Ono što vidim kao probleme u najavi jeste što Evropska komisija insistira da Crna Gora svoj vizni režim u potpunosti prilagodi viznom režimu Evropske unije. Nismo ni na nebu, ni na zemlji – nismo dio EU, a turistička smo zemlja - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon svečanog otvaranja Praznika mimoze, prenosi Mediabiro.
Milatović je, odgovarajući na novinarska pitanja, istakao ne da može biti zadovoljan zimskom turističkom sezonom, ali da je optimističan oko ljetnje turističke sezone.
- Naravno da ljudi ne žele da idu negdje ako im je potrebna turistička viza, te se nadam da će Vlada tu uspjeti da bolje ispregovara tu našu poziciju koja je vezana za naš nacionalni interes, a to je da sa što više zemalja imamo jedan bezvizni režim, kako bi naša turistička privreda i cjelokupna ekonomska aktivnost bile puno bolje. Nije lako, ali borićemo se za naš interes - kazao je Milatović.
Napomenuo je da gosti iz regiona čine više od trećine cjelokupnog turističkog prometa u Crnoj Gori.
- Srbija je tu apsolutno važna. Kada sam bio ministar često sam govorio da je nama Srbija individualno najveći ekonomski partner, te sada kao predsjednik činim sve što je u mojoj moći da politika zapravo bude promoter ekonomskih odnosa, a ne kočnica. To je u interesu građana Crne Gore i Srbije, to je u interesu naših ekonomija - ocijenio je Milatović. 
Isti takav pristup, kako dodaje, imaju i prema svim drugim zemljama regiona. 
- Mi smo zemlja koja najviše zavisi od zemalja iz regiona i kao takva vodimo jednu dobrosusjedsku politiku. Sve zemlje regiona su za Crnu Goru više od ekonomije, to su zemlje sa kojima imamo zajedničku prošlost, zajedničku sadašnjost i sasvim sigurno zajedničku budućnost - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Ono što vidim kao probleme u najavi je što EK insistira da Crna Gora vizni režim u potpunosti prilagodi EU

