Ustav i zakon moraju biti iznad dnevne politike, a država iznad ličnih i partijskih interesa, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas na otvaranjuizložbe izložbe „Ustav Crne Gore iz 1905. godine – temelj crnogorske pisane ustavnosti“, na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore.&nbsp; - Tim činom Crna Gora je ušla u red evropskih ustavnih država, ne samo simbolično, već suštinski - kazao je Milatović.&nbsp; On je podsjetio da je Ustav iz 1905. uveo podjelu vlasti, priznao građanska prava i prepoznao Narodnu skupštinu kao izraz volje građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212121256_619662233dacb620428931b2f4278f7dee25a6549ecb11cbed0983b558b0c9b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212121256_619662233dacb620428931b2f4278f7dee25a6549ecb11cbed0983b558b0c9b3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1281" loading="lazy" alt="Ustav iz 1905"> </figure>  Milatović je istakao da vladavina prava, stabilne institucije i pravna sigurnost nijesu samo međunarodne obaveze već temelji našeg ustavnog identiteta. „- Najvažnije je da u što kraćem roku izaberemo nedostajuće sudije Ustavnog suda i obezbijedimo punu funkcionalnost te institucije - kazao je. Govoreći o sadašnjim izazovima, predsjednik je kazao da je ustavna demokratija živa kada se štiti u praksi i kada institucije rade nezavisno, zakonito i efikasno. - Poštujmo Ustav, njegujmo tradiciju ustavnosti i branimo slobodu i dostojanstvo svakog građanina Crne Gore - poručio je Milatović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212121256_505196d57eaf037bf944cec883174e6b407d58b74a4b6806e4eaf341fe6ed181.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251212121256_505196d57eaf037bf944cec883174e6b407d58b74a4b6806e4eaf341fe6ed181" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Milatović i Radulović"> <figcaption>Branislav Radulović i Jakov Milatović (Photo: Predsjednik Crne Gore )</figcaption> </figure>  Prilikom obilježavanja jubileja, kako se navodi u saopštenju, potpisan je Memorandum o saradnji između Službe predsjednika Crne Gore i Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore koji je usmjeren na osnaživanje uloge mladih u društvenim procesima kroz angažovanje studenata na pitanjima od značaja za državnu politiku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Ustav i zakon moraju biti iznad politike, a država iznad ličnih i partijskih interesa

Brisel i Vašington kao da uopšte nemaju interesa da vide očiglednu razliku u onome što rade vlasti u Podgorici, kao da ih zanima samo ono što vlasti govore, piše Darko Šuković, glavni urednik Antene M, medijskog partnera EUalive-a u Crnoj Gori.
Što je više institucionalno, ekonomski i demokratski razorena, to je Crna Gora bliže EU. Djeluje nestvarno ali je stvarno tako.
Crna Gora je posljednja republika bivše Jugoslavije koja je postala nezavisna država. Na referendumu održanom 21. maja 2006. za nezavisnost je glasalo 55,5% građana. Osim činjenice da je tako obnovljena državnost stare kraljevine, jedine južnoslovenske zemlje koja je očuvala slobodu i tokom vladanja Otomanske imperije najvećim dijelom Balkana, na tom se referendumu, prvi put u istoriji pokazalo da je većina građana Crne Gore prozapadno orijentisana. Jer, u programu političkih subjekata koji su zagovarali nezavisnu Crnu Goru, bilo je zapisano učlanjenje u EU i NATO, kao ključni vanjskopolitički ciljevi.
Prozapadna većina u Crnoj Gori građena je teško i relativno sporo. Istorijsko nasljeđe i dominantan kolektivni sentiment vjekovima su vezivali najmanju i najstariju južnoslovensku državu za Rusiju, kao slovenski i pravoslavni centar. Otpor obnovi nezavisnosti bio je snažan – svjedoči to 44,5% glasova protiv, i podržan iz Srbije: politički, finansijski, medijski, obavještajno. U SAD i EU, pogotovo na početku, nije bilo entuzijazma za ideju suverene Crne Gore. Srećom, Rusija je tih godina imala druge prioritete i projekcije i nije se fokusirala na zbivanja u Crnoj Gori.
No, uoči ulaska u NATO, stvari su se bitno promijenile. Rusija je bila neskriveno protiv članstva Crne Gore u Alijansi, pa je, koristeći antizapadne strukture u Srbiji i Crnoj Gori, pokušala da na ključnim izborima, održanim 2016, sruši Vladu Mila Đukanovića i spriječi učlanjenje. Pokušaj državnog udara osujećen je, dio zavjerenika procesuiran i prvostepeno presuđen, ključne dokaze obezbijedile su zapadne službe, a da je pripreman zastrašujući scenario potvrdio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Promašenost širokog uvjerenja da se Crna Gora ulaskom u NATO definitivno izvukla iz kandži Rusije i postala dio zapadnog civilizacijskog kruga, pokazala se na izborima 30. avgusta 2020. Izbornu pobjedu ostvarile su propruske i prosrpske stranke, predvođene Demokratskim frontom Andrije Mandića i Milana Kneževića (prvostepeno osuđeni na po pet godina zatvora zbog umiješanosti u spremanje državnog udara; nakon izbora presuda poništena a tužilac koji ih je gonio već je 18 mjeseci u pritvoru) i Demokratama Alekse Bečića. Zapravo, i na tim je izborima taj politički korpus ostao u manjini. Da dođu na vlast omogućio im je pokret URA, Dritana Abazovića (čiji je brat vjerovatno jedini etnički Albanac koji u Beogradu uspješno razvija biznis) koji je uspio da privuče 5% birača, dominantno suverenista nezadovoljnih starom vlašću, predvođenom DPS.
Paradoks da je država dobila vlast od političara koji su bili protiv postojanja nezavisne Crne Gore, nije jedini. EU i SAD su svojim činjenjem i nečinjenjem omogućili Beogradu i Moskvi da se brutalno miješaju u te (i sve naredne) izbore i da, umjesto iskreno prozapadno orijentisanih partija, političara, građana – na vlast dođu pioni Aleksandra Vučića i Vladimira Putina.
O karakteru vlasti koja je zagospodarila Crnom Gorom nakon 30. avgusta 2020. i koja, u raznim oblicima, traje do danas, svjedoči činjenica da je prva vlada (premijera Zdravka Krivokapića) dogovorena u manastiru Crkve Srbije/SPC. Ta vjerska organizacija zapravo je najmoćniji politički subjekat u Crnoj Gori, bavljenje vjerom njen je sporedan posao a realizacija nacionalnog projekta Srpskog sveta /Velike Srbije ključni zadatak. Crkva Srbije/SPC najvjerniji je saveznik Moskovske patrijaršije/Crkve Rusije. Za vladike Crkve Srbije NATO je „Četvrti Rajh“, Evropska unija je „tamnica naroda“ koja zaudara „sodomskim smradom“, Crnogorci su „komunistički nakot“, Bošnjaci-muslimani „lažni ljudi, lažne vjere“, a Ratko Mladić i Radovan Karadžić su „srpski heroji“.Već pet godina Crnom Gorom upravljaju politički subjekti koji te vrijednosti baštine i promovišu ili oni koji prihvataju da budu u koaliciji sa njima.
Koliko god to izgledalo suludo, u takvoj vlasti Brisel i Vašington vide pouzdane partnere u NATO i na putu Crne Gore ka EU!? Što je više institucionalno, ekonomski i demokratski razorena, to je Crna Gora bliže EU. Djeluje nestvarno ali je stvarno tako. Najbrojniji državotvorni narod, nacionalni Crnogorci, već pet godina praktično su protjerani iz institucija, izloženi asimilaciji i otimanju njihove kulturne, naročito sakralne baštine. Potpisivanjem tzv. Temeljnog ugovora, između tadašnjeg premijera Abazovića i patrijarha Porfirija, svi pravoslavni hramovi u Crnoj Gori predati su u vlasništvo vjerskoj organizaciji sa sjedištem u Beogradu. Široko je uvjerenje unutar crnogorskog nacionalnog korpusa da je Crna Gora dodijeljena Srbiji i Vučiću kao kompenzacija za Kosovo i kao mamac za otklon od Rusije.
Svi ti procesi, međutim, umotani su u oblandu proevropske retorike. Brisel i Vašington kao da uopšte ne zanima šta vlast u Podgorici radi, kao da ih jedino zanima šta vlast priča. Tako je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, daleko najmoćniji političar u Crnoj Gori, koji se nikad nije odrekao stava da je Srbija njegova matica a Putin njegov lider, postao partner EU u procesu evropske integracije države kojom, de facto i de iure, upravlja.
EU i SAD, već pet godina, kažnjavajući stranke koje su 30 godina bile na vlasti, kažnjava Crnu Goru, faktički pomažući njeno pretvaranje u koloniju Srbije. Crnogorsko društvo, ispod tanke kore proevropskog narativa vlasti, tone u klerošovinizam, dok sekularizam i građanski karakter ubrzano nestaju.
Istinski prozapadno orijentisan dio crnogorskog društva, prvo zbunjen a onda i teško razočaran odnosom „naših zapadnih prijatelja“, prelazi u izbornu apstinenciju ili prihvata sinekure i „prelijeće“ na stranu vlasti. Podrška EU i NATO počinje da opada toliko da ni vlast to više ne može da sakrije. Poruke da se EU mora sačuvati od prijema novih „trojanskih konja“, pokazuju da Brisel, možda, počinje da shvata šta se dešava u Crnoj Gori. No, jasnog priznanja grešaka nema. Vjerovatno ga neće ni biti. Posljedice se, međutim, mogu lako predvidjeti. Svaki put su iste kad neko okrene leđa istinskim prijateljima i pokuša da od iskonskih neprijatelja napravi partnere.

