Biserko za Portal ETV: Studenti su vratili nadu, Srbija mora raskrstiti s nacionalizmom, korupcijom i nasljeđem devedesetih

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je za Portal ETV da je pobjeda studentskog pokreta pokazala duboku društvenu promjenu u Srbiji, ali da je smjena vlasti samo početak mnogo težeg procesa. Oslobađanje medija, reforma pravosuđa i službi bezbjednosti, borba protiv korupcije i suočavanje s prošlošću biće ključni izazovi, dok će budućnost regiona zavisiti i od toga hoće li Srbija napustiti nacionalističke politike.

„Bilo je jasno da studentski pokret ima ogromnu podršku građana, naročito poslije veličanstvenog skupa na Slaviji. Jučerašnji prizori mladih ljudi koji su od ranog jutra, u dosad nezabilježenom broju, izlazili na birališta dodatno su potvrdili da se u Srbiji dogodila duboka društvena promjena. Ipak, malo ko je očekivao pobjedu sa tako ubjedljivom razlikom, koja nije ostavljala prostor za izbornu krađu, iako je, po svemu sudeći, za nju bilo priprema“, kazala je Biserko.

STUDENTI POKAZALI ORGANIZOVANOST I ODLUČNOST

Ona smatra da su studenti i građani pokazali zuzetnu organizovanost, disciplinu i odlučnost tokom protesta i na dan izbora. Njihova mobilizacija i kontrola izbornog procesa osujetile su pokušaje manipulacije izbornom voljom.

„Studentska lista praktično je pomela i režim i tradicionalnu opoziciju. Izbori su imali gotovo referendumski karakter: građani su se izjašnjavali ne samo protiv jednog režima već i protiv političkog sistema koji je godinama proizvodio osjećaj bespomoćnosti, poniženja i odsustva perspektive“, navela je ona.

Studenti su, kako ističe, Srbiji vratili nadu i vjeru da su promjene moguće, ali je pred njima sada mnogo složeniji zadatak.

„Poslije toliko godina ponižavanja, straha, pritisaka i sistematskog urušavanja dostojanstva građana, osjećaj da se budite u oslobođenom prostoru zaista je izuzetan. Studenti su Srbiji vratili nadu, samopouzdanje i vjeru da je promjena moguća“, kazala je Biserko.

OSLOBAĐANJE MEDIJA I REFORMA SLUŽBI BEZBJEDNOSTI

Ipak, upozorava da će svako ko preuzme odgovornost za upravljanje Srbijom morati da se suoči s dubokim posljedicama Vučićeve vlasti. Jedan od prvih zadataka biće oslobađanje medija i uspostavljanje nezavisnih institucija.

„Jedan od prvih zadataka mora biti oslobađanje medija i uspostavljanje uslova za slobodno i odgovorno informisanje. Jednako je važno uspostaviti demokratsku i zakonsku kontrolu nad službama bezbjednosti, koje još od Miloševićevog vremena imaju nesrazmjerno veliki i često netransparentan uticaj na politički život Srbije. Bez reforme tog sektora teško je govoriti o stvarnoj demokratizaciji društva“, istakla je ona.

Slijede reforma pravosuđa, nezavisnost institucija, borba protiv sistemske korupcije i organizovanog kriminala, kao i utvrđivanje odgovornosti za zloupotrebe vlasti.

„Riječ je o dugotrajnom procesu, jer institucije koje su godinama bile podređene političkoj volji jednog čovjeka ne mogu preko noći postati nezavisne i funkcionalne“, upozorila je Biserko.

STUDENTSKI ZAHTJEVI OKUPILI GRAĐANE RAZLIČITIH OPREDJELJENJA

Snaga studentskog pokreta, prema njenoj ocjeni, bila je u tome što je oko univerzalnih principa okupio građane različitih političkih, ideoloških i generacijskih opredjeljenja.

