U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Biserko o Vučićevim smjenama i gubitku kontrole: Panika u vrhu režima, mnogi osjećaju da je kraj

Nesporno je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u vrijeme ljudskih safarija u Sarajevu boravio na položaju Jevrejsko groblje, jednom od najskupljih i najopasnijih položaja u gradu. Sam je izjavio da je bio dobrovoljac, a da je određeno vrijeme proveo upravo na Jevrejskom groblju, kazala je za Antenu M osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.
Hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić prijavio je Vučića Kancelariji javnog tužioca u Milanu, u vezi sa slučajem Sarajevo safari, odnosno pokretanjem istrage u Italiji povodom optužbi da su stranci plaćali pucanje na civile tokom opsade Sarajeva prije tri decenije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Faleksandar-vucic-i-sarajevo-safari&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Biserko kaže da je Vučićevu umiješanost u navedeni slučaj potvrdio i Vojislav Šešelj tokom suđenja u Hagu. Biserko ukazuje i da se o tome govorilo više puta.
- Ali nikada nije otvoreno postavljeno pitanje – može li neko ko je nosio pušku po sarajevskim brdima kasnije postati i predsjednik države - kategorična je Biserko.
Slobodan Milošević je, ističe, bio prva velika greška.
- Ali ostaje neobično da se ista greška ponovila po drugi put, kada su naprednjaci i radikali 2012. došli na vlast - podvlači Biserko.
Kako navodi, to već mnogo govori i o samom društvu.
- O društvu koje nije spremno da se suoči sa vlastitom odgovornošću za ratove devedesetih i da prema nosiocima te pogubne politike zauzme jasan i principijelan stav. Poznato je, da se Milošević danas u značajnom dijelu javnosti percipira kao veliki borac za srpske nacionalne interese - zaključuje Biserko.
„Sarajevo safari“ opisuje praksu u kojoj su imućni strani državljani tokom opsade Sarajeva plaćali mogućnost da pucaju na civile, uključujući i žene i djecu.
Margetić je, između ostalog, prethodnih dana objavljivao materijale za koje tvrdi da potvrđuju Vučićevo prisustvo na jednoj od najtraženijih snajperskih pozicija iznad grada.

Portal ETV

Biserko o „Sarajevo safariju“: Nikada nije postavljeno pitanje može li neko ko je nosio pušku po sarajevskim brdima kasnije postati i predsjednik države

Politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučuća „sjedjenja na dvije stolice“ dolazi na naplatu. Sankcije NIS-u ogolile su sve slabosti režima koji je godinama opstajao na lažnom osjećaju stabilnosti i retorici „neutralne i od svih tokova nezaviane Srbije“. Dok Zapad gubi strpljenje, a Moskva traži lojalnost, Vučić se našao tačno tamo gdje nije htio biti — bez saveznika i bez izlaza. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, u intervjuu za portal ETV ukazuje na više ključnih pitanja koja se otvaraju usljed ove krize. Sankcije testiraju Vučićevu sposobnost da balansira između Rusije i Evropske unije, da kontroliše ekonomsku situaciju i očuva narativ stabilnosti koji je do sada bio osnovni stub njegove vlasti. Portal ETV: Da li je Srbija i koliko u delikatnoj situaciji nakon što su uvedene sankcije NIS-u? Kako se, koliko, to za sada odražava na političko stanje u državi? BISERKO: Sankcije NIS-u su više od energetskog pitanja — one testiraju cjelokupnu strukturu Vučićevog režima: sposobnost da balansira između Rusije i EU, da kontroliše ekonomsku situaciju i da održava narativ stabilnosti. Ova kriza dodatno razotkriva slabosti politike „sjedjenja na dvije stolice“: Srbija nastoji da održi bliske odnose s Rusijom iz energetskih i političkih razloga, dok istovremeno teži evropskim integracijama. Zapadne zemlje, posebno SAD i EU, sve manje tolerišu ovu poziciju i očekuju od Beograda jasnije svrstavanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef" data-rendition-name="original" width="6241" height="4161" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: Darko Vojinovic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  To stvara političku tenziju: vlast mora balansirati između očuvanja kredibiliteta kod Zapada i EU (ako želi članstvo) i održavanja podrške Rusije i energetske stabilnosti. Ako se Srbija udalji od proevropskog kursa, može doći do gubitka povjerenja investitora, slabljenja dinara, rasta cijena uvoza i pada životnog standarda. Takva situacija bi mogla ugroziti i Expo 27, što je jedan od predsjednikovih prioriteta. Sankcije NIS-u time postaju politički signal — pokazatelj da Srbija više ne može ostati po strani u kontekstu rata u Ukrajini i globalnih energetskih sankcija protiv Moskve. Za sada su efekti ograničeni — nema nestašica ni ozbiljnog rasta cijena — ali politička neizvjesnost raste, a vlast je pod pritiskom da pronađe dugoročno rješenje i redefiniše spoljno-politički kurs. Ukoliko, međutim, dođe do ekonomskog šoka ili pritiska sa Zapada, SNS može izgubiti dio podrške, dok bi ujedinjena opozicija mogla dobiti prostor za rast. <h2>ZAPAD IZGUBIO STRPLJENJE</h2> Portal ETV: Da li dešavanja mogu ubrzati eventualne političke promjene u Srbiji? BISERKO: Sankcije NIS-u i pritisak koje one stvaraju mogu ubrzati političke promjene u Srbiji, i to ne samo kroz ekonomske efekte, već prije svega kroz promjenu ravnoteže moći i narativa na kojima se vlast do sada održavala. Kada građani počnu da osjećaju posljedice — čak i simbolične, poput skupljeg goriva ili straha od nestašica — „narativ stabilnosti“ puca. A to je najopasniji trenutak za autoritarne režime koji se oslanjaju na percepciju kontrole. Dosadašnji protesti u Srbiji (studentski, građanski, ekološki) bili su politički i vrijednosno motivisani, ali nijesu imali jak ekonomski temelj. Ekonomski šok može latentno nezadovoljstvo pretvoriti u širu političku mobilizaciju. Najnovija Rezolucija Evropskog parlamenta ukazuje da Zapad više nema strpljenja za Vučićev balans između Rusije i EU. Ako Beograd ne pokaže spremnost da se jasno pozicionira, moguća su: ograničenja pristupa fondovima EU, manja tolerancija na autoritarne prakse i jačanje diplomatske izolacije. Pad međunarodne podrške režimu može podstaći unutrašnje promjene, jer vlast u Srbiji tradicionalno zavisi i od spoljnog legitimiteta. Sve to ne znači nužno trenutnu smjenu vlasti, ali označava početak političke erozije koja može voditi ka promjeni režima. <h2>REAKCIJA MOSKVE</h2> Portal ETV: Postoji li manevar kojim Vučić politički može da preživi ovu krizu? BISERKO: Vučić ima nekoliko potencijalnih političkih manevara da se izbori sa krizom. Jedan od njih su simbolični proevropski potezi — na primjer, djelimično usklađivanje sa EU politikom, jačanje regulatornih veza ili retoričko distanciranje od Rusije. Ove poteze bi, naravno, predstavio kao „mudru diplomatiju“ predsjednika, a ne kao okretanje leđa Moskvi. U praksi, Vučić nije spreman da prekine veze sa Rusijom, posebno u sferi energetike i bezbjednosti, i te veze će nastaviti da održava. Međutim, Moskva vjerovatno neće pristati na ovu vrstu manipulacije i mogla bi reagovati kroz ekonomski ili medijski pritisak, s obzirom na svoj značajan uticaj u gotovo cjelokupnom srpskom medijskom prostoru. Istovremeno, Vučić bi mogao aktivirati narativ „ugrožene Srbije“ — kroz teme kao što su Kosovo, Republika Srpska ili pritisci iz Brisela i Vašingtona. Već je reagovao vrlo oštro na Rezoluciju Evropskog parlamenta, nazivajući poslanike EP „patološkim lažovima“ i „teško oboljelim“. Paralelno, može nastaviti sa kontrolisanim „patriotskim mobilizacijama“ — skupovima, vanrednim konferencijama i kampanjama o jedinstvu i otporu, što je inače svakodnevna praksa njegovog režima. Međutim, to sve manje uspijeva. Vučić ima taktičke opcije da preživi ovu krizu, ali više nema strateškog prostora da je trajno riješi. Svaka sljedeća slična kriza biće za njega sve opasnija, jer iscrpljuje i sistem i društvo.

