Ustav i zakon moraju biti iznad dnevne politike, a država iznad ličnih i partijskih interesa, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas na otvaranjuizložbe izložbe „Ustav Crne Gore iz 1905. godine – temelj crnogorske pisane ustavnosti“, na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore.&nbsp; - Tim činom Crna Gora je ušla u red evropskih ustavnih država, ne samo simbolično, već suštinski - kazao je Milatović.&nbsp; On je podsjetio da je Ustav iz 1905. uveo podjelu vlasti, priznao građanska prava i prepoznao Narodnu skupštinu kao izraz volje građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212121256_619662233dacb620428931b2f4278f7dee25a6549ecb11cbed0983b558b0c9b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212121256_619662233dacb620428931b2f4278f7dee25a6549ecb11cbed0983b558b0c9b3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1281" loading="lazy" alt="Ustav iz 1905"> </figure>  Milatović je istakao da vladavina prava, stabilne institucije i pravna sigurnost nijesu samo međunarodne obaveze već temelji našeg ustavnog identiteta. „- Najvažnije je da u što kraćem roku izaberemo nedostajuće sudije Ustavnog suda i obezbijedimo punu funkcionalnost te institucije - kazao je. Govoreći o sadašnjim izazovima, predsjednik je kazao da je ustavna demokratija živa kada se štiti u praksi i kada institucije rade nezavisno, zakonito i efikasno. - Poštujmo Ustav, njegujmo tradiciju ustavnosti i branimo slobodu i dostojanstvo svakog građanina Crne Gore - poručio je Milatović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212121256_505196d57eaf037bf944cec883174e6b407d58b74a4b6806e4eaf341fe6ed181.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251212121256_505196d57eaf037bf944cec883174e6b407d58b74a4b6806e4eaf341fe6ed181" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Milatović i Radulović"> <figcaption>Branislav Radulović i Jakov Milatović (Photo: Predsjednik Crne Gore )</figcaption> </figure>  Prilikom obilježavanja jubileja, kako se navodi u saopštenju, potpisan je Memorandum o saradnji između Službe predsjednika Crne Gore i Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore koji je usmjeren na osnaživanje uloge mladih u društvenim procesima kroz angažovanje studenata na pitanjima od značaja za državnu politiku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Ustav i zakon moraju biti iznad politike, a država iznad ličnih i partijskih interesa

Brisel i Vašington kao da uopšte nemaju interesa da vide očiglednu razliku u onome što rade vlasti u Podgorici, kao da ih zanima samo ono što vlasti govore, piše Darko Šuković, glavni urednik Antene M, medijskog partnera EUalive-a u Crnoj Gori.
Što je više institucionalno, ekonomski i demokratski razorena, to je Crna Gora bliže EU. Djeluje nestvarno ali je stvarno tako.
Crna Gora je posljednja republika bivše Jugoslavije koja je postala nezavisna država. Na referendumu održanom 21. maja 2006. za nezavisnost je glasalo 55,5% građana. Osim činjenice da je tako obnovljena državnost stare kraljevine, jedine južnoslovenske zemlje koja je očuvala slobodu i tokom vladanja Otomanske imperije najvećim dijelom Balkana, na tom se referendumu, prvi put u istoriji pokazalo da je većina građana Crne Gore prozapadno orijentisana. Jer, u programu političkih subjekata koji su zagovarali nezavisnu Crnu Goru, bilo je zapisano učlanjenje u EU i NATO, kao ključni vanjskopolitički ciljevi.
Prozapadna većina u Crnoj Gori građena je teško i relativno sporo. Istorijsko nasljeđe i dominantan kolektivni sentiment vjekovima su vezivali najmanju i najstariju južnoslovensku državu za Rusiju, kao slovenski i pravoslavni centar. Otpor obnovi nezavisnosti bio je snažan – svjedoči to 44,5% glasova protiv, i podržan iz Srbije: politički, finansijski, medijski, obavještajno. U SAD i EU, pogotovo na početku, nije bilo entuzijazma za ideju suverene Crne Gore. Srećom, Rusija je tih godina imala druge prioritete i projekcije i nije se fokusirala na zbivanja u Crnoj Gori.
No, uoči ulaska u NATO, stvari su se bitno promijenile. Rusija je bila neskriveno protiv članstva Crne Gore u Alijansi, pa je, koristeći antizapadne strukture u Srbiji i Crnoj Gori, pokušala da na ključnim izborima, održanim 2016, sruši Vladu Mila Đukanovića i spriječi učlanjenje. Pokušaj državnog udara osujećen je, dio zavjerenika procesuiran i prvostepeno presuđen, ključne dokaze obezbijedile su zapadne službe, a da je pripreman zastrašujući scenario potvrdio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Promašenost širokog uvjerenja da se Crna Gora ulaskom u NATO definitivno izvukla iz kandži Rusije i postala dio zapadnog civilizacijskog kruga, pokazala se na izborima 30. avgusta 2020. Izbornu pobjedu ostvarile su propruske i prosrpske stranke, predvođene Demokratskim frontom Andrije Mandića i Milana Kneževića (prvostepeno osuđeni na po pet godina zatvora zbog umiješanosti u spremanje državnog udara; nakon izbora presuda poništena a tužilac koji ih je gonio već je 18 mjeseci u pritvoru) i Demokratama Alekse Bečića. Zapravo, i na tim je izborima taj politički korpus ostao u manjini. Da dođu na vlast omogućio im je pokret URA, Dritana Abazovića (čiji je brat vjerovatno jedini etnički Albanac koji u Beogradu uspješno razvija biznis) koji je uspio da privuče 5% birača, dominantno suverenista nezadovoljnih starom vlašću, predvođenom DPS.
Paradoks da je država dobila vlast od političara koji su bili protiv postojanja nezavisne Crne Gore, nije jedini. EU i SAD su svojim činjenjem i nečinjenjem omogućili Beogradu i Moskvi da se brutalno miješaju u te (i sve naredne) izbore i da, umjesto iskreno prozapadno orijentisanih partija, političara, građana – na vlast dođu pioni Aleksandra Vučića i Vladimira Putina.
O karakteru vlasti koja je zagospodarila Crnom Gorom nakon 30. avgusta 2020. i koja, u raznim oblicima, traje do danas, svjedoči činjenica da je prva vlada (premijera Zdravka Krivokapića) dogovorena u manastiru Crkve Srbije/SPC. Ta vjerska organizacija zapravo je najmoćniji politički subjekat u Crnoj Gori, bavljenje vjerom njen je sporedan posao a realizacija nacionalnog projekta Srpskog sveta /Velike Srbije ključni zadatak. Crkva Srbije/SPC najvjerniji je saveznik Moskovske patrijaršije/Crkve Rusije. Za vladike Crkve Srbije NATO je „Četvrti Rajh“, Evropska unija je „tamnica naroda“ koja zaudara „sodomskim smradom“, Crnogorci su „komunistički nakot“, Bošnjaci-muslimani „lažni ljudi, lažne vjere“, a Ratko Mladić i Radovan Karadžić su „srpski heroji“.Već pet godina Crnom Gorom upravljaju politički subjekti koji te vrijednosti baštine i promovišu ili oni koji prihvataju da budu u koaliciji sa njima.
Koliko god to izgledalo suludo, u takvoj vlasti Brisel i Vašington vide pouzdane partnere u NATO i na putu Crne Gore ka EU!? Što je više institucionalno, ekonomski i demokratski razorena, to je Crna Gora bliže EU. Djeluje nestvarno ali je stvarno tako. Najbrojniji državotvorni narod, nacionalni Crnogorci, već pet godina praktično su protjerani iz institucija, izloženi asimilaciji i otimanju njihove kulturne, naročito sakralne baštine. Potpisivanjem tzv. Temeljnog ugovora, između tadašnjeg premijera Abazovića i patrijarha Porfirija, svi pravoslavni hramovi u Crnoj Gori predati su u vlasništvo vjerskoj organizaciji sa sjedištem u Beogradu. Široko je uvjerenje unutar crnogorskog nacionalnog korpusa da je Crna Gora dodijeljena Srbiji i Vučiću kao kompenzacija za Kosovo i kao mamac za otklon od Rusije.
Svi ti procesi, međutim, umotani su u oblandu proevropske retorike. Brisel i Vašington kao da uopšte ne zanima šta vlast u Podgorici radi, kao da ih jedino zanima šta vlast priča. Tako je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, daleko najmoćniji političar u Crnoj Gori, koji se nikad nije odrekao stava da je Srbija njegova matica a Putin njegov lider, postao partner EU u procesu evropske integracije države kojom, de facto i de iure, upravlja.
EU i SAD, već pet godina, kažnjavajući stranke koje su 30 godina bile na vlasti, kažnjava Crnu Goru, faktički pomažući njeno pretvaranje u koloniju Srbije. Crnogorsko društvo, ispod tanke kore proevropskog narativa vlasti, tone u klerošovinizam, dok sekularizam i građanski karakter ubrzano nestaju.
Istinski prozapadno orijentisan dio crnogorskog društva, prvo zbunjen a onda i teško razočaran odnosom „naših zapadnih prijatelja“, prelazi u izbornu apstinenciju ili prihvata sinekure i „prelijeće“ na stranu vlasti. Podrška EU i NATO počinje da opada toliko da ni vlast to više ne može da sakrije. Poruke da se EU mora sačuvati od prijema novih „trojanskih konja“, pokazuju da Brisel, možda, počinje da shvata šta se dešava u Crnoj Gori. No, jasnog priznanja grešaka nema. Vjerovatno ga neće ni biti. Posljedice se, međutim, mogu lako predvidjeti. Svaki put su iste kad neko okrene leđa istinskim prijateljima i pokuša da od iskonskih neprijatelja napravi partnere.

