Advokat Aleksandar Petrović danas je posjetio profesorku sociologije Mariju Vasić, koja se nalazi u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu. Petrović je za N1 rekao da je Vasić smještena na odjeljenje psihijatrije, kao i da je nastavila štrajk glađu, ali ne i štrajk žeđu.
Govoreći o zdravstvenom stanju svoje klijentkinje, Petrović je rekao da su Vasić dovezli u invalidskim kolicima i da njegova klijentkinja ne može da hoda.
Dodao je da je vidio da joj je na ruci bila prikačena braunila, a da mu je Vasić prenijela da dobija i antibiotsku terapiju.
- Još uvijek je u štrajku glađu. Ne štrajkuje žeđu jer bi joj u suprotnom stradale vene i ne bi mogla da prima infuziju - objasnio je advokat.
Petrović kaže da mu je Vasić prenijela da je svo medicinsko osoblje u Specijanoj zatvorskoj bolnici veoma profesionalno i da se trude da joj pomognu.
Vasić je smještena na psihijatrijsko odjeljenje i oko nje su psihijatrijski bolesnici. Advokat kaže da je njegova klijentkinja upitala da li uprava bolnice može da joj garantuje bezbjednost među psihijatrijskim bolesnicima, a da je od uprave stigao odgovor da je bezbedna.
Isto se ne može reći za postupanje policije, koja ju je prevezla do Beograda. Petrović kaže da Vasić i pored teškog zdravstvenog stanja nije prevezena sanitetom, već je položena da leži na podu policijske marice i tako je stigla u Specijalnu zatvorsku bolnicu.
- Tek su je poslije podigli na neku stolicu i vezali tu - dodao je.
Vasić je poručila da ostaje u štrajku glađu dok sud ne odluči o predmetu aktivista koji su okrivljeni za pripremu djela protiv ustavnog uređenja i dok ih ne pusti iz pritvora.
Advokat je javnosti prenio i zahvalnost njegove klijentkinje za podršku koju ima i dodao da joj jako znači to što nije zaboravljena.
- Ona je u potpunom mraku, ima pristup samo nekim državnim medijima koji ne prenose šta se sve dešava u društvu - kazao je advokat i dodao da očekuje da Apelacioni sud danas donese odluku o puštanju aktivista na slobodu.
Viši sud u Novom Sadu je 13. maja donio odluku da za još 30 dana produži pritvor za šestoro aktivista, okrivljenih za pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Advokat posjetio Mariju Vasić: Smještena na psihijatriju, ne može da hoda, prekinula štrajk žeđu

