Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko poručila je da očekuje da u narednom periodu bude kompletiran sastav tog suda, isključivo na osnovu stručnih i profesionalnih referenci kandidata, kako bi mogao da funkcioniše u punom mandatu i pravovremeno odgovori na ustavne nadležnosti.
&nbsp;Iz Ustavnog suda su na mreži X naveli da je Armenko primila novoizabranog sudiju Ustavnog suda Nikolu Mugošu, nakon čega ga je upoznala sa procesom rada i aktivnostima koje su u toku.
&nbsp;Armenko je rekla da je Mugoša peti sudija izabran na puni mandat i da će njegovo iskustvo u izbornoj materiji biti značajno za rad Ustavnog suda, naročito imajući u vidu da se taj sud već sada mora sistemski pripremati za izborne procese 2027. godine.
&nbsp;- U tom kontekstu, očekujem da se u narednom periodu kompletira sastav Ustavnog suda, isključivo na osnovu stručnih i profesionalnih referenci kandidata, kako bi Sud mogao da funkcioniše u punom mandatu i pravovremeno odgovori na svoje ustavne nadležnosti- kazala je Armenko.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Armenko: Iskustvo Mugoše u izbornoj materiji biće značajno za rad Ustavnog suda

Ustavni sud Crne Gore prvi put je objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole, odnosno zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena od Suda.&nbsp;
Prema podacima ažuriranim na dan objavljivanja spiska, kako se navodi u saopštenju, pred Ustavnim sudom se trenutno nalazi 161 predmet u kojima se osporavaju zakoni i 187 predmeta u kojima se osporavaju podzakonski akti, pri čemu najstariji normativni predmet datira iz 2018. godine.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko podsjetila je da je transparentnost Suda bio jedan od ključnih zahtjeva stručne javnosti i civilnog sektora dugi niz godina, te da je objavljivanje ovog spiska prvi konkretan korak ka potpunijem uvidu javnosti u stanje normativne kontrole.
- Prepoznajući opravdane zahtjeve nevladinog sektora isticane u kontinutietu deset godina unazad, Ustavni sud je prvi put objavio spisak nezavršenih predmeta iz oblasti normativne kontrole – ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih akata, koji će biti kvartalno ažuriran. Objavljivanjem ovog spiska svaki građanin može vidjeti koja su zakonska i podzakonska rješenja osporena pred Ustavnim sudom i koliko dugo se čeka na odlučivanje - navela je Armenko.
&nbsp;Ona je pojasnila da je u prethodnom periodu prioritet Ustavnog suda bilo rješavanje ustavnih žalbi, gdje je postignut mjerljiv napredak – trenutno nema neriješenih ustavnih žalbi starijih od dvije godine, što je omogućilo da se u narednom periodu veći fokus Suda usmjeri na normativnu kontrolu.
- Upravo to nam daje prostor da 2026. godinu posvetimo dominantno rješavanju predmeta iz oblasti normativne kontrole, što je posebno značajno imajući u vidu proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno potrebu da zakoni budu usklađeni sa evropskim standardima - kazala je Armenko.&nbsp;
Ovaj spisak biće kvartalno ažuriran i dostupan javnosti.
Može se<a href="https://www.ustavnisud.me/ustavnisud/objava/blog/7/objava/256-spisak-nerijesenih-predmeta-iz-oblasti-normative-zakoni-i-podzakonski-akti"> pronaći ovdje.</a>