Šuković: Kako je Zapad potrošio prozapadnu većinu u Crnoj Gori

Kad god se politika umiješa u predmet sigurne su dvije stvari - optuženi će završiti u pritvoru, ali će sigurno na kraju biti odlobođeni, poručio je advokat Stefan Jovanović gostujući u emisiji „Na kraju dana“.
&nbsp;U svim predmetima koji su od interesa politici, svaki upliv politike, ubijeđen je advokat, dovodi do toga da se radi na štetu optuženih lica, makar u dijelu da se pritvor odredi ili produži. Jovanović ocjenjuje i da su javni istupi političara i komentarisanje slučajeva, definitivno ciljani uticaji.
„Političar koji u tom trenutku iznosi svoju tezu, on možda i ne razmišlja šta je posljedica te teze. On samo misli – brzo su mi izbori ili da izađe u medije. On razmišlja o tome, ne razmišlja o ljudskim sudbinama, ne razmišlja o tome da će dosta ljudi biti u pritvoru... Svaki istup političara, pogotovo onog sa pozicije moći (predsjednik Vlade, ministri...), mnogo je i daleko više od neprimjerenog uticaja i može biti i zastrašivanje jer vas izlaže, pogotovo sudije, linču javnosti“ istakao je Jovanović.
Slučaj "Tunel" jedna od najvećih sramota koja je zadesila bezbjednosni sektor
Jovanović, koji je bio advokat u slučaju "Tunel" za koji je nedavno izrečena oslobađajuća presuda za sve optužene, kazao je da je i sam sudija u slučaju rekao da je to jedna od najvećih sramota.
"Sudija Lončar prilikom obrazloženja oslobađajuće presude rekao je da je to najveća sramota ili makar jedna od najvećih koja je zadesila bezbjednosni sektor. Tunel tih proporcija, tih razmjera prosto je nemoguće da se mogao iskopati, a da službe bezbjednosti to nisu znale, nisu djelovale preventivno itd. Tu su i sudovi, tužilaštva, predsjednik, Skupština, Centralna banka... Najvažnije institucije države su u zaista malom radijusu u prostornom smislu, a opet se desilo da se jedan zahtjevan građevinski poduhvat, koji je i vremenski trajao, izvede bez ikakvih problema“, rekao je advokat.
Ono što daje, kaže Jovanović, primjese komedije ovom slučaju je način na koji se tunel otkrio.
„Tunel se otkrio tako što je jednoj od zaposlenih bilo hladno, osjetila je promaju i na taj način se došlo do otkrivanja tunela. Da toj gospođi nije bilo hladno, postavlja se pitanje kada bi se tunel otkrio i na koji način“, rekao je on.
Sudija Lončar naveo je da nije utvrđen motiv kopanja tunela.
„Nije bilo dokaza i to je negdje mana same istrage. Postupajući tužilac je u svojoj završnoj riječi profesionalno nastupio i rekao da motiv ostaje nepoznat, da je nalogodavac nepoznat, da stanje stvari nije dovoljno razjašnjeno, ali on je smatrao da na osnovu dokazne građe, ta lica koja su bila na optuženičkoj klupi zapravo izvršioci tih krivičnih djela. I sam tužilac je problematizovao ta pitanja. I moguće je da nemamo odgovor na ista, jer je kvalitet istrage i kvalitet dokazne građe bio takav. Sudija Lončar je to u završnoj presudi apostrofirao“, ističe Jovanović.
Posjeta Abazovića, Adžić licu mjesta - politička propaganda i populizam
Jedan od propusta same istrage jeste dopuštanje da na lice mjesta izađu bivši premijer Dritan Abazović, ministar Filip Adžić, ministar pravde Marko Kovač.
„Posjeta tunelu je bila za vrijeme trajanja uviđaja. Uviđaj nije bio završen, on je trajao danima. Tim povodom oglasili su se i ODT u Podgorici i Vrhovni sud. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je reklo da oni nisu bili upoznati sa tom posjetom, a Vrhovni sud je rekao da je posjeta izvršena bez dozvole suda i za vrijeme trajanja uviđaja. Radilo se o političkoj propagandi, o populizmu a na uštrb samog postupka. Imate posjetu vrha policije, Vlade, za vrijeme dok traje uviđaj, a čak su i tog dana neki materijali, predmeti pronađeni. Ti predmeti su bili vještačeni i DNK materijal nije na njima bio pronađen, ali da jeste bio pronađen oni bi bili pravno nevaljani jer su pronađeni za vrijeme trajanja te ekspedicije“ pojasnio je advokat.
Mišljenja je da se tunel nije smio zatrpati.
„Mogli ste da odradite rekonstrukciju i niz radnji, ali nijednu nije bilo moguće preduzeti zato što je tunel zaključkom Vlade zatrpan. Sudija Lončar kada je rekao da se radi o najvećoj sramoti rekao je da je i zato što je Vlada Crne Gore, niko drugi, zatrpala taj tunel i onemogućila tužilaštvo da preduzme više dokaznih radnji koje bi možda doprinijele rasvetljavanju ovog slučaja“, kaže Jovanović.
Na pitanje da li je neozbiljno to što je Abazović izašao i javno rekao da je slučaj tunela riješen, Jovanović odgovara da je to više od neozbiljnog.
„U tom trenutku imate predsjednika Vlade Crne Gore koji javno komentariše u negativnom kontekstu određeni krivično pravni događaj, a to sluša sudija koji treba da odluči da li će taj optuženi da ode ili mu se produži pritvor. Sudija je isto od krvi i mesa, i on zna da će biti izložen neviđenom linču ako taj pritvor ne odredi ili ne produži“, istakao je Jovanović.
„Abazović oprao ruke od svega, vjerovatno iste te ruke pravde“
I u slučaju šverca kokaina pronađenog u pošiljci banana za koje su oslobođeni otac i ćerka, Budimir i Marina Krstović, koje je takođe zastupao Jovanović, svjedočili smo uplivu politike.&nbsp;
„Taj predmet je u startu riješio sudija za istragu Višeg suda Radomir Ivanović. On je odbio predlog Budimiru i Marini Krstović pritvor i odredio mjere nadzora. Kada je ta odluka donijeta, sjećam se reakcija javnosti i politike. Mislim da se niko od tih ljudi pomenutom sudiji nije izvinio a trebalo je. Budimir i Marina su pravosnažno oslobođeni od te optužbe, što dokazuje da je Ivanović taj slučaj riješio. Tada smo imali istup manje više istih političara, i jedan linč javnosti u odnosu na sudiju Ivanovića“, rekao je Jovanović.
Advokat podsjeća da je, kada je predmet pravosnažno okončan, Abazović je oprao ruke od svega toga.
„Vjerovatno iste te ruke pravde. Oprao i rekao da on nije uticao na to. Jeste, i ne samo on. Svi oni koji su napali sudiju Ivanovića zbog donošenja takve odluke zapravo su podjednako krivi koliko i Abazović... Jer da je odluka sudije Ivanovića ostala na snazi, naknada štete koju ćemo svi zajedno plaćati, bila manja“, poručio je Jovanović.
"Ne daj bože da je Lazović podržao štrajk pritvorenika, bio bi oglašen za organizatora"
Osvrnuo se i na postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića kojeg zastupa u predmetu pred Višim sudom. &nbsp;Poručuje da nema razloga i zakonskih osnova za njegov pritvor.
"Zoran Lazović je neko ko je prije otpočinjanja postupka i vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca upoznao sa tim da je on svjestan da će biti lišen slobode, da to zna i tražio je da ga pozovu na razgovor i pitaju što god treba. Sama ta okolnost bi sudu trebala da znači – znam da ćete me lišiti slobode, ali ja ne idem nigdje. Ne samo da ne ide nigdje, nego vam govori – tu sam, kad god hoćete ja ću doći. Na terenu prava to znači – ne postoji opasnost od bjekstva. Ne da Lazović nije pokušavao da pobjegne, nego je pošao u susret svemu tome što dolazi iz tužilaštva. Pritvor je nepotreban kada su u pitanju Lazović i Milivoja Katnića“, jasan je advokat.
Međutim, ističe advokat, pretpostavka nevinosti je apsurd u Crnoj Gori, odavno ne postoji.&nbsp;
"Pogotovo kada su u pitanju ljudi koji su od političkog interesa, kada su politički targetirani. Apsolutno nema dokaza koji bi išli u prilog tezi optužbe, to će se na kraju dokazati", dodao je.
Tome u prilog, ističe i činjenicu da se Zoranu Lazoviću spočitavaju stvari za koje nije ni bio nadležan.&nbsp;
"Taj čovjek nije bio aktivan duži niz godina, a politika ga i za taj period nastoje da ga inkriminišu. Bio je optuživan i za organizaciju protesta, čovjek je u ćeliji i nema kontakta ni sa kim... Ne daj bože da je podržao štrajk pritvorenika, ne bi sigurno bio član štrajkačkog odbora, nego bi bio oglašen za organizatora“, poručuje Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpT1WnBeJXaw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Kad se politika umiješa u predmet - optuženi će završiti u pritvoru, ali će sigurno biti oslobođeni