Da li se Srbija ubrzano pretvara u novu Belorusiju, kako se u poslednje vreme osnovano pitaju mnogi?
Učestala hapšenja i pritvaranja opozicionih aktivista, posebno posle velikog skupa u Beogradu, 15. marta, redovno su na ivici legitimiteta. Pritvori se produžuju sa pravno sumnjivom argumentacijom, a mnogim pritvorenima uskraćuju se osnovna ljudska prava. Možda i najpoznatiji slučaj hapšenja zbog navodnog planiranja državnog udara rezultirao je produženjem pritvora na treći mesec, iako je jedini "dokaz" kojim pravosuđe raspolaže - pravno neprihvatljiv, jer snimanje razgovora nije obavljeno po zakonu. U međuvremenu je novosadska profesorka stupila i u štrajk glađu i žeđu, prebačena u zatvorsku bolnicu, ali njeni advokat i porodica još ne mogu da je posete.
Sa druge strane, uprkos dokazima dovoljnim bar za "osnovanu sumnju", hapšenja ljudi bliskih vladajućoj stranci redovno izostaju. Pretnje i napadi pripadnika vladajuće stranke i propalica obučenih u crno i pod kapuljačama na neistomišljenike - studente i opozicionare - se često uopšte ne sankcionišu, a ako i dođe do sankcije, presude su na granici ili ispod zakonskog minimuma. Kada je pritisak javnosti toliko jak da hapšenje ipak ne može da se zaobiđe, uhapšeni se vrlo brzo nađe na slobodi, sa objašnjenjima uvredljivim i za razum i za pravnu struku. Kao što je objašnjenje za devojku koja je pod punim gasom automobilom povredila studentkinju na Novom Beogradu, a za koju je rečeno da je to učinila iz prepasti. Čak su i uhapšeni za tragediju u Novom Sadu, koja je i bila povod za polugodišnje proteste, na slobodi, a oni kojima je bila potrebna bolnica iz pritvora su preseljeni u Institut u Sremskoj Kamenici, a ne u zatvorsku bolnicu.
Fizički napadi ne prestaju. Najnoviji ataci privatnih obezbeđenja su rezultirali povređivanjem dve odbornice u Kraljevu, dok je u okolini Kosjerića član SNS - predsednik jedne mesne zajednice - povredio snimatelja televizije N1.&nbsp;
Posle optužbi za "obojenu revoluciju", predsednik Vučić je pojačao huškačku retoriku, i sada preti studentima da će "odgovarati za sve teške zločine koje su izvršili", iako nema nikakvog zločina niti dokaza da su nekakvu zločini bar planirani. No, baš zahvaljujući takvoj zapaljivoj retorici, podele u narodu su došle do granice nepomirljivosti i same ivice otvorenog sukoba. Toliko je sve otišlo daleko, da su se uoči skupa vladajuće stranke u Nišu, nasred auto-puta, za grla pohvatali ljudi iz kabineta predsednika države (u pozadini snimka čuju se vulgarnosti iz grla Suzane Vasiljević, savetnice za medije) i policijskog obezbeđenja predsednika Vlade Đura Macuta. Što će reći, iz istog "tabora".
Primera za sve ovo je i previše, svakodnevni su, ali je i ovo sasvim dovoljno da odgovarajuće ilustruje problem.
No, da li je to dovoljno za uverenje da se Srbija ubrzano pretvara u Belorusiju? Nesumnjivo postoje određene sličnosti, ali su i razlike u stepenu represije i međunarodnom kontekstu značajne. Da pogledamo prvo gde se mogu naći sličnosti.
U Belorusiji, Aleksandar Lukašenko neprikosnoveno vlada od 1994. godine, centralizujući moć i eliminišući opoziciju. Praktično sva opozicija je u inostranstvu, sem one koja je u kazamatima. U Srbiji, Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka dominiraju političkom scenom od 2012. godine, a suštinski ideja na kojoj počiva njegova vladavina traje od 1988. i više puta je skupo koštala i Srbiju i region. Iako Srbija ima formalno demokratske institucije, one su oslabljene i često svedene samo na puko izvršenje najčešće nezakonitih odluka vrha vlasti, a vlast koncentrisana u rukama predsednika i njegovih saradnika, uz svakodnevno kršenje ustavnih nadležnosti.
U Belorusiji su protesti 2020. godine izazvani spornim izborima doveli do masovnih hapšenja (više 19.000 ljudi) i mučenja demonstranata u pritvoru. U Srbiji, protesti još od kovida 2020. i masovnih zločina u školi "Ribnikar" i okolini Mladenovca 2023. godine, a posebno ovi 2024–2025. posle rušenja nadstrešnice u Novom Sadu, suočeni su s policijskom represijom, uključujući upotrebu suzavca, batinjanja i hapšenja. Vlast koristi metode slične beloruskim, poput hapšenja političkih protivnika pod optužbama za "verbalni delikt" ili pokušaje "obojene revolucije".
Belorusija ima strogu medijsku cenzuru, s gotovo apsolutnom kontrolom države nad medijima: sve šta objavljuje drugačiju sliku zemlje od Lukašenkove, nalazi se u inostranstvu. U Srbiji, iako postoje nezavisni mediji, većina javnih glasila je pod uticajem vlasti, što potvrđuju izveštaji međunarodnih i domaćih strukovnih organizacija. Osim vlasničke i finansijske netransparentnosti - zahvaljujući čemu su "mediji" direktno vezani za režim, pomoći države lojalnim "medijima" uz istovremeno gušenje onih drugih, izveštaji ukazuju na napade i pritiske na novinare i SLAPP tužbe ljudi bliskih režimu.
Najzad, već smo pomenuli pravosudnu pristrasnost. U obe zemlje postoje optužbe za selektivnu primenu pravde. U Belorusiji se politički protivnici rutinski hapse i osuđuju, dok se, kako rekosmo, u Srbiji ljudi bliski vlasti često oslobađaju ili dobijaju blaže kazne.
To su sličnosti. Ipak, ima i razlika, i one su u nekim segmentima male, a u drugima značajne.
Belorusija, često nazvana "poslednjom diktaturom Evrope", ima daleko oštriji autoritarni sistem. Smrtna kazna je i dalje na snazi, a pogubljenja su tajna. U Srbiji nema smrtne kazne, a represija, iako prisutna, nije na istom nivou brutalnosti. Protesti u Srbiji, iako susreću brutalnu policijsku silu, nisu doveli do masovnih mučenja kao u Belorusiji.
Produženi pritvor političkih aktivista i demonstranata u kombinaciji s blažim tretmanom ljudi bliskih vlasti ukazuje na selektivnu pravdu, što je karakteristika autoritarnih režima. U Belorusiji je ovaj fenomen ekstremniji, s masovnim hapšenjima i mučenjem, dok u Srbiji još postoji prostor za javnu kritiku i međunarodni pritisak. Slučajevi poput Predraga Koluvije i Zvonka Veselinovića, i ne samo oni, pokazuju da političke veze mogu uticati na pravosudne ishode, što podriva poverenje u institucije. Ipak, upravo činjenica da neke sudije i tužioci dižu glas, pokazuje da srpsko pravosuđe nije potpuno podređeno režimu, već su u toj ulozi i dalje "podobni pojedinci".
Belorusija je izolovana, pod sankcijama EU i SAD, dok je Srbija kandidat za članstvo u EU, što je primorava na određeni nivo usklađivanja s demokratskim standardima. Ovo ograničava Srbiju u primeni ekstremnijih autoritarnih mera, iako su simpatije ka diktatorskim režimima sa Istoka neskrivene. Najzad, više se i ne krije uticaj koji Rusija ima na politička, i ne samo politička, dešavanja u Srbiji. Ipak, ovde se mora uočiti zaoštravanje retorike s nekih adresa u EU prema Srbiji, paralelno sa otvorenim skretanjem režima - a ne kao do sada, njegovih pojedinih delova - u pravcu Rusije. To je posebno izraženo u vreme dve studentske "ekskurzije" (biciklistička i maratonska) u pravcu evropskih institucija.
U Belorusiji su izbori očigledno namešteni, a opozicija je, kako rekosmo, gotovo uništena. U Srbiji, iako su izbori kritikovani kao nefer (npr. izveštaj OEBS-a iz 2023.), a birački spiskovi u neskladu sa realnošću, opozicija i dalje postoji, mada je godinama satanizovana i uskraćena su joj osnovna demokratska prava, i ima određeni - iako značajno ograničen - prostor za delovanje.
Srbija, dakle, pokazuje sve elemente autoritarne vlasti, s kontrolom nad institucijama, medijima i selektivnim pravosudnim procesima, ali nije na nivou Belorusije, gde je diktatura očigledna, s ekstremnom represijom i potpunom eliminacijom opozicije. Srbija se, reklo bi se, i dalje nalazi u "sivoj zoni" između demokratije i autoritarizma, dok je Belorusija jasan primer diktature.&nbsp;
To, na žalost, i dalje ne znači da Srbija ne može lako da sklizne preko te tanke linije, koja deli "sivu" i "crnu zonu". Možda za to bude dovoljna i samo jedna komanda iz Moskve.

Nebojša Vučinić

500x500

1250x600

1084x550

Postaje li Srbija - Bjelorusija?