Nacionalni vizni režim Crne Gore i dalje nije usklađen sa režimom Evropske unije - jedno je od zapažanja iz Izvještaja o naprektu Evropske komisije za 2024. godinu za našu državu u koji je Portal ETV imao uvid.
Kako se navodi u dokumentu, koji će biti zvanično predstavljen danas, potreban je napredak u usklađivanju crnogorske vizne politike sa listom zemalja EU za koje je potrebna viza, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od ilegalne migracije ili bezbjednosti za EU.&nbsp;
- Jedini napredak koji je postignut u 2024. bilo je usvajanje odluke Vlade u aprilu o sezonskom ukidanju viza, uključujući ukidanje sezonskih ukidanja viza za građane Uzbekistana. Crna Gora i dalje ima bezvizni režim sa 11 zemalja koje se nalaze na listi zemalja EU sa viznim režimom, od kojih sedam uživaju trajno izuzeće od viza (a četiri imaju sezonsko ukidanje viza za ulazak u Crnu Goru radi turizma u periodu od aprila do oktobra 2024) - precizirano je u dokumentu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdanas-predstavljanje-izvjestaja-evropske-komisije-o-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mjere sezonskog izuzeća od viza, kako je istaknuto, nisu u skladu sa pravnim tekovinama EU.&nbsp;
- Kao dio Agende reformi u okviru Plana rasta, Crna Gora se obavezala na dalje usklađivanje sa EU-listom državama kojima je potrebna viza, kao i da postigne interoperabilnost između svojih sistema i baza podataka koji se koriste u aktuelni sistem odobravanja viza, te da će početi da radi na prikupljanju biometrijskih podataka i uvesti dodatne mjere bezbjednosti - napominju u Evropskoj komisiji.
Crna Gora, kako se navodi, postepeno uvodi svoj Vizni informacioni sistem (VIS).&nbsp;
- Trenutno je 31 diplomatsko-konzularno predstavništvo povezano sa VIS-om. Prema podacima Eurostata, 360 državljana Crne Gore zatražilo je azil u EU27 2023, što je smanjenje za 11 odsto u poređenju sa 410 u 2022. godini - precizirano je u izvještaju.
<h2>Ekonomsko državljanstvo&nbsp;</h2>
Program ekonomskih državljanstva je istekao 31. decembra 2022, a Crna Gora je, kako se navodi, uvela procedure u pregledu neriješenih zahtjeva, kako bi provjerila da li su podnosioci zahtjeva na sankcionoj listi ili su prepoznati kao subjekti čija sredstva potiču iz nelegalnih izvora.&nbsp;
- Crna Gora treba da se uzdrži od vođenja programa ekonomskih državljanstva, jer takvi programi predstavljaju rizik u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala i nekompatibilni su sa pravnim tekovinama EU - istaknuto je u dokumentu.
<h2>Mjere iz programa Evropa sad 2 značajan rizik za održivost javnih finansija</h2>
U dokumentu se navodi i da je nova koaliciona Vlada usvojila nekoliko velikih reformi.&nbsp;
- Vlada je povećala minimalnu penziju za 52 odsto, odnosno na 450 eura od 2024. godine. U septembru 2024. Vlada je usvojila program rada pod nazivom Evropa sada 2.0 i srodnu Srednjoročnu fiskalnu strategiju. Ključne reforme se odnose na povećanje prosječne minimalne zarade od 450 eura do 700 eura i prepolovljenje penzijske doprinose. Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzani investicioni program - ocijenili su iz Evropske komisije.
U izvještaju se navodi da je kombinacija makroekonomske politike u Crnoj Gori ograničena nedostatkom autonomne monetarna politika.
- Fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom. S obzirom na ranjivosti u vezi sa dugom, velike buduće potrebe za finansiranjem i mjere usvojene u okviru programa Evropa sad 2, čini se da je prikladno pažljivo fiskalno upravljanje sa kompenzacionim mjerama i opšti stroži fiskalni stav - navodi su u dokumentu.
<h2>Zemlja i institucije krhke na političku krizu</h2>
U izvještaju se navodi da je dobijanje IBAR-a otvorilo novu fazu u pristupnim pregovorima Crne Gore i EU sa mogućnošću da se nastavi sa privremenim zatvaranjem narednih poglavlja. Da bi to učinila, za Crnu Goru će biti od suštinskog značaja da uspostavi evidenciju o implementaciji i pruži rezultate na terenu.&nbsp;
Navodi se da je od svog formiranja u oktobru 2023. godine Vlada djelovala u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manjom polarizacijom u poređenju sa prethodnim godinama.
- Međutim, zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade - ocijenili su iz EK.&nbsp;
Crnogorski pravosudni sistem je, navodi se, umjereno pripremljen i dobro je napredovao u ključnim reformama pravosuđa i prošlogodišnjim preporukama.
- Uspostavljen je novi strateški okvir, a usvojene su suštinske izmene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu u cilju njihovog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, na osnovu preporuka Evropske i Venecijanske komisije - precizirano je u dokumentu
Ipak, dodaju iz EK, biće potrebno uložiti dodatne napore kako bi se njihovo usklađivanje nastavilo.
- Crna Gora bi u narednoj godini trebalo posebno da imenuje stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i druge visoke pravosudne funkcije, kroz transparentnu proceduru zasnovanu na zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosuđa sistem - istakli su u izvještaju.
Potrebno je, kako se dodaje, obezbijediti punu i efektivnu primjenu poboljšanog strateškog i pravnog okvira za rješavanje postojećih izazova i dalje uskladiti pravni okvir, uključujući Ustav, posebno o sastavu i procesu donošenja odluka Sudskog savjeta, sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o nezavisnosti pravosuđa, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu, efikasnosti i profesionalizmu pravosudnog sistema, adresirajući preostale preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO), da se odlučno vrati stabilnost , kredibilitet i povjerenje javnosti u pravosudni sistem.
<h2>Borba protiv korupcije</h2>
U pogledu borbe protiv korupcije, Crna Gora se nalazi između određenog nivoa pripremljenosti i umjerenog nivoa pripremljenosti.
- Dobar napredak je postignut u pogledu ključnih reformi i prošlogodišnjih preporuka. Strateški okvir je poboljšan usvajanjem nove nove Strategije za borbu protiv korupcije za period od 2024. do 2028, sa ciljem da se uskladi sa evropskim i međunarodnim standardima, baveći se prevencijom i suzbijanjem korupcije, kao i međunarodnom saradnjom. Zakonski okvir je suštinski unaprijeđen usvajanjem novog Zakona o sprečavanju korupcije i izmjenama i dopunama Zakona o zapljeni imovine sa ciljem njihovog usklađivanja sa evropskim standardima kroz otklanjanje postojećih nedostataka - piše u izvještaju.&nbsp;
Crna Gora bi, dodaju iz EK, hitno morala izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje kako bi se otklonili postojeći nedostaci i u potpunosti uskladili sa evropskim standardima, da bi se značajno povećala transparentnost i kontrola potrošnje političkih partija i spriječila zloupotreba državnih resursa.
Crna Gora je, kada je u pitanju javna administracija, ostvarila ograničen napredak.
Zato se preporučuje da Crna Gora u narednoj godini usvoji i sprovede dopune Zakona o pristupu informacijama, u skladu sa principa dobre javne uprave, i uvede mjere za smanjenje broja zahtejva za informacijama i povezanih žalbi, ali i da izmijeni i primeni Zakon o državnim službenicima i nameštenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi i da obezbijedi da se zapošljavanje odvija po principu zasluga,kompetentnost i transparentnosti.
<h2>Odnosi u regionu</h2>
U dijelu dobrosusjedskih odnosa, ocjenjuje se da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja i susjednim zemljama koje su članice EU. Međutim, ističe se pogoršanje odnosa sa članicom EU Hrvatskom.
- Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja - navodi se u dokumentu.
Konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom "Jadran".
Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji, ističe se u dokumentu Evropske komisije.
Od Crne Gore se u ovogodišnjem dokumentu traži ulaganje dodatnih napora na zatvaranju prostora za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i preduzimanje mjera ka izgradnji otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji.
Komisija je takođe konstatovala da je Crna Gora u odnosu na prošlu godinu inicirala raskidanje ugovora sa Sjedinjenim Državama o izuzeću američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, čime se uskladila sa evropskom politikom.

