U Srećnom danu, o muzici i radosti stvaranja, razgovaramo sa Janom Radunović – Violijanom, mladom violonistkinjom čiji talent i posvećenost osvajaju publiku. 
U nove misije pomoći i podrške najmlađima – Gladijatora OCR Montenegro Balša Zajić, fitnes instruktor i humanitarac, otkriva kako sport postaje najjače oruđe solidarnosti i najavljuje nove događaje. Riječ godine prema Oksfordu za 2025. – „mamac za bijes“ (rage bait) - Zašto upadamo u zamku provokativnog sadržaja i kako se manipuliše emocijama na mrežama? Razjašnjavamo fenomen koji oblikuje digitalnu svakodnevicu.
A, potaž „Abranteš“ – na portugalski način priprema Milivoje Đukanović, profesor kuvarstva.
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Srećnom danu o muzici i radosti stvaranja, sportu kao oruđu solidarnosti...

Empatija koju učesnice i organizatori Međunarodnog turnira prijateljstva u Pljevljima pokazuju snagu koja oplemenjuje sport i društvo, kazao je ministar Dragoslav Šćekić, navodeći da očekuje da će zajednička podrška biti podstrek Miljanu Aničiću u njegovoj borbi za ozdravljenje.
Šćekić je prisustvovao Međunarodnom turniru prijateljstva u Pljevljima, koji je okupio mlade fudbalerke iz više država drgiona.
On je pohvalio dugogodišnji kvalitetan rad ŽFK Breznica, navodeći da već decenijama organizuje &nbsp;događaje koji spajaju mlade, šire vidike i brišu granice.
- Posebno je pohvalio posvećenost organizatora i njihovu ulogu u promociji ženskog sporta i zdravih vrijednosti među mladima. Ovogodišnji turnir nosi i humanitarni karakter, posvećen sportskom radniku Miljanu Aničiću - navodi se u saopštenju iz Šćekićevog kabineta.
On je naglasio da Ministarstvo sporta i mladih i Vlada Crne Gore prepoznaju predan rad klubova, trenera i zajednica koje stvaraju pozitivno okruženje za razvoj mladih sportista.
- Takve ideje i projekti uvijek će imati naše razumijevanje i podršku - poručio je Šćekić.

Šćekić: Snaga koja oplemenjuje sport i društvo

Djeca u Crnoj Gori imaju ograničene mogućnosti za bezbjednu i kvalitetnu igru, poručili su iz UNICEF-a i pozvali državu na veća ulaganja i više prilika za kvalitetan i inkluzivan sport za svu djecu.&nbsp;
Iz UNICEF-a su, povodom Svjetskog dana djeteta, podsjetili na značaj sporta u izgradnji inkluzivnog društva.
Oni su kazali da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2021. godine, polovina djece uzrasta šest do devet godina nije uključena ni u jedan sportski ili plesni klub.&nbsp;
- Što dodatno smanjuje mogućnosti za razvoj motorike, kao i socijalnih i emocionalnih vještina - naveli su iz UNICEF-a.&nbsp;
Kako su dodali, procjenjuje se da 75 odsto djece ne ispunjava preporuku SZO o najmanje 60 minuta intenzivne fizičke aktivnosti dnevno.
Prema podacima SZO i Izvještaju o fizičkoj aktivnosti djece i mladih u Crnoj Gori 2022-2023, fizička aktivnost djece opada sa godinama.
Iz UNICEF-a su naglasili da je pad najizraženiji između 12. i 15. godine, posebno među djevojčicama.&nbsp;
- UNICEF ističe da su djeca sa smetnjama u razvoju drastično manje zastupljena u svim vidovima slobodne i organizovane igre i sporta - naveli su iz UNICEF-a.&nbsp;
Kako su dodali, iako preciznih nacionalnih podataka nema, procjene pokazuju da se učešće kreće između četiri i 25 odsto, što ukazuje na značajne barijere u pristupačnosti i inkluziji.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikele Servadei, poručio je da je pravo na igru osnovno pravo svakog djeteta.&nbsp;
- Sport, posebno, ima jedinstvenu ulogu u prihvatanju različitosti i inkluzije. Nažalost, u Crnoj Gori previše djece i dalje odrasta bez bezbjednih i pristupačnih prostora za igru i sport - rekao je Servandei.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ulaganje u školski sport, inkluzivne programe za djecu sa smetnjama u razvoju i za djevojčice i dječake iz manjinskih zajednica, kao i investicije u pristupačnu infrastrukturu, najisplativiji su načini da se poboljša fizičko i mentalno zdravlje djece.
Kako se navodi u saopštenju, UNICEF je podržao Ministarstvo sporta i mladih u izradi nove Strategije razvoja sporta 2024-2028, koja značajno više stavlja fokus na školski i inkluzivni sport u odnosu na ranije strateške dokumente.&nbsp;
Dodaje se da UNICEF sarađuje s Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na primjeni Strategije reforme obrazovanja i unapređenju školske infrastrukture, kao i sa Specijalnom olimpijadom Crne Gore na jačanju inkluzivnih programa u školama za djecu sa smetnjama u razvoju.
Iz UNICEF-a su istakli da, prema Izvještaju o fizičkoj aktivnosti 2022-2023 Univerziteta Crne Gore, 60 odsto škola ima zatvoreni sportski prostor, dok 40 odsto koristi otvorene površine, a mnogi postojeći objekti i dalje su nepristupačni djeci sa smetnjama u razvoju.
- UNICEF poziva da se ubrzaju ulaganja u školsku infrastrukturu i pristupačnost, kako bi se obezbijedili jednaki uslovi za svu djecu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da je redovna fizička aktivnost jedan od najvažnijih zaštitnih faktora za mentalno zdravlje adolescenata.&nbsp;
- Istraživanja pokazuju da 30-60 minuta aktivnosti tri do četiri puta sedmično smanjuje anksioznost za 20-30 odsto i rizik od depresije za 25 odsto među adolescentima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako su kazali iz UNICEF-a, s obzirom na to da jedan od šest adolescenata pokazuje simptome stresa ili anksioznosti, to je ključni argument za povećanje ulaganja u sport i igru.
Iz UNICEF-a su najavili da će, povodom Svjetskog dana djeteta, sjutra u Podgorici organizovati inkluzivni sportski događaj za djecu i mlade.
Događaj, koji će okupiti djecu, adolescente, sportiste, paraolimpijce, predstavnike Specijalne olimpijade i institucionalne partnere, počeće u deset sati u u Univerzitetskom sportskom i kulturnom centru.
Iz UNICEF-a su pozvali porodice, škole, lokalne zajednice i medije da se pridruže obilježavanju Svjetskog dana djeteta i podrže pravo svakog djeteta na igru.