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Više od 430 žena u Srbiji ubijeno je u porodičnom nasilju u proteklih 14 godina, dok je od početka ove godine ubijeno njih osam, ukazala je povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković na Nacionalni dan sjećanja na žene žrtve nasilja, 18. maja.
Povjerenica je poručila da takvi podaci "opominju da društvo mora preuzeti odgovornost, preispitati propuste i aktivno raditi na stvaranju sigurnog okruženja za sve žene".
Ocijenila je da je femicid ozbiljan društveni problem u Srbiji, te da institucije i pojedinci moraju da rade na stvaranju sigurnog okruženja za žene, prenosi Beta.
- Sistem zaštite od nasilja postoji, ali iako ne može spriječiti svako ubistvo, mora biti sposoban da preduzme sve raspoložive mjere. Za to nisu dovoljne intervencije u zakonskom okviru, već je neophodno jačati kapacitete svih institucija u sistemu zaštite, kako bi se osigurala efikasna prevencija nasilja - kazala je Janković.
Srbija je je 2013. godine ratifikovala Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije jeste nulta tolerancija na nasilje.
- Moramo podstaći žene da prijave nasilje, obezbijediti im adekvatnu sistemsku zaštitu, kao i psihološku i materijalnu podršku - rekla je Janković.
Ukazala je i na duboku vezu između rodno zasnovanog nasilja i patrijarhalnih modela prema kojima su žene vlasništvo muškarca.
- Bez kontinuiranog rada na razgradnji rodnih stereotipa teško je promijeniti stanje na bolje. Podizanje javne svijesti o pojmu, uzrocima i posljedicama femicida kroz obrazovanje, medije i kulturu, uz uključivanje poslovne zajednice i svih autoriteta u društvu, može značajno doprinijeti njegovom suzbijanju, jer nijedna institucija ne može sama da se bori protiv tako složenog problema - ocijenila je Janković.

Više od 430 žena u Srbiji ubijeno u porodičnom nasilju u posljednjih 14 godina

U Nišu se večeras održava centralni skup Svenarodnog sabora, u organizaciji aktuelne vlasti, na kojem će govoriti predsjednik Srbije i osnivač Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić, a paralelno sa ovim skupom, u drugom dijelu grada okupili su se studenti i građani koji već mjesecima traže promjene u Srbiji.
Centralno okupljanje pristalica vlasti planirano je na Trgu kralja Milana od 18 časova.
18.15 &nbsp;Studenti u Nišu krenuli su u šetnju u četiri kolone ka Trgu kralja Aleksandra, gdje će u 18:30 sati početi njihov skup sa zahtjevom da se u Srbiji raspišu vanredni izbori. &nbsp;Uz studente su bajkeri i ratni veterani, dobošari i transparenti „Izborimo se“.
18.10 Na dvije lokacije u Nišu mimoišli su se učesnici dva skupa u tom gradu – pristalice Srpske napredne stranke i građana i studenata koji organizuju skup „Izborimo se“, ali osim skandidaranja sve je prošlo mirno.
Građani koji podržavaju studente mimoišli su se sa kolonom autobusa koji prevoze pristalice SNS, skandirajući im „pumpaj, pumpaj“, javlja reporter N1.
<h2>SNS: „Najveći skup“ u novojoj istoriji Niša na kojem će biti predstavljeni novi ljudi i obećanja</h2>
- Pozivam sve ljude da dođu 17. da čuju drugačiji program. Čuće mnogo svojih sugrađana koji prvi put ulaze u politiku da Niš bude grad napretka, novih fabrika, novih postrojenja, novih naučno-tehnoloških parkova i da mnogo brže napreduje nego u prošlosti- rekao je Vučić.
On je kazao da će „donijeti dobre vijesti za Niš – od udžbenika i prevoza do mnogih drugih stvari“.b 
 Najavio je i dolazak eksluzivnih gostiju iz svijeta koji su mu idejno i ideološki bliski i popularni u Srbiji.
Na ovom skupu, koji je najavljen kao „veličanstven“ i „najveći skup“ u novijoj istoriji Niša, trebalo bi da budu predstavljeni neki od pripadnika Pokreta za narod i državu, čija je okosnica SNS.
Prema najavama čelnika SNS, na skup će organizovano autobusima dolaziti pristalice te stranke iz Nišavskog, Jablaničkog, Pčinjskog, Topličkog, Pirotskog okruga, kako bi se razgovaralo o „odbrani države od pokušaja obojene revolucije“ i „dala podrška Vučiću i drugim ljudima koji se bore za državu i građane“.
Studenti su na društvenim mrežama podijelili navodnu prepisku iz koje se vidi da organizatori iz SNS obećavaju potencijalnim učesnicima Svenarodnog sabora u Nišu isplatu od 50 do 100 evura po danu.
Iz ove navodne prepiske se, takođe, saznaje da ti organizatori imaju kvote, te da za 100 ljudi koje će obezbijediti za ovaj skup, kako je navedeno, primaju 1200 eura.
Izvori Danasa potvrđuju da je i ovoga puta veliki pritisak na zaposlene u javnom sektoru u Nišu da prisustvuju ovom naprednjačkom skupu na kojem će govoriti Vučić.
Prisustvo skupu se pogotovu podrazumijeva za zaposlene „preko stranke“, na određeno vrijeme ili na povremenim i privremenim poslovima.
Iz opozicije su upozorili i da su, po nezvaničnim informacijama, u Niš navodno počeli stižu takozvani „kapuljaši“ iz Beograda i drugih gradova, od kojih mnogi imaju kriminalnu prošlost, kako bi za račun vlasti izazivali nerede i sukobe.
Đorđe Stanković, narodni poslanik Narodnog pokreta Srbije i gradski odbornik, kazao je da se naprednjaci pripremaju za potencijalne scenarije na skupu 17. maja i da „pokušavaju da naprave svoju malu armiju batinaša koja će ih potencijalno braniti“.
<h2>„Mirno i dostojanstveno“: Studentski protest na kojem se traže vanredni izbori</h2>
Istovremeno sa ovim centralnim okupljanjem pristalica vlasti, nekoliko stotina metara dalje, na Trgu kralja Aleksandra, studenti u blokadi organizovaće drugi skup, „Izbori(mo) se“, na kojem će zahtijevati raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Prema nezvaničnim najavama, planirano je da u isto vrijeme kada Vučić bude držao govor, i saopštavao, kako je sam najavio, „još lijepih vesti“ za građane Niša, na studentskom skupu bude upriličeno 16 minuta tišine za žrtve pada betonske nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, koje je, kako se tvrdi u dijelu javnosti, ubila korupcija.
- Pozivamo sve građanke i građane da protestu pristupe mirno, dostojanstveno i sa pozitivnom energijom. Ovo je dan kada će naše nezadovoljstvo uspjeti da se čuje bolje i jasnije nego ikada! Naš cilj je snažna poruka, a ne nered- zahtijevamo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora! Pokažimo da je Niš grad slobode, ljubavi i hrabrosti- navodi se u pozivu niške Neformalne grupe studenata.
Oni će tada organizovati doček za ultramaratonca sa niškog Univerziteta, Alekse Radonjića, kao i za druge studente pješake koji su ovih dana išli do Brisela, kako bi u evropskim institucijama ukazali na kriznu situaciju u Srbiji.
Okupljanje će početi ranije, na šest lokacija u gradu, odakle bi se „slili“ ka Trgu kralja Aleksandra.