Nezavisnost i samostalnost tužilaštva su temelj njegovog djelovanja i ta načela ne mogu biti predmet improvizacije ili političkih projekcija - poručili su u Vrhovnom državnom tužilaštvu navodeći da najoštrije odbacuju neosnovane optužbe i lične diskvalifikacije prisutne u medijskim saopštenjima, koje predstavljaju direktan pritisak na njihov rad i nasrtaj politike na ustavom zagarantovanu autonomiju i samostalnost.
Takav odnos prema instituciji koja ima ustavom i zakonom definisanu nadležnost da postupa nezavisno, na osnovu zakona i dokaza, podvlače oni, je nedopustiv u savremenom demokratskom društvu, podriva temelje pravne države i narušava povjerenje građana u državnotužilačku organizaciju.
- Politička očekivanja nijesu i ne mogu biti kriterijum odlučivanja Državnog tužilaštva. Tužilačke odluke donose se isključivo na osnovu pravno relevantnih činjenica i važećih zakonskih propisa, bez obzira na ličnost, javnu funkciju ili političku pripadnost bilo kog učesnika u postupku - poručili su u VDT.
Decidni su da dosljedno postupaju prema svima na jednak način, nezavisno i nepristrasno, ne podliježući političkim ili medijskim pritiscima, niti bilo čijim ličnim očekivanjima.
- Podsjećamo da je tužilaštvo, u svakoj fazi postupka, dužno da štiti javni interes, kao i prava svih procesnih subjekata - uključujući i prava oštećenih. Jasno poručujemo da će nezavisnost i samostalnost tužilaštva ostati neprikosnoveni standardi, bez obzira na javne ili političke pritiske kojima je institucija izložena - naveli su u VDT.
Pozivaju sve političke subjekte da se, u interesu pravnog poretka i institucionalne stabilnosti, pokažu odgovornost i uzdrže od retorike koja može imati za posljedicu urušavanje povjerenja građana u pravosudni sistem.
- Samo snažne, samostalne i profesionalne institucije mogu garantovati vladavinu prava i dugoročni demokratski razvoj Crne Gore - zaključili su u VDT.

