Ekonomija eurozone i EU primjetno je usporila u drugom tromjesečju u odnosu na prva tri mjeseca, objavio je Eurostat, potvrdivši preliminarne procjene.
Ekonomska aktivnost u eurozoni porasla je u drugom tromjesečju 0,1 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kad je ojačala 0,6 odsto, izračunali su statističari na osnovu sezonski prilagođenih podataka, prenosi SEEbiz.
Na nivou EU uvećana je 0,2 odsto, nakon 0,5-odstotnog rasta u prvom kvartalu, objavio je Eurostat, potvrdivši preliminarne procjene za oba područja, objavljene krajem jula. Podaci pokazuju najslabiji rezultat od kraja 2023. godine kada je aktivnost na oba područja stagnirala.
U izvještaju Eurostata nijesu raspoloživi podaci za Hrvatsku, Dansku, Grčku, Letoniju, Luksemburg i Maltu.
Prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, najsnažnije je u periodu od aprila do juna na kvartalnom nivou porasla rumunska privreda, 1,2 odsto. Slijedi Poljska s rastom aktivnosti od 0,8 odsto, a blizu su i Španija, Bugarska i Slovenija, s rastom aktivnosti od po 0,7 odsto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca.
Najblaži rast ostvarile su Holandija, Austrija, Slovačka i Švedska, po 0,1 odsto, dok je u Finskoj aktivnost stagnirala.
Daleko najveći pad aktivnosti zabilježen je u Irskoj, jedan odsto, a smanjena je i u Njemačkoj i Italiji, po 0,1 odsto, kao što je bila pokazala preliminarna procjena.
Godišnje poređenje pokazuje rast ekonomije eurozone u drugom tromjesečju od 1,4 odsto, tek neznatno blaži nego u prethodna tri mjeseca kada je iznosio 1,5 odsto, pokazuju novi Eurostatovi podaci koji su takođe u skladu s preliminarnim procjenama.
Istovremeno, bruto domaći proizvod EU uvećan je 1,5 odsto, nakon 1,6-odstotnog rasta u prva tri mjeseca u odnosu na isti period prošle godine, kao što je pokazala preliminarna procjena.
Rast je na oba područja usporio na godišnjem nivou, prvi put od prošlog ljeta.
Daleko najsnažniji rast na godišnjem nivou zabilježila je i u drugom tromjesečju Irska, čak 16,2 odsto, u skladu s preliminarnom procjenom. Slijede Kipar i Bugarska, s rastom aktivnosti od 3,3 odsto, odnosno 3,1 odsto. Blizu su i Litvanija i Poljska, s rastom od po tri odsto.
Najslabiji rezultat u "velikoj četvorci" zabilježile su Njemačka i Italija, gdje je ekonomska aktivnost porasla skromnih 0,4 odsto. U Austriji i Mađarskoj aktivnost je porasla tek 0,1 odsto, odnosno 0,2 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Evropska ekonomija usporila u drugom tromjesečju

Danijel Živković, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), upozorio je danas u Skupštini da je turistička sezona katastrofalno pripremljena i da će Crna Gora već na jesen osjetiti posljedice kroz manjak prihoda za isplatu plata i penzija.
U Skupštini je u toku nastavak Osme sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja, a poslanici raspravljaju o Predlogu zakona o Kreditno-garantnom fondu Crne Gore i Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zanatstvu.
- Od 500.000 kreveta u Crnoj Gori, po informacijama, popunjeno je tek 120.000. Vlast povećava poreze u ugostiteljstvu, cijene usluga rastu, saobraćajna povezanost je loša – i onda se pitamo zašto turisti biraju Albaniju ili Hrvatsku - poručio je Živković, navodeći i niz propusta u vezi sa tenderima za plaže i opštom neorganizovanošću.
On je kazao da je mnogo važno da imamo dobru turističku sezonu, ali i da je važno ispostaviti sistem odgovornosti ko je kriv za pripremu takve turističke sezone. 
- Poigravanja, prvo sa tenderom za izdavanje plaža i uvođenje poreza sa sedam na 15 odsto dovoljno govori o tome kakve su namjere ove vlasti. To niko ne bi uradio, jer zna da od toga zavisi uspjeh crnogorskoga ekonomije. 
Na Živkovićeve navode reagovao je i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, koji je kazao da postoji osjećaj da je broj turista manji, ali da će to potvrditi ili demantovati zvanična statistika.
- Nadam se da neće biti manje. Nadam se da će biti više turista i više prihoda. Naravno, moguće je da je bilo grešaka. Jedna od stvari na koje sam lično ukazivao jeste povećanje cijena za plaže. Ako želimo da 30 odsto našeg društvenog proizvoda dolazi iz turizma, a povećavamo prihode od zakupa plaža za pet ili 10 miliona, a rizikujemo milijarde, onda je pitanje na koji način je to urađeno - kazao je Đeljošaj.
Dodao je da je sada važno učiniti sve kako bi se privukli turisti, posebno oni iz regiona, koji tradicionalno posjećuju Crnu Goru.
Govoreći o problemima sa avio-dostupnošću, Đeljošaj je rekao da nije riječ samo o upravljanju, već o kapacitetima samih aerodroma.
- Mislim da naši aerodromi u ovom trenutku rade na maksimumu – sa postojećim režimom i radnim vremenom ne mogu da prime više letova. Uz proširenje kapaciteta, avio-industrija, kao jedan od najbrže rastućih sektora u svijetu, može biti velika razvojna šansa za Crnu Goru, dok se ne završi izgradnja ključnih putnih pravaca i auto-puteva - naveo je Đeljošaj.

Živković: Katastrofalno pripremljena turistička sezona; Đeljošaj: Postoji osjećaj da je manje turista