„Vučićev“ Svenarodni sabor i studentski protest: Susret naprednjaka i studenata prošao bez incidenata

Beogradska policija uhapsila je noćas Miloša Nilovića, zvanog Runjo, potvrđeno je Insajderu iz Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Njemu je, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, određeno zadržavanje do 48 sati, u kom roku će biti priveden na saslušanje.
Pripadnici grupe "Vračarci“ su, prema navodima iz optužnice, planirali da ubiju Nilovića u kafiću na Vračaru.
Iako se Nikšićanin Nilović u bezbednosnim krugovima pominje kao pripadnik škaljarskog klana, on to javno demantuje.
Nilovićevo ime spominjalo se u srpskoj javnosti jer je bio jedan od desetorice uhapšenih pripadnika klana u restoranu "Durmitor", njegovo ime se tada našlo na optužnici zbog nedozvoljenog nošenja oružja.

Beograd: Uhapšen Nikšićanin Miloš Nilović

Predsednik Francuske Emanuel Makron rekao je da se nada da će dijalog između Kosova i Srbije biti ponovo pokrenut "u narednim nedjeljama".
On je ovu izjavu dao tokom zajedničke konferencije za novinare sa premijerom Albanije Edijem Ramom, nakon što je upitan o kritikama predsjednice Kosova Vjose Osmani da Evropska unija gubi kredibilitet.
- Proveli smo mnogo vremena u dijalogu između Beograda i Prištine. EU ima legitimitet da zahtijeva konkretan napredak u političkim pitanjima - rekao je Makron tokom svoje posjete Albaniji, na jednodnevnom samitu Evropske političke zajednice.
On je pomenuo zabrinutost EU zbog "političkih i socijalnih teškoća" na Kosovu i u Srbiji i rekao da su ti stavovi EU poznati i da nisu ništa novo.
- Nije dobra ideja kada pokušavamo da podijelimo linije ili pokušavamo da dovedemo u pitanje proces - dodao je Makron.
Zbog krize na sjeveru Kosova, koje su povećale tenzije između dvije zemlje, od septembra 2023. u Briselu nije održan nijedan krug političkog dijaloga, već su vođeni samo razgovori na nivou glavnih pregovarača.
Dan ranije, Osmani je pozvala Evropsku uniju da ukine kaznene mjere protiv Kosova prije nastavka dijaloga između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa.
- Prvo moramo razgovarati o ukidanju mjera od strane EU, jer to šteti i samom kredibilitetu EU - rekla je Osmani u Tirani.
EU je uvela kaznene mjere protiv Kosova 2023. godine, nakon povećanja tenzija na sjeveru zemlje, i nastavlja da ih drži na snazi uz obrazloženje da Kosovo još nije učinilo dovoljno za smanjenje tenzija u sjevernom dijelu naseljenom većinom Srbima.
U petak je Evropska unija saopštila da posljednje akcije kosovskih vlasti za zatvaranje paralelnih srpskih institucija na sjeveru zemlje rizikuju eskalaciju tenzija i štete imidžu Kosova u svijetu.
Reakcija evropskog bloka došla je nekoliko sati nakon što je Policija Kosova preuzela kontrolu nad zgradom koju je koristila Nacionalna služba za zapošljavanje, koja funkcioniše u okviru sistema Srbije.&nbsp;
Akcija u petak bila je dio niza poteza preduzetih posljednjih dana, tokom kojih su kosovske vlasti preuzele kontrolu nad prostorijama Javnog komunalnog preduzeća "Ibarski vodovod", sportskom halom, gradskim muzejem i nekoliko drugih institucija koje funkcionišu u okviru sistema Srbije.
Zvanične vlasti u Prištini ih smatraju paralelnim i ilegalnim strukturama.