Šuković: Kako je Zapad potrošio prozapadnu većinu u Crnoj Gori

Kad god se politika umiješa u predmet sigurne su dvije stvari - optuženi će završiti u pritvoru, ali će sigurno na kraju biti odlobođeni, poručio je advokat Stefan Jovanović gostujući u emisiji „Na kraju dana“.
&nbsp;U svim predmetima koji su od interesa politici, svaki upliv politike, ubijeđen je advokat, dovodi do toga da se radi na štetu optuženih lica, makar u dijelu da se pritvor odredi ili produži. Jovanović ocjenjuje i da su javni istupi političara i komentarisanje slučajeva, definitivno ciljani uticaji.
„Političar koji u tom trenutku iznosi svoju tezu, on možda i ne razmišlja šta je posljedica te teze. On samo misli – brzo su mi izbori ili da izađe u medije. On razmišlja o tome, ne razmišlja o ljudskim sudbinama, ne razmišlja o tome da će dosta ljudi biti u pritvoru... Svaki istup političara, pogotovo onog sa pozicije moći (predsjednik Vlade, ministri...), mnogo je i daleko više od neprimjerenog uticaja i može biti i zastrašivanje jer vas izlaže, pogotovo sudije, linču javnosti“ istakao je Jovanović.
Slučaj "Tunel" jedna od najvećih sramota koja je zadesila bezbjednosni sektor
Jovanović, koji je bio advokat u slučaju "Tunel" za koji je nedavno izrečena oslobađajuća presuda za sve optužene, kazao je da je i sam sudija u slučaju rekao da je to jedna od najvećih sramota.
"Sudija Lončar prilikom obrazloženja oslobađajuće presude rekao je da je to najveća sramota ili makar jedna od najvećih koja je zadesila bezbjednosni sektor. Tunel tih proporcija, tih razmjera prosto je nemoguće da se mogao iskopati, a da službe bezbjednosti to nisu znale, nisu djelovale preventivno itd. Tu su i sudovi, tužilaštva, predsjednik, Skupština, Centralna banka... Najvažnije institucije države su u zaista malom radijusu u prostornom smislu, a opet se desilo da se jedan zahtjevan građevinski poduhvat, koji je i vremenski trajao, izvede bez ikakvih problema“, rekao je advokat.
Ono što daje, kaže Jovanović, primjese komedije ovom slučaju je način na koji se tunel otkrio.
„Tunel se otkrio tako što je jednoj od zaposlenih bilo hladno, osjetila je promaju i na taj način se došlo do otkrivanja tunela. Da toj gospođi nije bilo hladno, postavlja se pitanje kada bi se tunel otkrio i na koji način“, rekao je on.
Sudija Lončar naveo je da nije utvrđen motiv kopanja tunela.
„Nije bilo dokaza i to je negdje mana same istrage. Postupajući tužilac je u svojoj završnoj riječi profesionalno nastupio i rekao da motiv ostaje nepoznat, da je nalogodavac nepoznat, da stanje stvari nije dovoljno razjašnjeno, ali on je smatrao da na osnovu dokazne građe, ta lica koja su bila na optuženičkoj klupi zapravo izvršioci tih krivičnih djela. I sam tužilac je problematizovao ta pitanja. I moguće je da nemamo odgovor na ista, jer je kvalitet istrage i kvalitet dokazne građe bio takav. Sudija Lončar je to u završnoj presudi apostrofirao“, ističe Jovanović.
Posjeta Abazovića, Adžić licu mjesta - politička propaganda i populizam
Jedan od propusta same istrage jeste dopuštanje da na lice mjesta izađu bivši premijer Dritan Abazović, ministar Filip Adžić, ministar pravde Marko Kovač.
„Posjeta tunelu je bila za vrijeme trajanja uviđaja. Uviđaj nije bio završen, on je trajao danima. Tim povodom oglasili su se i ODT u Podgorici i Vrhovni sud. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je reklo da oni nisu bili upoznati sa tom posjetom, a Vrhovni sud je rekao da je posjeta izvršena bez dozvole suda i za vrijeme trajanja uviđaja. Radilo se o političkoj propagandi, o populizmu a na uštrb samog postupka. Imate posjetu vrha policije, Vlade, za vrijeme dok traje uviđaj, a čak su i tog dana neki materijali, predmeti pronađeni. Ti predmeti su bili vještačeni i DNK materijal nije na njima bio pronađen, ali da jeste bio pronađen oni bi bili pravno nevaljani jer su pronađeni za vrijeme trajanja te ekspedicije“ pojasnio je advokat.
Mišljenja je da se tunel nije smio zatrpati.
„Mogli ste da odradite rekonstrukciju i niz radnji, ali nijednu nije bilo moguće preduzeti zato što je tunel zaključkom Vlade zatrpan. Sudija Lončar kada je rekao da se radi o najvećoj sramoti rekao je da je i zato što je Vlada Crne Gore, niko drugi, zatrpala taj tunel i onemogućila tužilaštvo da preduzme više dokaznih radnji koje bi možda doprinijele rasvetljavanju ovog slučaja“, kaže Jovanović.
Na pitanje da li je neozbiljno to što je Abazović izašao i javno rekao da je slučaj tunela riješen, Jovanović odgovara da je to više od neozbiljnog.
„U tom trenutku imate predsjednika Vlade Crne Gore koji javno komentariše u negativnom kontekstu određeni krivično pravni događaj, a to sluša sudija koji treba da odluči da li će taj optuženi da ode ili mu se produži pritvor. Sudija je isto od krvi i mesa, i on zna da će biti izložen neviđenom linču ako taj pritvor ne odredi ili ne produži“, istakao je Jovanović.
„Abazović oprao ruke od svega, vjerovatno iste te ruke pravde“