UNICEF poziva na veća ulaganja i više prilika za inkluzivan sport za djecu

Muška kadetska odbojkaška reprezentacija Crne Gore pobijedila je Grčku 3:0 (25:17, 25:18 i 25:8), u trećem kolu B grupe Balkanskog prvenstva za igrače do 19 godina. 
 
Crna Gora je upisala drugi trijumf u grupnoj fazi i ostala u trci za polufinale. 
 
Crnogorski odbojkaši će, ukoliko Srbija pobijedi Bugarsku, izboriti polufinale, u suprotnom igraće za plasman od petog do osmog mjesta. 
 
Crnogorsku selekciju predvodio je Luka Lojić sa 15 poena, 12 je dodao Filip Milosavljević, a devet Vuk Stanojević.

Kadeti ubjedljivi protiv Grčke

Sportisti mogu biti moćan alat da se neka nacija ujedini, a politika često zloupotrebljava sport za širenje nacionalizma, poručile su crnogorske sportske legende sa drugog dana Nacionalne platforme za za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Jedan od najboljih crnogorskih sportista u istoriji, vaterpolista Nikola Janović, podsjetio je da je postizao uspjehe sa tri različite reprezentacije, da je imao privilegiju da igra za Jugoslaviju, zatim Srbiju i Crnu Goru, a na kraju za Crnu Goru.&nbsp;
- Kada smo osvojili Malagu, uvijek smo se trudili da kažemo da je to pobjeda svih građana Crne Gore upravo zbog tog osjetljvog momenta i podjela koje postoje u našem društvu - objasnio je Janović.
On je istakao da sprotisti mogu da budu moćan alat kada neka nacija treba da se ujedini, da građani ni sa čim ne mogu tako dobro da se identifikuju kao sa rezultatima sportista, kada se, kako je naveo, pokazuje kako treba da se navija za svoju državu i nastupa za nju.&nbsp;
- Sport takođe može da posluži i kao alat u produbljivanju nacionalnih podjela. Nikada sportisti nisu nosioci tih podjela. Svi koji smo igrali u klubovima i sa reprezentacijom prošli puno toga smo protivnike doživljavali kao prijatelje, igrali smo zajedno u klubovima prolazili zajedno sve te pobjede i poraze. Imam mnoge prijatelje u Srbiji i Hrvatskoj, imao sam privilegiju da igram za Jugoslaviju, kasnije za SiCG, pa za Crnu Goru, željeli smo uvijek da pošaljemo suštinsku poruku da su sve naše pobjede pobjede svih građana u našoj državi - rekao je Janović.
Paraolimpijka Maja Rajković ukazala je da ona i njene kolege paraatletičari žive paraolimpizam svakog dana, kao ljudi koji imaju dosta zdravstvenih problema koji svakog dana dobijaju borbu i da je za njih svaki trening pobjeda.
- Ponosna sam što sam nosila zastavu na OI, osjetila tu euforiju koja se dešava. Toliko različitosti na jednom mjestu. Prvi put sam vidjela da su osobe sa invaliditetom izjednačene sa drugim osobama i osjećali smo se kao da nam ništa ne fali. Nama je bilo dovoljno i to veče. Da nam ništa ne fali. Mi smo veoma mali sitem i kod nas jeste bilo diskriminacije, sažaljenja, sa tim se boriš, moraš da budeš pobjednik - kazala je Rajković.
Oni su takvi, kako dodaje, da ne žele da priznaju ekstremizam i nacionalizam.
- Ali, kod nas to ne postoji. Mi se družimo, ne obraća se pažnja ko je koje nacije, vjere ili bilo šta. Jer samo tako punite sebe energijom da idete dalje i dajete dobra ovom svijetu - dodala je Rajković.
Dugogodišnji pivot rukometne reprezentacije Mladen Rakčević ukazao je da sportski tereni jesu idealna platforma za nacionalizam, ali i onaj ekstremni nacionalizam koji nikome nije donio dobro.
- Sport bi trebalo da bude najčistija društvena grana, međutim, nažalost, nije. Ranije, u tom sportu nije bilo toliko novca, samim tim je bio manje interesantan onima koji su preko sporta htjeli određene poruke da pošalju. Treneri i klubovi ne rade na pravilan način, u smislu PR-a. U trenutku kad određeni dječak ili djevojčica dobije zapaženiju ulogu i krene u komunikaciju sa novinarima, nemaju uopšte početno znanje na koji način bi trebalo da se obraćaju javnosti. Da ne pričamo o planetarno poznatim sportistima koji nerijetko daju loše poruke. Ljubav prema svojoj zemlji ne znači mrzjeti druge - rekao je Rakčević.