Makron se nada ponovnom pokretanju dijaloga između Kosova i Srbije

Maligni strani uticaji, miješanje crkve u politiku, istorijski revizionizam, pokušaji izmjena zakona o državljanstvu… dug je spisak problema na koje Crnoj Gori ukazuje Brisel. Svi su se našli i u poslednjem izvještaju o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu, koji je usvojio Evropski parlament. Jedan od evropskih parlamentaraca, Tomislav Solkol, smatra da je uticaj Srpske pravoslavne crkve možda i najveći problem u Crnoj Gori. Nije, kaže, riječ samo o instrumentu velikosrpske politike, već o njenom uzročniku i predvodniku.
- To se vidjelo na izborima 2020. godine, to se vidjelo na lokalnim izborima u Nikšiću, gdje je SPC odradila praktično sve da bi velikosrpska opcija pobijedila. Mi jako dobro pratimo stanje i znamo što se događa. Nas u Hrvatskoj i Evropskoj uniji ne možete prevariti da ne vidimo koji se procesi u Crnoj Gori događaju - kazao je Sokol za 24 sata Televizije E.
Dio vlasti u Crnoj Gori je, dodaje evropski parlamentarac, orjentisan više ka Beogradu i Moskvi i jako je povezan sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
- Čak bih rekao da neki od političara u vladajućoj većini ne bi to ni bili, ne bi postigli svoje političke karijere, da nisu imali podršku SPC-a. Siguran sam i da mnogi u vlasti razumiju u čemu je problem. Ali, postoje oni koji to ne žele da riješe, naprotiv, ovakvo im stanje odgovara - navodi Sokol.
<h2>Diferencijacija</h2>
Vjeruje, ipak, da će u vladajućoj koaliciji, odnosno, unutar samog PES-a, shvatiti da se tako dalje ne može.
- Da se ne može sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja gleda prema Moskvi, čiji patrijarh govori s Putinom o „ruskom svetu“ i koji čini sve da destabilizuje Crnu Goru. U takvoj situaciji nema govora o nekoj integraciji Crne Gore, dok se taj problem ne riješi. Što se samog PES-a tiče moraće se napraviti jasna diferencijacija između ljudi koji su, s jedne strane, procrnogorski, prozapadno, proevropski orijentisani i onih koji su, s druge strane, proruski i prosrpski orijentisani. Mislim da te dvije opcije nikako ne idu skupa - kaže Sokol.
Ukoliko se takva promjena unutar PES-a ne dogodi, Sokol vjeruje da će doći do potpune marginalizacije ovog političkog saveza, što bi moglo da dovede do situacije u kojoj nekadašnji Demokrastki front postaje glavna politička snaga u zemlji. Kaže da takav scenario ne bi mogao da bude spojiv sa bilo kakvom idejom evropskih integracija. Vjeruje da je integracija Crne Gore u Evropsku uniju moguća, ali samo sa procrnogorskim i proevropskim partijama koje će ispuniti sve evropske standarde i za koje će se zalagati, ne samo deklarativno, već djelima. Sokol podsjeća da je upravo on bio jedan od inicijatora amandmana u vezi sa Zakonom o državljanstvu i pitanja ratnih zločina.
- Više puta smo istakli da bi promjene Zakona o državljanstvu, u smjeru koji bi omogućio da više stotina hiljada ljudi koji žive u Srbiji de facto biraju crnogorsku vlast, dovelo do prestanka postojanja Crne Gore kao nezavisne države. To je za dugoročni opstanak Crne Gore najvažnije pitanje. Mi vidimo da se ponovo kroz medije puštaju probni baloni i da se najavljuje moguće otvaranje tog pitanja. Jasno je da velikosrpske partije u vladajućoj većini, DF i Demokrate to itekako žele, samo pokušavaju to nekako provući ispod radara. Siguran sam da to neće uspjeti. Jako dobro pazimo na ono što se događa, upozoravamo i evropske partnere, kolege iz Evropskog parlamenta, iz Evropske komisije, iz država članica. Sigurno te stvari neće proći neopaženo. Neće se dopustiti da Crna Gora ima vlast koja se bira u Beogradu ili Moskvi, da postane neka nova verzija Bjelorusije na Mediteranu. To bi bilo izuzetno opasno i za samu Crnu Goru, predstavljalo bi njen kraj kao samostalne države. Tako nešto predstavljalo bi i opasnost za susjedne zemlje, poput Hrvatske, jer bi se ponovo širio destabilizirajući srpsko-ruski uticaj. To bi bila i opasnost za Evropsku uniju, jer se i dalje najvažnija pitanja poput budžeta, vanjske i odbrambene politike donose konsenzusom, a ukoliko bi neka prosrpska i proruska vlast uvela Crnu Goru u Evropsku uniju, to bi ugrozilo funkcionisanje same Evropske unije i mogućnost donošenja odluka o tim ključnim pitanjima - objasnio je Sokol.
Mnoge su komparativne prednosti Crne Gore, napominje evropski parlamentrac. Riječ je o maloj državi, čiji ulazak u EU ne može poremetiti institucionalni odnos snaga, a i članica je NATO-a na Mediteranu.
- Apsolutni je interes Evropske unije da Crna Gora pristupi i postane članica, jer bi time dobila puno, učvrstila uticaj na području istočne Evrope. Dakle, mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, Evropska unija želi Crnu Goru kao članicu. Crna Gora je, u poređenju sa drugima, najdalje odmakla na evropskom putu, ali još puno toga treba uraditi. Ključni problem postoji unutar same vlasti, gdje su snage koje žele sve samo ne da Evropska unija zaista integriše Crnu Goru i da Crna Gora usvoji evropske vrijednosti - zaključio je Sokol.