Dok iz Ministarstva turizma stižu trijumfalne poruke o realizaciji ,,polovine planiranih aktivnosti“, zvanični Vladin izvještaj pokazuje znatno drugačiju sliku: do kraja juna sprovedeno je tek 33 odsto obaveza, bez ijednog usvojenog zakona iz sektora. Ispod površine birokratskih fraza krije se realnost u kojoj su turistički radnici prepušteni sami sebi, a destinacija – umjesto da se strateški razvija – tone u stihiju, improvizaciju i institucionalnu nebrigu.
Prema ocjeni poznatog turističkog radnika Dragana Purka Ivančevića iz Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore, sezona je dočekana nespremno, bez vizije i podrške, a ključni stubovi ponude – kvalitet i konkurentnost – ozbiljno su uzdrmani. Zakonodavna reforma turizma ne postoji ni na papiru, a strateški dokumenti kasne ili su potpuno zanemareni.
<h2>Turistički radnici očajni</h2>
- U isto vrijeme, dok konkurentske zemlje jačaju partnerstva s privredom i grade imidž, Crna Gora se zatvara u tišinu administracije i „poklon paketiće“ po aerodromima. Umjesto upravljanja destinacijom – imamo raspad sistema. Umjesto reformi – protokolarni marketing. A umjesto partnerstva sa privredom – tišina - kazao je Ivančević za Pobjedu.
On dodaje da su turistički radnici očajni jer su suočeni s ogromnim problemima ove godine. Ostavljeni su da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strateškog upravljanja destinacijom.
- U ovako loše pripremljenoj sezoni, nije se moglo očekivati ništa bolje. Od Ministarstva turizma smo očekivali barem minimum – ne nužno proaktivnu politiku, ali makar iskrenu procjenu stanja, priznanje problema i spremnost da se o njima razgovara. Umjesto toga, suočeni smo sa ćutanjem, odsustvom komunikacije i ignorisanjem turističke privrede. Danas nas pojedini turoperatori izbjegavaju, a Crna Gora kao destinacija suočava se s ozbiljnim padom na dva ključna fronta: kvalitetu i konkurentnosti - poručuje Ivančević.
Za oba pada – i u kvalitetu i u konkurentnosti – kako tvrdi, odgovorna je država, odnosno Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo, koje nije obezbijedilo ni osnovne uslove za funkcionisanje turističkog prometa.
- Direktni akteri u turizmu – hotelijeri, ugostitelji, turoperatori i drugi – dali su sve od sebe da pripreme svoje kapacitete. Međutim, nijedna od tih komponenti ne može biti valorizovana ako nije ukomponovana u cjelinu kvalitetne destinacije. A kad govorimo o kvalitetnoj destinaciji, problemi su brojni i višestruki: od loše infrastrukture i nedostatka čistoće, preko haotične raspodjele kupališta, do nezaustavljive sive ekonomije. Nijedno od pitanja na koja smo ukazivali nije ozbiljno adresirano - ističe Ivančević.
Crnogorski turizam se, kako je dodao, nalazi u fazi opasne stihije.
- Ne postoji ni strategija, ni vizija, ni minimum upravljanja. Veliki evropski turoperatori, bez kojih nije moguće planirati sezonu od šest mjeseci, sve više zaobilaze Crnu Goru i okreću se konkurenciji u regionu. Ako se ovakav trend nastavi, pad će biti neizbježan u narednim godinama - kaže Ivančević dodajući da se turizam ubija nestručnošću i nečinjenjem.
- Posljedice će se osjećati godinama – jer kad jednom izgubite imidž na tržištu, trebaće godine i ogromni napori da se on povrati. U okruženju nas dočekuje konkurencija koja je organizovana, stabilna i kvalitetna, a mi tonemo u improvizaciju i politiku ignorisanja realnosti. Bez ozbiljne državne odluke, bez partnerstva sa privredom, bez rezova i reformi – ne možemo govoriti ni o povratku Crne Gore na turističku mapu Evrope. Potrebno je hitno osmisliti drugačiji model upravljanja destinacijom, gdje će država biti garant kvaliteta i konkurentnosti, i gdje će se politika turizma prilagoditi realnim tržišnim uslovima - poručio je Ivančević.
<h2>Nema nikakve strategije</h2>
On naglašava da najnovije ocjene turističke sezone samo potvrđuju ono na što mjesecima upozoravamo – ne postoji nikakva strategija vlasti, niti institucionalna podrška turističkoj privredi.
- Nažalost, sve ono na što smo ranije ukazivali sada se obistinjuje. To je rezultat stihije, nepostojanja upravljanja i odbijanja da se čuju glasovi iz privrede. Zbog toga danas trpimo pad u dva najvažnija stuba turističke ponude – kvalitet i konkurentnost. A bez njih, nemamo ni razvojnu šansu. Ako se ništa ne promijeni, u godinama koje dolaze postaćemo destinacija za kratke izlete i tranzitna putovanja – što ne može biti osnova za dugoročni razvoj. Potrebno je da se hitno vratimo ozbiljnom planiranju, kako bi Crna Gora imala turističku sezonu od šest mjeseci i održiv turizam, koji je ključan za cjelokupnu ekonomiju države - zaključuje Ivančević.
U izvještaju o realizaciji programa rada Vlade za prvi i drugi kvartal 2025. godine, s izvještajem o realizaciji zaključaka Vlade Crne Gore za prvi kvartal 2025. godine stoji da je Ministarstvo turizma u prvih šest mjeseci 2025. godine realizovalo samo polovinu planiranih aktivnosti, pri čemu nijedan od ključnih zakona iz oblasti turizma nije usvojen. Ovo potvrđuje slab stepen zakonodavne realizacije i kašnjenja u strateškim planovima razvoja sektora, posebno u pogledu zakonodavnog okvira i strateških dokumenata koji se odnose na cjelokupni razvoj i upravljanje turističkom destinacijom.
Do kraja juna Ministarstvo turizma je ispunilo tek trećinu planiranih obaveza, odnosno četiri od 12 aktivnosti. Ovo znači da je već u tom trenutku bilo evidentno kašnjenje, posebno u normativnom dijelu, jer nijedan zakon iz oblasti turizma nije bio usvojen ni u proceduri.
Ministarstvo turizma do juna ove godine usvojilo je izvještaj o realizaciji programa podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2024. koji obuhvata analizu efekata podsticajnih mjera prethodne godine, uključujući subvencije i projekte podrške. Usvojen je plan pripreme ljetnje turističke sezone 2025. u aprilu, zatim polugodišnje informacije o realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti turizma kao i polugodišnje informacije o realizaciji projekata na unapređenju turističke infrastrukture.
Nijedan od četiri ključna zakona (o turizmu i ugostiteljstvu, o boravišnoj taksi, o turističkim organizacijama, o planinskim stazama) nije ni bio u proceduri. Akcioni plan za razvoj ruralnog turizma, kao i izvještaji o sprovođenju strategije razvoja turizma – nijesu bili završeni.
Ovo potvrđuje višemjesečno pisanje Pobjede da je sezona dočekana bez ključnih strateških i zakonodavnih mjera, što je dodatno otežalo poziciju turističke privrede.