VDT: Politička očekivanja nijesu i ne mogu biti kriterijum odlučivanja Tužilaštva

Premijer Milojko Spajić je, u obraćanju Odboru za rodnu ravnopravnost, iskazao punu podršku za povećanje kvote za manje zastupljeni pol sa 30 na 40 odsto u izbornom zakonu, uz obavezu da se među svaka tri kandidata na izbornoj listi nađe najmanje jedan predstavnik manje zastupljenog pola.
- Apsolutno podržavam povećanje kvote za manje zastupljeni pol sa 30 na 40 odsto u izbornom zakon - poručio je premijer u video obraćanju predsjednici, članovima i članicama Odbora.
Spajić je kazao da je uvjeren se da “Pokret Evropa sad ovo već živi” - imajući u vidu da 40 odsto ministarskog sastava PES-a u Vladi čine upravo žene koje, kako je istakao, svoje resore vode i bolje od svojih kolega.
- Na ovaj način, želimo da otvorimo dodatni prostor da se do sada zapostavljen potencijal dodatno iskaže u kreiranju javnih politika i liderstvu naše zemlje - istakao je on.
Predsjednik Vlade je kazao da je posebno važno da Parlament napravi ovaj iskorak pokazujući, kako je istakao, snagu cijelog društva da se izdigne iznad stereotipa i okrene najvišim standarda Evrope i svijeta.

Spajić podržao inicijativu za veće učešće žena u politici: PES ovo već živi

Skupštinsko zasjedanje na kom poslanici Demokrata postavljaju pitanja ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću iz njihove partije je farsa vrsta igrokaza koji se naziva fasadnom demokratijom. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E kazao politički analitičar Marko Savić.&nbsp;
Uloga političke partije koja sebe naziva Demokratama je, dodaje on, razarajuća.&nbsp;
- Oni su spremni za jedan ovakav propagandni igrokaz koji ima za cilj da spasi one koje su njihovi funkcioneri, ali ne zbog opšteg nego zbog partijskog interes. Razumijevajući da je njihov udio u biračkom tijelu i na lokalnim izborima koji to pokazuju u opadanju, oni su povukli i ovaj potez koji, čini mi se, nijesmo imali priliku da vidimo do sad u parlamentu. To spašavanje je zapravo put u propast i ostaće kao slikovit prikaz onoga do čega ovakav tip političke partije i ovakav tip bavljenja politikom može da nas dovede - istakao je Savić.
Komentarišući izjavu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da je manje ubistava nego prije 2020.godine, da je na snazi vladavina prava bez zataškavanja slučajeva, Savić kaže da je riječ o obmani javnosti u službi partijske propagande.
- Koji karakteri to rade? To rade oni koji su spremni, bez obzira na svoje obrazovanje i bez obzira na svoje iskustvo da zauzimaju najodgovornije pozicije u izvršnoj vlasti, ili bilo kojoj drugoj grani vlasti. Živimo takav društveni kolaps u kojem je moguće da ako ste član partije i neko postavi ispred vas zadatak i kaže danas ćete vi da budete glavni za urbanizam, javne radove, bezbjednost u državi, građevinarstvo, istraživanje podmorja ili kako god, a da vi iza sebe imate samo partijsku knjižicu i samo iskustvo rada u partiji - ti ljudi će to da prihvate - kazao je Savić.&nbsp;
To je, kako objašnjava, pošast koju tranziciono drustvo koje je kao ovo crnogorsko ne ispravlja niti ima strateški odgovor na tu pošast.&nbsp;
- Meni je žao što to moram tako da kažem, ali ljudi koji zauzimaju te funkcije oni ne mogu da dokuče obuhvat i srž vrijednosti kao što su odgovornost i integritet, ali oni upravljaju politikama. U tom paradoksu mi zapravo živimo i taj paradoks pravi ovaj politički, društveni, socijalni, kulturološki vakum u kojem mi moramo da gasimo požare iz dana u dan, kako bismo ostali pri čistoj svijesti - naglasio je Savić.
Istoijski revizionizam je alatka i model meke moći, objašnjava on. Takav model, dodaje, trudi se da obesmisli bilo kakvu argumentovanu raspravu o istorijskim faktima, događajima, ideološkim razlikama, zločinima i totalitarizmu.&nbsp;
- Da mi živimo u državi u kojoj imamo jasnu i striktnu podijeljenost između crkvene i svjetovne vlasti, onda bi već u prvim satima nakon primjera istorijskog revizionizma imali jasan odgovor Univerziteta Crne Gore, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, onda ne više od pet do šest umnih glava napravilo nekakav javni skup u kojem bismo opet izniji ono što su istorijske istine i činjenice, dakle o tome nema rasprave. S druge strane to bi bio alarm Ministarstvu prosvjete i nauke da pregleda dodatno i evaluira kurikulume i da vidi šta se od toga nalazi i na koji način je objašnjeno u našim knjigama, međutim pošto mi živimo u društvu u kojem postoji simbioza djelovanja svjetovne i crkvene vlasti po uzoru na model koji posluje u Rusiji, gdje je ta simbioza dosegla najviši nivo, a onda u Srbiji preslikana, mi takav odgovor nemamo - rekao je Savić.
Crna Gora, kaže on, nije gradila jasnu nacionalnu obrazovnu politiku koja bi zaštitila crnogorski identitet i kulturno naslijeđe na način koji odgovaraistorijskim argumentima i faktima koji su dokazivi.&nbsp;
- To je paradoks u koji oni koji baštine istorijski revizionizam hoće da nas uvedu, a sve rade zarad pomirenja, to je prva stvar, da oni to rade iznad ideologije, i da je rasprava o nacionalizmima i ideologijama zapravo passe, to vam je onaj narativ koji usvajaju “iznad situaši” i ovi “trećeputaši” kada kažu ajmo o ekonomskim temama, jer su ove druge teme passe i na kraju nas poklope time da ono što je njihovo, a koriste ove alatke mnogo žešće i konkretnije nego što imaju institucionalni odgovor, nažalost postanje jedina istina i da imate generacije koje stasavaju razumijevajući ovo kao jedinu istinu - zaključio je Savić.