Dodao je da je u klubovima gdje je igrao bilo svih nacionalnosti.&nbsp;
- Kad pođete negdje u inostranstvo, iz bivše Jugoslavije se zovemo “naši”. Poštovanje drugog čovjeka proističe iz kuće. Iz moje kuće sam dobio takvo vaspitanje, da ne treba da vodim računa ko je koje nacije, vjere, već da je čovjek – čovjek“, naveo je on i dodao da „smo u Crnoj Gori previše ostrašćeni i da imamo previše mržnje“. Ako razmišljate drugačije od nekog, vi ste mu automatski neprijatelj. Sportisti mogu da utiču na društvene situacije, pogotovo kada je u pitanju nacionalizam. Primjer je najbolji fudbaler na svijetu Mbape, koji je poslije nekih izbora u Francuskoj javno istupio protiv te desnice koja se bila zahuktala u tom prvom krugu. To je izuzetno značilo da Francuska ostane na nekim stabilnim nogama. Jako je bitno koje poruke sportisti šalju - kazao je proslavljeni rukometaš.
Rajković je, komentarišući incidente koji se dešavaju tokom sprotskih događaja kazala da tu gube sport i ljudi koji su na terenu.&nbsp;
- Tu samo sport gubi i oni ljudi koji su na terenu, koji daju svoje srce i dušu za tu utakmicu, za taj rezultat, za napredak. Dođu ljudi ostrašćeni, vjerovatno i politički motivisani da naprave nešto i mislim da je to poraz sporta. Tu samo sport gubi, a moramo priznati da je sport jedina svijetla tačka u Crnoj Gori - kazala je crnogorska paraolimpijka.
Rakčević je dodao i da sportisti koji imaju uticaj na društvo, kontakt sa novinarima, sa javnošću, i prisustvo na društvenim mrežama, treba jako da povedu računa na koji način prezentuju neke kritike ili podržavaju određenu stranu.&nbsp;
- Treba mnogo više edukacije, od same djece koja se profilišu da mogu biti profesionalni sportisti, samim tim će dolaziti u situaciju da imaju uticaja na društvo, na koji način da komuniciraju sa javnošću - objasnio je on.
Janović, poslanik u Skupštini Crne Gore, kaže da danas u Crnoj Gori imamo političare, koji su izgradili karijeru na principu zaštite nacionalne zajednice.
- Ja smatram da to pravo nemam, kao nekadašnji kapiten, ja upravo moram da šaljem poruke koje ukazuju na jedinstvo svih nas, koje moraju biti takve da su svi građani Crne Gore podjednako vrijedni bez obzira kako se izjašnjavaju i u suštini neko ko se bavio sportom ne može da bude nacionalista - rekao je Janović.
Upitan da li etiketa nacije čini da se ljudi osjećaju komfornije, te da li insistiranje na tome šteti ideji nacije i prelazi granicu dobrog ukusa, Janović ističe da se bez potrebe insistira na nacionalizmu i pretjeranom isticanju nacionalnog identiteta koji, kaže, treba razlikovati od patriotizma i ljubavi prema svojoj državi.
Janović je podsjetio i da je igrao za dubrovački Jug i beogradsku Crvenu Zvezdu, još dok su tragični događaji iz našeg regiona bili svježi.
- Ali uvijek sam se trudio da na način i na koji sam igrao i ponašao se van bazena, da doprinosimo boljoj slici države iz koje dolazim i boreći se za taj klub pokazuješ lijepu sliku o svojoj zemlji i to je izuzetno važno i to jedino sportista može da prenese i zato ne kažu slučajno da sport prvi razbija sve barijere nakon ratnih dešavanja - rekao je on.
Rakčević je kazao da su sportisti ranije učeni da vole svoju zemlju i da nikad ne prave konekcije sa politikom, političkim liderima, sa određenim partijama. Sport bi trebalo da bude najčistija grana“, ponovio je on.
Na pitanje: gubi li sport trku sa ekstremizmom i nacionalizmom, Janović zaključuje da je to derbi koji će uvijek da postoji, ali da sportisti nijesu oni koji generišu ekstremizam, već se to često dešava na tribina.
- Ali sportisti i bivši i sadašnji treba da ostanu stub odbrane protiv nacionalizma i ekstremizma, i taj vid borbe mora da bude pobjednički - zaključio je Janović.
Osvrćući se na to što je kao uspješan sportista ušao u politiku, Janović je kazao da ni stvari u politici, kao ni u čemu drugom, ne treba generalizovati i da i u politici može da se radi častan posao.