1250x600

Ivančević: Umjesto upravljanja destinacijom – imamo raspad sistema

Američki predsjednik je toliko promijenio pravila igre u trgovini, davanju pomoći i upotrebi vojne sile da prisutni u Aspenu vjeruju da će se posljedice osjećati decenijama.
Šest mjeseci nakon početka drugog mandata Donalda Trampa, bezbjednosna elita koja se okupila na godišnjem Aspen Security Forumu prihvatila je činjenicu da je ovaj predsjednik nepovratno uzdrmao globalni poredak.
U zelenilu Aspen Meadows Resorta, bivši i sadašnji američki i strani zvaničnici, biznismeni i analitičari, i javno i privatno, priznali su da je Trampova administracija zadala trajan udarac velikom dijelu poslijeratnog konsenzusa o slobodnoj trgovini i dugoročnoj saradnji.
- Moramo priznati da se vjerovatno nećemo vratiti na taj poredak - rekla je Kondoliza Rajs na završnom panelu foruma. Rajs je kopredsjedavajuća Aspen Strategy Groupa, organizatora ovog bezbjednosnog skupa u Stjenovitim planinama.
Njene riječi odražavaju iznenađujuću efikasnost Trampove druge administracije, koja je već u prvih šest mjeseci srušila niz normi koje su decenijama određivale američke odnose u trgovini, upotrebi sile i savezništvima. Istovremeno su ugašene agencije zadužene za spoljnopolitičke zadatke, uključujući sada već nepostojeću USAID, a značajno je smanjen kadar u obavještajnim službama, Pentagonu i Stejt departmentu.
Administracija tvrdi da su ti potezi neophodni da bi se stvorio fokusiraniji i efikasniji spoljni kurs, usmjeren isključivo na američke interese. Kritičari, međutim, upozoravaju da se time umanjuje sposobnost SAD da reaguje u krizama, narušava se povjerenje saveznika i ugrožava globalna ekonomija kroz konfrontacijski pristup.
Bilo kako bilo, učesnici u Aspenu pokušavaju da se prilagode svijetu u kojem dominira Amerika na prvom mjestu.
Tokom Trampovog prvog mandata, stručnjaci za nacionalnu bezbjednost vjerovali su da mogu uticati na njegove odluke, a zatim da će se sve lako vratiti na staro kad on ode. Sada ta ista grupa pokušava da pronađe način da makar djelimično utiče na politiku, i to u uslovima gdje Bijela kuća sve manje pokazuje volju da uopšte učestvuje u razgovorima.
Samo dan pred početak foruma, Pentagon je povukao svoje učesnike, nazvavši skup „leglom globalista“ koje ne dijeli vrijednosti administracije.
Na kraju, samo je jedan zvaničnik administracije prisustvovao, Adam Boeler, Trampov specijalni izaslanik za oslobađanje talaca. Drugi predviđeni govornik, ambasador SAD u Turskoj i izaslanik za Siriju Tom Barak, otkazao je dolazak nakon izraelskih napada na Siriju u srijedu.
Boeler je na sceni dao opušten intervju novinarki CNN-a Kejtlan Kolins, tokom kojeg je govorio o koordinaciji u Trampovom timu i naglasio da administracija djeluje ujedinjeno kako bi ostvarila glavne ciljeve, uključujući oslobađanje američkih državljana iz ruku neprijateljskih režima i aktera širom svijeta.
- Imam predsjednika i tim koji stoji iza toga. To mi daje snagu. Kad smo odlučili da preduzmemo korak, i kad je predsjednik odlučio da se krene prema Iranu zbog mene, Amerikanci će se vratiti kući - rekao je Boeler.
S obzirom na ograničeno prisustvo administracije, učesnici su bili primorani da međusobno raspravljaju o Trampovim spoljnopolitičkim promjenama. Dominantni pristup bio je da se izbjegava direktna konfrontacija sa timom iz Bijele kuće.
Tramp je dobio pohvale za nedavne izjave podrške Ukrajini i za američke vazdušne udare na iranske nuklearne objekte, koji su, kako se navodi, značajno oslabili kapacitete Teherana.
Čak su i drastične reforme federalnih agencija dočekane bez većeg otpora, pa i s dozom optimizma. U neformalnim razgovorima, pojedini su priznali da je Stejt department već dugo zahtijevao reforme zbog složene birokratije. Glavna zamjerka bila je način na koji su promjene sprovedene.
- Svima im treba reforma - rekao je bivši američki diplomata o USAID-u i Stejt departmentu.
Ima, kaže, dosta problema s tim kako je birokratija organizovana, dijelom zbog zahtjeva Kongresa.
- Ali ovo nije reforma. Ovo je rastavljanje i zatvaranje državnih institucija… i loš tretman državnih službenika - dodao je on.
Kao i ostali koji su govorili za medije, i on je tražio anonimnost kako bi mogao otvoreno da govori o dešavanjima na forumu.
Na panelima je takođe dominirala ideja da je vrijeme da se preispita način na koji SAD pruža inostranu pomoć. U jednoj sesiji o budućnosti spoljne pomoći, učesnici su se složili da Trampova potraga za pristupom ključnim mineralima u regionu afričkih Velikih jezera predstavlja priliku za partnerstva sa zemljama koje je Kina pokušavala da privuče na svoju stranu.
- Mnogo je pitanja koja treba postaviti, ali ne bih to odmah odbacila - rekla je Konfort Ero, direktorka think tanka International Crisis Group.&nbsp;
Misli da ovdje ima potencijala za saradnju.
Kad je riječ o ekonomiji, panelisti su naglasili da Trampov protekcionizam sve više ima podršku s obje strane političkog spektra.
- Velika je stvar što su dva predsjednika iz dviju različitih partije zauzela protekcionistički stav - rekao je bivši američki trgovinski predstavnik i predsjednik Svjetske banke Robert Zelik. To je, ističe on, ozbiljna promjena u dinamici trgovinske politike.
Neki učesnici su ipak izrazili frustraciju zbog, kako su rekli, pretjeranog udvaranja Trampu. Smatraju da je propuštena šansa da se na glavnoj bini više govori o mogućim posljedicama njegove politike i stila vladanja na američke demokratske institucije i institucije širom svijeta.
Jedna od često pominjanih tema bila je i nesposobnost Kongresa da na vrijeme usvoji budžet. Zbog takvih kašnjenja, SAD se sve više oslanja na privremena rješenja, što, kako se navodi, usporava razvoj inovacija u odbrani i stvara probleme u sklapanju ugovora.
Prijetnje koje dolaze iz Kine u indo-pacifičkom regionu, &nbsp;koje su i demokrate i republikanci označili kao ozbiljne, &nbsp;takođe su bile često pominjane. Zvaničnici su upozorili da je rizik od sukoba sa Pekingom zbog Tajvana ili drugih žarišta na istorijskom maksimumu.
Ipak, neki demokratski učesnici tvrde da Amerikanci nijesu u potpunosti prihvatili Trampovu viziju svijeta. Na panelu u petak, savjetnik za nacionalnu bezbjednost u Bajdenovoj administraciji Džejk Saliven rekao je da se prebrzo zaključuje da bi Trampova pobjeda 2024. značila mandat za protekcionizam i izolacionizam.
- Imamo tendenciju da signale čitamo samo u jednom pravcu. A to nije ispravno - rekao je Saliven, podsjetivši da niko nije tvrdio da su Amerikanci odjednom postali zainteresovani za svijet kad je Džo Bajden pobijedio 2020.
- Vjerujem da američki narod i dalje vjeruje u principijelno angažovanje u svijetu, i da znaju da je naša sudbina povezana sa sudbinom drugih - navoe je on.
Međutim, konkretna rješenja za promjene koje Tramp donosi bila su, kako je upozorio, rijetka.
- Kad je riječ o mekoj moći, mnogo toga se raspada, a ne vidim da se gradi nešto novo što bi to nadomjestilo - rekao je on.
Neki zvaničnici su upozorili na opasnu neizvjesnost koju donosi transformacija svijeta koju je Tramp započeo.
- Svako ko je učio istoriju zna da je najopasnija faza ona između dvaju svjetskih poredaka - rekao je šef diplomatije Singapura Vivian Balakrišnan tokom razgovora na forumu. „Jesmo li sada u toj fazi? Jesmo“.

Tramp nepovratno uzdrmao globalni poredak

Građanska inicijativa 21. maj ocijenila je da se crnogorska privreda nalazi u dubokoj krizi – strukturnoj, održivoj i razvojnoj – te da nijedna vlast od obnove nezavisnosti do danas nije uspjela da izgradi stabilan i produktivan ekonomski sistem.
U saopštenju se podsjeća da je crnogorska privreda u periodu socijalizma dostizala oko 80 odsto jugoslovenskog prosjeka, uz intenzivnu izgradnju infrastrukture i razvoj izvozne industrije. Međutim, sistem je, kako navode, imao ozbiljne slabosti: destimulaciju poljoprivrede, visoku nezaposlenost, zavisnost od federalnih subvencija i veliki broj neefikasnih društvenih preduzeća.
- Socijalistički model bio je iscrpljen već tokom 1980-ih, kada su započete reforme Ante Markovića koje su unijele tračak nade. Ipak, raspad Jugoslavije i pogubno svrstavanje Crne Gore uz režim Slobodana Miloševića doveli su do potpunog kolapsa privrede. Velikosrpski nacionalizam, jedinstveni DPS i međunarodna izolacija uništili su ekonomsku osnovu države - poručuju iz GI 21. maj.
Kako navode, ekonomski oporavak počeo je tek nakon raskida sa velikosrpskom politikom i zahvaljujući pomoći zapadnih partnera. Međutim, ni nova, nezavisna država nije izgradila održiv model razvoja.
- Umjesto stabilne i produktivne ekonomije, sistem je zasnovan na stranim ulaganjima u nekretnine, sezonskom turizmu koji je preopterećen, niskim zaradama, rastućem spoljnjem dugu i raširenoj korupciji - ističe se u saopštenju.
Posebna kritika upućena je aktuelnim vlastima koje su, kako ocjenjuju, samo naslijedile obrasce bivšeg DPS režima.
- Demagoška javna potrošnja, partijsko zapošljavanje, neodrživo povećanje zarada u javnom sektoru i novo zaduživanje dodatno ugrožavaju razvojne fondove i prostor za privatni biznis - tvrde iz Građanske inicijative.
Na kraju, iz GI 21. maj poručuju da je Crnoj Gori hitno potrebna temeljna ekonomska transformacija.
- Potrebna nam je funkcionalna, atraktivna i rastuća ekonomija, koja će biti oslonac stabilne države i solidarnog društva - zaključuju u saopštenju.

GI 21. maj: Bez održive ekonomije ni jedna vlast nije izgradila stabilan sistem

Kompanija Air Montenegro prevezla je manje putnika u junu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Naime, tokom šestog mjeseca, letilicama naše državne avio-kompanije vozilo se 58.386 putnika. To je gotovo 600 manje u odnosu na jun prošle godine.
Uz to, ovog juna bilo je i manje letova.
Kako je izvijestio zamaaero, Air Montenegro je prošlog mjeseca imao 619 operacija, naspram 676 iz juna prošle godine.
Tako je u prvom polugodištu ove godine Air Montenegro prevezao 207.661 putnika, a to je više u odnosu na isti period 2024, kada ih je bilo 191.000.