Savić: Razarajuća uloga političke partije koja sebe zove Demokratama

Ustavni sud Crne Gore, kao čuvar ustavne demokratije, predstavlja izuzetnu, supsidijarnu vlast koja odlučuje u situacijama kada ostali organi vlasti ne rješavaju sporove u skladu sa načelom vladavine prava.
Tako je na papiru, makar...
Na sajtu Ustavnog suda, u odjeljku koji bliže objašnjava funkciju ove institucije, piše da je ustanovljen kao poseban organ, izdvojen od ostalih vlasti, i štiti ustavnost i zakonitost, odnosno ustavno-pravni poredak i ljudska prava i slobode zajamčene Ustavom. Potencira se da je njegova nadležnost u cjelini ustavna materija (materiae constitutionis), što znači da je propisana samim Ustavom, a ne aktima niže pravne snage...
Pojašnjava se zbog čega Ustavni sud nije moguće podvesti pod neki od segmenata tripartitne podjele vlasti.
"Današnje crnogorsko ustavno sudstvo ima sva osnovna obilježja klasičnog evropskog kontinentalnog modela: rješavanje ustavnih pitanja u nadležnosti je posebno ustanovljenog Ustavnog suda s ustavnim sudijama izabranim u posebnom postupku koji ustavnosudsku kontrolu sprovode prema posebnim procesnim pravilima. Odluke Ustavnog suda su konačne, izvršne i opšteobavezujuće. Zbog prirode svoje nadležnosti, Ustavni sud nije dio pravosuđa... On ne pripada ni jednoj od tri grane vlasti, ali ih kontroliše u pogledu ocjene ustavnosti“...
Ima toga još na sajtu i na papiru, ali realno (sa)gledano - koga još u Crnoj Gori obavezuje Ustav, još manje papir, izgovorena riječ, obećanje, a kamoli dignuta ruka i glas. Posebno su na te prevaziđene okove (pravne) tradicije imuni velikani partijskih rovova lansirani u fotelje sa kojima srastaju brzo kao „trenutni lijepak“.
<h2>Politički milje</h2>
Dok viču sa malih ekrana, glume na Jutjubu, ili vas spamuju državnim aktivnostima preko partijskih naloga na socijalnim mrežama, javi vam se retro doživljaj poznat kao - „lampaš“ efekat.
Potiče iz vremena crno-bijelih televizora sa katodnim cijevima, a opisuje situaciju u kojoj bi se, zbog slabo naštelovanog kanala, i antenskog signala, uz glasno „krčanje“ i zujanje, brkala slika analognih programa na TV-u.
Preneseno na aktuelne prilike: odjednom vidite ministre policije, pravde i drugih (raznih) poslova kako sjede i dogovaraju odborničke mandate u lokalnom parlamentu, iako vam se čini da ste ih malo prije toga vidjeli na sjednici Vlade, u drugim ulogama. Na starom „EI Niš“ uređaju u takvoj situaciji pomagalo je udaranje po kućištu televizora - sa strane ili odozgo pored miljea - dok ovdje i danas ništa ne pomaže. Do te mjere da nijeste načisto, da li je do vas, ili ipak do njih koji su se, koliko onomad, kleli da prakse „starog režima“ nikad više neće biti viđene.
Nije za utjehu činjenica da su se kleli i Titu, pa se sada guraju u prve redove parastosa i molebana. Iz te (bogo)ugodne pozicije, koju prate simptomi teške zavisnosti od vlasti, na rastegljivost pravnih normi se gleda krajnje kreativno, gotovo umjetnički slobodno. Do te mjere da ustavne i zakonske granice i okviri procedura postaju fluidni i prozračni, poput vazduha na Velaskezovim remek-djelima.
U takvoj slobodi, riječ odavno ne važi. Zašto bi, aman, onda važila pozicija Ustavnog suda s početka teksta, a njegove nadležnosti bile nepremostivi izuzeci, otporni na kreativna i selektivna tumačenja prvoboraca kojima je pozivanje na „izbornu volju od 30. avgusta“ postala glavna mantra, izvorište i projekcija apstrakne narodne volje. Pa im više nijesu potrebne ni nove izborne utakmice, jer su osuđeni na prokletstvo da završe u istom koalicionom „boa konstriktor“ zagrljaju.
Pozivanjem na taj vrhovni autoritet diže se krst na sve što nije po volji i njime rastjeruju „nečastive sile“, makar one imale i formu ustavne norme. Pogotovo člana 154, stava trećeg koji, kad se podvuče linija, jedino Ustavnom sudu daje ovlašćenje da konstatuje i tumači da (li) je nekom od sudaca prestala funkcija. Po cijenu toga da se sudije i same okliznu o ustavnu normu, njihova je riječ zadnja jer su im poslanici dali takve ovlasti birajući ih u Skupštini.
<h2>Zaboravljeni glasovi</h2>
Nije tako davno bilo kada su političari parlamentarne većine i opozicije, „i mrskog im DPS-a“, u februaru 2023. godine, birali sudije Ustavnog suda gotovo jednoglasno. Samo što su činioci vlasti u međuvremenu pali u stanje amnezije, ili sve oko sebe pokušavaju napraviti ludim i zaboravnim, što im, sudeći prema raspletu ovdašnjih postizbornih prilika, ne ide nimalo loše.
Teško je drugačije objasniti naknadnu pamet parlamentarne većine kojoj sada smetaju pojedine sudije Ustavnog suda zbog ličnih, ideoloških ili, kako tvrde, partijskih preferenci, iako su sve to imali u vidu kada su ih birali prije nepune dvije godine, nakon višemjesečnih političkih kalkulacija i strateških vaganja.
Bilo je to, podsjetimo, doba duboke ustavno-pravne krize, koja je prijetila da destabilizuje državu. Ustavni sud se osipao iz mjeseca u mjesec, da bi od septembra 2022. do februara 2023. godine bio sveden na samo troje sudija, a time osuđen da ne može da odlučuje povodom pitanja koja su mu Ustavom povjerena... Poslije maratonskih procedura, višestrukih oglasa i saslušanja kandidata, samo tri su pretekla špalir unakrsnog političkog brifinga koji je obilježilo izjašnjavanje budućih sudija na pitanje svih pitanja: bi li, ni do Bog, ako na Ustavnom sudu dođe stani-pani, smjeli udarit u temelje ugovora Vlade sa SPC...
Uz ubjedljivu podršku poslanika, ozvaničena je još jedna politička trgovina. U takvoj atmosferi postignut je konsenzus u Skupštini iz koje se, figurativno rečeno, tada ukazao „bijeli dim“ potvrde da je sud opet bio skoro pa funkcionalan.
Nedavno politički uklonjena sutkinja Dragana Đuranović, kojoj vlast na dušu stavlja bliskost DPS-u, dobila je u februaru 2023. godine 75 (od 81) glasova poslanika, samo tri su bila uzdržana, tri nijesu glasala, protiv nije bio niko. Slično su prošle i Snežana Armenko (77 glasova podrške) i Momirka Tešić (72). Zbog političkog neslaganja, i političkog svojatanja „kome“ (od manjinskih naroda) treba da pripadne mjesta četvrtog sudije, tada prolaz nije imao Faruk Resulbegović, ali jeste kasnije te godine, u „sudijskoj nadoknadi“ ili drugom krugu glasanja.
Uslijedile su pohvale evropskih i međunarodnih partnera: premostili smo jednu od ključnih prepreka za napredovanje u integracijama.
Ubrzo je, početkom 2024. godine stiglo i famozno vaganje o tome ima hoće li se pred Ustavnim sudom preispitivati sporni članovi ugovora sa SPC, uključujući i onaj kojim crkva potencira pitanje upisa (preostale) imovine, iako mu mjesto nije u takvom kontraktu volja dvije strane, jer to pitanje regulišu drugi akti pod pretpostavkom da postoji pravni osnov.
U odsudnoj bici, našla se na ispitu crkveno-politička strategija i dobar osjećaj prilikom odabira onih koji zaslužuju mandat od 12 godina u Ustavnom sudu. Iz tog okršaja u kojem je sud većinski presudio da nema ništa sporno u spornom Temeljnom ugovoru, dobili smo i suca za medalju. Doslovce. Makar je tako odlučio Joanikije (bez zemlje) odlikujući bivšeg predsjednika Ustavnog suda Milorada Gogića za zasluge u odbrani ugovora.
Iz vladajuće koalicije teška srca su morali zaslužnom Gogiću da konstatuju prestanak mandata (po Zakonu o radu) zbog čega se sud, prema njihovoj ocjeni, našao u nezavidnoj poziciji: od sedam ostalo je šest članova, sa problematičnim paritetom, pa je trebalo naći načina da ih bude manje, kako ključne odluke ne bi mogle da prođu, jer neće biti potrebne većine za odlučivanje u škakljivim temama.
Kao recimo sada, kada sa pet članova, sud ne može da prelomi da li je Ustavni odbor zaključkom da sutkinji Dragani Đuranović prestaje mandat – prekršio Ustav.
<h2>„Slučajevi pravde“</h2>
Ustavni odbor je tako odlučio protivno stavu sjednice Ustavnog suda od prije šest mjeseci da nikome od sudija ne prestaje mandat ove godine. Poslanici većine su, ipak, bili odlučni da jednoj sutkinji (koju je birala Skupština) prestaje funkcija jer su nastupili uslovi koje propisuje Zakon o PIO. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić časa nije časio, iste večeri konstatovao je prestanak funkcije Đuranović, dok mu je za Gogića trebalo punih tri mjeseca, jer je vagao hoće li u proceduru ući zakonski prijedlog kojim bi mu mandat produžili do 67.
Sedam dana nakon što je ostao bez šestog sudije, okrnjeni Ustavni sud je konstatovao da mandat sudiji Budimiru Šćepanoviću, (jednog od dva mjesta čiju popunu predlaže Predsjednik države) prestaje u maju 2025. godine, na temelju Zakona o radu.
Ovu činjenicu o nejednakom pravnom postupanju i različitom stavu kad kome od sudija prestaje funkcija, ili bi valjalo da mu se produži mandat, pokušali su da zataškaju pravni eksperti parlamentarne većine, pojašnjavajući da su oni zapravo prozreli nečastive namjere DPS-a riješenog da politički, preko suda, kako kažu, utiče na odlučivanje u slučaju Katnić i Lazović.
Drugim riječima, otvoreno su priznali da je eliminisanje jednog sudije, kojeg su svojim glasom birali 2023, sada bilo potrebno da bi, kako sami tvrde, dizajnirali ishod glasanja Ustavnog suda u nekim konkretnim predmetima koji su se našli pred tom instancom.
Dakle, riješili zbog viših interesa na koje ih obavezuje njegova svetost 30. avgust, da preuzmu Ustav u svoje ruke, i od slučaja do slučaja, kada njima tako odgovara, „nepodobne“ sudije isprate, a drugima čak pokušaju zakonima da produže mandat.
Da ove „slučajeve pravde“ dijele godine ili decenije, moglo bi se nekako razumjeti, ali kada cik-cak slanje sudija u penziju nastupi u roku od pola godine, ili svega nekoliko dana, e onda nema tog Moma Koprivice, briljantnog studenta i poznavaoca prava, koji će za političke prilike dovoljno razvući normu pa da ona stane u ustavni okvir.
Na djelu je, dakle, politički oportunizam i tretman prava i Ustava kao rafa u samoposluzi, sa kojeg grabi ko kako mu odgovara i pravda svoju (političku) trgovinu, sve do prilike kada mu se takvi postupci obiju o glavu.
<h2>Ko se pita</h2>
Sudeći prema rasporedu političkih snaga, i našeg usuda da političari dizajniraju institucije kako im odgovara, i kako se namjesti, teško da će Ustavni sud ikada disati punim kapacitetom i biti kadar da potencijalno primijeni odredbe na osnovu kojih, kao krovni čuvar sistema, ima ingerencije i da počisti političku scenu.
Makar tako piše: da u okviru ostalih nadležnosti, u posebnom i hitnom postupku, po prijedlogu Skupštine Crne Gore Ustavni sud odlučuje da li je čak i neposredno birani Predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav.
Na osnovu takve odluke suda, Skupština onda može da razriješi šefa države.
No, sa druge strane, da ne bude da partije imaju preveliku komociju, i da raskubaju i nipodaštavaju državu u kojoj funkcionišu, ukazuje nadležnost Ustavnog suda da „nadgleda ustavnost programa i aktivnosti političkih partija i nevladinih organizacija“.
"Sud može da zabrani njihov rad ako je njihovo djelovanje usmjereno ili ima za cilj nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, kršenje zajemčenih ljudskih prava i sloboda ili izazivanje rasne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti...“
Sudeći po tome da su političari na čelu sa šefom parlamenta pokazali ko se pita, onda ovakav kontrolni scenario postoji samo – na papiru.
Za crkvu ne piše ništa. Ona je ionako iznad države, a kamoli Ustava.