500x500

Ustavni sud prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz normative

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko ocijenila je da, ukoliko bi se zauzeo strogo formalistički pristup u izbornim sporovima, to bi &nbsp;obesmislilo ulogu Suda i odgodilo proglašenje izbornih rezultata, ukoliko utvrđene proceduralne greške nemaju stvarni uticaj na ishod izbora.
U saglasnom izdvojenom mišljenju uz Odluku kojom je odbijena žalba Demokratske partije socijalista na izborni proces u Kotoru, Armenko je navela da je saglasna sa ishodom odlučivanja, ali ne i sa obrazloženjem koje se zasniva na konstatovanju navodnih nepravilnosti Državne izborne komisije, bez rješavanja izbornog spora u meritumu, suprotno ranijoj praksi Ustavnog suda u istim ili sličnim situacijama.
- Što se odlučivanja u meritumu tiče, potpuno sam saglasna da razlika koja se ogleda u tome što se broj upotrijebljenih glasačkih listića (271) ne podudara sa brojem kontrolnih kupona odvojenih od glasačkih listića (269) – dakle razlika u svega dva upotrijebljena listića, nije mogla bitno uticati na izborni rezultat, tj. ne predstavlja nepravilnost koja bi bitno uticala u smislu uspostavljanja nadležnosti Ustavnog suda koja se aktivira po Zakonu o Ustavnom sudu, kada se ona ističe kao razlog za poništaj izbornog postupka - istakla je ona.
Armenko je ukazala da je Ustavni sud obavezan da se pridržava standarda Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima izborni proces mora biti takav da garantuje pravičnu, objektivnu i dovoljno obrazloženu odluku i spriječi svaku zloupotrebu ovlašćenja od strane nadležnih organa.
- Ograničavanje Ustavnog suda na konstataciju neregularnosti i nepravilnog odlučivanja i eventualnim ukidanjem tog rješenja bez uzimanja u obzir suštine izborne problematike, dovelo bi do toga da sam Ustavni sud suštinski pomogne i podstakne nadležne organe za sprovođenje izbora, da vrše moguće opstrukcije izbornog postupka - istakla je Armenko.
Navodi da je Evropski sud u svojoj praksi utvrđivao konvencijske povrede kada su domaće vlasti navodile pretjerano formalističke razloge, a sve kako bi izbjegli ispitivanje suštine izborne žalbe.
- Smatram da je neophodno da se pruži zaštita biračkom pravu i cjelokupnom izbornom procesu u situaciji kada su nadležne izborne komisije, koristeći se procesnim pravnim nedorečenostima, ne razmatrajući suštinu, onemogućile da se dođe do izbornih rezultata. Suprotnim postupanjem, Ustavni sud bi došao u situaciju da sam krši prava koja je pozvan da štiti - kazala je Armenko.
Zbog navedenog, ističe Armenko, činjenično stanje u žalbi povodom izbora u Kotoru zahtijevalo je isti pristup kao i u svim drugim predmetima, a ne da se u ovom predmetu napravi izuzetak, a u kojima se vodilo računa da se ukidanjem rješenja izborne komisije zbog nepostojanja kvoruma za odlučivanje, ne bi mogla postići djelotvorna zaštita izbornog prava podnosilaca izborne žalbe, a u širem smislu ni zaštita izbornog prava svih birača koji su glasali na izborima.
- U protivnom, postavlja se veoma ozbiljno pitanje, da li onda nadležne izborne komisije mogu bez ikakve kontrole raspuštati biračke odbore i ponavljati izbore i to sve dok se ne postigne željeni izborni rezultat - zaključila je Armenko.

1250x600

1084x550

Armenko: Strogo formalistički pristup u izbornim sporovima obesmišljava ulogu Ustavnog suda

Ustavni sud Crne Gore je postigao, uprkos svim izazovima, da trenutno u radu ima ustavne žalbe podnijete samo u posljednje dvije godine. Osim toga, smanjeno je i prosječno trajanje ustavnosudskih predmeta na godinu i osam mjeseci, što je od uspostavljanja djelotvornosti ustavne žalbe prvi put postignuto, saopštila je predsjednica suda Snežana Armenko.
Armenko je na okruglom stolu „Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru“ u organizaciji Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Strazburom i Savjeta Evrope istakla da Ustavni sud konstantno doprinosi unaprjeđenju ustavne demokratije, posebno unapređenjem argumentacije u svojim odlukama, koje su bazirane na praksi Evropskog suda.
- Poštovanje Ustava i pozitivnih propisa Crne Gore, ne predstavlja samo obavezu svih njenih građana, već prije svega predstavlja obavezu svih državnih organa, koji svojim primjerom moraju pokazati da njihov rad bezuslovno zasnivaju na poštovanju Ustava i zakona - istakla je Armenko.
Iako je Ustavni sud donedavno bio predmet pojačane pažnje i nadzora Evropskog suda za ljudska prava i odjeljenja za izvršenje zbog dugog trajanja postupaka, danas je situacija drugačija.
- Sa svega 40 odsto kadrovske popunjenosti, u posljednjih godinu i po dana Ustavni sud je izuzetnim naporima i predanim radom, obezbijedio i očuvao djelotvornost ustavne žalbe i ažurnost koju nema niti jedan Ustavni sud u regionu - navela je Armenko.
Ustavni sud je svjestan da će povećana aktivnost neminovno dovesti i do povećanja broja uloženih predstavki Sudu u Strazburu.
- U tom pravcu želim da istaknem da Ustavni sud sve odluke Evropskog suda za ljudska prava očekuje i prihvata kao vodilje ka potpunoj i pravilnoj standardizaciji ljudskih prava u Crnoj Gori i priliku da unaprijedimo stepen potpune zaštite ljudskih prava na nacionalnom nivou i samim tim jačanju povjerenja javnosti u naš rad - zaključila je Armenko.
Armenko je na okruglom stolu bila panelista na sesijama posvećenim izvršenju presuda Evropskog suda koje se odnose na stečaj, kao i na oblast eksproprijacije i restitucije.
Okruglom stolu su prisustvovale sudije Ustavnog i Vrhovnog suda, predsjednici i sudije drugih sudova, šefica divizije u Odjeljenju za izvršenje presuda ESLJP, predstavnici ministarstava pravde i vanjskih poslova, te predstavnici komisija za povraćaj i obeštećenje.