Biserko: Puca Vučićev sistem straha, propagande i sjedjenja na dvije stolice

Vojna parada Vojske Srbije održana je u subotu, 20. septembra, u Beogradu. Na paradi, koja je organizirana na platou ispred Palate "Srbija" pod sloganom "Snaga jedinstva", sudjelovalo je više od 10.000 ljudi, uz više od 2.500 jedinica naoružanja i vojne opreme. Najvišim predstavnicima državnog vrha Srbije, gostima iz inozemstva i građanima predstavljeno je više od 600 vojnih vozila, 70 aviona i 20 plovila. Tokom preleta aviona, uz "migove", letjeli su i francuski "rafali", javili su juče mediji.
Paradi u Beogradu prethodila je proslava "dana srpskog jedinstva", koja se održavala u dijelovima Bosne i Hercegovine, te susjedne Republike Srbije.
Što režim u Beogradu poručuje paradama državama regije? Pokušava li Srbija prenijeti krizu u BiH i koji su njezini ciljevi u našoj zemlji? Kakav je položaj Milorada Dodika uslijed sve snažnije međunarodne izolacije i prijevremenih izbora u tom dijelu naše države. Kakva je Dodikova budućnos i hoće li ga, i kada, Aleksandar Vučić "pustiti niz vodu"? Na ova i druga pitanja, u intervjuu za Radiosarajevo.ba, odgovara Sonja Biserko, osnivačica i direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Vučićeva paranoja
Radiosarajevo.ba: Uvažena gospođo Biserko, kako tumačite zajedničku proslavu "dana srpskog jedinstva" između bh. entiteta RS i Srbije, posebno u kontekstu operacionalizacije prošlogodišnje deklaracije sa "svesrpskog sabora"? Da li takve proslave i dokumenti zaista jačaju međuetničke veze, ili, naprotiv, produbljuju nepovjerenje i stvaraju dodatne tenzije u regionu? Vi na to godinama upozoravate.
Biserko: Ova parada je upriličena kako biAleksandar Vučićdemonstrirao moć, prije svega kroz kontrolu represivnog aparata. Činjenica da je posljednjih mjeseci smijenio ključne ljude u bezbjednosnom sektoru ukazuje na njegovu sve izraženiju paranoju i nepovjerenje prema sopstvenim saradnicima.
Deklaracijom o jedinstvu Vučić ponovo pokušava da homogenizuje društvo, što čini već duže od godinu dana. PresuduMiloradu Dodikupredstavio je kao napad na čitav srpski narod, studente u Sandžaku označio je kao "džihadiste", a proteste u Vojvodini prikazao kao secesionističke. Sve to ima za cilj da prikrije duboke podjele u društvu pozivanjem na već uobičajene "neprijatelje srpstva".
Pokušaj demonstriranja moći
Radiosarajevo.ba:Kako u tom kontekstu gledate na vojnu paradu održanu 20. septembar u Beogradu, koju ste već djelomično spomenuli? Predstavlja li ona regionalno "zveckanje oružjem" i pokušaj izvoza političke krize iz Srbije ka Bosni i Hercegovini, posebno u svjetlu sve većih izazova s kojima se suočava srbijanski predsjednik Vučić?
Biserko:Parada je organizovana prije svega zbog duboke političke krize u zemlji, kao pokušaj da se demonstrira moć države i zastraše građani prikazom vojne sile. Studenti koji su željeli da prisustvuju paradi i izraze podršku vojsci bili su spriječeni, ali su uspjeli da izvan ograđenog prostora pozdrave vojsku uz povik "pumpaj".
