Podśetiću da se ovi podaci ne izdaju retroaktivno za već odštampane knjige, tako da se kataloški zapisi izdati 2025. ne mogu pojaviti na knjizi iz 2024. godine. Međutim, onda se pojavio korpus delicti. Njena malenkost – knjiga. A na zadnjoj stranici sve potrebne informacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709150720_d41659cbe56f39854fc262df89e6d83491b9879a0a2ce2a7596a0df9cf7c2850.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250709150720_d41659cbe56f39854fc262df89e6d83491b9879a0a2ce2a7596a0df9cf7c2850" data-rendition-name="original" width="883" height="1209" loading="lazy" alt="knjiga Bećira V."> </figure>  Prvo: iako se u falsifikatima na srpskome Cobissu kao izdavač navodi Štampar Makarije iz Beograda, u štampanoj publikaciji taj je Štampar Makarije smješten u Podgorici. Za katalogizaciju publikacije izdate na teritoriji Crne Gore Narodna biblioteka Srbije jednostavno nije nadležna i ne može izdati kataloški broj. Zato ga i nije izdala. Drugo: iako je Vuković rekao da mu je knjiga registrovana u Srbiji, što je i pokušao ishakerisati, na knjizi nedvosmisleno piše: CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna biblioteka Crne Gore Cetinje. A još jednom da ponovimo, ni Cetinje ni Nacionalna biblioteka Crne Gore nijesu u Srbiji. Treće: Ispod toga navoda piše ISBN (međunarodna oznaka publikacije) i COBISS.SR-ID (identifikacioni broj u bibliotečko-informacionoj mreži). Sasvim mala, malecka začkoljica. Nećete vjerovati, ali u Cobissu oznaka za crnogorsku biblioteku nije SR, već CG. Pitanje od nekih 12 prośečnih plata: kako bi crnogorska Nacionalna biblioteka mogla izdati identifikacioni broj srpskoga Cobissa? Nikako, zato što i nije izdala. Taj Cobiss broj preuzet je od takođe Bećirove knjige Poneti na pusto ostrvo. To što ta knjiga ima istoga izdavača i istoga autora kazuje nam da su obojica znali što im je činiti i ovaj put. Zašto nijesu – to je pitanje za pravosudne organe. Čak i da nije predviđen Zakonom o izdavačkoj djelatnosti, CIP su i autor i izdavač smatrali dovoljno bitnim da ga falsifikuju. A budući da je kroz ovaj falsifikat zloupotrijebljeno ime i djelatnost Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević, da je na osnovu toga falsifikata knjiga prihvaćena za razmatranje od strane žirija, može se lako zaključiti da je autoru upravo taj falsifikat omogućio sticanje neosnovane finansijske dobiti te da postoji osnov za procesuiranje. Stoga pozivam i Nacionalnu biblioteku i druge institucije i pojedince da pred nadležnim organima, policijom i tužilaštvom, pokrenu postupak utvrđivanja krivične odgovornosti, baš kao što ću i ja uskoro učiniti s advokatom Nikolom Beladom.