I u slučaju šverca kokaina pronađenog u pošiljci banana za koje su oslobođeni otac i ćerka, Budimir i Marina Krstović, koje je takođe zastupao Jovanović, svjedočili smo uplivu politike.&nbsp;
„Taj predmet je u startu riješio sudija za istragu Višeg suda Radomir Ivanović. On je odbio predlog Budimiru i Marini Krstović pritvor i odredio mjere nadzora. Kada je ta odluka donijeta, sjećam se reakcija javnosti i politike. Mislim da se niko od tih ljudi pomenutom sudiji nije izvinio a trebalo je. Budimir i Marina su pravosnažno oslobođeni od te optužbe, što dokazuje da je Ivanović taj slučaj riješio. Tada smo imali istup manje više istih političara, i jedan linč javnosti u odnosu na sudiju Ivanovića“, rekao je Jovanović.
Advokat podsjeća da je, kada je predmet pravosnažno okončan, Abazović je oprao ruke od svega toga.
„Vjerovatno iste te ruke pravde. Oprao i rekao da on nije uticao na to. Jeste, i ne samo on. Svi oni koji su napali sudiju Ivanovića zbog donošenja takve odluke zapravo su podjednako krivi koliko i Abazović... Jer da je odluka sudije Ivanovića ostala na snazi, naknada štete koju ćemo svi zajedno plaćati, bila manja“, poručio je Jovanović.
"Ne daj bože da je Lazović podržao štrajk pritvorenika, bio bi oglašen za organizatora"
Osvrnuo se i na postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića kojeg zastupa u predmetu pred Višim sudom. &nbsp;Poručuje da nema razloga i zakonskih osnova za njegov pritvor.
"Zoran Lazović je neko ko je prije otpočinjanja postupka i vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca upoznao sa tim da je on svjestan da će biti lišen slobode, da to zna i tražio je da ga pozovu na razgovor i pitaju što god treba. Sama ta okolnost bi sudu trebala da znači – znam da ćete me lišiti slobode, ali ja ne idem nigdje. Ne samo da ne ide nigdje, nego vam govori – tu sam, kad god hoćete ja ću doći. Na terenu prava to znači – ne postoji opasnost od bjekstva. Ne da Lazović nije pokušavao da pobjegne, nego je pošao u susret svemu tome što dolazi iz tužilaštva. Pritvor je nepotreban kada su u pitanju Lazović i Milivoja Katnića“, jasan je advokat.
Međutim, ističe advokat, pretpostavka nevinosti je apsurd u Crnoj Gori, odavno ne postoji.&nbsp;
"Pogotovo kada su u pitanju ljudi koji su od političkog interesa, kada su politički targetirani. Apsolutno nema dokaza koji bi išli u prilog tezi optužbe, to će se na kraju dokazati", dodao je.
Tome u prilog, ističe i činjenicu da se Zoranu Lazoviću spočitavaju stvari za koje nije ni bio nadležan.&nbsp;
"Taj čovjek nije bio aktivan duži niz godina, a politika ga i za taj period nastoje da ga inkriminišu. Bio je optuživan i za organizaciju protesta, čovjek je u ćeliji i nema kontakta ni sa kim... Ne daj bože da je podržao štrajk pritvorenika, ne bi sigurno bio član štrajkačkog odbora, nego bi bio oglašen za organizatora“, poručuje Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpT1WnBeJXaw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Kad se politika umiješa u predmet - optuženi će završiti u pritvoru, ali će sigurno biti oslobođeni

Nezavisnost i samostalnost tužilaštva su temelj njegovog djelovanja i ta načela ne mogu biti predmet improvizacije ili političkih projekcija - poručili su u Vrhovnom državnom tužilaštvu navodeći da najoštrije odbacuju neosnovane optužbe i lične diskvalifikacije prisutne u medijskim saopštenjima, koje predstavljaju direktan pritisak na njihov rad i nasrtaj politike na ustavom zagarantovanu autonomiju i samostalnost.
Takav odnos prema instituciji koja ima ustavom i zakonom definisanu nadležnost da postupa nezavisno, na osnovu zakona i dokaza, podvlače oni, je nedopustiv u savremenom demokratskom društvu, podriva temelje pravne države i narušava povjerenje građana u državnotužilačku organizaciju.
- Politička očekivanja nijesu i ne mogu biti kriterijum odlučivanja Državnog tužilaštva. Tužilačke odluke donose se isključivo na osnovu pravno relevantnih činjenica i važećih zakonskih propisa, bez obzira na ličnost, javnu funkciju ili političku pripadnost bilo kog učesnika u postupku - poručili su u VDT.
Decidni su da dosljedno postupaju prema svima na jednak način, nezavisno i nepristrasno, ne podliježući političkim ili medijskim pritiscima, niti bilo čijim ličnim očekivanjima.
- Podsjećamo da je tužilaštvo, u svakoj fazi postupka, dužno da štiti javni interes, kao i prava svih procesnih subjekata - uključujući i prava oštećenih. Jasno poručujemo da će nezavisnost i samostalnost tužilaštva ostati neprikosnoveni standardi, bez obzira na javne ili političke pritiske kojima je institucija izložena - naveli su u VDT.
Pozivaju sve političke subjekte da se, u interesu pravnog poretka i institucionalne stabilnosti, pokažu odgovornost i uzdrže od retorike koja može imati za posljedicu urušavanje povjerenja građana u pravosudni sistem.
- Samo snažne, samostalne i profesionalne institucije mogu garantovati vladavinu prava i dugoročni demokratski razvoj Crne Gore - zaključili su u VDT.