Sudije za medalju i Ustav na papiru

Neostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loši uslovi rada u redakcijama i pritisci koji dovode do cenzure i autocenzure prepoznati su u Izvještaju Evropske komisije (EK) za ovu godinu, saopšteno je iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG). 
 
Oni su kazali da je Izvještaj EK, kada su u pitanju sloboda medija i uslovi rada u njima, u potpunosti potvrdio sve ono na šta SMCG uporno ukazuje, dodajući da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija. 
 
Kako su naveli iz SMCG, Izvještaj je prepoznao nedostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loše uslove rada u crnogorskim redakcijama, pritiske koji dolaze sa više strana i dovode do cenzure i autocenzure, uz tradicionalna pitanja bezbjednosti. 
 
- Kada se svemu nabrojanom doda i alarmantno stanje u Javnom servisu do kojeg je došlo zbog dva pravosnažno potvrđeno nezakonita imenovanja generalnog direktora, o čemu se govori u Izvještaju, jasno je da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija - poručili su iz SMCG. 
 
Oni su pozdravili pažnju koja je u Izvještaju poklonjena kolektivnom pregovaranju, ističući da se ono dešava najviše na nacionalnom nivou i da „neki važni sektori su i dalje bez kolektivnih ugovora kao što su bankarski sektor i mediji“. 
 
Iz SMCG su podsjetili da je usvajanje granskog kolektivnog ugovora jedna od obaveza i iz Medijske strategije, ali da SMCG, i pored više pokušaja, nije uspio da ubijedi poslodavce da se taj dokument mora ispregovarati i potpisati. 
 
- Primjetno je i da je ove godine izostala rečenica koja se odnosi na izbalansirano izvještavanje Javnog servisa, koju je tokom cijele godine uporno rabio menadžment Radio Televizije Crne Gore (RTCG) prikrivajući ostali dio Izvještaja koji se odnosio na kritiku načinu na koji se bira čelni čovjek medija koji finansira država - naveli su iz SMCG. 
 
Kako su dodali, kroz jednu od preporuka, jasno piše da treba zaštititi Javni servis od bilo kakvog neprikladnog uticaja na uredničku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost. 
 
Iz SMCG su dodali da se u preporuci navodi i da RTCG treba u potpunosti da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. 
 
- Druge dvije preporuke se odnose na nastavak pružanja blagovremene i efikasne zaštite novinarima, kroz sprovođenje zakona i zastitu od svih oblika nasilja - kazali su iz SMCG. 
 
Oni su ukazali da nadležni treba da prioritetno istražuju i pravno rješavaju ključne stare slučajeve kao i obezbijede dosljednu primjenu svih zakona vezanih za medije i pridržavaju se politike nulte tolerancije prema bilo kojem obliku pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i one od strane javnih službenika. 
 
- Podsjećamo da nijedan stari slučaj nije riješen, a da su u našoj bazi slučajeva napada na novinare ove godine evidentirana četiri slučaja čiji su vinovnici visokopozicionirani političari - kazali su iz SMCG. 
 