Razobličen falsifikat Bećira Vukovića

Fotografiju sa sinoćnje dodjele Trinaestojulske nagrade neću podijeliti, ali moram priznati da sam je više puta pogledala. Na njoj vidim tri muškarca koji se trijumfalno smiju i teatar apsurda koji živimo.
Jedan od trojice sa fotografije je dobio najznačajnije državno priznanje za knjigu za koju nije precizno utvrđeno da li je, gdje i kad registrovana, pošto znamo da nije objavljena, i da li je neko od članova žirija (tek pišući ovaj tekst shvatih da nije bilo žena u njemu) vidio, makar i u rukopisu, i pročitao. Niko od članova žirija, pa ni sam navodni autor, se nije potrudio da argumentovano objasni situaciju, šaljući time poruku da nije ni bitno da li knjiga uopšte postoji i da nagrada nije ni dodijeljena po tom kriterijumu. I tu se prvi paradoks ne završava. Dobitnik nagrade negira crnogorsku naciju, posprdno se izjašnjava o državi koja mu je dodijelila priznanje i simbol je svega suprotnog u odnosu na ono što ime nagrade predstavlja, a u prvom redu antifašizam. Uz sve rečeno, sav pritisak, neoborive činjenice i dokaze koje mu ne idu u prilog, Bećir Vuković ni u jednom trenutku nije pomislio da se povuče, već je iskoristio čuvenu odbranu da ga mrzimo jer je Srbin i da je sve ovo dio „antisrpske histerije, od Zagreba pa ćeraj čitavim regionom“. &nbsp;Utemeljeno, stameno i sa stilom.
Drugim sa fotografije se niko nije ni bavio dok sam nije odlučio da se zahvali na nagradi, izabere stranu i pokuša da veliča sebe i svog istomišljenika među laureatima vrijeđajući dobitnika koji je odlučio da ne bude dio cirkusa (ovdje ne mislim na samu nagradu, jer ona sama sebe brani, već očiglednu namjeru da se ona obesmisli, a zadrže samo povlastice koje ona donosi). I ne samo to, stavljajući sebe u poziciju vrhovnog autoriteta, Veljo Stanišić je uspio ošponde da pokaže mržnju prema Romima i svoje pravo lice. Bahato i bez preispitivanja. Baš kao i vlast koja mu je sve to omogućila.
Treći sa fotografije je višedecenijski simbol mržnje prema nacionalnim manjinama u Crnoj Gori čije imenovanje za predsjednika Skupštine označava najveći poraz crnogorskog društva. Njegov pobjedonosni osmijeh i dočekivanje zvanica dok ispred Vile Gorica okupljeni gutaju biber sprej i suzavac je, ako ste do sada sumnjali, još jedan dokaz da je na sve spreman: od stavljanja maske lažnog Evropejca, preko prihvatanja priznanja iz ruku najvećeg autokrate, do ignorisanja Dana nezavisnosti države u kojoj obavlja jednu od najznačajnijih funkcija. Vojvoda.
Postoji niz drugih nepravilnosti i nelogičnosti u vezi sa dodjelom nagrade koje se moraju uzeti u obzir, a podrazumijevaju, između ostalog: nezakonitost, budući da je Zakonom o državnim nagradama Crne Gore dozvoljena samo jedna nagrada po oblasti, a ove godine su sve tri dodijeljene u kulturno-umjetničkoj oblasti; način izbora članova žirija i njihova kredibilnost; političko instrumentalizovanje najvećeg državnog priznanja, a posebno ako se uzme u obzir lista kandidatkinja i kandidata za nagradu, pa je utoliko kontroverznije i degradirajuće što su se ignorisale njihove reference i dostignuća, utoliko prije što su među kandidatkinjama i kandidatima i dvije Snežane, Dragićević i Vuksanović, koje su otkrile novu biljku, jedinstvenu u Evropi u poslednjih 200 godina. Žiri je, naime, prednost dao nepostojećoj knjizi autora poznatog po pisanjima i veličanju četništva u odnosu na otkriće od međunarodnog značaja. Vjerujem da je problem u imenu ove novootkrivene biljke – Petrolamium crnojevicii. &nbsp;Pronađena u Štitarima kod Rijeke Crnojevića, ponijela je ime Crnojevića, istorijskog i kulturnog simbola Crne Gore.
Reakcija vlasti na sve se ogleda u tišini i jednom izolovanom saopštenju ministarke Anđele Jakšić-Stojanović. Da budem jasna, ne sumnjam u iskrenost izrečenog, jer je ministarka i ranije u više navrata reagovala baš kako treba, ali time se ne pere odgovornost PES-a za sve što se desilo – bez problematizovanja, bez utvrđivanja odgovornosti za nezakonitost, bez jasnog stava partije po ovom pitanju. Uostalom, to je njihova politika od samog početka: prećutno podilaženje bivšem DF-u i normalizacija fašizma na svim nivoima.
Ako upitate ChatGPT da vam da svoje mišljenje o ovogodišnjoj dodjeli Trinaestojulske nagrade, dobićete ovo: nekada simbol antifašizma i kulture, sada se ova nagrada percipira kao politički kompromitovana, zakonski upitna i moralno osporavana. Ali da to ne bude tako potrudila se građanska snaga ovog društva. Svi koje cijenim su se oglasili u jednoj složnoj i zajedničkoj kompoziciji. Na taj način je sačuvan i integritet same nagrade, a već sam vam i pokazala da će ubuduće, dok ne bude poništena njena ovogodišnja dodjela, biti nemoguće dobiti informacije o njoj bez svih kontroverzi.
Za krešendo je, očekivano, bio zaslužan maestro lično. Kako mu i pripada. Odmjereno i gotovo uzvišeno. Nije se bavio očiglednim razlozima za odbijanje nagrade i nije se bavio kandidatima. Oni koji su pokušali da mu ospore postupak njegovim ranijim iznošenjem političkih stavova, bitku su unaprijed izgubili. Miloš Karadaglić je slavu stekao svojim radom i talentom, nije mu je donijela politika niti veze i može da podržava i govori šta god hoće. Njegova energija, osmijeh, principi, njegova ljubav prema Crnoj Gori su građanska lekcija za sve nas iz koje moramo nešto naučiti za dalje. Kao fotografija zastave LGBTQ zajednice koja stoji na ulazu u crkvu i natpis: “svi su dobrodošli”. Crna Gora je država svih njenih građanki i građana i baštini vrijednosti 13. jula. Od ovih lekcija svi zajedno u rušenje onih koji je ne žele takvu. U jedno budite sigurni: prije ćemo mi njih srušiti, nego oni državu.