Armenko: Pred Ustavnim sudom nema žalbi starijih od dvije godine

Brojne odluke Ustavnog suda koje su donešene u posljednjem periodu, posebno odlučujući o ustavnim žalbama, pokazuju da se ostvarenje ideje ljudskih prava ne može zamisliti bez djelovanja Ustavnog suda, poručila je predsjednica suda Snežana Armenko na Trećem balkanskom forumu ustavnih sudova u Antaliji. Govoreći na temu “Standardizacija ljudskih prava i uloga ustavnog sudstva”, Armenko je istakla da demokratija jeste nužan, ali ne i dovoljan preduslov za vladavinu prava i, stoga je potrebno imati i zaštitni mehanizam. Na tom putu je, kaže, posebno značajna uloga ustavnog sudstva i odluka međunarodnih organa, u prvom redu presude Evropskog suda za ljudska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115131116_ff13d6c709003bded7ba19033cf021221adf0873ef40eff109c34cf509c94223.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115131116_ff13d6c709003bded7ba19033cf021221adf0873ef40eff109c34cf509c94223" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Treći balkanski forum ustavnih sudova"><figcaption>Treći balkanski forum ustavnih sudova(Photo: Ustavni sud)</figcaption></figure>  - Najplemenitiji zadatak koji imaju pravni poredak i organi koji ga sprovode jeste zaštita slabijeg, zaštita manjina, što je u posebnoj mjeri i zadatak Ustavnog suda koji mora aktivno da sankcioniše povrede Ustava koje učini zakonodavna, izvršna i sudska vlast, i ne smije da izbjegava aktivističke odluke kada su ugrožene osnovne ustavne vrijednosti ili dolazi do narušavanja tih vrijednosti zbog nepoštovanja odluka iz stavova Ustavnog suda - kazala je Armenko. Predsjednica Ustavnog suda je podsjetila da Sud u posljednjem periodu donosi odluke koje značajno doprinose zaštiti ljudskih prava. Tako je Ustavni sud prvi put ispitao povrede prava na život zbog smrti pacijenta u bolnici, ukinuo sudske odluke zbog povrede usljed loše kaznene politike u slučaju mučenja, ukinuo sudske odluke zbog propusta sudova u građanskom postupku da valjano istraže navode o mobingu, te ukinuo dvije presude jer je utvrdio da crnogorski sudovi ne mogu dopisivati uslove za odgovornost države za štetu nastalu nezakonitim ili nepravilnim radom državnih organa, pored onih propisanih zakonom. Armenko je zaključila da vjeruje da je upravo Ustavni sud Crne Gore institucija koja gradi integritet na autoritetu svojih utemeljenih i dobro obrazloženih odluka, i koja usmjerava crnogorski pravni put u pravcu dostizanja evropskih pravnih standarda.

Armenko: Zaštita ljudskih prava se ne može zamisliti bez Ustavnog suda

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko i sutkinja Desanka Lopičić učestvuju na Šestom kongresu Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu, koji se održava u Madridu od 28. do 31. oktobra, saopšteno je iz Ustavnog suda.
Ustavni sud Crne Gore član je Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu od septembra 2011. godine — asocijacije koja danas okuplja 122 člana.
Ovogodišnji kongres, kako navode u saopštenju, posvećen je temi „Ljudska prava budućih generacija“, s fokusom na zaštitu kulturnog nasljeđa, životne sredine i prirodnih resursa, što su pitanja od posebnog značaja i za crnogorsko društvo.
Prvog dana skupa biće održani sastanci ustavnih sudova po regionima i jezičkim grupama, među kojima i sastanak evropskih ustavnih sudova.
Svjetska konferencija o ustavnom sudstvu osnovana je na inicijativu Venecijanske komisije i predstavlja najviši nivo međunarodne organizacije u oblasti ustavnog sudstva. Ona okuplja ustavne sudove, ustavne savjete i vrhovne sudove koji obavljaju ustavnu kontrolu širom svijeta.
Učešće predsjednice Armenko i sutkinje Lopičić, kako se navodi, omogućiće razmjenu iskustava Ustavnog suda Crne Gore u primjeni međunarodnih standarda, kao i upoznavanje sa praksom sudova iz Evrope i drugih kontinenata. Skup će, takođe, biti prilika za unapređenje saradnje među sudovima, što je od značaja u kontekstu planova rada Ustavnog suda u narednom periodu.
Na kraju saopštenja podsjeća se na član 11 Ustava Crne Gore:
„Ustavnost i zakonitost štiti Ustavni sud.“