Crnogorske sportske legende: Sportisti mogu ujediniti građane, ali neki žele i da ih zloupotrijebe zarad podjela

Uz podršku Evropske rukometne federacije i institucionalnu podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, uspješno je realizovana još jedna sezona projekta „RukoMEtić“ koji donosi rukomet najmlađima - i to u šest gradova, sedam vrtića, sa 13 trenera i više od 300 djece uzrasta od tri do šest godina. Od naredne godine projekat „RukoMEtić“, kako su najavili, se širi na sjever Crne Gore i pridružuju se Berane, Pljevlja i Bijelo Polje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250604160632_5a9c873567f6042c2540e5aa15030838b0c28e20be776f83764670826f15584f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250604160632_5a9c873567f6042c2540e5aa15030838b0c28e20be776f83764670826f15584f" data-rendition-name="original" width="6608" height="4405" loading="lazy" alt="„RukoMEtić“:"> </figure>  - Čime ćemo biti prisutni u čak devet gradova! - naglasili su oni. Kroz „RukoMEtić“ projekat ostvaruju, kako su istakli, ključne ciljeve razvoja rukometa: Razvoj igrača svih uzrasta, popularizacija rukometa među najmlađima, širenje baze kao preduslov podizanja kvaliteta domaćih takmičenja, stalno prisustvo na najvećim međunarodnim takmičenjima, edukacija trenera kroz seminare i savremene metodologije, jačanje lokalnih klubova i saradnje sa vrtićima i redovni treninzi i promocija rukometa kroz društvene mreže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250604160636_5b9a3f8283526a5878a0915b83fe6503eefefb38d073ab705dee8ba4e43cb327.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250604160636_5b9a3f8283526a5878a0915b83fe6503eefefb38d073ab705dee8ba4e43cb327" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="„RukoMEtić“"> </figure>  Prvi put, fokus je, kažu, na djeci od tri do šest godina - odnosno generaciji kojoj do sada nije bila posvećena posebna pažnja. - Ovaj projekat to mijenja! - zaključili su u „RukoMEtić“.

Završena druga sezona projekta „RukoMEtić“: Rukomet za najmlađe u šest gradova, sedam vrtića, sa 13 trenera...

Opština Bar zaključila je ugovore sa 44 sportska kluba odnosno školska i sportsko-rekreativna društva koja su, shodno Odluci o sufinansiranju programa rada sportskih organizacija za 2025. godinu, ostvarila pravo na subvencije lokalne uprave za ostvarenje svojih planova i programa.
Ukupan iznos dodijeljenih sredstava iz budžeta Opštine iznosi 291 hiljadu eura, od čega je 270 hiljada dodijeljeno za rad 37 sportskih klubova, dok je 21 hiljada eura opredijeljena za programske aktivnosti pet sportsko-rekreativnih društava i dva školsko sportska društva. 
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević poručio je ovim povodom da lokalna uprava u kontinuitetu prepoznaje važnost razvoja sporta u gradu, što najbolje potvrđuje uvećanje budžetskih sredstava koja se opredjeljuju za sportske klubove i podršku sportskim manifestacijama na iznos od 1,8 miliona eura u 2025. godini.
- Dugogodišnja tradicija i uspjesi barskih sportista iz godine u godinu obavezuju sve nas da pružimo dodatne napore kako bi unaprijedili uslove za bavljenje sportom i kreirali ambijent za nove uspjehe. Uvjeren sam da će novac koji je opredijeljen ovogodišnjim Konkursom biti značajna podrška sportskim organizacijama u cilju ostvarivanja što boljih rezultata na domaćim i međunarodnim takmičenjima, a što će doprinijeti snažnijem pozicioniranju i prepoznatljivosti Bara na sportskoj sceni - dodao je Raičević.
Shodno Odluci, sredstva za sufinansiranje programa rada dodjeljena su sportskim organizacijama koje imaju sjedište na teritoriji opštine i to: karate klubu “Bar”(47.648,05 eura), atletskom klubu “Sanja” (17.589,58 eura), odbojkaškom klubu “Galeb”(14.595,25 eura), ragbi klubu ‘’Mornar”(12.929,16 eura), ženskom odbojkaškom klubu “Luka Bar”(12.464,00 eura), ju-juitsu klubu “Mornar”(11.736,46 eura), odbojkaškom klubu “Mornar”(10.430,43 eura), košarkaškom klubu “Mediteran”(9.586,81 eura), omladinskom košarkaškom klubu “Šušanj” (8.800,91 eura), body building klubu “Maximus” (8.616,76 eura), šahovskom klubu “Mornar”(6.803,51eura), atletskom klubu “Dionis”(6.769,04 eura), kik boks klubu ‘’Bar” (6.443,86 eura), omladinskom odbojkaškom klubu “Mrkojevići” (6.327,77 eura), fudbalskom klubu “Sloga” (5.648,44 eura), košarkaškom klubu “Sutomore” (5.557,40 eura), džudo klubu “Mornar” (5.461,95 eura), fudbalskom klubu ‘’Balkan” (5.333,19 eura), jedriličarskom klubu “Latinsko jedro”(5.219,44 eura), košarkaškom klubu “Adriatik”(5.102,31 eura), košarkaškom klubu “Boys”(4.951,34 eura), šahovskom klubu “Rumija”(4.872,06 eura), sportskom atletskom klubu “Tempo”(4.731,03 eura), omladinskom košarkaškom klubu “Antivari”(4.671,61 eura), fudbalskom klubu ‘’Desetka” (4.205,40 eura), ženskom košarkaškom klubu ‘’Bar Basket 23” (4.200,96 eura), atletskom klubu ‘’Rasti zdravo Bar” (3.843,01 eura), klubu praktičnog streljaštva “Rumija” (3.821,45 eura), klubu praktičnog streljaštva ‘’Antivari’’ (3.266,43 eura), klubu za sportski ribolov “Pristan”(2.622,26 eura), bokserskom klubu “Mornar”(2.502,73 eura), ribarsko sportskom klubu "Rumija" (2.445,01 eura), klubu za sportski ribolov "Free Divers" (2.334,01 eura), ribarsko sportskom klubu "Lampuga" (2.223,01 eura), klubu praktičnog streljaštva "Oroz" (2.156,41 eura, sportsko ribolovnom klubu "Spič" (2.089,80 eura) i bokserskom klubu "Pristan" (1.978,80 eura). 
Osim toga, za realizaciju programa sportsko rekreativnih aktivnosti za 2025. godinu, sredstva su dodijeljena sportsko-rekreativnom društvu “Prijatelji”, sportsko-rekreativnom društvu “Mornar”, sportsko-rekreativnom društvu “Samo dodaj vodu”, školskom sportskom društvu JU OŠ “Jugoslavija” i školskom sportskom društvu Gimnazija “Niko Rolović” u iznosu od po 3.000 eura, i sportsko-rekreativnom društvu “Živimo zdravo Bar” i sportsko-rekreativnom društvu “OSI Bar” u iznosu od po 3.500 eura.