Air Montenegro zabilježio nešto slabiji jun nego prošle godine

Crnogorska ekonomija nalazi se u sve težoj situaciji, turistička sezona podbacuje, a energetski sektor tone u nelikvidnost, saopštila je danas Građanska inicijativa 21. maj, optužujući Vladu za neznanje i neodgovornost.
Oni su poručili da, iako ugostitelji i turizmolozi izražavaju zabrinutost zbog lošeg toka ljetnje sezone, vladini predstavnici i dalje obmanjuju javnost. Istovremeno, energetski sektor suočava se sa tekućom finansijskom nelikvidnošću, dok je Vlada odlučila da prepolovi novoformiranu trgovačku flotu.
- Kriza potresa i mikro i mali biznis, koji čini 98% crnogorske privrede, a koji je pritisnut birokratskim i destimulativnim propisima- upozoravaju iz Inicijative. Vlada, kako navode, sve teže izmiruje obaveze prema dobavljačima, a državne i lokalne vlasti jedva uspijevaju da redovno isplaćuju zarade i penzije, dok naknade zarada i dnevnica sve više kasne.
GI 21. maj zaključuje da trenutne ekonomske prilike jasno ukazuju na predstojeću budžetsku krizu na jesen i otkrivaju, kako navode, potpuni kolaps vladine ekonomske politike. Vladajuće partije i njihovi kadrovi opisani su kao „nesposobni, agenturni i okruženi hiljadama diletanata“, za koje tvrde da ih „nijedan ozbiljan poslodavac ne bi zaposlio u sopstvenoj firmi“.

GI 21. maj upozorava: Ekonomija Crne Gore je pred kolapsom

Crna Gora je u ozbiljnom ekonomskom izazovu ako uvozi sedam puta više nego što izvozi. Međutim, da situacija bude još gora, politika koju vodi crnogorska Vlada rezultirala je da uvoz u maju bude deeet puta veći od izvoza u odnosu 360 -36 miliona eura. Zabrinjavajuće. Evo šta to konkretno znači i zašto je to zabrinjavajuće: <h2>Ogroman trgovinski deficit</h2> Uvoz od 1,67 milijardi eura, a izvoz svega 237 miliona u prvih 5 mjeseci 2025. znači da Crna Gora troši znatno više nego što proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom od samo 14,2% je znak izrazite makroekonomske ranjivosti. <h2>Zavisnost od stranih tržišta</h2> Zavisnost od uvoza znači da svaka spoljnopolitička kriza, promjena cijena (posebno energenata, hrane, vozila), ili logistički poremećaj direktno pogađa građane i firme. Crna Gora nije samodovoljna – ni u hrani, ni u tehnologiji, ni u osnovnim proizvodima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250630070656_98673d2d4e5400bef52aa3327ff330024435a26f9986dfce50e44eafc5ea3655.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250630070656_98673d2d4e5400bef52aa3327ff330024435a26f9986dfce50e44eafc5ea3655" data-rendition-name="original" width="1108" height="754" loading="lazy" alt="analiza"> </figure>  <h2>Slabost izvozne baze</h2> Osnovni izvozni proizvod je struja – niske dodatne vrijednosti. Nema diversifikacije ni razvoja industrije koja stvara veći profit (IT, poljoprivreda s prerađivačkom komponentom, farmacija). <h2>Nestabilan devizni priliv</h2> Kako Crna Gora koristi euro, a ne emituje sopstvenu valutu, oslanja se na izvoz, turizam i strane investicije za devizni priliv. Ako se smanji izvoz i/ili dođe do pada turizma, biće manjak eura u opticaju, što vodi u recesiju, zaduživanje ili socijalne rezove. <h2>Uvozna inflacija</h2> Rastući uvoz u kombinaciji sa slabim izvozom često povlači uvoznu inflaciju – cijene rastu jer su podložne globalnim promjenama, a država ne može sopstvenom proizvodnjom da amortizuje udar. Šta se mora hitno uraditi? 1. Podsticaji domaćoj proizvodnji – subvencije, poreske olakšice, edukacija i infrastruktura za poljoprivredu, prehrambenu i laku industriju. 2. Diversifikacija izvoza – razvoj sektora poput IT-a, drvne i tekstilne industrije s fokusom na izvoz. 3. Investicije u proizvodnju prozivoda visoke dodatne vrijednosti – ne samo izvoz struje, već ulaganja u energetske tehnologije, skladištenje, i pametne mreže. 4. Obrazovna reforma i inovacije – ulaganje u tehničko obrazovanje, startapove i preduzetništvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025063008060_f05044f885b6a9869f7f54a179569afcfe7ced76e51247d090afda847d13f487.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025063008060_f05044f885b6a9869f7f54a179569afcfe7ced76e51247d090afda847d13f487" data-rendition-name="original" width="1142" height="841" loading="lazy" alt="analiza"> </figure>  <h2>Stanje neodrživo</h2> Crnogorska ekonomija je vrlo ugrožena ako se nastavi ovakva struktura uvoza i izvoza. Spoljnotrgovinski deficit od gotovo 1,5 milijardi eura za pola godine je dugoročno neodrživ. Bez hitnih reformi, Crna Gora ostaje ranjiva, zavisna i ekonomski neotporna. Rastući spoljnotrgovinski deficit jasno signalizira da Crna Gora mora redefinisati ekonomske prioritete. Vrijeme je za konkretne mjere koje će ojačati domaću proizvodnju, diversifikovati izvoz i smanjiti prekomjernu potrošnju na uvozne proizvode. U suprotnom, ekonomija ostaje ranjiva i previše zavisna od spoljnog faktora. <h2>Ranjiva ekonomija</h2> Crna Gora je u prvih pet mjeseci 2025. godine zabilježila ukupan obim spoljnotrgovinske robne razmjene od 1,91 milijardu eura, što predstavlja rast od 4,1% u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Monstata. Ipak, iza pozitivne dinamike razmjene krije se sve izraženiji disbalans između uvoza i izvoza koji dodatno naglašava strukturnu ranjivost crnogorske ekonomije. Izvoz robe u posmatranom periodu iznosio je 237,1 milion eura – što je pad od 5,8% u poređenju s istim periodom lani. Istovremeno, uvoz je porastao za 5,7% i dostigao 1,67 milijardi eura. Ovakva kretanja dovela su do značajnog pogoršanja pokrivenosti uvoza izvozom, koja je pala sa 15,9% na svega 14,2%. Najveći izvozni adut Crne Gore i dalje su mineralna goriva i maziva, prije svega električna energija, koja je činila više od 25% ukupnog izvoza. Ovakva zavisnost od jednog sektora, pri čemu se radi o robama niske dodatne vrijednosti, ukazuje na ranjivost izvozne baze i potrebu za hitnom diversifikacijom. <h2>Najviše uvozili auta</h2> Uvozna struktura, s druge strane, otkriva snažnu potrošnju i nisku domaću proizvodnju – najviše se uvozilo mašina i transportnih uređaja, među kojima dominiraju drumska vozila sa 178,4 miliona eura. Glavni partneri Crne Gore ostaju regionalni i evropski akteri. U izvozu prednjači Srbija (61,3 miliona), a slijede Švajcarska i BiH. S druge strane, najviše se uvozilo upravo iz Srbije (280,9 miliona eura), zatim iz Kine i Njemačke.

Miraš Dušević

Crna Gora tone u uvoznu jamu, rizik po građane sve veći

Dok premijer Milojko Spajić uvjerava da građani Crne Gore “nikada nisu bolje živjeli”, stvarnost na ulicama, pijacama i u marketima govori upravo suprotno — narod ovo “bolje” debelo plaća.
Cijene osnovnih životnih namirnica divljaju, a ljetnja sezona ih dodatno pogoršava. Voće je za mnoge postalo luksuzna roba, a Milka čokolada od 10,15 eura zbunila bi i potrošače u Njemačkoj, a ne samo u zemlji čiji prosječni građanin živi od plate do plate. Dok se životni standard urušava, Vlada ćuti — ili je, preciznije, preokupirana putovanjima o trošku upravo tih istih građana.
<h2>Ni mjera, ni objašnjenja</h2>
Podsjetimo, iz Ministarstva ekonomskog razvoja još u aprilu je najavljeno da će nakon isteka akcije “Limitirane cijene” 15. maja biti uvedene nove mjere za zaštitu potrošača, posebno najugroženijih. Danas je kraj juna — mjera nema, a nema ni objašnjenja.
- Ova linija podrške obuhvatiće određene proizvode, pretežno domaćih proizvođača, kako bi se podstakla domaća i poljoprivredna proizvodnja, uz očuvanje privrednih aktivnosti i stvaranje podsticaja turizmu - poručio je tada potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj. Od te izjave do danas — muk.
I dok vrijeme curi, sve više djeluje da vlast svjesno okreće leđa građanima. Veće cijene znače i veći prihod od PDV-a, što kratkoročno puni državnu kasu, ali dugoročno urušava životni standard. Tako se iz novca građana finansira glomazan državni aparat, gomilaju se kadrovi po opštinama i ministarstvima, dok kapitalnih investicija — koje bi pokrenule ekonomiju — nema.
Građani ne žive bolje”, ali nikada nisu ni skuplje plaćali ovakve političke “bisere”.