Armenko i Lopičić na Svjetskoj konferenciji o ustavnom sudstvu u Madridu

Dogovorena je saradnja između Ustavnog suda i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, a zajednički projekat biće realizovan u periodu od januara do maja 2026. godine - dogovoreno je na sastanku čelnica ovih institucija Snežane Armenko i Anđele Jakšić Stojanović.
Projekat je, kako se navodi u saopštenju, prvenstveno usmjeren na učenike osnovnih i srednjih škola, ali i na studente i ima za cilj približavanje rada i nadležnosti Ustavnog suda mladima.
- Inicijativa će obuhvatiti posjete školama širom Crne Gore, tokom kojih će predsjednik ili sudije Ustavnog suda razgovarati sa učenicima viših razreda osnovnih i srednjih škola o značaju prava, ljudskim pravima i slobodama, kao i ulozi i radu Ustavnog suda - istakli su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
- Armenko i Jakšić Stojanović ocijenile su da je ovaj projekat dragocjena prilika za uspostavljanje direktnog dijaloga sa učenicima, koji se kroz nastavu već upoznaju sa pojmovima prava, demokratije i Ustava - istaknuto je u saopštenju.
Ministarstvo i Ustavni sud zajednički će raditi na tome da ove aktivnosti budu prilagođene dinamici školske 2026/2027. godine, čime će učenicima i studentima biti pružena dodatna prilika da znanja iz oblasti prava povežu sa radom najviše sudske institucije u zemlji.

Mladima će približiti rad i nadležnosti Ustavnog suda

Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan je za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), poručeno je na sastanku predsjednice tog suda Snežane Armenko i ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, Armenko i Gorčević su se sastale kako bi razgovarale o ključnim aspektima vladavine prava u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore EU.
Navodi se da je na sastanku razgovarano o ulozi Ustavnog suda u očuvanju ustavnosti, zaštiti ljudskih prava i sloboda i jačanju pravne sigurnosti, kao temeljnim principima evropskog pravnog poretka.
- Poseban akcenat stavljen je na njegovu nezavisnost i funkcionalnost kao institucije koja je garant zaštite ustavnog poretka i koji predstavlja jedan od stubova demokratskog društva, ključan za napredak u pregovorima sa EU - navodi se u saopštenju.
Armenko je istakla da je Ustavni sud kontinuirano posvećen očuvanju ustavnog poretka, zakonitosti i poštovanju najviših standarda pravne države, navodeći da je funkcionalan i profesionalan Ustavni sud garant pravne sigurnosti i zaštite ustavnih prava građana.
Gorčević je pohvalila rad i stabilnu funkcionalnost Ustavnog suda, posebno naglasivši značaj njegovog kompletiranja kako bi mogao, u punom kapacitetu, da odgovori svom ustavnom i evropskom zadatku.
- Istakla je da su efikasne i nezavisne institucije, uključujući Ustavni sud - jedan od najvažnijih pokazatelja spremnosti Crne Gore za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja, naročito u oblasti vladavine prava - istaknuto je u saopštenju.
Gorčević je dodala je da je saradnja između institucija – uz puno poštovanje njihove nadležnosti i nezavisnosti – od suštinskog značaja za ispunjavanje obaveza iz evropske agende.
- Sagovornice su se saglasile da je nastavak otvorenog dijaloga i međuinstitucionalne saradnje ključan za jačanje institucionalnog integriteta, povjerenja građana u pravni sistem i dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU - navodi se u saopštenju Ustavnog suda.

Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan za napredak države ka EU

Kada je Snežana Armenko kao sutkinja Ustavnog suda glasala i izabrala sebe za predsjednicu te sudske instance - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije reagovala ni cijenila je li ona prekršila Zakon o korupciji - kao što je danas učinila u slučaju Budimira Šćepanovića.&nbsp;
On se, prema mišljenju ASK, oglušio o Zakon o sprečavanju korupcije jer je glasao o prestanku svoje funkcije - i to iako takva ograničenja nema prema Zakonu o Ustavnom sudu.
Šćepanoviću inače, prema saznanjima Portala ETV, odluka ASK-a još nije dostavljena.
<h2>SUMNJA NA POLITIČKU MOTIVACIJU</h2>
Ovo, naravno, nijesu jedini primjeri kada su sudije Ustavnog suda glasale o odlukama koje su ih se direktno ticale, ali slučaj Šćepanovića jeste jedini primjer da je ASK o tome donosila bilo kakvu odluku.
Na to je u razgovoru za Portal ETV ukazao i advokat Veselin Radulović.
- Ključna je dosadašnja praksa Agencije za sprečavanje korupcije. Činjenica je da su sudije Ustavnog suda, ne samo u ovom slučaju, dale sebi za pravo da odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih prava i interesa. To nikada nije dobro i dozvoljeno, to bi u svakom slučaju podrazumijevalo da se sudije koje imaju integriteta izuzmu od odlučivanja. Sudije Ustavnog suda to do sada nijesu radile, a ni ASK nije reagovala - konstatovao je on.
Sada reakcija ASK-a povodom Šćepanovića može, cijeni Radulović, pobuditi sumnje kod javnosti da se radi o politički motivisanoj odluci.
<h2>NARUŠENI INTEGRITET</h2>
On smatra i da je većina sudija Ustavnog suda prilično narušila integritet te institucije u više slučajeva - ne samo u situacijama u kojima su donosili odluke koje se tiču direktno njihovih prava i interesa.
- Podsjetiću na odluke koje su se ticale prestanka funkcije sudija Ustavnog suda, gdje su oni, po mom mišljenju, najviše odgovorni za ovu krizu koja suviše dugo traje i koja se svako malo ponavlja rekao bih kad je u pitanju Ustavni sud - naveo je Radulović.
Podsjetimo, upravo predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je omogućila neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović - kada je njene, ali i podatke drugih sudija, dostavila predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović kako bi bili razriješeni. Đuranović je tako smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija izvjesno vrijeme blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
- To nam sve govori da nemamo kredibilne i odgovorne institucije koje bi trebalo da reaguju u svakom momentu bez izuzetka i da primjenjuju zakon u svim slučajevima onako kako treba - neselektivno. Uvijek kada imamo neselektivno postupanje ostaju sumnje da se radi o odlukama koje su politički ili drugačije motivisane - podvukao je Radulović.
Na pitanje Portala ETV je li rješenje u izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, on je odgovorio potvrdno.
- Svakako da treba razmišljati u pravcu da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu. I kod ovakvog zakonskog teksta, moje mišljenje je da bi sudije svakog suda trebalo da imaju toliko integriteta da se same izuzmu u predmetima koji se tiču njihovih prava - poručio je advokat.
To je, podvlači on, osnovni princip: da niko ne može biti sudija u svom slučaju.&nbsp;
- Nažalost većina sudija to do sad nije radila i zato imamo praksu kakvu imamo godinama - naglasio je Radulović.

Anja Ivanović

Armenko je mogla da bira sebe za predsjednicu, a Šćepanović ne može da glasa o prestanku svoje funkcije?!

Crnoj Gori je neophodan novi Zakon o Ustavnom sudu, jer je primjena aktuelnog pokazala manjkavosti određenih normativnih rješenja, ocijenila je predsjednica tog suda Snežana Armenko na sastanku sa ministrom pravde Bojanom Božovićem. 
 
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, Armenko i Božović su se saglasili da treba raditi na snaženju materijalnog položaja sudija i nezavisnosti tog suda, uvažavajući njegovu autonomiju. 
 
Navodi se da je Armenko informisala Božovića o radu tog suda u prethodnoj godini, gdje je, kako je kazala, postignuta efikasnost u rješavanju ustavnih žalbi. 
 
Ona je rekla da riješeno više žalbi od godišnjeg priliva, a akcenat je bio na predmetima koji su stariji od tri godine. 
 
Armenko je istakla da je Ustavni sud prošle godine, u postupku rješavanja ustavnih žalbi, skratio prosječnu dužinu trajanja postupka na godinu i 11 mjeseci, sa tri godine i jedan mjesec koliko je taj postupak prosječno trajao u 2023. godini. 
 
- Ona je ukazala da je potrebna izrada novog Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, jer je dosadašnja, skoro decenijska, primjena aktuelnog Zakona pokazala manjkavosti određenih normativnih rješenja i potrebu za drugačijim normiranjem konkretnih instituta - kaže se u saopštenju. 
 
Armenko i Božović su ocijenili da je neophodno intenzivirati i rad na donošenju Zakona o nosiocima ustavnosudskih i sudskih funkcija, čime će se, između ostalog, doprinijeti snaženju institucija i poboljšanju materijalnog položaja nosilaca tih funkcija. 
 
Božović je rekao da je spreman za saradnju sa Ustavnim sudom u mjeri koja ne utiče na samostalnost i nezavisnost tog suda, konkrektnim aktivnostima koje će osigurati da Ustavni sud dosljedno prati i primjenjuje standarde na putu ostvarivanja vladavine prava i evropske agende.&nbsp;