Opština Bar podržala sportske organizacije sa blizu 300.000 eura

Na najnovijoj ATP listi, na vrhu je i dalje Italijan Janik Siner sa 9.930 bodova.
Aleksandar Zverev je osvojio turnir u Minhenu, dok je Karlos Alkaraz poražen u finalu Barselone, pa je Njemac opet drugi na planeti (8.085), dok je Španac treći (8.050).
Novak Đoković i dalje čvrsto stoji na petom mjestu na svijetu.
Tejlor Fric (5.115) je i dalje na četvrtoj poziciji, sa velikim zaostatkom u odnosu na Alkarasa.
Slijede, Džek Drejper, Aleks de Minor, Andrej Rubljov i onda povratnik među deset - Holger Rune. Danac je napredovao za četiri pozicije i sada je deveti, dok je Danil &nbsp;Medvedev deseti.

Nova ATP lista: Siner i dalje prvi, drugi Zverev, Đoković peti

Odbojkašice Budućnost Volleya plasirale su se u finale EPCG Superlige. 
 
Budućnost je večeras u dvorani Topolica, u odlučujućoj trećoj utakmici polufinalne serije, savladala Luku Bar 3:2 (25:27, 25:21, 23:25, 25:14 i 15:10) i sa 2:1 u pobjedama izborila finale. 
 
Od fuzije dva tima Budućnosti, 2021. podgorički sastav osigurao je prvu seriju za titulu prvaka Crne Gore! 
 
Jedino finale prije toga Budućnost je igrala u sezoni 2011/12, kada je i osvojila pehar pobjedom baš nad Lukom Bar. 
 
Kapitenka Budućnosti Mileva Magdelinić bila je najefikasnija u pobjedničkom timu sa 21 osvojenim poenom, dok su Sara Belojević, Milena Ćetković i Kristina Božović dodale po 15. 
 
U timu Luke Bar najbolja je bila Teodora Čavić sa 29 poena, dok je Aieska Fereira zabilježila 14. 
 
Budućnost Volley će u velikom finalu EPCG Superlige igrati sa ekipom Herceg Novog, koja je u dva meča eliminisala gradskog rivala, ekipu Albatrosa.