Milka za 10 eura, voće za elitu – dobrodošli u Spajićevu “nikad se bolje nije živjelo” Crnu Goru

Neophodno je da u jednom trenutku počnemo da dio postojećih dugova servisiramo iz sopstvenih sredstava, umjesto stalnog zaduživanja često po višim kamatnim stopama. Takvim pristupom bi pokazali fiskalnu odgovornost, unaprijedili povjerenje investitora i dodatno otvorili prostor za sprovođenje suštinskih ekonomskih reformi. Ako već moramo da se zadužujemo, to mora biti isključivo za projekte koji imaju visoku stopu povraćaja, otvaraju nova radna mjesta i daju snažan impuls ekonomskoj aktivnosti, kazao je za portal Bankar predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je rekao da se Crna Gora na ekonomskom planu suočava sa ozbiljnim izazovima. Prvenstveno misli na inflaciju koja je dva i po puta veća od one u zemljama Eurozone, zatim na nedovoljan obim domaće proizvodnje, visoku uvoznu zavisnost i nedovoljnu diverzifikovanost ekonomije. 
- Posljednji pokazatelji ukazuju i na značajno usporavanje privrednog rasta. Dodatno zabrinjava i pad prihoda od turizma, koji se bilježi već drugu godinu zaredom, što jasno upućuje da su potrebni odlučni koraci kako bi ovaj sektor ponovo počeo da raste i tako kreira nove mogućnosti za dalje investicije. Takođe, zabrinjava i izraženo pogoršanje strukture stranih direktnih investicija, gdje se bilježi pad u svim oblastima osim u dijelu ulaganja u nekretnine - naveo je Milatović.
<h2>Sad vrijeme za reakciju</h2>
Osnovni makroekonomski indikatori su još relativno stabilni, što znači, napominje on, da je sada vrijeme da se reaguje. 
- Neophodno je vratiti fokus na reformske procese koji izostaju. To je put da stvaramo temelje za stabilan, konstantan i održiv rast. U odnosu na svoj potencijal, Crna Gora može da raste po stopi od pet odsto godišnje ili više. Nažalost, trenutne politike Vlade ne pokazuju kapacitet da zemlju povedu tim putem. Pokazatelj toga je i činjenica da je u kvartalu kada su primijenjene ključne reformske mjere po riječima Vlade, uključujući i implementaciju programa „Evropa sad 2“, krajem 2024. godine, zabilježen najniži rast ekonomije još od 2015, izuzimajući pandemijsku godinu. Da se razumijemo, za ovako izazovno stanje u ekonomiji ne krivim samo one koji danas pokušavaju da poprave stvari, ali smatram da pažnju moramo usmjeriti tamo gdje su konkretni rezultati – u pravcu strukturnih reformi koje donose stvarne koristi građanima - ocijenio je predsjednik države.
Strukturna slabost Crne Gore je, smatra on, to što i dalje mnogo više uvozimo nego izvozimo, što nam nedostaje industrijska baza i što ključne ekonomske poluge, poput državnih preduzeća još funkcionišu bez dovoljno odgovornosti, transparentnosti i ekonomskog učinka. 
Ističe i da je krajnje vrijeme da se raskrsti sa starim obrascima ponašanja u vođenju državnih preduzeća.
- Ovo smatram posebno važnim jer je državno vlasništvo koncentrisano u ključnim razvojnim sektorima poput energetike, infrastrukture, turizma i prerađivačke industrije. Dakle, ne smijemo dozvoliti da se urušavaju preduzeća koja pružaju neke od ključnih javnih usluga u našoj zemlji jer se tako, iznova i sistemski, narušava povjerenje građana u javne institucije - naveo je Milatović.
<h2>Stabilno i predvidivo poslovno okruženje za investitore</h2>
Prema njegovim riječima, dugoročno održiva strategija za privlačenje kvalitetnih stranih investicija se mora bazirati na kreiranju stabilnog i predvidivog poslovnog okruženja, koje podrazumijeva efikasno pravosuđe, transparentne javne tendere i jasne procedure.
- Crna Gora više ne može da priušti luksuz da se politika vodi po principu netransparentnih kratkoročnih aranžmana, već mora dosljedno graditi sistem koji funkcioniše jednako za sve, a ne samo za pojedine projekte. Strani investitori iz svih zemalja su više nego dobrodošli dok god se poštuje naše zakonodavstvo i procedure koje imamo, a koje nesumnjivo treba da unaprijedimo u cilju boljeg poslovnog ambijenta i bržeg ekonomskog razvoja - naglasio je Milatović.
Da bi motivisali strana ulaganja, potrebno je, dodaje on, obezbijediti sigurno okruženje za njihov razvoj.
- To znači – nulta tolerancija na korupciju i kriminal. Investitorima se mora obezbijediti pravna sigurnost, tržišni uslovi, efikasna administracija i vladavina prava, jer samo tako možemo dugoročno jačati povjerenje i graditi ekonomiju koja ne zavisi od političkih odluka, već od stvarne vrijednosti koju stvara - poručio je Milatović.
<h2>Raditi više, ali pametnije</h2>
U budućem periodu, Crnu Goru vidi kao članicu Evropske unije koja svoju ekonomiju temelji na održivosti, inovativnosti i pravednosti. 
- Regionalna saradnja, veća povezanost kroz modernu saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, kao i pristup širem tržištu, moraju postati naša razvojna osovina. Samo tako ćemo povećati konkurentnost i stvoriti uslove za ekonomski rast koji neće biti kratkog daha. Razvoj je maraton, ne sprint. Ako želimo da Crna Gora bude zemlja u kojoj svaki građanin ima svoju šansu, od Pljevalja do Ulcinja– moramo prestati da razmišljamo kratkoročno. Moramo raditi više, ali i pametnije. I ono najvažnije: ne smijemo dozvoliti da stojimo u mjestu - poručio je Milatović.

Milatović: Ozbiljni izazovi na ekonomskom planu, sad je vrijeme za reakciju

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane podnijeli su danas krivičnu prijavu protiv N. M. (41) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina, kazali su iz Uprave policije.
Krivičnom prijavom, koja je podnijeta Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, ovaj Beranac osumnjičen je da je u teretnom motornom vozilu rožajskih registarskih oznaka kojim je upravljao pronađen aparat za pružanje kozmetičkih usluga bez prateće dokumentacije.&nbsp;
- Utvrđena je tržišna vrijednost aparata koja iznosi oko 9.600 eura - precizirali su iz Uprave policije.
Krivična prijava protiv N. M. podnijeta je u redovnom postupku.