Armenko: Neophodan novi Zakon o Ustavnom sudu

Crnoj Gori je odobreno 13,07 miliona eura na dva projekta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija -za izgradnju četiri nova vrtića i dvije osnovne škole širom Crne Gore, navedeno je u zajedničkom saopštenju MPNI i Ministarstva evropskih poslova.&nbsp; Sredstva su odobrena danas na sjednici Upravnog odbora Zapadnobalkanskog investicionog okvira (ZIO), koja je održana u Splitu, a iz EU Plana rasta za Zapadni Balkan i doprinosa bilateralnih donatora ZIO, za realizaciju infrastrukturnih projekata u oblasti obrazovanja, s Kako se dodaje, odobrenim grantom u iznosu od 5,82 miliona eura biće podržana izgradnja četiri vrtića, u Baru, Beranama, Ulcinju i Podgorici (City kvart), u okviru projekta koji se realizuje u saradnji sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB). Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 27,6 miliona eura. Dodatno, grant u iznosu od 7,25 miliona eura, uz podršku Evropske investicione banke (EIB), namijenjen je izgradnji dvije osnovne škole, u Podgorici (City kvart) i u Tuzima (Karabuško polje), čija ukupna vrijednost iznosi 29,5 miliona eura. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević istakla je da ovi projekti potvrđuju da evropske integracije donose konkretne i vidljive koristi građanima. - Benefiti pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom su vidljivi i dostupni našim građanima. Posebno me raduje što su ova sredstva usmjerena ka obrazovanju - oblasti koja direktno utiče na kvalitet života i dugoročni razvoj društva. Kroz Plan rasta Crna Gora koristi evropska sredstva na način koji donosi trajne vrijednosti, posebno za najmlađe generacije - kazala je Gorčević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120516124_f6f10238b02e16563e68985720c89d7f23ab80da329c9294a923077f1e74759a.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120516124_f6f10238b02e16563e68985720c89d7f23ab80da329c9294a923077f1e74759a" data-rendition-name="original" width="730" height="521" loading="lazy" alt="Maida Gorčević"> <figcaption>Maida Gorčević(Photo: MEP)</figcaption> </figure>  Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović naglasila je da se radi o zrelim projektima, budući da se značajan dio njih već nalazi u fazi izgradnje ili u završnim fazama izbora izvođača. - Na ovaj način direktno odgovaramo na potrebe lokalnih zajednica i stvaramo bolje uslove za boravak i obrazovanje djece, u skladu sa savremenim evropskim standardima. Već sada se sa izvjesnošću može reći da će ovi vrtići i škole biti završeni prije ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, te će predstavljati trajna i vidljiva obilježja – istinske pokazatelje uspješne saradnje između Crne Gore i Evropske unije u periodu pristupanja naše zemlje evropskoj porodici naroda - poručila je Jakšić-Stojanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> </figure>  Jakšić-Stojanović zahvalila je državama članicama EU koje su bilateralni donatori Zapadnobalkanskog investicionog okvira što su prepoznali važnost projekata koje je MPNI kandidovalo, kao i na kontinuiranoj podršci razvoju obrazovne infrastrukture u Crnoj Gori, koja omogućava da se ovi važni projekti pretvore u konkretne i trajne benefite za našu djecu i zajednice. Odobravanje ovih projekata, kako se navodi u saopštenju, dodatno potvrđuje funkcionalnost Reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, kao i kapacitet institucija Crne Gore da strateški planiraju, kvalitetno pripremaju i uspješno realizuju projekte od posebnog društvenog značaja. - Evropska unija, kroz svoje institucije i finansijske mehanizme, potvrđuje ulogu vodećeg i pouzdanog partnera u najvećem investicionom ciklusu u oblasti obrazovanja u Crnoj Gori. Od kraja 2023. godine do danas, za infrastrukturne projekte i reformu obrazovnog sistema odobreno je više od 37,5 miliona eura bespovratnih sredstava, uz gotovo 70 miliona eura kreditne podrške - ističe se. Vlada Crne Gore, zaključuju, nastavlja snažno partnerstvo sa Evropskom unijom, sa jasnim ciljem – razvoja dostupnog, inkluzivnog i konkurentnog obrazovnog sistema, koji će biti u potpunosti usklađen sa standardima Evropske unije i u službi svakog djeteta u Crnoj Gori.