U godinama koje su pojeli Bećiri, budite Miloš

Službenici granične policije uhapsili su američkog državljanina danas na GP Aerodrom Podgorica, nakon što su kod njega pronašli municiju, saopštila je Uprava policije.
- Naime, kontrolom putnika na letu strane aviokompanije, prilikom detaljnog pregleda prtljaga lica P.G. (51), državljanina Sjedinjenih Američkih Država, policijski službenici su pronašli municiju kalibra 9 mm, koja je bila sakrivena u garderobi- navodi se u saopštenju.
Iz policije ističu da je o navedenom upoznata državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koja je naložila da se P.G. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i da joj se privede na dalju nadležnost.

Aerodrom Podgorica: Uhapšen američki državljanin, sakrio municiju u garderobi

Milan Lekić biće novi poslanik u Skupštini Crne Gore ispred Nove srpske demokratije.&nbsp;
On će u skupštinskim klupama zamijeniti Marka Kovačevića, koji je nedavno podnio ostavku na mjesto poslanika.
Da će bivši izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja biti novi poslanik konstatovano je juče tokom skupštinske rasprave.
Vijesti su juče objavile nezvanična saznanja da su upražnjeno poslaničko mjesto prethodno odbili predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović i predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić.&nbsp;

Milan Lekić novi poslanik u Skupštini Crne Gore

Premijer Milojko Spajić učestvuje na konferenciji u Rimu, posvećenoj obnovi Ukrajine. On se to prilikom susreo sa premijerkom Italije Đorđom Meloni.
- Zadovoljstvo je ponovo se vidjeti sa premijerkom Italije Đorđom Meloni, afirmisati podršku integrativnom procesu Crne Gore i proširenju Evropske unije. Uskoro očekujemo i biznis forum Crne Gore i Italije i jačanje ekonomskih veza dvije zemlje- poručio je Spajić na mreži X.
Osvrnuo se i na zaključke konferencije.
- U Rimu, na konferenciji o obnovi Ukrajine, poslali smo poruku snažne podrške jedinstvu Evrope, nužnosti mira u Ukrajini što prije i njenom ekonomskom i institucionalnom oporavku- naveo je premijer.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1943612450546544818%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1943612450546544818%7Ctwgr%5E3e8addf1849266b09cec3e9ed07c8b114e27c977%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić u Rimu najavio biznis forum Crne Gore i Italije

Dio iranskih podzemnih zaliha obogaćenog uranijuma preživio je napade Sjedinjenih Država i Izraela prošlog mjeseca i možda je dostupan iranskim nuklearnim inženjerima, piše Njujork Tajms pozivajući se na neimenovanog visokog izraelskog zvaničnika.
Navodi se da taj i drugi zvaničnici Izraela sa pristupom obavještajnim saznanjima nisu izrazili zabrinutost zbog preostalog obogaćenog uranijuma.
Rekli su da bi svaki pokušaj Irana da ga povrati gotovo sigurno bio otkriven i da bi bilo vremena za napad.
Predsjednik SAD Donald Tramp i njegova administracija tvrdili su da je iranski nuklearni program "uništen" zajedničkim udarom.
Izrael je krajem prošle godine počeo da se kreće ka vojnoj akciji protiv Irana nakon što je vidio ono što je visoki zvaničnik opisao kao trku za izgradnju nuklearne bombe kao dio tajnog projekta.
Zvaničnik je potvrdio da su obavještajni podaci podijeljeni sa SAD, mada su nekoliko mjeseci prije napada, američki zvaničnici rekli kako ne vjeruju da je Iran odlučio da napravi nuklearno oružje.

Izraelski zvaničnik: Dio iranskih podzemnih zaliha obogaćenog uranijuma preživio napade SAD i Izraela

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.