Odbojkašice Budućnosti u finalu EPCG Superlige

Crna Gora nas podržava i u dobrim, &nbsp;ali i u lošim trenucima, pa predstavlja čast i zadovoljstvo nastupati u reprezentaciji, jer mi u suštini samo i &nbsp;zbog toga igramo, jer nijedan igrač od reprezentacije nema finansijske koristi. Imamo osnove uslove za rad i imamo poštovanje crnogorske javnosti i to je taj najljepši vid sporta…Da nema tog poštovanja ljudi možda ja sad ne bih bio ovdje, to je ono za šta igramo u reprezentaciji - kazao je emisiji Srećan dan, na Televiziji E, golman rukometne reprezentacije Crne Gore - Nebojša Simić.
Crnogorska &nbsp;rukometna reprezentacija počela je pobjedom kvalifikacije za &nbsp;EHF Euro &nbsp;2026.godine, &nbsp;pobijedivši Finsku rezultatom 29:28, a Nebojša Simić je i ovoga puta bio sjajan na golu sa četrnaest odbrana.
- Jako je lijepo započeti kvalifikacije sa pobjedom. Uvijek je teško kad imamo novog selektora i samo dva dana da se spremimo za utakmicu, protiv jedne ekipe koja je nama bila dosta nepoznata, međutim gledajući taj neki &nbsp;video njihov utakmica, dosta ekipa su namučili, čak su imali i protiv reprezentacije Srbije četiri gola prednosti šest minuta do kraja i onda je Srbija nakon serije 5:0 jedva uspjela da ih pobijedi. Njihova dobra igra nije slučajnost, ali vođeni sjajnom publikom i nekom timskom energijom u utakmici u kojoj je svaki igrač doprinio pobjedi, to je početak koji nas raduje i idemo optimistički u dalje kvalifikacije - rekao je Simić.
Pritisak je velik, kaže Simić, a zbog činjenice da je reprezentacija izgubila od Italije dvomeč pritisak se još pojačao, kako kaže, bili su pod moranjem i opterećenjem, nervozom, što je, kako kaže, rezultiralo pravljenjem nekih grešaka iz nesigurnost.
- Poslije utakmice previše misli je u glavi, jako se teško spava i izgubi se osjećaj vremena, jedan ili dva je ujutru, a čovjek ima osjećaj da je deset. Kad zatvoriš oči ne možeš sebe da isforsiraš da zaspeš jer ti se vraćaju slike sa utakmice, neka razmišljanja gdje sam mogao bolje, šta ne bilo, kako treba, kako je lijepo bilo proslaviti ovu odbranu…Previše je to emocija i ja uvijek loše spavam posle utakmice - istakao je Simić.
Iako živi u Njemačkoj, kaže Simić, upućen je u sve što se dešava u Crnoj Gori, pa ga tako i pogađaju sve loše stvari koje se dešavaju, a naročito, ističe on, vršnjačko nasilje, jer je njegova namjera da se vrati i sa svojom porodicom živi u Crnoj Gori.
- Hoću sjutra da mi se &nbsp;dijete kad krene u školu osjeća sigurno i onda kad čitam neke stvar baš me iskreno pogađaju. Nadam se da ćemo svi kao kolektiv &nbsp;tu situaciju poboljšati u budućnosti, da će se to dovesti u red. Što se sporta tiče imamo stvarno lijepu konekciju sa ljudima, sa navijačima, sa svima. Osjeća se čovjek baš kao reprezentativac. Kad dođe u svoju državu prepoznaju te ljudi, pozdrave i hoće da se slikaju s tobom i to je jako lijep osjećaj, jer sam nekad bio ja taj koji jurio. Jurio sam Gorana Stojanovića mog kolegu &nbsp;iz Bara, on mi je bio fenomenalan, sve ostale reprezentativce, Zorana Roganovića, Draška Mrvaljevića i ostale. Gledao sam ih na televiziji, a kasnije sam im se sa osamnaest godina priključio i za mene je to bio tad taj neki wow faktor. Drago mi je tako kad mi prilaze djeca, jer će sjutra neko, upravo od te djece doći na moje mjesto ili, možda, nadam se da ću igrati još neki niz godina, će mi se i priključiti - istako je Simić.
Pokušava da savjetuje i usmjeri mlađe igrače, poručuje Simić, jer je jako teško da odu iz Crne Gore i nađu adekvatni angažman, zbog nedostatka, dodaje on, profesionalne lige i izostanka crnogorskih timova iz evropskih takmičenja.
- Uvijek se mora napraviti neki ekstra napor da bi se pomoglo igračima, koji su talentovani, da bi uopšte došli u situaciju da pokažu taj talenat. Pokušavam, zajedno sa svojim menadžerom i svojim konekcijama, priključim toj nekoj priči i da probam da pomognem mlađim igračima da nađu adekvatan angažman, a nakon toga je na njima da pokažu mogu li ili ne mogu - poručio je Simić.
Za sebe golman &nbsp;kaže da dolazi iz naroda, te nema neki ego i neko distanciranje od ljudi, voli da popriča sa sa svakim i da sasluša svakoga.
- Nijesam neko ko klima glavom i ko se slaže, uvijek kažem svoje mišljenje, nemam neki filter i uvijek kažem šta mislim, a ljudi to, po mom mišljenju, cijene. Reprezentacija je imala i uspone i padove, a sad baš osjećamo kao zdrav kolektiv i cijela Crna Gora nas podržava i u dobrim, &nbsp;ali i u lošim trenucima, pa predstavlja čast i zadovoljstvo nastupati u reprezentaciji, jer mi u suštini samo i &nbsp;zbog toga igramo, jer nijedan igrač od reprezentacije nema finansijske koristi. Imamo osnove uslove za rad i imamo poštovanje crnogorske javnosti i to je taj najljepši vid sporta…Da nema tog poštovanja ljudi možda ja sad ne bih bio ovdje, to je ono za šta igramo u reprezentaciji - zaključio je Simić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0MdhsAEGtdQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Simić: Uvijek je lijepo započeti kvalifikacije pobjedom