Sokol: Neće se dopustiti da Crna Gora ima vlast koja se bira u Beogradu i Moskvi

Studenti-ultramaratonci stigli su oko 19 sati u Brisel, krajnju destinaciju svog 16-dnevnog ultramaratona, koji je počeo u Novom Sadu, javlja evropski dopisnik N1.
Brisel je krajnja destinacija njihovog 16-dnevnog štafetnog ultramaratona, dugog 97 kilometara, na koji su krenuli iz Novog Sada.
Sat vremena prije njih, u Brisel su stigli studenti iz dijaspore koji su pješačili iz njemačkog Ahena.
Studentima je priređen doček ispred sjedišta Evropske službe za spoljne poslove (EEAS), na čijem je čelu Kaja Kalas. Dočekao ih je veliki broj srpskih državljana koji su nosili transparente, zastave i pištaljke.
Studenti, koji su ultramaraton nazvali „Od mog sela do Brisela“, namjeravaju da obavijeste institucije Evropske unije o situaciji u Srbiji, i o studentskim zahtjevima zbog kojih su organizovali višemjesečne blokade i proteste poslije pada nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici 1. novembra.
U međuvremenu, studenti u Srbiji organizovali su protestne akcije u Beogradu, Kragujevcu i Novom Sadu. Studenti u blokadi iz cijele Srbije poručili su da je sada trenutak za zajedničku akciju i pozvali su sve aktere društva da im se pridruže u borbi za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
<h2>Studenti trkači će se u Briselu sastati sa Kos i Mekalisterom</h2>
Studente bi u prijestonici Evrope trebalo da dočekaju i poslanica Evropskog parlamenta Katlin van Brent iz Belgije i potpredsjednik Evropskog parlamenta Martin Hojsik. Najavljeno je da će se studenti sastati u četvratk i sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos.
Dragana Radanović iz organizacje „Palac gore“, rekla je za N1, da se pored van Brent i Hojsika, očekuju i zvaničnici iz kabineta gradonačelnika Brisela.
Govoreći o sastancima koje će studenti imati narednih dana u Briselu, Radanović je istakla da je „spisak dugačak“.
Među brojnim sastancima studenti će tako razgovarati sa više od 50 poslanika, ali će se susresti i sa Dejvidom Mekalisterom, šefom Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta, ali i sa evropskim komesarkom Martom Kos.
- Planiran je i sastanak sa Martom Kos u četvrtak - dodala je Radanović.
<h2>Učenicu iznenadili drugari iz škole</h2>
Grupa učenika Prve beogradske gimnazije priredila je u Briselu iznenađenje svojoj drugarici Maji, koja je sa grupom studenata trčala ultramaraton od Novog Sada do evropske prijestonice.
Učenik Prve gimnazije Mihajlo Boćanin rekao je da Maja i njihov školski drug Nikola Matić, koji je bio u logistici, moraju da budu nagrađeni za trud koji su uložili trčeći do Brisela.
- Doveli smo i Majinog bratu i sestru da je obradujemo našim prisustvom poslije burnog puta i mislimo da smo uspeli. Ponosni smo na nju i našeg drug Nikolu Matića, koji je bio u logistici &nbsp;rekao je Mihajlo za N1.
Učenici Prve beogradske gimnazije odlučili su da ne izađu iz blokade dok se Maja i Nikola ne vrate u Srbiju.
- Poslije toga ćemo imati plenume da se dogovorimo dalje. Prva beogradska će ostati jaka i ne prestajemo da pumpamo - poručio je Mihajlo.

Studenti maratonci stigli u Brisel, kolege u Srbiji pozvale na zajedničku borbu za izbore

Ljudi u Srbiji misle da su žrtve pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu zapravo žrtve korupcije, nepotizma, kriminala, kaže Vedran Džihić, politikolog sa bečkog Instituta za političke studije.
- Ali ovi protesti studenata su mnogo više nego reakcija na ovaj tragični događaj. Oni su rađanje nečeg novog - navodi Džihić u opširnom intervjuu za njemački Frankfurter rundšau.
Kaže da se vjerovalo da su studenti apatični, zagledani samo u sebe i svoje karijere. Ili spremni da se isele iz zemlje.&nbsp;
- A sada uzimaju sudbinu u sopstvene ruke. Puni su energije, entuzijazma i uvjerenosti u uspjeh, njihovi alati su nada i ljubav - istakao je Džihić.
Kako navodi Džihić, opozicija u Srbiji je slaba i podijeljena, bez „vučne snage“ da isposluje velike promjene.&nbsp;
- Sa druge strane, režim reaguje inscenacijom narodne volje – desetine hiljada ljudi se primoravaju u autobuse i na mitinge - kaže Džihić.
Ljudi u Srbiji su, ocjenjuje, izgubili strah od vlasti, ali to ne znači da je došao kraj represiji.
- Vučić sada ima dvije mogućnosti – da popusti pod pritiskom, što neće učiniti, ili da pojača represiju. U tom takozvanom bjeloruskom modelu režim vrši više pritiska na civilno društvo, policija isljeđuje ljude, organizuju se proleterske batinaške trupe, režim pokušava da se održi masivnim nasiljem. (…) Srbija još nije došla dotle - kaže Džihić.
Pojašnjava da je Vučić u 13 godina koncentrisao svu vlast u svojim rukama – parlament, sudstvo i vlada su „samo marionete“.
- Vučić je klasični autoritarni despot sa vrlo izraženom patološkom opsjednutošću moći. On poistovjećuje srpski narod sa sobom. Dimenzije su mesijanske. Mimo Vučića se ne može preživjeti. Jer, kao i kod sličnih režima, pad sa vlasti ili gubitak funkcije mogu značiti zatvor ukoliko dođe do procesa zbog korupcije ili drugih krivičnih djela - dodaje Džihić u razgovoru za Frankfurter rundšau.
Govoreći o tome da su studenti ipak okrenuti Evropskoj uniji – oni trče ka Briselu, a ranije su vozili bicikle do Strazbura – Džihić kaže da je djelovalo kako je EU spremna da proda demokratiju za litijum.
- Ali imam utisak da se polako razvija svijest, u Berlinu, Francuskoj, Austriji, skandinavskim državama, kod mnogih evropskih poslanika. To se primjećuje u tonu koji se čuje iz Evropske komisije. Komesarka za proširenje, koja je upravo bila u posjeti Beogradu, sada drukčije govori o stvarima, signalizira da se studentski protesti moraju shvatiti ozbiljno, da ne smije biti nasilja. Sve se više pomalja pitanje šta raditi kad više ne bude Vučića. Mnogo zavisi od toga da li će se Evropa hrabrije i odlučnije staviti na stranu prodemokratskih snaga - dodaje Džihić.
<h2>Žele da skrenu pažnju Evrope</h2>
Oni žele da skrenu evropsku pažnju na korupciju u svojoj zemlji, piše izvještač lista Luksemburger vort.
U subotu (10. maj) su studenti-maratonci dotrčali u glavni grad malenog vojvodstva na putu prema Briselu. Crveni tepih bio je simbolično postavljen na centralnom trgu, pred statuom velike vojvotkinje Šarlote.
Došljake je pozdravila i gradonačelnica Lidija Polfer.
- Studenti se zalažu za demokratiju, transparentnost, pravdu i protiv korupcije. To su vrijednosti koje dijelimo. Dakle, sasvim je normalno da im se poželi dobrodošlica - rekla je Polfer za luksemburški list.
Studenti očekuju jasne poruke i pritisak na vlast iz Evrope, rekla je Marija Bjeković-Obradović koja vodi Srpsku kulturni krug u Luksemburgu.
Na dočeku je bio i poslanik luksemburških Zelenih Meris Šehović, inače rođeni Beograđanin.&nbsp;
- Kao član parlamenta ovdje u Luksemburgu i kao Evropljanin sa srpskim i luksemburškim korijenima, ponosan sam što sam ovdje - rekao je on.
Dodao je da evropske vrijednosti nisu tu samo za članice EU već za sve „koji prema njima žive“.
Bila je to još jedna stanica gdje su srpski studenti dočekani raširenih ruku. Nastavili su do Liježa, a večeras bi trebalo da stignu u Brisel.