Krivična prijava protiv Beranca: U vozilu prevozio aparat vrijedan skoro 10.000 eura bez prateće dokumentacije

Talibani proslavljaju danas četvrtu godišnjicu povratka na vlast u Avganistanu, ojačani ruskim priznanjem vladi, i uz nadu da će to slijediti i druge zemlje.
Predviđene su parade u više gradova, kao i u centru Kabula, gdje će iz helikoptera biti izbacivano cvijeće i istaknute crno-bijele zastave Islamskog emirata Afganistana za Dan pobjede, koji obilježava ponovo zauzimanje glavnog grada 15. avgusta 2021. godine.
Već od sinoć talibani su se okupili na raskrsnici koja vodi do američke ambasade ispaljujući vatromet i mašući velikim zastavama, prenosi novinar Frans presa.
Vojna parada koja je održavana prethodnih godina na bazi Bagram, bivšeg centra zapadnih operacija protiv talibanske pobune tokom rata (2001-2021) neće biti organzovana danas. Proslave su otkazane, rekao je jedan talibanski zvaničnik za Frans pres koji nije želio da mu se navede ime.
Talibanska vlada je i dalje isključena iz međunarodne zajednice koja kritikuje mjere protiv slobode preduzete u ime ultrarigorozne interpretacije islamskog zakona i koje su prije svega usmjerene protiv žena.
Međunarodni krivični sud početkom jula izdao je naloge za hapšenje dvojice talibanskih lidera zbog progona Avganistanki kojima je zabranjeno pohađanje univerzeta, odlazak u sportske sale, ustanove za njegovanje ljepote, parkove, kao i brojna radna mjesta.
Ali talibanska vlada koja se bori da bude prihvaćena u međunarodnoj zajednici je upravo imala pobjedu sa ruskim priznanjem.
Pored toga Kabul održava bliske veze, čak i bez zvaničnog priznanja sa zemljama centralne Azije, Kinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima između ostalih.
Talibanska vlada objavila je da su održani razgovori u Kabulu sa norveškim, britanskim i američkim zvaničnicima.
Specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija pozvali su danas međunarodnu zajednicu da ne normalizuje odnose sa talibanima i da odbace njihov "nasilni i autoritaran režim".
Oni su ocijenili da talibani sprovode vlast "bez legitimiteta" i pokazuju "flagrantan prezir za ljudska prava, jednakost i nediskriminaciju".

Talibani proslavljaju četvrtu godišnjicu na čelu Avganistana

Protekla noć je na opožarenim mjestima u Podgorici bila naročito teška - Piperi, Blizna, Gornja Radeća i Stijena Piperska bili su izazovan teren za vatrogasce.
To je "Vijestima" rekao vršilac dužnosti (v.d.) komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
Prema njegovim tvrdnjama, gorjela je i Dajbabska gora.
- Petrovići su takođe bili zahtjevan teren. Danas će nam pomoći helikopter iz Bosne i Hercegovine u gašenju požara u Dinoši - izjavio je on.
Odgovorajući na pitanje kakvo stanje očekuje danas, Bojanović kaže da bi trebalo da bude bolje. Objasnio je da će danas biti angažovano više vazduhoplova, kao i da će na terenu djelovati veće ljudstvo. Naglasio je da je stanje trenutno bolje nego sinoć, dodajući da danas očekuje bolji rezultat.
Na više lokacija u Podgorici požari bijesne već pet dana. Gorelo je u Piperima, Fundini, Kučima, Barutani, Rogamima...

Izazovna noć za vatrogasce u Podgorici: Gorjela i Dajbabska gora, Bojanović očekuje bolje stanje danas

Kineska ekonomija usporila je u julu u svim područjima, budući da je slaba domaća potražnja i dalje bila prisutna, a Peking je pojačao napore za suzbijanje viška kapaciteta.
Maloprodaja je porasla 3,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pokazali su podaci Nacionalnog zavoda za statistiku, što je znatno manje od procjena analitičara o rastu od 4,6 odsto u anketi Reutersa i usporavanje u odnosu na rast od 4,8 odsto u junu, prenosi SEEbiz.
Industrijska proizvodnja porasla je 5,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je najniži nivo od novembra prošle godine i slabije od očekivanja analitičara da će skočiti 5,9 odsto.
Ulaganja u fiksnu imovinu porasla su 1,6 odsto u periodu od januara do jula, što je ispod prognoza ekonomista o rastu od 2,7 odsto i usporavanje s 2,8 odsto u prvih šest mjeseci. Unutar tog segmenta, pad ulaganja u nekretnine pogoršao se i oslabio 12 odsto u prvih sedam mjeseci, pokazali su Vladini podaci.
Statistički ured pripisao je razočaravajuće ekonomske rezultate „kontinuiranim izazovima složenog i nepredvidivog spoljnjeg okruženja“ i ekstremnim vremenskim uslovima. Visoke temperature, obilne kiše i poplave pogodile su nekoliko regijaširom zemlje, prisiljavajući fabrike i gradilišta na obustavu rada.
Prema procjenama Goldman Sachsa, samo u julu ulaganja u dugotrajnu imovinu pala su 5,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je najoštriji pad od marta 2020. kada se zemlja borila s izbijanjem pandemije.
Ove godine su kineske vlasti pojačale nadzor nad prekomjernom proizvodnjom u sektorima poput čelika i uglja u nastojanju da obuzdaju nemilosrdnu konkurenciju koja je opterećivala profitabilnost preduzeća i pogoršala deflaciju.
Odvojeno, stopa nezaposlenosti u urbanim područjima Kine u julu je iznosila 5,2 odsto, što je neznatno povećanje nakon što je u maju i junu ostala na pet odsto. Stopa nezaposlenosti za osobe u dobi između 16 i 24 godine, isključujući studente, međutim, ostala je iznad 14 odsto godinu.
Kineska ekonomija proširila se 5,3 odsto u prvoj polovini godine, na putu da ispuni Pekinški cilj rasta od pet odsto. Međutim, ekonomisti su upozorili da i dalje postoje rizici od cjelogodišnjeg rasta ispod cilja, pozivajući na novu političku podršku u drugoj polovici godine.

Kineski rast usporio u julu

Društvenim mrežama kruži skandalozna fotografija ministra odbrane Dragana Krapovića na plaži. Nije skandal to što je ministar na odmoru — već to što, ako je ova fotografija zaista današnja, onda ministar nema ni trunke empatije. Jer, to bi značilo da, dok vojnici rizikuju živote i ginu u paklu vatrene stihije, dok nebo bruji od helikoptera, a zemlja vrišti pod plamenom – ministar odbrane se sunča. Opušten. Nasmijan. Među talasima. Kao da tragedija nije ni zakucala na vrata njegovog resora. Samo dan ranije, govorio je o smrti vojnika Dejana Božovića. Govorio je tiho, gotovo potreseno: “Ova nesreća je podsjetnik da iza uniformi stoje ljudi, spremni da rizikuju svoje živote kako bi pomogli zajednici.“ Govorio je – i odmah zaboravio. Istu tu zajednicu. Te iste vojnike. Prepustio ih je samima sebi, dok je on birao između koktela i lagodnosti. Sramno. Dok ljudi danima gube sve – domove, prirodu, dah i sigurnost – dok vojska i građani rame uz rame brane ono što je još ostalo, njihov ministar je daleko. Nije uz njih. Nije na terenu. Nije ni blizu odgovornosti. On je zauzet – odmorom. Ovo nije političko pitanje. Ovo je pitanje osnovnog ljudskog dostojanstva. Kada gori zemlja – ministar ne smije biti na plaži. Kada ginu vojnici – ministar ne smije biti u hladu. Kada narod vapi za pomoći – ministar ne smije biti nedostupan. Ovo nije propust. Ovo je srozavanje funkcije. Nedostojno ponašanje čovjeka koji vodi Ministarstvo odbrane. Jer ovako se država ne brani. Zato pitamo javno, jasno i bez zadrške: Da li ovakvi ljudi zaslužuju da vode ijedan državni resor, a kamoli onaj koji odlučuje o bezbjednosti? Jer, nije više riječ samo o neodgovornosti. Riječ je o poruci koja se šalje svakom vojniku: Ti možeš da goriš – dok tvoj ministar pliva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3" data-rendition-name="original" width="732" height="758" loading="lazy" alt="tvit krapović"></figure>