Preko 13 miliona eura EU sredstava za nove škole i vrtiće u Crnoj Gori

Bio sam čovjek od najvećeg povjerenja kod Europlao i pratio sam skaj komunikacije uživo a danas me Specijalno državno tužilaštvo tereti da sam navodno član neke kriminalne grupe &nbsp;- kazao je u višesatnoj odbrani pred Višim sudom pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević.
Njega SDT tužilaštvo tereti da je bio član grupe koju su navodno formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.
Knežević je kazao da je posao obavljao časno i pošteno u skladu sa policijskom etikom bez interesa i nema nikakve veze sa bilo kojom kriminalnom grupom.
Upravo u periodu kada je bio službenik od najvećeg povjerenja kod Europola SDT ga tereti da je odavao povjerljive podatke.
- Da sam htio da učestvujem u nečemu nezakonitom ili da ostvarim neku korist što bi značilo da sam rekao nekome da baci telefon koji ima skaj jer je pod nadzorom - naveo je Knežević.
On je podsjetio i da je na saslušanju kod SDT- a 23. marta 2023 godine i na ročištu za kontrolu optužnice &nbsp;rekao da je uživao veliko povjerenje kod međunarodnih partenra, koje je kroz dugogodišnji profesionalni rad mukotrpno sticao na osnovu čega je prvi u regionu i šire skaj dobio uživo.
Knežević je rekao i da je 1. marta 2021. postavljen na mjesto vd pomoćnika direktora Uprave polcije a samo nekoliko dana kasnije je počeo preko Europola da dobija hakovane skaj materijal a sve s ciljem sprečavanja dvije likvidacije (Milića Šakovica i Marka Martinovica) na području Podgorice i osujećenje planiranje napada na sutkinju Biljanu Uskoković.
- To je i period kada se tadašnji direktor UP nalazi u bolnici, zbog čega sam praktično bio izložen situaciji da snosim cijelu odgovornost za realizaciju policijskih aktivnosti u delikatnom trenutku, bez mogućnosti, da se konsultujem sa bilo kim. Pošto je direktor policije bio u bolnici zbog korone, 4. marta 2021. godine u večernjim časovima kolega Dejan Đurović, bivši načelnik Odsjeka za međunarodnu policijsku saradnju u Upravi policije, obavijestio ga je da ga je kontaktirao Hans Masdam, šef istražnog tima Europola, sa zahtjevom za informacije o planiranom izvršenju krivičnih djela u Crnoj Gori. Brđanin je zatim uputio Dejana Đurovića na mene, a ja sam predložio Đuroviću da Hansu prenese da se sve komunikacije i dostavljanje podataka realizuju preko oficira za vezu Crne Gore u Europolu, Aleksandra Radovića. Dogovorio sam sa istražnim timom Europola preko Dejana Djurovica, da prenese Hansu Masdamom, da je najbolje da se pribavljanje podataka – zvanično i nezvanično – o planiranim likvidacijama i napadu na sudiju obavlja preko oficira za vezu pri Europolu, Aleksandra Radovića. Najveći dio osjetljivih podataka dobijao sam nezvanično. Na osnovu tih informacija odmah smo otvorili MTN u cilju sprečavanja krivičnog djela – objasnio je Knežević.

Knežević: Bio sam čovjek od najvećeg povjerenja kod Europola, a SDT me danas tereti da sam član kriminalne grupe

Ispred Skupštine Crne Gore danas je održan protest mještana Park-šume Zagorič u periodu od 16 do 17 sati.&nbsp; Kako je saopšteno ranije iz Uprave policije, mještanima nije odobren nastavak blokada kružnog toka na priključenju za auto-put koji su u prethodnom periodu organizovali.&nbsp; Kako je najavljeno, okupljanje ispred Skupštine će se organizovati do 5. februara, u periodu od 16 do 17 sati.&nbsp; Zbog protesta na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog stvorile su se gužve u užem jezgru grada.&nbsp; Saobraćaj se iz pravca Mosta Blaža Jovanovića preusmjerava na Ulicu Stanka Dragojevića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_cb318c509871a74a24309867c5b7f0107aa83d2cefd3ac3fe117d6d60d55f721.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012717010_cb318c509871a74a24309867c5b7f0107aa83d2cefd3ac3fe117d6d60d55f721" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Kolona vozila "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_f7b587c791a86726ff341ae080dcf37eb1abfc441fff883177a99a59995d5207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026012717010_f7b587c791a86726ff341ae080dcf37eb1abfc441fff883177a99a59995d5207" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_c6fc32cb1a9dcc0392136cc541682c9ffc7c78987b42f892e86914345e0a641f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026012717010_c6fc32cb1a9dcc0392136cc541682c9ffc7c78987b42f892e86914345e0a641f" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_22a6325c71325bda01f4c7fb70893921ce67ca3d15e2dcf07f2e909fe47b8c0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026012717010_22a6325c71325bda01f4c7fb70893921ce67ca3d15e2dcf07f2e909fe47b8c0f" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  &nbsp;Mještani Park-šume Zagorič protestuju jer im je Sud donio odluku da plate zemljište porodicama Vučinić i Stamatović čije je zemljište, a kamate su veće od cijene otkupa zemljišta koje se kreće od 35 do 75 eura po kvadratnim metru. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FaMj70M2JAr8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_5232d6040aa1bd7da44967f0d9b304bdda225bdc6c231e3a59131e4d9f40441b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2026012717010_5232d6040aa1bd7da44967f0d9b304bdda225bdc6c231e3a59131e4d9f40441b" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  - Službenici Uprave policije nijesu odobrili nastavak blokada kružnog toka na priključenju za auto-put koji su u prethodnom periodu organizovali mještani ovog podgoričkog naselja. Podsjećamo, mještani se žale na visoke kamate koje im je država obračunala za plaćanje državnih parcela na kojima su, prije oko 20 godina, nelegalno izgradili kuće - naveli su iz UP.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjednosatni-protest-mjestana-park-sume-zagoric-od-danas-do-5-februara-ispred-skupstine-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Protest mještana Park-šume Zagorič ispred Skupštine: Saobraćaj preusmjeren