Oni su naveli da se nadaju da će se nadležne institucije konačno pozabaviti podatkom koji je naveden u Izvještaju, a odnosi se slab odziv javnog sektora i medija kada je u pitanju prijavljivanje javnog novca koji se uplaćuje medijima po osnovu oglašavanja i marketinga.

SMCG: Dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija

Govoreći jedno, misleći drugo, a radeći treće, političke elite su direktno odgovorne za sve veći broj apstinenata na izborima, što značajno utiče na smisao demokratskih procesa, ocijenili su u Pokretu podstanara Podgorice.
Olako data obećanja, praćena potpunim izostankom odgovornosti za njihovo nesprovođenje, kako kažu u Pokretu, urušavaju poverenje u političke subjekte "koji godinama, pa sve do danas, dominiraju ovom državom".
- Iako razumijemo građane koji su postali alergični na samu pomisao politike i političara, ipak pozivamo građane da nas podržite, one koji nijesu izgubili vjeru i koji se bore za poštene građanske ciljeve. Pokret podstanara je osnovan upravo u tom duhu, u interesu zaštite i unapređenja porodica koje naša država nije prepoznala, niti pomogla, niti učinila išta da i podstanari dobiju šansu da pošteno steknu svoj krov nad glavom - ističe se u saopštenju Pokreta podstanara Podgorica.
Vođeni ogorčenošću prema politici i političarima, Pokret podstanara se odlučio za ovaj oblik borbe i građanskog otpora partitokratiji koja je, kako kažu, ozbiljno uzdrmala temelje našeg društva.&nbsp;
- Stoga vas pozivamo da nam se pridružite kako bismo zajedno stvorili snažan građanski otpor besmislu u koje su nas doveli - poručuju iz Pokreta podstanara.

Podstanari Podgorice: Pružiti snažan građanski otpor besmislu u koje su nas doveli političari

&nbsp;Sve vrste goriva od danas su jeftinije dva do sedam centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
&nbsp;Litar eurosupera 95 i 98 pojeftinio je dva, odnosno tri centa i narednih 15 dana će koštati 1,41 EUR, odnosno 1,44 EUR.
&nbsp;Cijena eurodizela manja je sedam centi i iznosi 1,31 EUR.
&nbsp;Lož ulje je pojeftinilo tri centa na 1,24 EUR.
&nbsp;Posljednje promjene cijena goriva bile su 2. decembra, kada su pojeftinili eurodizel i lož ulje.
&nbsp;Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 29. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 30. decembra.

Jeftinije sve vrste goriva

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, povremeno uz malu do umjerenu, uglavnom visoku oblačnost.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći se očekuje povećanje oblačnosti.
&nbsp;Na sjeveru u nižim predjelima ujutru mjestimično moguća magla ili povećana niska oblačnost.
&nbsp;Vjetar uglavnom slab, u sjevernim predjelima i na primorju ponegdje umjeren pretežno južni i jugoistočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do sedam, a najviša dnevna od šest do 18 stepeni.

Danas pretežno sunčano

Taman kada Crna Gora ostvaruje svoje krupne korake prema EU, stižu najave promjene Ustava Crne Gore. Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić još jednom je potvrdio političku agendu koju godinama zagovara – izmjene crnogorskog Ustava i proglašenje srpskog jezika službenim. Njegove poruke izazvale su oštre reakcije. Sagovornici Portala ETV poručuju da je riječ o planskom pokušaju destabilizacije države i njenog evropskog puta. <h2>MANDIĆ: USTAV NE OSLIKAVA STVARNO STANJE U CRNOJ GORI</h2> Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider NSD Andrija Mandić poručio je sinoć, na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore: „Sadašnji Ustav, donijet od strane jedne parlamentarne većine, ne oslikava stvarno stanje u našoj zemlji. Postoji veliki broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom Crne Gore, a među kojima je i status srpskog jezika.“ <h2>VUJOVIĆ: MANDIĆEVA MISIJA JE OBEZLIČAVANJE CRNE GORE</h2> Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović kazao je za Portal ETV da je Andrija Mandić ušao u vlast sa jasno definisanim ciljevima. „Andrija Mandić je ušao u vlast kako bi radio na promjeni crnogorskog Ustava i Zakona o državljanstvu, promociji Podgoričke skupštine i četničkog pokreta, sve sa krajnjim ciljem potpunog obezličavanja i obesmišljavanja Crne Gore kao suverene države i njenog utapanja u tzv. “Srpski svet.“  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251216071212_98fc8bd4d3a4029c6ad066e7048c604e3719e8752b5a74a165af4fee5ec3c45b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251216071212_98fc8bd4d3a4029c6ad066e7048c604e3719e8752b5a74a165af4fee5ec3c45b" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivan Vujović"><figcaption>Ivan Vujović(Photo: SDP)</figcaption></figure>  Vujović je istakao da je to Mandićeva jedina politička misija. „To je njegova jedina misija i to su njegovi jedini ciljevi od kojih nikada nije odustao, već je, kako je i sam priznao, samo promijenio taktiku i metode.“ On je dodao da ne iznenađuje nova priča o navodnoj ugroženosti srpskog jezika. „Zato ne čudi još jedna tirada o navodnoj ugroženosti srpskog jezika, koji u Crnoj Gori ima jednak status kao što ima i u Srbiji. Mandić je političar prošlosti, politički relikt i simbol najgore politike koja je postojala i, nažalost, još uvijek postoji u Crnoj Gori u ovih 35 godina.“ <h2>EU PUT KAO META POLITIČKIH OPSTRUKCIJA</h2> Vujović je upozorio da je riječ o dobro poznatom obrascu djelovanja. „Njegova misija je jasna – da prilikom svakog nagovještaja uspjeha Crne Gore na EU putu podmetne neku identitetsku minu i zagalami u duhu poznatog repertoara o navodnoj ugroženosti srpstva.“ <h2>VUČIĆEV POLITIČKI RUKOPIS U CRNOJ GORI</h2> On smatra da Mandić djeluje po nalogu mentora. „Sve je to, naravno, rukopis njegovog mentora čije naloge mora da izvršava iako mu se nekad čini da bi mogao da napravi određenu distancu, i to traje sve dok ne dođe neki glasnik BIA da ga upozori i podsjeti za koji tim igra i šta mu je činiti.“ <h2>PORUKA IZ BEOGRADA: STOP EVROPSKOJ CRNOJ GORI</h2> Govoreći o izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o istovremenom ulasku regiona u EU, Vujović je rekao: „Izjava Vučića o istovremenom ulasku cijelog regiona u EU zapravo je bila komanda njegovoj posluzi da urade sve kako bi se sabotirao naš put ka EU i kako bi Crna Gora čekala Vučićevu Srbiju da pohrli prema Briselu – a to će biti nikad.“ <h2>USTAV KAO TAOC POLITIČKOG TAJMINGA</h2> Dodao je da je pitanje promjene Ustava tempirano u osjetljivom političkom trenutku. „Zato se izvlači tema promjene Ustava i dobro tempira tajming u susret zatvaranju pet poglavlja u pregovorima i izvjesnog početka izrade nacrta pristupnog sporazuma.“ <h2>NAJAVA DESTABILIZACIJE PRED KLJUČNU EVROPSKU GODINU</h2> Vujović upozorava da tek slijede novi pokušaji destabilizacije. „Čekaju nas razna podmetanja. U 2026. Vučiću vrijeme curi i moraće da se radikalizuju odnosi, iznesu sve identitetske teme na sto kako bi se Crna Gora destabilizovala u presudnoj evropskoj godini.“ Zaključuje da su uloge jasno podijeljene: „Mandić i Knežević su ljudi od kojih svako ima svoju rolu – nekad je to igra dobrog i lošeg policajca, ali su namjere i ciljevi jasni. Kao i uvijek, ta će politika biti poražena, ovoga puta nadamo se i definitivno.“ <h2>GEGAJ: NAMJERA JE PREKRAJANJE USTAVA</h2> Nekadašnji poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Gegaj kazao je u izjavi za Portal ETV da su Mandićeve namjere potpuno jasne. „Mandićeva namjera je prekrajanje Ustava. To je Mandićeva namjera od početka i on to ne krije.“  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251216071212_20d2a058893cee59f0a5a7fe13ed46e49c38b7cc928abab7d5362a31b66045b8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251216071212_20d2a058893cee59f0a5a7fe13ed46e49c38b7cc928abab7d5362a31b66045b8" data-rendition-name="original" width="1296" height="1897" loading="lazy" alt="Nikola Gegaj"><figcaption>Nikola Gegaj(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  <h2>INSTITUCIONALNA BLOKADA KAO POLITIČKA STRATEGIJA</h2> Gegaj je istakao da se institucionalne blokade koriste kao sredstvo. „Evidentno je da oni stalno blokiraju Ustavni sud da bi lakše realizovali svoje planove.“ <h2>OPASNA LAVINA</h2> On smatra da je Ustav već ozbiljno narušen. „Po meni, Ustav je prekrajan time što je potpisan Temeljni ugovor. Tu je narušen Ustav.“ Gegaj upozorava na moguće posljedice. „Kada krene jedna grudva, onda kreće lavina, u kojoj ne bih isključio ni preispitivanje članstva u NATO, priznanje Kosova itd, itd…“ Na kraju je poručio: „Nažalost, stvaranje političkih tenzija je cilj trenutne vlasti u Crnoj Gori“, zaključio je Gegaj.