Fotografija zbog koje bruji internet: Dok Crna Gora gori, Krapović se sunča

Požar u Piperima, koji je buknuo 11. avgusta i ostavio pustoš za sobom, krenuo je od buster pumpne stanice Vodovoda u Đurkovićima, tvrde mještani. U prilog tome dostavili su Portalu ETV snimak sa nadzorne kamere sa imanja jednog od mještana koji Portal ETV ekskluzivno objavljuje. Snimak pokazuje da je 11. avgusta, oko 11 sati, zavarničilo baš na mjestu gdje se nalazi pumpa, a samo nekoliko minuta kasnije vatra se razbuktala i za samo dva sata progutala je veliku površinu imanja, šuma, pojedine kuće i pomoćne objekte. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZn4IicQ_Za4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Portal ETV je na licu mjesta od mještana dobio informaciju da su večeras, nakon što su dobili struju oko 17:45 sati, vratili snimak na jednoj od nadzornih kamera (koja preciznosti radi pokazuje sat unazad u odnosu na realno vrijeme) kada su, kako kažu, imali što vidjeti. U periodu prije izbijanja požara sve je djelovalo mirno, niti je, koliko je moguće zaključiti na osnovu snimka, zabilježeno kretanje vozila ili ljudi u dijelu gdje se pojavio dim. A on je, kako je Portalu ETV rekao mještan Srđan Dragićević, krenuo iz dijela u kom se nalazi tkz. buster pumpa podgoričkog Vodovoda, koja šalje vodu iz glavne stanice u više kote. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZkMhG_jRi2c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještani su nam rekli da je policija izuzela video zapis i da će dalje utvrđivati sve okolnosti. Kako su nam rekli, uvjereni su, nakon što su snimak pogledali više puta, da uzrok požara nije ljudski faktor već spoj koji se desio u pumpnoj stanici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813230844_0e66c187210ff1e95ba68483b45c9fdc29a1950ad1a7221c34136f8ed31d9938.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250813230844_0e66c187210ff1e95ba68483b45c9fdc29a1950ad1a7221c34136f8ed31d9938" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Buster pumpna stanica"> <figcaption>Buster pumpna stanica(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Dragićević se za Portal ETV prisjeća kako je počela agonija koje, kako priznaje, još nije svjestan. - Žena me je pozvala ispod kuće, gdje je izbio požar, da obavijestim rođaka da je izbio požar kod njegove kuće. To sam i uradio, poslije toga je on zvao Vatrogasnu koja je došla nakon pet-deset minuta. Ali tada je već požar bio toliko razbuktan da ekipa Službe zaštite i spašavanja, koja je prva izašla na teren, nije mogla sama da ga ugasi. Prošlo je malo vremena kada su me ponovo obavijestili da gori oko kuće kod rođaka Dragićevića. Jedna žena nas je pozvala da im pomognemo da gasimo vatru. Kad sam došao, vatra se već proširila i bila je blizu moje kuće i tada kreće cjelodnevna borba za spašavanje i moje i imovine mještana - prisjeća se Dragićević. I dok je on staru kuću uspio da spasi vodom iz bistijerne, njegov komšija Miloš Strunjaš, vlasnik poljoprivredne apoteke "Trims", bio je nemoćan pred vatrenom stihijom koja mu je ponijela magacin, mehanizaciju i automobil koji se nalazio ispred tog objekta i napravila štetu od više stotina hiljada eura. - Nijesmo imali gradsku vodu od nekih osam sati ujutro. Nisam mogao da koristim ni bunarsku jer struje nije bilo. Drvena nadstrešnica nad terasom je počela da gori, pa sam kuću spašavao vodom iz dječijeg bazena - rekao nam je Strunjaš. Požar i ove noći prijeti Piperima i borba se nastavlja, a mještani se nadaju da će nadležni zvanično utvrditi uzrok požara i preduzeti odgovarajuće mjere.

Portal ETV ekskluzivno objavljuje snimak mještana: „Prije razornog požara u Piperima zavarničila buster pumpa“