Jasmina Beharovic

Nacionalni vizni režim CG i dalje nije usklađen sa režimom EU, uzdržati se od vođenja programa ekonomskog državljanstva

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 33 saobraćajne nezgode, u kojima su teže povrijeđene dvije, a lakše osam osoba. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 16 saobraćajnih nezgoda, u Bijelom Polju pet, a u Nikšiću tri. 
 
Po dvije saobraćajne nezgode zabilježene su u Baru, Herceg Novom, Tivtu i Budvi, a jedna u Kotoru. 
 
Izdata su 493 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 56 prekršajnih prijava. 
 
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za 24 sata 33 saobraćajne nezgode

S.L. (31) sa Cetinja uhapšen je nakon što je u njegovim kolima pronađena droga i utvrđeno da je vozio pod dejstvom marihuane, a protiv D.K. (32) koja je sa njim bila u kolima, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da mu je to obezbijedila.&nbsp;
Oni su procesuirani dva sata iza ponoći u mjestu Crna Greda, a policija je tom prilikom pronašla tablu sa pet tableta „Bromazepana“ bez odgovarajuće medicinske dokumentacije i pvc pakovanje sa materijom za koju se pretpostavlja da je marihuana, drobilicu sa tragovima i kutiju rizli.
- Daljom kontrolom lica, utvrđeno je da je S.L. upravljao vozilom bez važeće saobraćajne dozvole, a testiranjem lica S.L. i D.K., utvrđeno je prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu - naglasili su u policiji.
Kažu da su, nakon prikupljenih obavještenja, došli do sumnje da droga pripada D.K. koju je prethodno dala na konzumaciju S.L.
- Sa događajem je upoznat postupajući tužilac u nadležnom državnom tužilaštvu, po čijem nalogu je protiv D.K. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinila krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga. Takođe, policijski službenici su protiv lica S.L. podnijeli prekršajnu prijavu shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga i istog lišili slobode po Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima, zbog počinjenog prekršaja - kazali su u policiji.