Crnogorski bokseri odlično su otvorili nastup na Evropskom prvenstvu za juniore u Njemačkoj, upisavši prvog takmičarskog dan dvije ubjedljive pobjede i jedan poraz, saopšteno je iz Bokserskog saveza.
- Sjajno izdanje u kategoriji do 50 kilograma Nikola Raičević, koji je pružio vrhunsku partiju i ostvario sjajnu pobjedu nad domaćim reprezentativcem, Njemcem Davidom Khaledom. Raičević je od prve do posljednje sekunde nametnuo ritam, kontrolisao distancu i taktički odradio meč na zavidnom nivou, ostavljajući Njemca bez rješenja, pa je jednoglasna odluka sudija bio očekivani ishod. U osmini finala čeka ga u subotu duel sa Grkom Dimostenisom Zikosom, koji je u šesnestini finala eliminisao Italijana Brajana Lo Pikola. Borba sa Grkom predstavljaće za Raičevića novi veliki izazov, ali i priliku da nastavi pobjednički niz- navodi se u saopštenju,
Pravi spektakl priredio je Matija Roganović, koji je u kategoriji do 80 kilograma u potpunosti demolirao Albanca Rezarta Muhu. Roganović je dominirao od samog starta, a borba je prekinuta u drugoj rundi nakon čak tri brojanja, što je potvrdilo njegovu nadmoć i fizičku spremu. Na putu do četvrtfinala u subotu će mu rival biti Izraelac George Araf, koji je u šesnaestini eliminisao Hrvata Jakova Nemeta.
Nažalost, u kategoriji do 48 kilograma, Luka Otašević nije uspio da napravi iznenađenje protiv talentovanog Engleza Vilijama Saundersa. Otašević tokom cijelog meča nije mogao da skrati distancu i dođe do svoje idealne pozicije za napad. Visoki i pokretljivi Saunders uspješno je koristio prednost u dužini ruku, održavajući Luku na odstojanju i kontrolišući tok borbe do kraja.
Selektor reprezentacije, Nikola Ružić, nije krio zadovoljstvo nakon uvodnog dana takmičenja.
- Zadovoljan sam prvim danom. Momci su pokazali borbenost, taktiku i hladnu glavu. Ovo je odličan početak i podstrek za nastavak šampionata. Prvog dana smo upisali dva trijumfa i jedan poraz, što je potvrda da su naši bokseri stigli u Njemačku spremni, motivisani i odlučni da ostave dubok trag na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu- rekao je Nikola Ružić.
Četvrti crnogorski predstavnik na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj Strahinja Mrdak će sjutra &nbsp;u ring u šestaestini finala kategorije do 52 kilograma, u kojoj će mu rival biti njemački bokser Ahmed Sarmaut.

Evropsko prvenstvo za juniore: Blistali Raičević i Roganović

Nova epizoda emisije "Sjenke” &nbsp;emituje se večeras od 23 sata na Televiziji E.
U novoj epizodi, donosimo detalje o tome &nbsp;ko je Podgoričanin Milan Vujotić.&nbsp;
Za koje se zločine tereti ovaj visokorangirani član kavačkog kriminalnog klana, ali i ko je planirao njegovu likvidaciju? 
 
Što se desilo sa Vujotićem nakon što je pred turskim nadležnim organima oslobođen optužbe da je učestvovao u ubistvu vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića? 

Emisiju "Sjenke” pogledajte večeras od 23 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTch-ZDNmBUU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

''Sjenke'' na TV E: Ko je Milan Vujotić

Postalo je i zvanično, mada se i ranije nagađalo – dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, prof. dr Aleksandar Radoman, procesuiran je pred nadležnim sudom u Podgorici, zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira tokom građanskih demonstracija protiv uručenja Trinaestojulske nagrade.
Kolega Radoman je neko vrijeme nakon demonstracija proveo u Urgentnom centru, jer je bio meta hemijskih supstanci koju je policija upotrijebila protiv demonstranata. Te večeri niko se nije zapitao da li je policija mogla prouzrokovati i neke teže posljedice po zdravlje Radomana. Sam Radoman to nikoga nije pitao, niti je pokretao tužbe zbog eventualnog prekomjernog postupanja policije. Popio je svoju čaši žuči i vratio se redovnim poslovima.
To je drugi dekan FCJK kome se prijeti sudovima i procesima, jer je prije par godina i kolega Čirgić kao prvi čovjek institucije bio ispitivan povodom određenih optužbi. Ako tome dodamo da je i kolega Boban Batrićević završio pred sudom zbog kolumne objavljene na portalu, jasno je da je FCJK jedna od rijetkih visokoškolskih institucija u cijelom svijetu čiji su rukovodstvo i zaposleni redovna meta policijskih, tužilačkih i sudskih radnji.
Od ovog odnosa dva drastičnija primjera su odnos Vladimira Putina prema pojedinim ruskim intelektualcima i profesorima i odnos Aleksandra Vučića prema pojedinim srpskim intelektualcima i profesorima. U oba slučaja, međutim, riječ je o potezima autokratskih vladara prema kritički nastrojenoj inteligenciji. Crnogorski slučaj je specifičniji, jer se sličan vid pritiska na intelektualce i profesore izvodi u jednoj navodno demokratskoj zemlji, koja se nalazi na par koraka od ulaska u zajednicu koja počiva na pravima i slobodama mislećih ljudi, ljudi koji mogu da slobodno govore, pišu i protestuju.
Pokretanje procesa protiv crnogorskih intelektualaca zapravo najjasnije ukazuje na to kolika je želja vlasti da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Za sumnjati je u tu želju, ne samo zato što se crnogorskim intelektualcima ugrožavaju osnovna ljudska prava, već zato što samo onaj ko neće da vidi ne primjećuje da je FCJK adresa u kojoj su česti gosti i redovni saradnici diplomatski predstavnici svih članica EU. I da svi oni pružaju veliku podršku toj instituciji.