Vojska u Srbiji tradicionalno uživa veliko povjerenje građana, a Vučić očigledno nastoji da taj simbol jedinstva iskoristi za sopstvene političke ciljeve. Ipak, pitanje je koliko je u tome uspio. Namjera parade bila je i da se pokaže vojna nadmoć u regionu. Prikazano je oružje nabavljeno u Moskvi, Pekingu i Parizu, dok se najsnažnijim činilo ono kupljeno u Izraelu. Kao opravdanje za ovakvo vojno nadmetanje Vučić navodi nedavni savez Hrvatske, Albanije i Kosova, kojem bi se, prema njegovim riječima, uskoro mogla pridružiti i Bugarska.
Pokušaj izvoženja krize u BiH
Radiosarajevo.ba:Da li je u tom smislu BiH postala ventil za unutrašnje frustracije i slabosti vlasti u Beogradu?
Biserko:Vučić je godinama bio duboko involviran u politiku RS, koja se posmatra kao dio koncepta "srpskog sveta". Njegov međunarodni ugled, na kojem je dugo radio, počeo je ozbiljno da se urušava nakon ruske agresije na Ukrajinu. Pokušao je da balansira između Moskve i Washingtona, ali bez uspjeha. Iako često nipodaštava EU, ona je ostala jedina strana koja ga suštinski podržava i toleriše. Međutim, povjerenje u njega je sve slabije, naročito nakon rasprave o situaciji u Srbiji u Evropskom parlamentu i najave da će EPP razmatrati status Srpske napredne stranke (SNS).
U tom kontekstu i RS postaje dio promišljenijeg pristupa međunarodne zajednice.Milorad Dodik više nije predsjednik RS, uvedene su mu brojne sankcije, a posljednje i od strane Slovenije, gdje posjeduje značajnu imovinu i ulaganja. Često se ističe da srpski kapital prethodi ruskom uticaju. Vučić je pokušao da unutrašnju krizu u Srbiji "izveze" u RS povodom presude Dodiku, ali bez uspjeha. Jer kriza u Srbiji je prevashodno unutrašnja, generisana lično od strane Vučića i njegove klike.
Beograd je uvjeren da može da ishodi otcjepljenje RS-a
Radiosarajevo.ba:Koliko je realna opasnost od destabilizacije u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini?
Biserko:Činjenica je da je region i dalje fragilan i nekonsolidovan. Koncept "srpskog sveta", lansiran 2013. godine, zapravo predstavlja oživljavanje nikada napuštenog velikodržavnog projekta. Iako je Beograd čitavu deceniju bio percipiran kao faktor stabilnosti, u praksi se radilo na integraciji RS u taj koncept. Tek je ruska agresija na Ukrajinu osvijestila Zapad, koji od tada počinje drugačije da posmatra "srpski svet", ranije shvatan kao praznu mantru.
Od tog trenutka EU ozbiljnije promišlja politiku proširenja (mada još uvijek nedovoljno), dok NATO pomno prati bezbjednosnu situaciju, naročito poslije događaja u Banjskoj.
Brojne posjete visokih zvaničnika EU i NATO-a i njihove jasne izjave ukazuju da neće dozvoliti obnavljanje konflikta. To, međutim, ne znači da neće biti tenzija i incidenata.Rusija u tome igra važnu ulogu, neprestano testirajući spremnost EU i NATO-a da reaguju.