Cetinjanin uhapšen zbog vožnje pod dejstvom marihuane, krivična prijava djevojci koja mu je obezbijedila

Granična policija uhapsila je Baranina S.K. (62) kod kojeg su pronašli preko 25.000 eura, 46 šteka cigareta raznih marki bez akciznih markica i osam kilograma rezanog duvana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050111050_4cbf95af29cdd71b2adcd2aa2efaa19f284b041deb4e2902a9cd27aab5af3068.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050111050_4cbf95af29cdd71b2adcd2aa2efaa19f284b041deb4e2902a9cd27aab5af3068" data-rendition-name="original" width="1148" height="960" loading="lazy" alt="Baranin"> </figure>  Policija je isprva kontrolisala njegovo vozilo i pronašla 46 šteka cigareta raznih marki bez akciznih markica i osam kilograma rezanog duvana, a kako su saopštili, postupajući po naredbi suda, pretresli su i njegovu kuću i druge prostorije koje koristi i pronašli 556 šteka cigareta raznih marki bez akcizne markice, 12 kilograma rezanog duvana, kao i 25.350 eura u raznim apoenima, 50 američkih dolara i 10 švajcarskih franaka za koje nije imao dokaz o porijeklu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050111050_89bcb17d29a2c4b777e08e3a7cac6e5a0972ebd5e72cda4cdf8f12592c6b2b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025050111050_89bcb17d29a2c4b777e08e3a7cac6e5a0972ebd5e72cda4cdf8f12592c6b2b24" data-rendition-name="original" width="961" height="1280" loading="lazy" alt="poliicjc"> </figure>  - Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru S.K. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina - istakli su u policiji.

Uhapšen Baranin: Pronađeno više od 25 hiljada eura, cigarete bez markica i rezani duvan

Diskriminacija na radu u posljednjih godinu dana &nbsp;je bilo dominantno područje u kojima je povrijeđeno pravo građana i građanki - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, glavna savjetnica Ombudsmana Dina Knežević.
Ona je precizirala da je bilo 104 pritužbe, te da se time nastavlja trend prijava građana i građanki u ovoj oblasti.
Pravo na rad kao takvo proklamovano je brojnim međunarodnim dokumentima, kaže Knežević, od Univerzalne deklaracije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Međunarodnim paktom, navodi ona, za zaštitu kulturnih i ekonomskih prava i, naglašava ona, Ustavom Crne Gore.
- Moram reći da nije zagarantovano pravo na posao, već je zadatak države da stvori konkretne uslove da bi se to pravo moglo ostvariti. Institucija Zaštitnika kao institucija koja je tip nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, svakako je institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije, postupa po pritužbama građana i u sektoru za zaštitu od diskriminacije, ovo je jedan od najčešćih vidova diskriminacije, odnosno najčešće područje u kojem se diskriminacija dešava, što pokazuju statistički podaci koje imamo, a kažemo da u posljednjih godinu dana ovo je bilo dominantno područje u kojima &nbsp;je povrijeđeno pravo građana i građanki i bilo je 104 pritužbe, čime se nastavlja trend prijava građana i građanki u ovoj oblasti - rekla je Knežević.
Najveći broj pritužbi se odnosio, podsjeća Knežević, na konkursne procedure, izmjene uslova rada i, dodaje ona, anekse ugovora o radu, dok je osnov diskriminacije, ističe ona, najveći dio bez osnova.
Često navođeni osnovi diskriminacije, kaže Knežević, su bili pripadnost grupi ili političkoj organizaciji, te da je bilo čak 21 pritužba po tom osnovu. Vrlo često je, kaže, bilo navođenih osnova diskriminacije po nacionalnoj pripadnosti.
- Diskriminacija kao fenomen je jedan od fenomena koji je najmanje poznat i mehanizam zaštite od diskriminacije, pa je tako najveći broj pritužbi ovih koji su bili u radu u instituciji Zaštitnika u sektoru zaštite diskriminacije ostao bez diskriminatornog osnova, ali to nije značilo da Zaštitnik nije postupao po ovim pritužbama, već ako Zaštitnik ne nađe da se radi o diskriminaciji on ide korak dalje i eventualno utvrđuje neku drugu povredu prava koliko postoji - zaključila je Knežević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanu TV E.