Vlast pritiska FCJK po Putinovom modelu

Uprava policije saopštila je da je 35 osoba procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom incidenta ispred Vile Gorica 8. jula ove godine, uz pojašnjenje da se postupanje prema njima pokreće tek sada jer je Osnovno državno tužilaštvo tek 20. oktobra utvrdilo da u njihovim radnjama nema elemenata krivičnog djela, već samo prekršaja.
Podsjećamo, protest crnogorskih naučnika, umjetnika i građanskih aktivista povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću, odžan je ispred rezidencije Vila Gorica u Podgorici, 8. jula ove godine.&nbsp;
Iz Policije su naveli da je prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade, došlo do narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike od strane okupljenih.
- Radi pojašnjenja vremenskog okvira u kojem je postupala Uprava policije, obavještavamo Vas da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, nakon sprovedenih službenih mjera i radnji povodom ovog događaja, cjelokupne spise predmeta dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalji rad i postupanje 17. jula 2025. godine. Državno tužilaštvo je 20. oktobra 2025. godine, Odjeljenju bezbjednosti Podgorica dostavilo izjašnjenje u kojem se navodi da se u radnjama identifikovanih lica ne stiču elementi bića krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, te da policijski službenici cijene postojanje prekršajne odgovornosti identifikovanih učesnika događaja. Nakon dostavljene ocjene spisa predmeta od strane tužilaštva, policijski službenici su bili u obavezi da u zakonskom roku koji teče počev od datuma prijema spisa, a ne manjem od 60 dana, podnesu Sudu za prekršaje u Podgorici zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka - dodaju iz Uprave policije.&nbsp;
Kako se ističe, zbog sumnje da su počinili prekršaje iz člana 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru (ometanje, omalovažavanje i nepostupanje po naređenju policijskih službenika) prekršajni postupak je pokrenut protiv sljedećih 35 lica: D. M. (čl. 11 i 12), A.P. (čl. 11), I.N. (čl. 11 i 12), F.J. (čl. 11 i 12), V.K. (čl. 11), D. D. (čl. 11 i 12), A.P. (čl. 11 i 12), M.P. (čl. 11 i 12), A.LJ. (čl. 12), D.R. (čl. 12), M.Đ. (čl. 11), R.T. (čl. 11 i 12), B.M. (čl. 11 i 12), D.M. (čl. 11 i 12), H.J.R. (čl. 12), V.L. (čl. 11 i 12), M.G. (čl. 11 i 12), S. S. (čl. 12), M.V. (čl. 12), P.N. (čl. 12), Lj.V. (čl. 12), B.Š. (čl. 12), L.D. (čl. 12), M.S. (čl. 12), M.K. (čl. 12), M. M. (čl. 12), H. H. (čl. 12), S. S. (čl. 12), I.K. (čl. 12), A.R. (čl. 12), S.L. (čl. 12), M.Š. (čl. 12), E.Š. (čl. 12), D.I. (čl. 11 i 12), O.H. (čl. 11).
Prema njihovim riječima, policijski službenici su o pokretanju prekršajnog postupka telefonskim putem obavijestili određeni broj procesuiranih lica, dok je za preostali broj lica sa kojima Uprava policije nije mogla stupiti u kontakt, obavještenje upućeno pisanim putem - službenom poštom na adrese stanovanja pomenutih lica.&nbsp;
- Shodno Zakonu, nadležni Sud za prekršaje obavještava navedena lica o pravima i obavezama u postupku pred ovim sudom - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Imajući u vidu zahtjeve pojedinih neovlašćenih lica da im se dostavi spisak procesuiranih osoba iz ovog događaja a istovremeno poštujući odredbe Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, naglašavaju da Uprava policije podatke o procesuiranim licima ne može dostaviti na uvid neovlašćenim licima, već isključivo nadležnom državnom tužilaštvu i sudu, te mehanizmima kontrole rada Policije.
- Takođe, ističemo da su službenici Uprave policije, i pored aktivnog napada na policijske službenike, obaveze zaštite stićenog objekta i prostora oko istog, bili maksimalno trpeljivi i tolerantni i prema okupljenim građanima koji su pokušali da probiju policijski kordon upotrijebili najblaže sredstvo prinude - ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, koji je po hemijskom svojstvu blaže od dejstva suzavca, i to isključivo u cilju odbijanja aktivnog napada usmjerenog prema policijskim službenicima i štićenom objektu - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Iz Uprave policije su podjsetili da je prilikom intervencije povrijeđeno šest policijskih službenika.
- A imajući u vidu navedeno, posebno zabrinjava činjenica da Savjet za građansku kontrolu rada policije nije osudio nasilje od strane građana, kamenovanje policijskih službenika, gađanje jajima, flašama, predmetima i druge oblike javno vidljivog destruktivnog ponašanja, omalovažavanja i ponižavanja policijskih službenika, uključujući i gašenje cigarete na policijski štit, koji ujedno predstavlja i simbol zaštite države Crne Gore i njenih institucija. Policijski službenici nastavljaju sa identifikacijom lica koja su fizički napala i povrijedila policijske službenike, o čijem ishodu ćemo blagovremeno obavijestiti državno tužilaštvo i javnost - istakli su iz UP.&nbsp;
Kako navode, službenici Uprave policije će, kako u ovom, tako i u svim drugim ili sličnim slučajevima, postupati isključivo u skladu sa principima zakonitosti, profesionalizma, operativne nezavisnosti, neselektivnosti, depolitizacije i transparentnosti, bez obzira na vrstu javnog okupljanja.

UP: Tužilaštvo tek u oktobru utvrdilo da nema krivičnog već prekršajnog djela, zbog toga policija tek sada procesuirala 35 učesnika incidenta

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: sport