Mandićev otvoreni udar na Ustav i identitet Crne Gore – rukopis mentora Vučića

Bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu „Crnogorsko primorje“ Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka, obratili su se Odboru direktora sa zahtjevom da postupi po rješenju inspektorke rada koja je ustanovila da izvršni direktor Krsto Radović nije ispunjavao uslove za imenovanje na tu funkciju, što su tvrdila i njih dvojica i taj stav „platili“ otkazima. Prethodno su se u dva navrata obratili predsjedniku Odbora direktora Zoranu Lakušiću koji im nije odgovorio. <h2>&nbsp;PONIŠTITI ODLUKE</h2> Rješenje Inspekcije rada potvrdilo je i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, koje je odbilo žalbu Lakušića. - Molimo vas da inicirate zakazivanje sjednice Odbora direktora na kojoj će biti prva tačka razmatranje rješenja Ministarstva rada i razrješenje Krsta Radovića sa mjesta izvršnog direktora. Druga tačka - odluka o naplati potraživanja svih plata i naknada isplaćenih Radoviću. Treća tačka - poništenje svih odluka koje je Radović donio uključujući odluke o prestanku radnog odnosa – zahtijevaju Ružičić i Ognjenović u dopisu dostavljenom Odboru direktora. Ocijenili su da je neophodno da Odbor otkloni nepravilnost na koju je ukazano u rješenju Inspekcije rada i da razriješi Krsta Radovića, te da poništi sve odluke koje je on donio kao nezakonito imenovani izvršni direktor, uključujući i njihove otkaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NE ISPUNJAVA USLOVE: Krsto Radović(Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Vjerujući da je Zoran Lakušić to sakrio od vas, koristimo ovu priliku da vas o istom obavijestimo i da vas sa istim upoznamo. Dovoljno će biti da samo pročitate rješenje i sve će vam biti jasno. Obzirom da ste ga za vršioca dužnosti zajedno predložili i imenovali, a kasnije kao članovi Komisije za imenovanje i članovi Odbora direktora izabrali za izvršnog dikretora, direktno ste odgovorni za sve njegove postupke koji su se potvrdili kao nezakoniti – istakli su oni u dopisu. <h2>&nbsp;NAPLATITI ŠTETU</h2> Radović je, dodaju, „za 12 mjeseci inkasirao cc 48.000,00€, pokrenuo u istom danu 25 disciplinskih postupaka, zaposlio je i angažovao 20-tak lica“, a nezakonito je, ističu, uručio i otkaze njima dvojici.&nbsp; - Pričinjavajući štetu Društvu preko 100.000,00€ koju ćete morati, sve su prilike, nadoknaditi solidarno, plus onu štetu koju će Borislav Ivanković (smijenjeni izvršni direktor p.a) naplatiti od Društva zbg nezakonite smjene. Oni u pozvali članove Odbora direktora da ne ignorišu njihove mejlove, jer, istakli su, „ne primate preko 1000 € naknade, plus komisije da bi ste usvajali sve što vam Lakušić stavi na dnevni red, nego da bi radili u interesu države Crne Gore i Društva u kojem ste na poziciji - članovi Odbora direktora“. - Zbog svega prethodno navedenog predlažemo da strah da razriješite gospodina Radovića, kako bi sačuvali svoje fotelje, ne bude veći od straha da radite po zakonu – poručili su njig dvojica Odboru direktora. Podsjetili su i da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje rješenja i upozoriili da nepostupanje po rješenju Inspkecije rada za sobom povlači krivičnu i prekršajnu odgovornost. Iskazali su nadu „da imenovanje u neku od komisija neće imati za posljedicu da na ovo“ zažmure. Naglasili su i da će resorna ministarstva koja su delegirala, svako svoga kandidata za Odbor direktora, upoznati sa njihovim postupcima u Regionalnok vodovodu. <h2>&nbsp;POTVRDA MINISTARSTVA</h2> Portal ETV objavio je 9. decembra da Ministarstvo rada potvrdilo rješenje Inpskecije rada da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – citirali smo dio rješenja Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjetili smo da haotično stanje u Regionalnom vodovodu traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića.&nbsp; - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su oni tada za naš portal. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. <h2>&nbsp;POLITIČKE TRGOVINE</h2> Zbog montiranih disciplinskih postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Zoran Lakušić prošle godine u decembru, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, podnio je ostavku ali je Vlada do danas nije konstatovala?! Ružičić i Ognjenović za Portala ETV ocjenjuju da je „i Vlada svojim nečinjenjem postala saučesnik u nezakoniti radnjama u Regionalnom vodovodu“. - Obraćali smo im se više puta da preduzmu korake za razrješvanje situacije u preduzeću, ali smo ostali bez odgovora – podsjećaju naši sagovornici. I Regionalni vodovod, kao i ostala državna preduzeća u Crnoj Gori, žrtva je političkih trgovina i uticaja, a „visoku cijenu plaćaju“ oni koji se suprotstave ili samo ukažu na nezakonitosti i odluke koje su na štetu kompanija. Ružičiću i Ognjenoviću uručeni su otkazi. &nbsp;&nbsp;

Razriješite Krsta Radovića

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Tag: politika