VDT: Politička očekivanja nijesu i ne mogu biti kriterijum odlučivanja Tužilaštva

Premijer Milojko Spajić je, u obraćanju Odboru za rodnu ravnopravnost, iskazao punu podršku za povećanje kvote za manje zastupljeni pol sa 30 na 40 odsto u izbornom zakonu, uz obavezu da se među svaka tri kandidata na izbornoj listi nađe najmanje jedan predstavnik manje zastupljenog pola.
- Apsolutno podržavam povećanje kvote za manje zastupljeni pol sa 30 na 40 odsto u izbornom zakon - poručio je premijer u video obraćanju predsjednici, članovima i članicama Odbora.
Spajić je kazao da je uvjeren se da “Pokret Evropa sad ovo već živi” - imajući u vidu da 40 odsto ministarskog sastava PES-a u Vladi čine upravo žene koje, kako je istakao, svoje resore vode i bolje od svojih kolega.
- Na ovaj način, želimo da otvorimo dodatni prostor da se do sada zapostavljen potencijal dodatno iskaže u kreiranju javnih politika i liderstvu naše zemlje - istakao je on.
Predsjednik Vlade je kazao da je posebno važno da Parlament napravi ovaj iskorak pokazujući, kako je istakao, snagu cijelog društva da se izdigne iznad stereotipa i okrene najvišim standarda Evrope i svijeta.

Spajić podržao inicijativu za veće učešće žena u politici: PES ovo već živi

Skupštinsko zasjedanje na kom poslanici Demokrata postavljaju pitanja ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću iz njihove partije je farsa vrsta igrokaza koji se naziva fasadnom demokratijom. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E kazao politički analitičar Marko Savić.&nbsp;
Uloga političke partije koja sebe naziva Demokratama je, dodaje on, razarajuća.&nbsp;
- Oni su spremni za jedan ovakav propagandni igrokaz koji ima za cilj da spasi one koje su njihovi funkcioneri, ali ne zbog opšteg nego zbog partijskog interes. Razumijevajući da je njihov udio u biračkom tijelu i na lokalnim izborima koji to pokazuju u opadanju, oni su povukli i ovaj potez koji, čini mi se, nijesmo imali priliku da vidimo do sad u parlamentu. To spašavanje je zapravo put u propast i ostaće kao slikovit prikaz onoga do čega ovakav tip političke partije i ovakav tip bavljenja politikom može da nas dovede - istakao je Savić.
Komentarišući izjavu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da je manje ubistava nego prije 2020.godine, da je na snazi vladavina prava bez zataškavanja slučajeva, Savić kaže da je riječ o obmani javnosti u službi partijske propagande.
- Koji karakteri to rade? To rade oni koji su spremni, bez obzira na svoje obrazovanje i bez obzira na svoje iskustvo da zauzimaju najodgovornije pozicije u izvršnoj vlasti, ili bilo kojoj drugoj grani vlasti. Živimo takav društveni kolaps u kojem je moguće da ako ste član partije i neko postavi ispred vas zadatak i kaže danas ćete vi da budete glavni za urbanizam, javne radove, bezbjednost u državi, građevinarstvo, istraživanje podmorja ili kako god, a da vi iza sebe imate samo partijsku knjižicu i samo iskustvo rada u partiji - ti ljudi će to da prihvate - kazao je Savić.&nbsp;
To je, kako objašnjava, pošast koju tranziciono drustvo koje je kao ovo crnogorsko ne ispravlja niti ima strateški odgovor na tu pošast.&nbsp;
- Meni je žao što to moram tako da kažem, ali ljudi koji zauzimaju te funkcije oni ne mogu da dokuče obuhvat i srž vrijednosti kao što su odgovornost i integritet, ali oni upravljaju politikama. U tom paradoksu mi zapravo živimo i taj paradoks pravi ovaj politički, društveni, socijalni, kulturološki vakum u kojem mi moramo da gasimo požare iz dana u dan, kako bismo ostali pri čistoj svijesti - naglasio je Savić.
Istoijski revizionizam je alatka i model meke moći, objašnjava on. Takav model, dodaje, trudi se da obesmisli bilo kakvu argumentovanu raspravu o istorijskim faktima, događajima, ideološkim razlikama, zločinima i totalitarizmu.&nbsp;
- Da mi živimo u državi u kojoj imamo jasnu i striktnu podijeljenost između crkvene i svjetovne vlasti, onda bi već u prvim satima nakon primjera istorijskog revizionizma imali jasan odgovor Univerziteta Crne Gore, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, onda ne više od pet do šest umnih glava napravilo nekakav javni skup u kojem bismo opet izniji ono što su istorijske istine i činjenice, dakle o tome nema rasprave. S druge strane to bi bio alarm Ministarstvu prosvjete i nauke da pregleda dodatno i evaluira kurikulume i da vidi šta se od toga nalazi i na koji način je objašnjeno u našim knjigama, međutim pošto mi živimo u društvu u kojem postoji simbioza djelovanja svjetovne i crkvene vlasti po uzoru na model koji posluje u Rusiji, gdje je ta simbioza dosegla najviši nivo, a onda u Srbiji preslikana, mi takav odgovor nemamo - rekao je Savić.
Crna Gora, kaže on, nije gradila jasnu nacionalnu obrazovnu politiku koja bi zaštitila crnogorski identitet i kulturno naslijeđe na način koji odgovaraistorijskim argumentima i faktima koji su dokazivi.&nbsp;
- To je paradoks u koji oni koji baštine istorijski revizionizam hoće da nas uvedu, a sve rade zarad pomirenja, to je prva stvar, da oni to rade iznad ideologije, i da je rasprava o nacionalizmima i ideologijama zapravo passe, to vam je onaj narativ koji usvajaju “iznad situaši” i ovi “trećeputaši” kada kažu ajmo o ekonomskim temama, jer su ove druge teme passe i na kraju nas poklope time da ono što je njihovo, a koriste ove alatke mnogo žešće i konkretnije nego što imaju institucionalni odgovor, nažalost postanje jedina istina i da imate generacije koje stasavaju razumijevajući ovo kao jedinu istinu - zaključio je Savić.