Knežević: Najčešći osnovi diskriminacije na radu su pripadnost grupama, političkim partijama i po nacionalnoj pripadnosti

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Glavni grad saopštio je da je Fudbalski klub Budućnost danas dobio novi Nadzorni odbor koji čine Boško Kovačević, Danilo Šaranović, Vesna Brajović, Stevan Popović i Feđa Smatlik.
Na konstitutivnoj sjednici Nadzornog odbora za predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika kluba izabran je Boško Kovačević.
U saopštenju Glavnog grada ističe se biografija Kovačevića, ali ne i članova Nadzornog odbora. Jedan od njih - Feđa Smatlik ima krivični dosije.
Policija je 2018. godine saopštila da je Feđa Smatlik osumnjičen da u julu 2017. zapalio dva dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića.
Smatlik se, kako su tada saopštili iz policije, sumnjičio da je počinio ktivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Požar koji je podmetnuo na dva vozila Kovačevića se prošio i na tri vozila koja su bila parkirana u blizini.
Smatlik je nekoliko mjeseci bio van Crne Gore, odnosno bio je nedostupan nadležnim organima zbog čega je za njim bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

U Nadzornom odboru FK Budućnost i Feđa Smatlik koji se teretio za paljenje vozila bivšeg policijskog inspektora

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Beograđanin pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima

Ponašanje i postupci Danila Mandića 19. aprila rano izjutra neće se u potpunosti razotkriti pregledom sa obližnjih nadzornih kamera! Prema informacijama Televizije E iz crnogorske policije, kamere koje su snimale uži prostor mjesta zločina - neće biti od velike koristi u istrazi. Makar ne za dokazivanje krivičnog djela dvostruko ubistvo u pokušaju, za što se tereti Danilo Mandić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_37cae07dcfe54b9f982926f3e48c3511fcac467561247d55cc663d53516ffa03.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042918048_37cae07dcfe54b9f982926f3e48c3511fcac467561247d55cc663d53516ffa03" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="KAKO DO VIDEO DOKAZA: Nadzorna kamera na raskrsnici "> <figcaption>KAKO DO VIDEO DOKAZA: Nadzorna kamera na raskrsnici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  IMA, PA NEMA SNIMAKA?! &nbsp; Sinovac Andrije Mandića i član privatnog, nelegalnog, obezbjeđenja predsjednika Skupštine osumnjičen je da je tog 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip ,,range rover”, u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je saopštila policija, ispalio više hitaca od kojih su Perović i Turković zadobili prostrijelne rane u nogama. &nbsp; U saopštenju od 23. aprila Uprava policije nije imala dileme da posjeduje video snimke Mandićevog napada u gluvo doba noći. &nbsp; -Preduzimajući policijsko-tužilačke aktivnosti pregledan je i izuzet veći broj nadzornih kamera uužem i širem licu mjesta, prikupljena su obavještenja od više lica, utvrđen boravak oštećenih i osumnjičenog lica tokom kritične večeri u jednom ugostiteljskom objektu, kao i kretanje vozila ,,range rover” za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog djela od strane lica M.D. – ističe se u saopštenju Uprave policije. &nbsp; Međutim, kasnijim pregledom izuzetih video snimaka sa objekata u blizini mjesta navodne pucnjaveutvrđeno je da je najveći dio video nadzora zatečen isključen ili da nedostaje resiver na kojem se obavlja snimanje?! &nbsp; &nbsp;Očito da je onih nekoliko sati, kada policija nije tragala za Danilom Mandićem, iskorišćeno za sakrivanje ili uništavanje dokaza. Osumnjičeni Mandić se tek uveče 19. aprila prijavio policiji i došao je u stanicu sa advokatom Mirojem Jovanovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_5af7b2977637cf2ff5578b8b523eae3524ce5ec487932cf3776fc9b7f4e8241d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042918048_5af7b2977637cf2ff5578b8b523eae3524ce5ec487932cf3776fc9b7f4e8241d" data-rendition-name="original" width="850" height="566" loading="lazy" alt="ŠTO SE KRIJE: Vozilo crnogorske policije"> <figcaption>ŠTO SE KRIJE: Vozilo crnogorske policije</figcaption> </figure>  POLICIJSKO ,,TIHOVANJE” &nbsp; Prema informacijama Televizije E, u kritičnom periodu - od časa incidenta do pojave Mandića u policijskoj stanici – policija, osim što nije ni tragala za osumnjičenim, nije čak ni pretresala Mandićevu kuću u Zagoriču, niti je rađena analiza snimaka sa video nadzora. &nbsp; Zato su inspektori su bili prilično iznenađeni kada su počeli da pregledaju izuzeti video materijal. &nbsp; -Kako je policija službenu radnju izuzimanja i pregleda video zapisa sa kamera preduzela neblagovremeno, operativna saznanja ukazuju da je bilo uticaja na vlasnike objekata kako bi u cilju opstrukcije istrage brisali ili učinili nedostupnim videonadzore. Teško je povjerovati da su vlasnici objekata - koji su instalirali nadzorne kamere – držali ih isključene ili bez mogućnosti snimanja – ističe izvor Televizije E i Portala ETV iz Uprave policije. Kako kaže naš sagovornik, sa manjeg broja objekata je izuzet videonadzor ali do sada nije viđeno mnogo korisnog materijala. Riječ je o kamerama sa udaljenih objekata, tako da se na izuzetim snimcima ili ne vidi jasno sporni događaj ili se vidi manji segment koji ne doprinosi indetifikaciji Danila Mandića kao počinioca krivičnog djela. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429180412_92d81d44dc7cfe5b8f3e089584d252ac1b0578d92c687b60e7cbdd8446767742.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250429180412_92d81d44dc7cfe5b8f3e089584d252ac1b0578d92c687b60e7cbdd8446767742" data-rendition-name="original" width="2500" height="1543" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI IZVJEŠTAJ: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici "> <figcaption> ČEKAJUĆI IZVJEŠTAJ: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: Savo Prelevic) </figcaption> </figure>  Na osnovu dosadašnjih snimaka jedino je moguće, ističu naši sagovornici, identifikovati džip ,,rendž rover” i zato policija ne odustaje od verzije da je Mandić koristio službeno vozilo Skupštine Crne Gore. &nbsp; DRŽAVNA ,,OMERTA” &nbsp; Očigledno da je nekoliko sati policijskog mirovanja, kada – iz nepoznatog razloga - nije ni potraživan Danilo Mandić, iskorišćeno da se zametnu tragovi koji bi ukazivali na njegovo učešće u kriminalnom činu. Istovremeno, i dvojica oštećenih su uspjeli da usaglase svoje iskaze a da ni jednom riječju ne ukažu da je vinovnik incidenta sinovac predsjednika parlamenta. &nbsp; <blockquote>Kao da je nastupila neka omerta, zavjera državnog ćutanja. Što budi osnovanu sumnju da su se neki ljudi potrudili da se istina o dešavanjuma 19. aprila ne sazna. I sada je možda jasnije zbog čega je pravni zastupnik Mandića, advokat Miroje Jovanović, bio miran i apsolutno ubijeđen da će prvobitna policijska verzija biti oborena u nedostatku dokaza. &nbsp;</blockquote> Crnogorska javnost i danas ne zna istinu zbog čega je osnovno tužilaštvo bilo o događaju 19. aprila obaviješteno nakon sat i dvadeset minuta, a Više državno tužilaštvo tek poslije puna četiri sata. Nije poznato i ko je iz vrha policije naredio da se ne traga za Mandićem i da se ne ide u pretres kuće u kojoj stanuje. Iz Generalnog sekretarijata Skupštine nijesu se udostojili da odgovore ko je i kada zadužio službenog džipa ,,range rover”...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_c33b4de4875c2b13630ff9e222b9bd19c9ab932970585629ed64f56b1000c590.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025042918048_c33b4de4875c2b13630ff9e222b9bd19c9ab932970585629ed64f56b1000c590" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="PREDVIĐANJE GUBITKA DOKAZA: Advokat Miroje Jovanović, zastupnik Danila Mandića"> <figcaption>PREDVIĐANJE GUBITKA DOKAZA: Advokat Miroje Jovanović, zastupnik Danila Mandića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kao da je nastupila neka omerta, zavjera državnog ćutanja. Što budi osnovanu sumnju da su se neki ljudi potrudili da se istina o dešavanjuma 19. aprila ne sazna. I sada je možda jasnije zbog čega je pravni zastupnik Mandića, advokat Miroje Jovanović, bio miran i apsolutno ubijeđen da će prvobitna policijska verzija biti oborena u nedostatku dokaza. &nbsp; Bilo bi dobro da se u međuvremenu što prije oglasi i nadležno više tužilaštvo i saopšti: da li možda Danilo Mandić - višestruki kriminalni povratnik, registrovan za više krivičnih djela sa elementima nasilja – nevin leži u tridesetodnevnom pritvoru?! &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;