U vrijeme kada se 7. avgusta oko 19 stai dogodio napad na visokorangiranog člana škaljarske kriminalne grupe Marka Ljubišu Kana sa plaže tog luksuznog rizorta naknadno je evakuisana štićena ličnost &nbsp;- saznaju Portal ETV i Televizija E od izvora iz vrha crnogorskog bezbjednosnog sektora. Ovaj podatak jasno ukazuje na višestruke propuste crnogorske policije, posebno što se tiče praćenja bezbjednosno interesantnih osoba, ali i u dijelu zaštite najviših državnih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200820_f99c6c4f99d14c02ca4545a8203ca27345c96747157ba2e1c3b3e2ce716df7c9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813200820_f99c6c4f99d14c02ca4545a8203ca27345c96747157ba2e1c3b3e2ce716df7c9" data-rendition-name="original" width="625" height="555" loading="lazy" alt="7.AVGUST: Momenat pucanja na Marka Ljubišu "> <figcaption>7. AVGUST: Momenat pucanja na Marka Ljubišu(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Službenicima policije iz Budve, Uprave policije, ali i operativcima Agencije za nacionalnu bezbjednost odavno je poznato su Marko Ljubiša i njegovi prijatelji - među kojima su i operativno interesantne osobe - česti gosti luksuznog hotela u Miločeru. Tokom posljednja dva - tri ljeta ekipa oko Ljubiše redovni su posjetioci bazena u luksuznom hotelu. &nbsp; Poznato je i da je tokom posljednjih nekoliko godina Ljubiša preživio pet pokušaja likvidacije i da je posebna opasnost biti u njegovom bliskom okruženju. Logično je prepostaviti da Marko Ljubiša Kan, kao i njegovi bliski prijatelji Ognjen Kažanegra i Goran Brale Slovinić ne idu ,,po terenu” bez zaštite, odnosno mogućnosti da uzvrate na eventualni oružani napad. &nbsp;&nbsp; Ipak, prema saznanjima Portala ETV, tokom ljeta ,,redovni” policajci ili pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja nijesu pretresali ni Ljubišu ni njegove prijatelje, inače operativno interesantna lica za koje se osnovano sumnja da su članovi OKG ,,Budvanska”, koja je dio škaljarskog kriminalnog klana. &nbsp; Čudno postupanje: jer se zna da je Kan bio u pet navrata meta napadača i da prisustvo njegove ekipe na bazanu posredno može da predstavlja opasnost i za goste hotela, ali i za visoke državne funkcionere koji ljeti redovno koriste usluge državne vile ,,Topliš” u Miločerskom parku. &nbsp; Nema objašnjenja zbog čega tokom čitavog ljeta policija nije napravila nijednu akciju provjere. &nbsp; <h2>BEZBJEDNOSNI SEKTOR - BEZ REAKCIJE &nbsp;</h2> Još je čudnija letargija bezbjednosnog sektora, počev od obezbjeđenja u hotelu do policije, tokom boravka plaćenog ubice. &nbsp; Izvori Portala ETV ukazuju da je neshvatljivo da niko iz privatnog obezbjeđenja hotela ili bezbjednosnog crnogorskog sektora nije obratio pažnju na čudno ponašanje čovjeka koji je trebalo da likvidira Marka Ljubišu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200824_13b72a37a9ee22442985a84a99585ac56f215e420f00499bee5c43189aada8c5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250813200824_13b72a37a9ee22442985a84a99585ac56f215e420f00499bee5c43189aada8c5" data-rendition-name="original" width="1516" height="930" loading="lazy" alt="ORIGINAL ILI FALSIFIKAT: Lična karta na ime Jovana Galića iz Beograda, opština Palilula"> <figcaption>ORIGINAL ILI FALSIFIKAT: Lična karta na ime Jovana Galića iz Beograda, opština Palilula(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kada se registrovao u hotelu prvog dana avgusta, mladić je priložio ličnu kartu i predstavio se kao Jovan Galić, srpski državljanin sa prebivalištem u opštini Palilula, rođen 2006. godine. Dva puta je, kažu izvori Televizije E i Portala ETV, produžavao boravak, očito vrebajući priliku da puca na Ljubišu Kana. &nbsp; I nikome, ljudima iz obezbjeđenja hotela, kao ni crnogorskoj policiji, nije izgleda bilo čudno što devetnaestogodišnjak plaća hotelski smještaj, apartman od 600 eura dnevno. Očito je bilo i da mladić boravi sam u apartmanu, da ne izlazi iz kruga hotela, već boravi uglavnom u teretani i na bazenu u popodnevnim satima – nije izazivalo pozornost. &nbsp; A trebalo je da izazove pažnju: mladi gost je uglavnom boravio - u garderobi, sa torbicom; nije se kupao ni na plaži, ni na bazenu. Danima je sjedio na ležaljci iznad bazena i, ispostavilo se, osmatrao društvo u kojem je bio Kan. Ti, naizgled sitni detalji morali su izazvati sumnju nekog od inspektora koji su bili u obavezi da kroz operativni i terenski rad tokom ljetnje turističke sezone obilazi objekte gdje borave operativno interesantna lica i razmjenjuju informacije sa osobljem hotela. <h2>DRŽAVNI FUNKCIONERI BEZ ZAŠTITE</h2> Nije bilo reakcije, iako su krajem jula i prvih dana avgusta u Miločeru turistički boravili i premijer Milojko Spajić i kasnije &nbsp;predsjednik Jakov Milatović, u vili ,,Topliš”, ali i čelnici tužilačke organizacije, vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. &nbsp; To podrazumijeva da je služba bezbjednosti morala da organizuje, osim lične pratnje, i takozvane ,,bezbjednosne prstene”, pa na taj način omogući sigurnost štićenim ličnostima, državnim funkcionerima. &nbsp; Međutim, svi dostupni podaci ukazuju da je potpuno zakazao bezbjednosni sektor, da je veća tragedija izbjegnuta 7. avgusta i da samo pukom srećom niko nije stradao, iako je metke napadač na Kana ispalio u času kada je ispred bazena i restorana bilo mnogo ljudi, ali i đece. Istražitelji sada provjeravaju da li se radi o falsifikovanim ili pravim dokumentima. Napadač je registrovan na bezbjednosnim kamerama unutar hotela. Nekoliko dana nakon napada na Kana, policija nije izašla sa informacijom da li je identitet sa lične karte pravi ili lažan. &nbsp; Prema tvrdnjama izvora Portala ETV i Televizije E, istražitelji smatraju da je plaćeni napadač iz nekog razloga bio apsolutno siguran da će moći neometano da pobjegne. Prilikom bjekstva prijetio je oružjem osoblju hotela i gostima, i svakom ko mu se našao na putu. Pobjegao je pored bazena, preko parkinga od hotela i kroz naselje Pržno pješke je došao do jadranske magistrale. Kako istražitelji vjeruju, njega je tamo čekala logistika, jedan ili dva čovjeka u vozilu na magistrali. Marko Ljubiša je zadobio teške povrede – frakturu lobanje. ali projektil nije probio kost već je od okrznuća samo napukla. &nbsp; No, šteta je 7. avgusta mogla biti dramatično veća, za državu Crnu Goru. Izvori iz bezbjednosnog sektora tvrde da se u &nbsp;trenutku pokušaja ubistva Ljubiše pored bazena, na plaži hotela nalazila jedna štićena ličnost i da se odmah pristupilo njenoj evakuaciji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200824_4f1be4c38822ad2f1416a3012a8076c5260693d505833f0722ceec1234483bdb.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250813200824_4f1be4c38822ad2f1416a3012a8076c5260693d505833f0722ceec1234483bdb" data-rendition-name="original" width="887" height="516" loading="lazy" alt='NIKOME NIJE BIO ČUDAN: ,,Jovan Galić" pravi selfi u teretani (screenshot sa nadzorne kamere) '> <figcaption>NIKOME NIJE BIO ČUDAN: ,,Jovan Galić" pravi selfi u teretani (screenshot sa nadzorne kamere)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da su poštovane procedure zaštite štićenih ličnosti na toj lokaciji i njenoj široj okolini vjerovatno bi bijeg napadača na Ljubišu mogao bio spriječen, ili bi barem bilo odmah poznato kako i u kom pravcu je pobjegao, što je moglo rezultirati velikom potragom i hapšenjem. <h2>BEZBJEDNOSNI ,,KRUGOVI” &nbsp;</h2> Oko štićene ličnosti u zavisnosti od ranga, a sudeći po lokaciji na kojoj se nalazila najvjerovatnije se radi o nekome iz državnog vrha, obično se formiraju tri kruga obezbjeđenja. &nbsp; Prvi krug čine lični tjelohranitelji koji se nalaze u neposrednoj blizini i pripadnici su Sektora za zaštitu ličnosti. Drugi krug osigurava neposredno okruženje hotela, parkinge, prilaze i prema dosadašnjoj praksi čine ga budvanski kriminalistički inspektori u civilu i operativci ANB za kontraobavještajnu zaštitu. Oni prije dolaska štićene ličnosti, za vrijeme boravka i tokom odlaska aktivno sarađuju sa osobljem hotela u otkrivanju potencijalnih opasnosti. Devetnaestogodišnjak koji je pucao u Kana očigledno nije probudio njihove sumnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200828_86943512a5d1e566fe80f2a8acc0b35099d19bf0208abbbf88723fe1ff52b7f7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250813200828_86943512a5d1e566fe80f2a8acc0b35099d19bf0208abbbf88723fe1ff52b7f7" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="KAKO SE ŠTITE ŠTIĆENE LIČNOSTI U CRNOJ GORI: Ilustracija "> <figcaption>KAKO SE ŠTITE ŠTIĆENE LIČNOSTI U CRNOJ GORI: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Treći krug se formira ako procjena ANB ukaže da je potrebno dodatno pojačati mjere bezbjednosti na određenom prostoru i angažuje se posebno obučen tim specijalne jedinice policije sa zadatkom snajperskih pokrivanja šire okoline mjesta boravka i kretanja štićene ličnosti. Eventualna osmatračko-snajperska podrška sa tačaka na padinama iznad hotela je u ovom slučaju mogla imati uvid u šire kretanje bjegunca. &nbsp; Prisustvo bezbjednosno interesantnih lica koja mogu biti meta oružanih napada na lokacijama bliskim štićenim ličnostima očigledno nije bilo problematično za ljude koji su planirali zaštitu. Zato su Kan i ekipa bili u kompleksu hotelu istovremeno sa štićenom ličnošću i zato nije bilo drugog, a ni trećeg, kruga zaštite koji bi, ako ne spriječio bijeg, onda bar mogao ukazati na pravac kuda je napadač otišao ili na neke dodatne pojedinosti koje bi mogle pomoći njegovom hapšenju. &nbsp; Šta je uslovilo da ni ovog puta ne budu ispoštovane uobičajene procedure - nije poznato. Ono što je ovaj slučaj pokazao, a čega moraju biti svjesni ljudi koji obnašaju najviše državne funkcije, je da se bezbjednosni sistem - kojim upravljaju Demokrate Alekse Bečića &nbsp;- urušava po svim segmentima, tako da na propuste nije imun ni sektor zaštite ličnosti.&nbsp;

Kako je napadač na Marka Ljubišu Kana mirno prošao ,,prstene zaštite”

Potpredsjednik Skupštine Dragutin Vučinić je za navijače Hajduka pomislio je da su vatrogasci iz susjedne Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji stižu da pomognu Crnoj Gori u borbi s vatrenom stihijom. Naime, prema pisanju Slobodne Dalmacije, &nbsp;Vučinić je grupu navijača Hajduka – popularnu Torcidu – zamijenio sa vatrogascima. – 18 autobusa s navijačima Hajduka tim putem išlo je prema Tirani, gdje Hajduk večeras igra uzvratnu utakmicu 3. pretkola Konferencijske lige protiv Dinamo Sitija – navodi Slobodna Dalmacija. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsport%2Fhajduk%2Fpotpredsjednik-skupstine-podgorice-od-torcide-mislio-da-su-vatrogasci-kad-je-shvatio-pogledajte-reakciju-1496316&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vučinić je danas na svom Facebook profilu objavio poruku: STIŽE POMOĆ NAŠIM MOMCIMA! Upravo sam dobio informaciju – ogromna kolona šlepera pod pratnjom naše policije ide iz pravca Nikšića i Danilovgrada ka Podgorici! U koloni je i preko desetak autobusa – iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uz dvadesetak šlepera… Vatrogasci? NISMO SAMI! Nedugo nakon objave, uslijedio je komentar jednog korisnika: – To idu navijači Hajduka iz Splita za Albaniju. Na što je Vučinić odgovorio: – Ja pomislih kako su mi opisali da su vatrogasci… odgovorio je Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d" data-rendition-name="original" width="902" height="1600" loading="lazy" alt="kom"> </figure>  Potom je objasnio: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Rekli su da su bili u plavim uniformama. Drug mi je poslao slike, vozač autobusa mimoišao se s njima, slikao je tek kad je glavnina prošla, nažalost...

Tag: ekonomija