Savić: Razarajuća uloga političke partije koja sebe zove Demokratama

Ustavni sud Crne Gore, kao čuvar ustavne demokratije, predstavlja izuzetnu, supsidijarnu vlast koja odlučuje u situacijama kada ostali organi vlasti ne rješavaju sporove u skladu sa načelom vladavine prava.
Tako je na papiru, makar...
Na sajtu Ustavnog suda, u odjeljku koji bliže objašnjava funkciju ove institucije, piše da je ustanovljen kao poseban organ, izdvojen od ostalih vlasti, i štiti ustavnost i zakonitost, odnosno ustavno-pravni poredak i ljudska prava i slobode zajamčene Ustavom. Potencira se da je njegova nadležnost u cjelini ustavna materija (materiae constitutionis), što znači da je propisana samim Ustavom, a ne aktima niže pravne snage...
Pojašnjava se zbog čega Ustavni sud nije moguće podvesti pod neki od segmenata tripartitne podjele vlasti.
"Današnje crnogorsko ustavno sudstvo ima sva osnovna obilježja klasičnog evropskog kontinentalnog modela: rješavanje ustavnih pitanja u nadležnosti je posebno ustanovljenog Ustavnog suda s ustavnim sudijama izabranim u posebnom postupku koji ustavnosudsku kontrolu sprovode prema posebnim procesnim pravilima. Odluke Ustavnog suda su konačne, izvršne i opšteobavezujuće. Zbog prirode svoje nadležnosti, Ustavni sud nije dio pravosuđa... On ne pripada ni jednoj od tri grane vlasti, ali ih kontroliše u pogledu ocjene ustavnosti“...
Ima toga još na sajtu i na papiru, ali realno (sa)gledano - koga još u Crnoj Gori obavezuje Ustav, još manje papir, izgovorena riječ, obećanje, a kamoli dignuta ruka i glas. Posebno su na te prevaziđene okove (pravne) tradicije imuni velikani partijskih rovova lansirani u fotelje sa kojima srastaju brzo kao „trenutni lijepak“.
<h2>Politički milje</h2>
Dok viču sa malih ekrana, glume na Jutjubu, ili vas spamuju državnim aktivnostima preko partijskih naloga na socijalnim mrežama, javi vam se retro doživljaj poznat kao - „lampaš“ efekat.
Potiče iz vremena crno-bijelih televizora sa katodnim cijevima, a opisuje situaciju u kojoj bi se, zbog slabo naštelovanog kanala, i antenskog signala, uz glasno „krčanje“ i zujanje, brkala slika analognih programa na TV-u.
Preneseno na aktuelne prilike: odjednom vidite ministre policije, pravde i drugih (raznih) poslova kako sjede i dogovaraju odborničke mandate u lokalnom parlamentu, iako vam se čini da ste ih malo prije toga vidjeli na sjednici Vlade, u drugim ulogama. Na starom „EI Niš“ uređaju u takvoj situaciji pomagalo je udaranje po kućištu televizora - sa strane ili odozgo pored miljea - dok ovdje i danas ništa ne pomaže. Do te mjere da nijeste načisto, da li je do vas, ili ipak do njih koji su se, koliko onomad, kleli da prakse „starog režima“ nikad više neće biti viđene.
Nije za utjehu činjenica da su se kleli i Titu, pa se sada guraju u prve redove parastosa i molebana. Iz te (bogo)ugodne pozicije, koju prate simptomi teške zavisnosti od vlasti, na rastegljivost pravnih normi se gleda krajnje kreativno, gotovo umjetnički slobodno. Do te mjere da ustavne i zakonske granice i okviri procedura postaju fluidni i prozračni, poput vazduha na Velaskezovim remek-djelima.
U takvoj slobodi, riječ odavno ne važi. Zašto bi, aman, onda važila pozicija Ustavnog suda s početka teksta, a njegove nadležnosti bile nepremostivi izuzeci, otporni na kreativna i selektivna tumačenja prvoboraca kojima je pozivanje na „izbornu volju od 30. avgusta“ postala glavna mantra, izvorište i projekcija apstrakne narodne volje. Pa im više nijesu potrebne ni nove izborne utakmice, jer su osuđeni na prokletstvo da završe u istom koalicionom „boa konstriktor“ zagrljaju.
Pozivanjem na taj vrhovni autoritet diže se krst na sve što nije po volji i njime rastjeruju „nečastive sile“, makar one imale i formu ustavne norme. Pogotovo člana 154, stava trećeg koji, kad se podvuče linija, jedino Ustavnom sudu daje ovlašćenje da konstatuje i tumači da (li) je nekom od sudaca prestala funkcija. Po cijenu toga da se sudije i same okliznu o ustavnu normu, njihova je riječ zadnja jer su im poslanici dali takve ovlasti birajući ih u Skupštini.
<h2>Zaboravljeni glasovi</h2>
Nije tako davno bilo kada su političari parlamentarne većine i opozicije, „i mrskog im DPS-a“, u februaru 2023. godine, birali sudije Ustavnog suda gotovo jednoglasno. Samo što su činioci vlasti u međuvremenu pali u stanje amnezije, ili sve oko sebe pokušavaju napraviti ludim i zaboravnim, što im, sudeći prema raspletu ovdašnjih postizbornih prilika, ne ide nimalo loše.
Teško je drugačije objasniti naknadnu pamet parlamentarne većine kojoj sada smetaju pojedine sudije Ustavnog suda zbog ličnih, ideoloških ili, kako tvrde, partijskih preferenci, iako su sve to imali u vidu kada su ih birali prije nepune dvije godine, nakon višemjesečnih političkih kalkulacija i strateških vaganja.
Bilo je to, podsjetimo, doba duboke ustavno-pravne krize, koja je prijetila da destabilizuje državu. Ustavni sud se osipao iz mjeseca u mjesec, da bi od septembra 2022. do februara 2023. godine bio sveden na samo troje sudija, a time osuđen da ne može da odlučuje povodom pitanja koja su mu Ustavom povjerena... Poslije maratonskih procedura, višestrukih oglasa i saslušanja kandidata, samo tri su pretekla špalir unakrsnog političkog brifinga koji je obilježilo izjašnjavanje budućih sudija na pitanje svih pitanja: bi li, ni do Bog, ako na Ustavnom sudu dođe stani-pani, smjeli udarit u temelje ugovora Vlade sa SPC...
Uz ubjedljivu podršku poslanika, ozvaničena je još jedna politička trgovina. U takvoj atmosferi postignut je konsenzus u Skupštini iz koje se, figurativno rečeno, tada ukazao „bijeli dim“ potvrde da je sud opet bio skoro pa funkcionalan.
