Armenko: Nemamo nijednu ustavnu žalbu stariju od godinu i po

Prvi put od uspostavljanja nadležnosti za odlučivanje o ustavnoj žalbi 2007. godine, Ustavni sud nema nijednu ustavnu žalbu stariju od godinu i po, što znači da je danas najstarija ustavna žalba pred Ustavnim sudom iz prošle godine.

To je saopštila predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.

- Do prije samo dvije godine, građani su na odluku Ustavnog suda čekali i do šest godina, što znači da smo za samo dvije godine riješili sve ustavne žalbe primljene unazad sedam godina. Za samo tri godine riješili smo preko 5200 predmeta po ustavnim žalbama - istakla je Armenko.

To, kako je podvukla, nije samo statistika - nego poruka svakom građaninu da više neće čekati godinama da dobije zaštitu svojih ustavnih prava.

- Jer naš cilj nije bio samo da riješimo zaostatak i popravimo statistički rezultat. Naš cilj je da građani znaju da će, kada iscrpe sva druga pravna sredstva, pred Ustavnim sudom dobiti blagovremenu, kvalitetnu i djelotvornu zaštitu svojih prava - navela je Armenko.

Nakon godina niskog povjerenja građana u Ustavni sud, činjenica da je danas najstarija ustavna žalba iz prošle godine govori, smatra ona, da žele da povratimo povjerenje u instituciju koja mora biti i jeste posljednji garant zaštite ljudskih prava i sloboda na nacionalnom nivou.

- Jer zaštita prava jednog čovjeka znači zaštitu pravnog sistema u cjelini. To je suština ovog rezultata i najbolja potvrda da Ustavni sud danas ispunjava svoju ustavnu ulogu. I nismo radili samo na ažurnosti. Podjednako smo unaprjeđivali kvalitet naših odluka, sa ciljem da Ustavni sud za građane postane „Strazbur u malom“, odnosno mjesto na kojem će ostvariti djelotvornu zaštitu svojih ustavnih prava, bez potrebe da pravdu traže na međunarodnom nivou - kazala je Armenko.

Da se taj cilj ostvaruje potvrđuje, kaže ona, i praksa Evropskog suda za ljudska prava.

- Upravo odluka u predmetu „Lipa protiv Crne Gore” pokazuje da Evropski sud uvažava odluke Ustavnog suda i poziva na poštovanje pravnih stavove koje izražavamo u pojedinačnim predmetima. Ovakav stav prema kvalitetu rada Ustavnog suda se potvrđuje u kontinuitetu budući da Evropski sud u realnom vremenu cijeni kvalitet naših odluka, pa gotovo da više nema komuniciranih, odnosno spornih predmeta pred ovom međunarodnom instancom koji ukazuju na sistemske probleme u našem radu - navela je Armenko.

Zato, prema njenim riječima, ovaj rezultat nije samo pitanje statistike. 

- Ustavni sud u svakom predmetu vidi čovjeka. To smo pokazali kroz odluke kojima smo štitili pravo na život kroz pružanje zdravstvene zaštite, ali i naknade troškova liječenja, kada smo odlučivali o pitanju premještaja posmrtnih ostataka štiteći pravo na privatni život, kada smo pružali zaštitu od mobinga, u postupcima ekstradicije, kada smo odlučivali o pravičnom suđenju u slučajevima odricanja nadležnosti domaćih sudova u slučaju ugovorene arbitraže na domaćim nepokretnostima, ali i kroz brojne druge predmete koji su neposredno uticali na živote građana - poručila je predsjednica Ustavnog suda.

Istovremeno, dodaje ona, kroz odluke o restituciji i eksproprijaciji uspostavljaju standarde koji prevazilaze pojedinačne slučajeve.

- Povraćaj oduzete imovine ili dosuđivanje naknade za njeno oduzimanje stoji kao relikt i opomena u već postojećim i decenijama neriješenim slučajevima nacionalizacije, restitucije i eksproprijacije imovine koja predstavlja ustavno i zakonsko pravo svakog građanina. Upravo u odlukama u ovoj izuzetnoj složenoj materiji ukazali smo na pravnu nesigurnost, neujednačenu sudsku praksu i potrebu dosljednije zaštite ustavnih prava, doprinoseći izgradnji stabilnijeg i pravičnijeg pravnog sistema - navela je Armenko.

Ovaj rezultat ostvaren je, dodaje ona, zahvaljujući izuzetnom zalaganju sudija Ustavnog suda, a posebno stručne službe.

- Njihov rad zaslužuje puno priznanje. Posebnu vrijednost ovom rezultatu daje činjenica da je ostvaren uprkos tome što Ustavni sud u kontinuitetu radi u nepotpunom sastavu i sa nepopunjenom stručnom službom. Međutim, jednako je važno reći da se ovakav nivo efikasnosti ne može dugoročno održati bez snažne i konkretne podrške države - rekla je Armenko.

Ustavnom sudu je, prema njenim riječima, za dalje unaprjeđenje neophodan potpun sastav sudija, novi zakonodavni okvir i stvarna i suštinska finansijska nezavisnost, a ne finansijska nezavisnost samo na papiru.

- Zato je neophodno da se što prije izaberu nedostajuće sudije, započne izrada novog Zakona o Ustavnom sudu, da se ojača stručna služba i da njen rad bude adekvatno vrednovan. To nije ulaganje u jednu instituciju - to je ulaganje u zaštitu ustavnih prava svih građana Crne Gore. To je pokazatelj koliko je država zaista demokratski zrela da obezbijedi uslove za funkcionisanje jedinog ustavnog kontrolora sve tri grane vlasti - zaključila je Armenko.