Iseljenici iz Crne Gore u Turskoj traže bezvizna putovanja i olakšice za boravak

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja crnogorskih iseljenika iz Burhanije za solidarnost, saradnju i kulturu Adil Özuzun pozvao je na pronalaženje rješenja za iseljenike iz Crne Gore u Turskoj i njihove potomke uoči početka primjene viznog režima 1. novembra. Obraćajući se nadležnim ministarstvima, poručio je da javnost treba da zna koji su koraci preduzeti u vezi sa problemima iseljenika. On je reagovao povodom, kako je istakao, posljedica koje bi primjena viznog režima mogla imati za iseljenike iz Crne Gore koji žive u Turskoj. Özuzun je naveo da je tokom susreta u Crnoj Gori, održanih prethodnih sedmica, predstavnicima institucija i političkih stranaka prenio zabrinutost iseljenika i njihovih potomaka. Istakao je da su na sastancima predstavljeni predlozi za bezvizna putovanja i dugoročni boravak, uz poziv da se porodične i istorijske veze dijaspore uzmu u obzir prilikom razmatranja novih pravila. - Mi u Crnu Goru ne dolazimo samo da bismo posjetili jednu državu. Na ovim prostorima žive naši članovi porodice i rođaci, ovdje se nalaze domovi u kojima su živjeli naši preci i njihova grobna mjesta. Za nas je dragocjeno da stariji mogu posjetiti svoje rođake i da mladi mogu vidjeti mjesto u kojem su rođeni njihovi đedovi. Očekujemo da se pronađe rješenje koje će iseljenicima iz Crne Gore u Turskoj i njihovim potomcima pomoći da sačuvaju te veze - naveo je on. Özuzun je pozvao Ministarstvo dijaspore, nadležno za pitanja saradnje sa iseljenicima, i Ministarstvo vanjskih poslova, nadležno za viznu politiku, da javnost upoznaju sa svojim aktivnostima. - Kao iseljenici koji žive u Turskoj, želimo da znamo: da li je Ministarstvo dijaspore razgovaralo o ovom pitanju sa Ministarstvom vanjskih poslova? Da li je položaj iseljenika i njihovih potomaka predstavljen Vladi? Da li se radi na nekom predlogu koji bi omogućio bezvizna putovanja ili dugoročni boravak? Do sada nijesmo vidjeli konkretno, javno saopštenje ili inicijativu koja daje odgovore na ova pitanja. Naravno, moguće je da su vođeni razgovori koji nijesu predstavljeni javnosti. Ukoliko takve aktivnosti postoje, očekujemo da dijaspora bude upoznata s njima. Imamo pravo da budemo informisani o pitanju koje neposredno utiče na nas i naše porodice - ističe se u saopštenju. Özuzun je naveo da je tokom susreta u Crnoj Gori ukazao i na grčki model, predloživši da se razmotri sistem koji bi osobama koje mogu dokazati porijeklo iz Crne Gore olakšao održavanje veza sa državom. - Smatramo da pristup Grčke, koji se odnosi na poseban status i boravak osoba grčkog porijekla, treba razmotriti u okviru pravnog sistema i međunarodnih obaveza Crne Gore. Bilo bi važno da nadležne institucije razmotre mogućnosti kao što su bezvizna putovanja, olakšice u viznom postupku i dugoročni boravak - kazao je Özuzun. Podsjećajući da među iseljenicima iz Crne Gore u Turskoj ima Bošnjaka, Crnogoraca, Albanaca, Srba i pripadnika različitih zajednica, Özuzun je poručio da je potrebno tražiti rješenja za sve iseljenike, na ravnopravan i odgovoran način. On je kazao da dijasporu u Turskoj zanima i javni stav Bošnjačke stranke o ovom pitanju: - Iseljenici iz Crne Gore koji žive u Turskoj i izjašnjavaju se kao Bošnjaci takođe žele da znaju kako njihovi politički predstavnici gledaju na ovaj problem. Neki od naših iseljenika pitaju: ‘Ko će čuti naš glas kada su u pitanju naša prava i porodične veze? Šta naši predstavnici preduzimaju da bi se ovaj problem riješio?’ Ova pitanja ne postavljamo da bismo bilo koga napadali ili dijelili. Naši ljudi žele da znaju kakav je stav njihovih predstavnika i koje korake preduzimaju u vezi s pitanjem koje ih neposredno pogađa - dodaje se u saopštenju. Özuzun je naveo da se tokom boravka u Crnoj Gori sastao sa političkim predstavnicima različitih zajednica i zahvalio svima koji su saslušali njihove zahtjeve i pokazali razumijevanje za traženje rješenja. Ističući da poštuju evropski put Crne Gore, poručio je da u tom procesu treba uzeti u obzir i potrebe ljudi porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj. On je ukazao na to da će se iseljenici sa turskim pasošem suočiti sa drugačijim uslovima putovanja od pripadnika dijaspore koji imaju pasoše država čijim građanima nije potrebna viza za ulazak u Crnu Goru. - Dijaspora nije zajednica koje se treba sjetiti samo kada su u pitanju ekonomske teme ili izbori. Iseljenici u Turskoj ne smiju biti zanemareni zbog toga što nemaju pravo glasa. Pažljivo pratimo ko sluša probleme iseljenika, ko radi na pronalaženju rješenja i na koja pitanja još nijesmo dobili odgovor. O svemu tome otvoreno ćemo informisati i našu zajednicu u Turskoj. Naša borba nije usmjerena protiv bilo kojeg naroda, identiteta ili političkog uvjerenja. Radimo kako bi ljudi koji su se iselili iz Crne Gore i njihovi potomci mogli da sačuvaju veze sa svojim porodicama, korijenima i zemljom svojih predaka. Glas iseljenika mora se čuti, na njihova pitanja mora se odgovoriti i moraju se preduzeti konkretni koraci ka rješenju - zaključuje se u saopštenju.