Nedavno politički uklonjena sutkinja Dragana Đuranović, kojoj vlast na dušu stavlja bliskost DPS-u, dobila je u februaru 2023. godine 75 (od 81) glasova poslanika, samo tri su bila uzdržana, tri nijesu glasala, protiv nije bio niko. Slično su prošle i Snežana Armenko (77 glasova podrške) i Momirka Tešić (72). Zbog političkog neslaganja, i političkog svojatanja „kome“ (od manjinskih naroda) treba da pripadne mjesta četvrtog sudije, tada prolaz nije imao Faruk Resulbegović, ali jeste kasnije te godine, u „sudijskoj nadoknadi“ ili drugom krugu glasanja.
Uslijedile su pohvale evropskih i međunarodnih partnera: premostili smo jednu od ključnih prepreka za napredovanje u integracijama.
Ubrzo je, početkom 2024. godine stiglo i famozno vaganje o tome ima hoće li se pred Ustavnim sudom preispitivati sporni članovi ugovora sa SPC, uključujući i onaj kojim crkva potencira pitanje upisa (preostale) imovine, iako mu mjesto nije u takvom kontraktu volja dvije strane, jer to pitanje regulišu drugi akti pod pretpostavkom da postoji pravni osnov.
U odsudnoj bici, našla se na ispitu crkveno-politička strategija i dobar osjećaj prilikom odabira onih koji zaslužuju mandat od 12 godina u Ustavnom sudu. Iz tog okršaja u kojem je sud većinski presudio da nema ništa sporno u spornom Temeljnom ugovoru, dobili smo i suca za medalju. Doslovce. Makar je tako odlučio Joanikije (bez zemlje) odlikujući bivšeg predsjednika Ustavnog suda Milorada Gogića za zasluge u odbrani ugovora.
Iz vladajuće koalicije teška srca su morali zaslužnom Gogiću da konstatuju prestanak mandata (po Zakonu o radu) zbog čega se sud, prema njihovoj ocjeni, našao u nezavidnoj poziciji: od sedam ostalo je šest članova, sa problematičnim paritetom, pa je trebalo naći načina da ih bude manje, kako ključne odluke ne bi mogle da prođu, jer neće biti potrebne većine za odlučivanje u škakljivim temama.
Kao recimo sada, kada sa pet članova, sud ne može da prelomi da li je Ustavni odbor zaključkom da sutkinji Dragani Đuranović prestaje mandat – prekršio Ustav.
<h2>„Slučajevi pravde“</h2>
Ustavni odbor je tako odlučio protivno stavu sjednice Ustavnog suda od prije šest mjeseci da nikome od sudija ne prestaje mandat ove godine. Poslanici većine su, ipak, bili odlučni da jednoj sutkinji (koju je birala Skupština) prestaje funkcija jer su nastupili uslovi koje propisuje Zakon o PIO. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić časa nije časio, iste večeri konstatovao je prestanak funkcije Đuranović, dok mu je za Gogića trebalo punih tri mjeseca, jer je vagao hoće li u proceduru ući zakonski prijedlog kojim bi mu mandat produžili do 67.
Sedam dana nakon što je ostao bez šestog sudije, okrnjeni Ustavni sud je konstatovao da mandat sudiji Budimiru Šćepanoviću, (jednog od dva mjesta čiju popunu predlaže Predsjednik države) prestaje u maju 2025. godine, na temelju Zakona o radu.
Ovu činjenicu o nejednakom pravnom postupanju i različitom stavu kad kome od sudija prestaje funkcija, ili bi valjalo da mu se produži mandat, pokušali su da zataškaju pravni eksperti parlamentarne većine, pojašnjavajući da su oni zapravo prozreli nečastive namjere DPS-a riješenog da politički, preko suda, kako kažu, utiče na odlučivanje u slučaju Katnić i Lazović.
Drugim riječima, otvoreno su priznali da je eliminisanje jednog sudije, kojeg su svojim glasom birali 2023, sada bilo potrebno da bi, kako sami tvrde, dizajnirali ishod glasanja Ustavnog suda u nekim konkretnim predmetima koji su se našli pred tom instancom.
Dakle, riješili zbog viših interesa na koje ih obavezuje njegova svetost 30. avgust, da preuzmu Ustav u svoje ruke, i od slučaja do slučaja, kada njima tako odgovara, „nepodobne“ sudije isprate, a drugima čak pokušaju zakonima da produže mandat.
Da ove „slučajeve pravde“ dijele godine ili decenije, moglo bi se nekako razumjeti, ali kada cik-cak slanje sudija u penziju nastupi u roku od pola godine, ili svega nekoliko dana, e onda nema tog Moma Koprivice, briljantnog studenta i poznavaoca prava, koji će za političke prilike dovoljno razvući normu pa da ona stane u ustavni okvir.
Na djelu je, dakle, politički oportunizam i tretman prava i Ustava kao rafa u samoposluzi, sa kojeg grabi ko kako mu odgovara i pravda svoju (političku) trgovinu, sve do prilike kada mu se takvi postupci obiju o glavu.
<h2>Ko se pita</h2>
Sudeći prema rasporedu političkih snaga, i našeg usuda da političari dizajniraju institucije kako im odgovara, i kako se namjesti, teško da će Ustavni sud ikada disati punim kapacitetom i biti kadar da potencijalno primijeni odredbe na osnovu kojih, kao krovni čuvar sistema, ima ingerencije i da počisti političku scenu.
Makar tako piše: da u okviru ostalih nadležnosti, u posebnom i hitnom postupku, po prijedlogu Skupštine Crne Gore Ustavni sud odlučuje da li je čak i neposredno birani Predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav.
Na osnovu takve odluke suda, Skupština onda može da razriješi šefa države.
No, sa druge strane, da ne bude da partije imaju preveliku komociju, i da raskubaju i nipodaštavaju državu u kojoj funkcionišu, ukazuje nadležnost Ustavnog suda da „nadgleda ustavnost programa i aktivnosti političkih partija i nevladinih organizacija“.
"Sud može da zabrani njihov rad ako je njihovo djelovanje usmjereno ili ima za cilj nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, kršenje zajemčenih ljudskih prava i sloboda ili izazivanje rasne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti...“
Sudeći po tome da su političari na čelu sa šefom parlamenta pokazali ko se pita, onda ovakav kontrolni scenario postoji samo – na papiru.
Za crkvu ne piše ništa. Ona je ionako iznad države, a kamoli Ustava.