Protesti u Srbiji: Rađa se nešto novo

Građani Cetinja, koji mjesecima blokiraju put Podgorica - Cetinje u mjestu Kruševo Ždrijelo tražeći odgovornost za tragične događaje koji su pogodili Prijestonicu, večeras su zapalili svijeće za tragično nastradale sugrađane u dva masovna zločina kod Lovćenske vile.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521170528_d40e1b3e987c7b9fcb22d370c34d5d3ad7d3400b78ae478aece0fecf0e731db0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521170528_d40e1b3e987c7b9fcb22d370c34d5d3ad7d3400b78ae478aece0fecf0e731db0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Građani zapalili svijeće"> <figcaption>Građani zapalili svijeće(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521170524_24f5d59e38d5319bb519fe2d06a9b92c108248bcbd976f3180b3ff0ef2da3927.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250521170524_24f5d59e38d5319bb519fe2d06a9b92c108248bcbd976f3180b3ff0ef2da3927" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Građani zapalili svijeće"> <figcaption>Građani zapalili svijeće(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption> </figure>  Oni blokadu puta nijesu održali zbog proslave Dana nezavisnosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUDOsxRZ8pHI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521170532_4841e7352893c16be687498f86021304d53852089e4af084e12c5e31a999dae7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250521170532_4841e7352893c16be687498f86021304d53852089e4af084e12c5e31a999dae7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Građani zapalili svijeće"> <figcaption>Građani zapalili svijeće(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>  - Povodom laži i dezinformacija da će grupa građana koja svakodnevno blokira put u mjestu Kruševo Ždrijelo tražeći odgovornost za tragedije koje su zadesile Cetinje - Medovina i 1. januar 2025. - obavještavamo crnogorsku javnost da se za śutra, 21. maj, nije planiralo, niti će biti blokade uopšte, a kamoli par sati, ili cjelodnevno, kako se spominje – naveli su juče organizatori protesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521170528_71e2d531acb227850083084ffa464739b849260fc134fa7678dc5c9a54a905a9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250521170528_71e2d531acb227850083084ffa464739b849260fc134fa7678dc5c9a54a905a9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Građani zapalili svijeće"> <figcaption>Građani zapalili svijeće(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521170524_e9973a04e663e9591cf36ce340511723a9e424e631a382724bf460f02cacd8ba.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250521170524_e9973a04e663e9591cf36ce340511723a9e424e631a382724bf460f02cacd8ba" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Građani zapalili svijeće"> <figcaption>Građani zapalili svijeće(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>  Sa blokadama Kruševog ždrijela nastavljaju od sjutra.

(FOTO) Građani Cetinja se okupili kod Lovćenske vile: Zapalili svijeće za tragično nastradale sugrađane u dva masovna zločina

Najstariji sin američkog predsjednika Donalda Trampa, Donald Tramp Mlađi, koji vodi poslove svoje porodice, nije isključio mogućnost da se "jednog dana" kandiduje za predsjednika Sjedinjenih Država.
- Ne znam, možda će se jednog dana to pitanje pokrenuti - rekao je Tramp Mlađi (47) na ekonomskom forumu u Dohi, kada ga je moderator pitao da li bi poslije očevog odlaska razmotrio svoju kandidaturu za predsjednika, piše AFP.
Tramp Mlađi je rekao da je njegov cilj da u poslovni svijet prenese želju Trampove administracije da "protjera ideologiju vokizma (woke) koja je preuzela kontrolu", a to "nije samo stvar vlade, već i poslovnog svijeta".
Drugi mandat Trampa je "najveća prilika za resetovanje Amerike, za resetovanje odnosa širom svijeta, za stvaranje prosperiteta i rasta za sve. I ja sam potpuno za to", rekao je Tramp Mlađi na kraju sesije tokom koje je naglasio da je on, prije svega, preduzetnik.

Tramp Mlađi ne isključuje mogućnost da se i on kandiduje za predsjednika

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje i Mojkovac podsnijeli su krivične prijave protiv E. K. (41) i Z. K. (60) zbog bespravne sječe, kazali su iz Uprave policije.
Krivična prijava protiv E. K. iz Bijelog Polja, kako je precizirano, podnijeta je zato što je, kako se sumnja, u aprilu u državnoj šumi u dijelu koji pripada gazdinskoj jedinici Bistrica bespravno posjekao 124 stabla bukve, graba i hrasta ukupne bruto drvne mase 7,66 metara kubnih.
- Tako je Upravi za gazdovanje šumama i lovištima PJ Bijelo Polje pričinio štetu u iznosu od 385 eura - precizirano je u saopštenju.
Z. K. iz Mojkovca osumnjičen je da je posjekao drvne sortimente - javor, u gazdinskoj jedinici Štitarica, u Područnoj jedinici Mojkovac, bruto drvne mase devet metara kubnih i na taj način pričinio štetu u iznosu od 642 eura.
- Intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastaviće da sprovode u borbi protiv ekološkog kriminala kao jednog od nacionalnih prioriteta, kao i na sprečavanju bespravne sječe šuma, otkrivanju i procesuiranju izvršiaca krivičnih djela iz ove oblasti, a sve sa ciljem očuvanja prirodnih resursa Crne Gore - kazali su iz Uprave policije.