„Upravo su to pitanja koja su bila u središtu studentskih zahtjeva: odgovornost, pravda, vladavina prava, borba protiv korupcije i poštovanje institucija. Njihova snaga bila je u tome što su uspjeli da oko tih univerzalnih principa okupe građane različitih političkih, ideoloških i generacijskih opredjeljenja. To zajedništvo omogućilo im je da istraju uprkos pritiscima, zastrašivanju i pokušajima diskreditacije“, kazala je Biserko.

Ona smatra da ova generacija ima potencijal da bude drugačija od prethodnih, posebno zbog discipline, solidarnosti i spremnosti na lično žrtvovanje za opšte dobro.

„Posebno je značajno što je uspjela da izgradi širok pokret bez nasilja i bez retorike osvete, uprkos svim provokacijama kojima je bila izložena“, poručila je Biserko.

PROMJENA VLASTI NE ZNAČI AUTOMATSKI I BOLJE ODNOSE U REGIONU

Biserko očekuje da bi nakon političkih promjena u Srbiji moglo doći do postepene relaksacije odnosa u regionu, jer će nova vlast u početku biti zaokupljena rješavanjem nagomilanih unutrašnjih problema. Ipak, trajna normalizacija odnosa zahtijevaće mnogo više od promjene vlasti.

„Trajna normalizacija regionalnih odnosa zahtijevaće mnogo više od promjene vlasti. Ona podrazumijeva i kritičko preispitivanje politike Srbije tokom devedesetih godina, odgovornosti za ratove i počinjene zločine, kao i napuštanje nacionalističkih narativa koji su decenijama oblikovali politički i društveni život“, upozorila je ona.

Prema njenim riječima, pred Srbijom je i zadatak da mladim generacijama omogući da saznaju i razumiju šta se zaista događalo tokom devedesetih godina.

„Današnje generacije tek treba da saznaju i razumiju šta se zaista događalo tokom devedesetih, jer su odrastale u obrazovnom i medijskom prostoru u kojem je ta prošlost uglavnom bila prećutkivana, relativizovana ili predstavljana kroz perspektivu isključive srpske žrtve. Bez suočavanja sa tom prošlošću neće biti moguće izgraditi ni drugačije odnose sa susjedima ni istinski demokratsku Srbiju“, kazala je Biserko.

„KAKVA SRBIJA, A NE KOLIKA SRBIJA“

Kao najveći istorijski izazov za studentsku generaciju Biserko izdvaja promjenu političke paradigme koja je Srbiju decenijama držala zarobljenom u nacionalnim frustracijama, teritorijalnim pretenzijama i sukobima sa susjedima.

„Ključno pitanje za budućnost Srbije nije više koliko je velika njena teritorija, već kakvo je društvo koje želi da izgradi. Drugim riječima, kakva Srbija, a ne kolika Srbija. Na tom pitanju prethodne generacije izgubile su dragocjeno istorijsko vrijeme“, istakla je Biserko.

Ona smatra da će se s vremenom otvoriti i druga važna pitanja, od spoljne politike i evropskih integracija do suočavanja s prošlošću i definisanja dugoročnog pravca razvoja zemlje. Različiti stavovi o tim temama, kako navodi, prirodan su dio demokratskog društva.

„Demokratija ne podrazumijeva jedinstvo mišljenja, već sposobnost da se razlike rješavaju kroz institucije, dijalog i poštovanje demokratskih pravila“, poručila je Biserko.

STUDENTIMA TREBA ZAHVALITI ZA NADU KOJU SU PROBUDILI

Studenti su već pokazali da mogu da promijene političku stvarnost, ali je pred njima mnogo teži zadatak — izgradnja društva u kojem sloboda, odgovornost, solidarnost i poštovanje ljudskog dostojanstva neće zavisiti od toga ko je na vlasti.

Biserko zaključuje da je važno sačuvati vrijednosti koje su obilježile studentski pokret i pretvoriti ih u temelj budućeg društva.

„I zato im, prije svega, treba zahvaliti. Ne samo za pobjedu već za nadu koju su probudili i za mogućnost da Srbija konačno počne da razmišlja o svojoj budućnosti, umjesto da ostane zarobljenik sopstvene prošlosti“, zaključila je Biserko.