Sudije za medalju i Ustav na papiru

Neostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loši uslovi rada u redakcijama i pritisci koji dovode do cenzure i autocenzure prepoznati su u Izvještaju Evropske komisije (EK) za ovu godinu, saopšteno je iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG). 
 
Oni su kazali da je Izvještaj EK, kada su u pitanju sloboda medija i uslovi rada u njima, u potpunosti potvrdio sve ono na šta SMCG uporno ukazuje, dodajući da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija. 
 
Kako su naveli iz SMCG, Izvještaj je prepoznao nedostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loše uslove rada u crnogorskim redakcijama, pritiske koji dolaze sa više strana i dovode do cenzure i autocenzure, uz tradicionalna pitanja bezbjednosti. 
 
- Kada se svemu nabrojanom doda i alarmantno stanje u Javnom servisu do kojeg je došlo zbog dva pravosnažno potvrđeno nezakonita imenovanja generalnog direktora, o čemu se govori u Izvještaju, jasno je da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija - poručili su iz SMCG. 
 
Oni su pozdravili pažnju koja je u Izvještaju poklonjena kolektivnom pregovaranju, ističući da se ono dešava najviše na nacionalnom nivou i da „neki važni sektori su i dalje bez kolektivnih ugovora kao što su bankarski sektor i mediji“. 
 
Iz SMCG su podsjetili da je usvajanje granskog kolektivnog ugovora jedna od obaveza i iz Medijske strategije, ali da SMCG, i pored više pokušaja, nije uspio da ubijedi poslodavce da se taj dokument mora ispregovarati i potpisati. 
 
- Primjetno je i da je ove godine izostala rečenica koja se odnosi na izbalansirano izvještavanje Javnog servisa, koju je tokom cijele godine uporno rabio menadžment Radio Televizije Crne Gore (RTCG) prikrivajući ostali dio Izvještaja koji se odnosio na kritiku načinu na koji se bira čelni čovjek medija koji finansira država - naveli su iz SMCG. 
 
Kako su dodali, kroz jednu od preporuka, jasno piše da treba zaštititi Javni servis od bilo kakvog neprikladnog uticaja na uredničku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost. 
 
Iz SMCG su dodali da se u preporuci navodi i da RTCG treba u potpunosti da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. 
 
- Druge dvije preporuke se odnose na nastavak pružanja blagovremene i efikasne zaštite novinarima, kroz sprovođenje zakona i zastitu od svih oblika nasilja - kazali su iz SMCG. 
 
Oni su ukazali da nadležni treba da prioritetno istražuju i pravno rješavaju ključne stare slučajeve kao i obezbijede dosljednu primjenu svih zakona vezanih za medije i pridržavaju se politike nulte tolerancije prema bilo kojem obliku pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i one od strane javnih službenika. 
 
- Podsjećamo da nijedan stari slučaj nije riješen, a da su u našoj bazi slučajeva napada na novinare ove godine evidentirana četiri slučaja čiji su vinovnici visokopozicionirani političari - kazali su iz SMCG. 
 
Oni su naveli da se nadaju da će se nadležne institucije konačno pozabaviti podatkom koji je naveden u Izvještaju, a odnosi se slab odziv javnog sektora i medija kada je u pitanju prijavljivanje javnog novca koji se uplaćuje medijima po osnovu oglašavanja i marketinga.

SMCG: Dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija

Govoreći jedno, misleći drugo, a radeći treće, političke elite su direktno odgovorne za sve veći broj apstinenata na izborima, što značajno utiče na smisao demokratskih procesa, ocijenili su u Pokretu podstanara Podgorice.
Olako data obećanja, praćena potpunim izostankom odgovornosti za njihovo nesprovođenje, kako kažu u Pokretu, urušavaju poverenje u političke subjekte "koji godinama, pa sve do danas, dominiraju ovom državom".
- Iako razumijemo građane koji su postali alergični na samu pomisao politike i političara, ipak pozivamo građane da nas podržite, one koji nijesu izgubili vjeru i koji se bore za poštene građanske ciljeve. Pokret podstanara je osnovan upravo u tom duhu, u interesu zaštite i unapređenja porodica koje naša država nije prepoznala, niti pomogla, niti učinila išta da i podstanari dobiju šansu da pošteno steknu svoj krov nad glavom - ističe se u saopštenju Pokreta podstanara Podgorica.
Vođeni ogorčenošću prema politici i političarima, Pokret podstanara se odlučio za ovaj oblik borbe i građanskog otpora partitokratiji koja je, kako kažu, ozbiljno uzdrmala temelje našeg društva.&nbsp;
- Stoga vas pozivamo da nam se pridružite kako bismo zajedno stvorili snažan građanski otpor besmislu u koje su nas doveli - poručuju iz Pokreta podstanara.

Podstanari Podgorice: Pružiti snažan građanski otpor besmislu u koje su nas doveli političari

U Skupštini Crne Gore danas je održana konferencija „Berlinski proces Omladinski forum – Zaključci i preporuke u kontekstu Crne Gore“, organizovana u saradnji sa Lokalnom kancelarijom Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) i Misijom OEBS-a u Crnoj Gori.
Otvarajući skup, potpredsjednik Skupštine Boris Pejović naglasio je da Crnu Goru 2026. godine očekuje predsjedavanje Berlinskim procesom, što predstavlja i veliku odgovornost i priliku za jačanje regionalne agende, posebno u segmentima koji se tiču mladih.
Pejović je istakao da je potrebno ojačati parlamentarnu dimenziju Berlinskog procesa, jer upravo parlament predstavlja prostor u kojem preporuke mladih mogu dobiti konkretan institucionalni oblik. „Današnja konferencija organizovana je s ciljem da otvori nova vrata i nove mogućnosti za uključivanje mladih u regionalne procese i dijalog sa zakonodavnom vlašću“, poručio je on.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Rakočević podsjetio je da je njegov prvi govor u parlamentu bio posvećen ratifikaciji sporazuma o osnivanju RYCO-a. U obraćanju je naglasio da su mladi kroz generacije pokazivali sposobnost da stvaraju ravnotežu i budu nosioci promjena. Istakao je da Crna Gora i region danas imaju istorijsku šansu, te da mladi moraju ostati snažni zagovornici evropskih vrijednosti i standarda.
- Crna Gora će biti prva sljedeća članica Evropske unije. Vi ćete mladima iz ostalih država kandidata biti svjetionik – dokaz da naporan rad, reforme i posvećenost donose istorijske rezultate - poručio je Rakočević.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, ocijenio je da je Deklaracija o posvećenosti regionalnoj saradnji i pomirenju, koju su potpisali svi poslanički klubovi, važna prekretnica.&nbsp;
- Danas smo ovdje da tu Deklaraciju sprovedemo u djelo – slušajući mlade, njihove potrebe i glasove. Odluke koje se tiču mladih ne smiju se donositi bez njih - poručio je ambasador.
Šef lokalne kancelarije RYCO-a, Edin Koljenović, naglasio je da skup predstavlja važan institucionalni korak ka stvaranju inkluzivnih, strateški usklađenih politika za mlade. Istakao je da nijedno ključno pitanje u regionu – od mira i bezbjednosti, preko ekonomskog razvoja, do migracija – ne može biti riješeno bez aktivnog učešća mladih.
Koljenović je upozorio da istraživanja ukazuju na zabrinjavajuće trendove, te da programi RYCO-a dokazano doprinose smanjenju predrasuda i izgradnji povjerenja kroz interkulturalna iskustva mladih.
Konferenciju su svojim prisustvom podržali i predstavnici diplomatskog kora – ambasador Njemačke Peter Felten, ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva Dawn McKen i ambasadorka Francuske Anne Marie Maskay – potvrđujući posvećenost svojih država jačanju regionalne saradnje i omladinskih politika.
Skup je okupio poslanike, predstavnike Vlade Crne Gore, međunarodnih organizacija i omladinskog sektora. Učesnici su razgovarali o zaključcima Omladinskog foruma Berlinskog procesa 2025. godine i razmatrali mogućnosti njihove primjene u crnogorskom kontekstu, sa posebnim fokusom na teme mladih, mira i bezbjednosti.
Skupština Crne Gore poručila je da će nastaviti da podržava inicijative koje omogućavaju mladima aktivno učešće u javnom životu, jačaju njihovu ulogu u procesu evropskih integracija i doprinose kreiranju kvalitetnih i održivih javnih politika.