Former Assistant Director of the Police Directorate Dejan Knežević categorically denied before the High Court the allegations in the indictment that he had leaked confidential information to a group allegedly formed by Ljubo Milović and Mileta Ojdanić, stressing that the head of the Special Police Department Predrag Šuković and the prosecutor representing the indictment Jovan Vukotić are seeking to eliminate him both professionally and personally. Knežević also accused Vukotić of wanting „to eliminate his family and that things are moving in a 'good' direction“.
- Today I am defending my reputation and professional integrity, as well as the reputation of my children, my family, and friends who stand by me and give me unconditional support. They too have been affected by injustice - Knežević said.
He explained that it was no coincidence that both cases against him are being handled by prosecutor Jovan Vukotić, stating that while he was Assistant Director of the Police Directorate, the head of the Special Police Department Predrag Šuković told him that „they were waiting for Joco to be on duty to work on certain cases“.
- That duo, Šuković and Vukotić, want my professional and personal elimination - Knežević said.
He further stated that three days prior to his first arrest, he was visited by Chief Special Prosecutor Vladimir Novović, cabinet adviser Milan Dakić, prosecutor Jovan Vukotić, Predrag Šuković and the head of the Police Directorate Zoran Brđanin.
- Novović told both Brđanin and me that they had to „clean up“ the police if we wanted to save ourselves. They mentioned Milorad Žižić and other colleagues who should be removed. I asked to see what they had in writing on those individuals - Knežević said.
He added that Brđanin was advised to draw up a list of police officers and take it to prosecutor Jovan Vukotić to determine who should be removed.
According to Knežević, Brđanin asked him to provide a list of all employed police officers, to which Knežević replied that he would do so, but that Vukotić was not competent and that „they could do whatever they wanted without his knowledge“.
- I spent nine or ten months in detention, and some colleagues told me that if I had removed certain people, I would not have been there. It is more honorable to spend ten months in detention as an innocent man than to remove someone without grounds under pressure, as Vladimir Novović demanded - Knežević pointed out.
Knežević emphasized that the proceedings against him were fabricated for personal and strategic interests. Prosecutor Vukotić, he said, manipulated evidence and concealed SKY communication materials.
- One cannot escape the truth and the truth does not tolerate speculation - Knežević said.
He stated that he would answer questions from all parties in the proceedings and from prosecutor Maja Jovanović, but not from prosecutor Jovan Vukotić.
The reason for this, he stressed, is that the indictment is tainted by hatred and animosity.
- The last straw was my most recent arrest for alleged falsification of official documents - Knežević said.
He told the panel presided over by Judge Simo Rašović that he had given a detailed defense in that case and that the prosecutor had told him that if his statement were confirmed, he would not seek detention.
Despite the fact that his statement was confirmed by Aleksandar Bošković, the prosecutor sent a substitute to the hearing before the investigating judge and requested detention on three legal grounds.
- These are the reasons why I will not answer his questions - Knežević said.
He added that he would not have found himself in the indictment had he not been Assistant Director of the Police Directorate. Knežević explained that he had more than 100 professional contacts per month with colleagues from Montenegro and abroad.
- I never received, either orally or in writing, any warning from the Police Directorate, the National Security Agency or international partners that any of the colleagues with whom I had professional communication were involved in any unlawful activity or criminal offense - specifically regarding Ljubo Milović. Had I been informed, I would have terminated the communication. Without such information, I regarded every colleague as a professional. Today, public perception is different compared to the time when I cooperated with them and when they had full professional legitimacy - Knežević said.
Through this indictment, the Special State Prosecutor’s Office has charged former police officer Ljubo Milović (40), Mileta Ojdanić (51), Ivan Stamatović (40), Nebojša Bugarin (43), Petar Lazović (33), Marko Novaković (37), Milan Popović (40), Miloš Mišurović (41), Vladimir Bajčeta (43), Goran Stojanović (40), Dejan Knežević (50), Darko Knežević (44), Milo Božović (46), Radoje Zvicer (41), Božidar Jabučanin (46), Aleksandar Keković (31), Dražen Milović (36), Filip Zindović (34), Ivan Nikolić (37), Tihomir Adžić (38), Ivan Mijatović (38) and several unidentified persons.
Among other charges, they are accused of forming a criminal organization, money laundering, unauthorized production, possession and distribution of narcotic drugs, and illegal possession of weapons and explosive materials.

Tag: snezana-armenko