Krivične prijave protiv dvije osobe zbog bespravne sječe šume u Bijelom Polju i Mojkovcu

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović demantovao je navode bivše šefice Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Olivere Krivokapić, koja je kazala da su neistinite tvrdnje da je na Cetinju izdavala oružane listove osobama iz Rožaja. Šćepanović je u reagovanju naveo da je u krivičnoj prijavi od 19. januara ove godine predstavljeno da je Vuk Borilović podnio zahtjev za držanje i nošenje oružja, a odobrenje izdato Rožajcu E. M, iako su njemu lična dokumenta izdata u Filijali u Rožajama, te je time postupljeno protiv zakona. Podsjećamo, Krivokapić je reagovala na navode Šćepanovića sa jučerašnje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, navodeći da su neistinite tvrdnje da je na Cetinju izdavala oružane listove osobama iz Rožaja, te da će preduzeti sve zakonom propisane mjere protiv njega. Šćepanović je, u reagovanju, naveo da u komunikaciji sa građanima i u javnim obraćanjima nikada nije dezavuisao javnost, niti iznosio netačne informacije, dosljedno poštujući principe transparentnosti i istinitosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkrivokapic-scepanovic-iznio-neistine-i-obmanuo-javnost-preduzecu-sve-zakonom-propisane-mjere-protiv-njega&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U prilogu teksta dostavljamo radi objave zvanični dopis upućen Filijali Cetinje sa ciljem transparentnog informisanja javnosti u odnosu na konkretan događaj - navodi se u reagovanju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521160544_a8978cf0e941ead90434edacc0aadb6b0555293d7592ac050f04872f16f3227a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250521160544_a8978cf0e941ead90434edacc0aadb6b0555293d7592ac050f04872f16f3227a" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Dopis"> <figcaption>Dopis(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  Šćepanović ističe da kao vršilac dužnosti direktora Uprave policije demantuje navode Krivokapić, koja tvrdi da Filijala za upravne poslove, državljanstvo i strance na Cetinju nije obaviještena od Uprave policije o zahtjevu za pokretanje odgovarajućeg upravnog postupka u odnosu na Vuka Borilovića, a shodno Zakonu o oružju. - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su 9. jula 2021. uputili zvanični dopis Filijali za upravne i unutrašnje poslove na Cetinju, naslovljen na tadašnju šeficu Filijale. kojim je obavještavaju o podnošenju krivične prijave protiv Borilovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilnično ponašanje, a radi pokretanja odgovarajućeg upravnog postupka protiv njega shodno Zakonu o oružju, imajući u vidu da je on u svom posjedu imao vatreno oruže - lovačku pušku sa važećim oružnim listom - navodi se u reagovanju. Službenici Uprave policije, kako dodaje, sprovođenjem kontinuiranih aktivnosti na sprečavanju nasilja izazvanog vatrenim oružjem, preduzimaju mjere i radnje na identifikaciji, prekršajnom i krivičnom procesuiranju lica koja svojim postupanjem krše odredbe Zakona o oružju ili određenim ponašanjem pokazuju da mogu predstavljati prijetnju po sigurnost građana, te o istom pravovremeno obavještava nadležne organizacione jedinice za upravne unutrašnje poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova sa ciljem zakonitog postupanja, te revizije određenih rješenja za osobe koje se sumnjiče da su prekršile odredbe člana 13 Zakona o oružju koje jasno propisuju uslove za odobrenje i držanje kao i uslove pod kojima se gubi pravo držanja oružja kršenjem odredbi Zakona koje jasno ukazuju zabranu izdavanja dozvole licima koja se sumnjiče da su, između ostalog, izvršila krivična djela sa elementima nasilja. - Na nesporne činjenice o kršenju Zakona o oružju i nepreduzimanja zakonom propisanih mjera i radnji, dodatno ukazuje i optužni predlog koji je protiv Krivokapić podnijelo Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju. U odnosu na sumnje za nezakonito izdavanje dozvola za držanje oružja podsjećamo da je Uprava policije zvaničnim saopštenjem od 19. januara 2025. informisala javnost da su službenici Sektora za borbu protiv kriminala lišili slobode službenika Filijale za upravne poslove, državljanstva i strance u Cetinju M. P. (51), i podnijeli krivičnu prijavu protiv bivše načelnice Područne jedinice za upravne poslove, državljanstva i strance na Cetinju O. K. (63) zbog sumnje da su izvršili krivična djela zloupotreba službenog položaja izvršenih u periodu od 2019. do 2022. godine, protivpravnim iskorištavanjem službenog položaja a postupajući suprotno odredbama člana 13 Zakona o oružju, kada su izdali odobrenja za nabavku oružja za tri osobe V. V, B. V. i E. M, od kojih je oružje u pretresima oduzeto, kao i drugim osobama, čime su im omogućili nabavku 28 komada vatrenog oružja, suprotno zakonskim propisima - navodi Šćepanović. Između ostalog, kako dodaje, krivičnom prijavom je predstavljeno i da je lice B. V. podnijelo zahtjev za izdavanje oružnog lista za držanje i nošenje oružja, a koje je odobrenje shodno evidencijama izdato na ime E. M. iz Rožaja, iako su njemu lična dokumenta izdata u Filijali u Rožajama, te je samim tim postupljeno suprotno zakonskim propisima.

Šćepanović demantovao Krivokapić: Nikada nijesam dezavuisao javnost, niti iznosio netačne informacije

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: srbija