U Skupštini održana konferencija o omladinskim politikama u okviru Berlinskog procesa: Mladi ključni partneri u regionalnoj saradnji

Kralj Tajlanda Maha Vadžiralongkorn prihvatio je ponudu premijera Anutina Čarnvirakula da se raspusti parlament te zemlje, što otvara put održavanju prijevremenih izbora u februaru, prenio je Rojters (Reuters).
Anutin Čarnvirakul je po objavi kraljevskog glasnika tokom noći saopštio da "vraća vlast narodu".
Novinarima je rekao da odluka o raspuštanju parlamenta neće uticati na rješavanje sukoba sa Kambodžom.
Njegov potez dolazi u trenutku kada je oružani granični sukob između Tajlanda i Kambodže ušao u peti dan, sa najmanje 20 poginulih, blizu 200 ranjenih i stotinama hiljada raseljenih.
Odluka o raspuštanju Predstavničkog doma donijeta je manje od stotinu dana nakon što je položio zakletvu kao šef manjinske vlade.
Anutina je parlament izabrao za premijera u septembru nakon što je sud smijenio Paetongtara Šinavatru sa funkcije.
Izbori moraju da se održe u roku od 45 do 60 dana.
Uspon donedavnog premijera bio je moguć zahvaljujući dogovoru koji je postigao sa Narodnom strankom da ga podrži, pod uslovom da započne proces izmjene ustava, a zatim raspusti Predstavnički do kraja januara, navodi Rojters.

Premijer Tajlanda raspustio parlament

Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje dao je zeleno svjetlo za Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu.
Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija (MF) Bojan Paunović kazao je da je za Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (MPŠV) opredijeljeno 40,6 miliona eura, za Ministarstvo turizma (MT) 5,2 miliona, za Nacionalnu turističku organizaciju (NTO) 3,5 miliona, za Upravu za gazdovanje šumama i lovištima 7,2 miliona eura, a za Agenciju za plaćanje 18,95 miliona.
Kako je dodao, predlogom zakona predviđena je i mogućnost potpisivanja namjenskih kreditnih aranžmana za finansiranje niza projekata.
Projekti za razvoj ribarstva i poljoprivrednog prehrambenog sektora, kao i otpornosti na klimatske promjene, biće kreditirani sa 33 miliona eura, a sa Međunarodnim udruženjem za razvoj poljoprivrede (IFAD), za potrebe finansiranja projekta "Gora plus", biće podignut kredit od sedam miliona eura. Za potrebe povrata akciza dijela troškova goriva poljoprivrednicima predviđen je milion eura, koliko i za osnivački kapital za Upravu za gazdovanje šumama.
Direktor Direktorata u Ministarstvu poljoprivrede Miroslav Cimbaljević rekao je da u tom resoru nisu zadovoljni predviđenim budžetom. Iako predviđeni državni proračun nije dovoljan za sve podsticajne mjere, on je kazao da je sa resorom finansija dogovoreno da će biti omogućeno finansiranje određenih mjera i projekata.
– Zabrinjavajuće je da nećemo moći da kreiramo nove mjere agrarne politike koje se kreiraju u zemljama Evropske unije. Tu prije svega mislim na agroekološke mjere, na jačanje podrške za male, mlade poljoprivredne proizvođače, tako da ovaj budžet sa tog aspekta nije zadovoljavajući – saopštio je Cimbaljević.
Dodao da će ministarstvo biti prinuđeno da koriguje određena direktna davanja, ali su uspjeli da ispregovaraju dovoljan iznos podrške iz EU fonodova.
Državni sekretar u Ministarstvu turizma Vuk Žižić kazao je da je najznačajnije povećanje u odnosu na 2025. godinu 1,9 miliona za nabavku softvera za jedinstvenu evidenciju turističkih informacijskih sistema. Najavio je da će taj resor u narednoj godini završiti izradu strategije razvoja turizma za period od 2027. do 2036. godine, te da će za podsticanje konkurencije u turističkoj ponudi biti izdvojeno 730 hiljada eura.
Ukida se otkup jagnjadi
Ministarstvo poljoprivrede utvrđuje probleme u otkupu jagnjadi, kazao je Miroslav Cimbaljević. Odgovarajući poslanici Aleksandri Despotović, on je rekao da je do do zastoja u otkupu jagnjadi došlo najvjerovatnije zbog nelegalnog uvoza.
On je saopštio da će od 2026. godine biti ukinute podsticajne mjere u živinarstvu i svinjarstvu, kao i otkup jagnjadi, jer nisu po mjerilima EU zakonodavstva u oblasti poljoprivrede.
– Razrađuje se regulisanje ove mjere na drugi način – kazao je Cimbaljević.
On je najavio novi javni poziv za otkup jagnjadi.

Poljoprivredi budžet smanjen za 25 miliona

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: politika

Milatović: Ustav i zakon moraju biti iznad politike, a država iznad ličnih i partijskih interesa

Šuković: Kako je Zapad potrošio prozapadnu većinu u Crnoj Gori

Jovanović: Kad se politika umiješa u predmet - optuženi će završiti u pritvoru, ali će sigurno biti oslobođeni

VDT: Politička očekivanja nijesu i ne mogu biti kriterijum odlučivanja Tužilaštva

Spajić podržao inicijativu za veće učešće žena u politici: PES ovo već živi

Savić: Razarajuća uloga političke partije koja sebe zove Demokratama

Sudije za medalju i Ustav na papiru

SMCG: Dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija

Podstanari Podgorice: Pružiti snažan građanski otpor besmislu u koje su nas doveli političari

Milatović: Ustav i zakon moraju biti iznad politike, a država iznad ličnih i partijskih interesa

U Skupštini održana konferencija o omladinskim politikama u okviru Berlinskog procesa: Mladi ključni partneri u regionalnoj saradnji

Premijer Tajlanda raspustio parlament

Poljoprivredi budžet smanjen za 25 miliona

PRATITE TVe UŽIVO