1084x550

Biserko: Vučić i Dodik su došli do svog političkog kraja

Podizanje i uklanjanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru još jednom je pokazalo da se ključna politička i društvena moć u Crnoj Gori prelama preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) i struktura koje je podržavaju. To je u razgovoru za Portal Analitika ocijenila predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.
Kako dodaje, iako formalno vlast drži Vlada Milojka Spajića, jasno je da bez konsenzusa unutar prosrpskih partija i crkvenih krugova (znači i Beograda) mnoge odluke nemaju punu političku težinu.
<h2>SPC kao ključni instrument “srpskog sveta” u Crnoj Gori</h2>
- Upravo zbog toga se nameće pitanje ko je stvarni „vladar“ Crne Gore – izabrane institucije ili mreža interesa koja povezuje SPC, političke aktere bliske Beogradu i finansijsko-političke krugove - kaže Biserko.&nbsp;
Mišljenja je da, ukoliko se dešavanja u Srbiji razvijaju ka kraju aktuelnog režima, uticaj SPC u Crnoj Gori ne bi nestao, ali bi se, kaže, sigurno relativizovao.&nbsp;
- Do sada je Crkva bila ključni instrument za realizaciju koncepta „srpskog sveta“ ne samo u Crnoj Gori, već i u širem regionu. Međutim, „srpski svet“ kao ideja je već oslabio, iako je još prisutan. Svi akteri povezani s ovim konceptom trenutno se suočavaju sa problemima i bore se za vlastito preživljavanje ili za miran odlazak – uključujući Dodika, Vučića, a vjerovatno i neke protagoniste u Crnoj Gori. Povratak suverenističkih snaga u Crnoj Gori mogao bi da stvori stabilnije proevropsko pozicioniranje zemlje i bio bi dodatna garancija za članstvo u EU, koje se ionako najavljuje - ocjenjuje Biserko.
<h2>Vučićev pad potresao bi vladajuću koaliciju u Podgorici</h2>
Dešavanja u Srbiji, ističe Biserko, imaju odjek u Crnoj Gori, jer je politički prostor Zapadnog Balkana duboko povezan.&nbsp;
- Aleksandar Vučić i njegov režim dugo su igrali ulogu svojevrsnog zaštitnika i političkog pokrovitelja prosrpskih partija u Crnoj Gori. Njegov eventualni pad bi oslabio njihovu poziciju, što bi otvorilo prostor za novu dinamiku u vladajućoj većini. Ako bi došlo do slabljenja ili pada Vučića, očekivala bi se i prekompozicija u crnogorskoj vladajućoj koaliciji. Partije koje se oslanjaju na podršku Beograda mogle bi izgubiti dio uticaja, dok bi prozapadni i suverenistički akteri pokušali da ojačaju svoju poziciju - navodi Biserko.
Što se tiče same rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, kaže Biserko, ona djeluje prilično izvjesno i bez obzira na razvoj događaja u Beogradu.&nbsp;
- Vlada funkcioniše na klimavoj većini, uz stalne tenzije između različitih partnera. Pritisci međunarodne zajednice, prjie svega EU i SAD, takođe idu u pravcu jačanja stabilnosti i reformske agende u Crnoj Gori, što bi moglo ubrzati proces rekonstrukcije i pokušaj da se formira šira, stabilnija koalicija. Uostalom, EU predviđa da će i Crna Gora i Albanija uskoro postati članice EU. To bi bilo veoma važno i za Srbiju jer tek tada bi njen uticaj postao zanemarljiv - ističe Biserko.
<h2>Srbija nema unutrašnji kapacitet da sama iznese ovu situaciju</h2>
Kada je riječ o trenutnoj društvenoj i političkoj situaciji u Srbiji, Biserko ocjenjuje da je napeta i “na ivici”. Prema njenim riječima, postoji potencijal za još veće nasilje, koje će Vučić, kaže, gotovo sigurno koristiti kako bi zastrašio građane.&nbsp;
- Paralelno, svi koji u državnom aparatu podržavaju proteste ili studente bivaju zastrašivani ucjenama i otpuštanjima. Posebno se obrušio na školstvo – smjenjuje direktore srednjih škola, otpušta nastavnike sa ugovorima na određeno vrijeme, vrijeđa ih i ponižava. Rekla bih da u ovom momentu nijedna strana nema nadmoć - navodi Biserko.&nbsp;
Smatra da Srbija trenutno nema unutrašnji kapacitet da sama iznese ovu izuzetno rizičnu situaciju, pa je, dodaje, potrebna međunarodna podrška – bilo kroz okrugli sto ili kroz neki drugi mehanizam koji bi omogućio mirnu tranziciju vlasti.&nbsp;
- Za sada, Vučić to, čini se, odbija, ukoliko su i postojale ikakve ponude. Mislim da će Vučić ipaK morati ići na izbore i prihvatiti neku vrstu posredovanja. To bi bilo racionalno i s njegove tačke gledišta. EU i NATO pažljivo prate situaciju u regionu i neće dozvoliti oružane sukobe. Ipak, to ne znači da u samoj Srbiji ne postoji potencijal za eskalaciju nasilja. Kriza se odužila - u svakoj normalnoj zemlji ovakav režim bio bi primoran na odlazak, dok se ovdje još uvijek oslanja isključivo na represivnu moć - pojašnjava Biserko.
Upitana kako gleda na sve brutalnije postupanje policije u Novom Sadu, podsjeća da je Novi Sad poseban slučaj.&nbsp;
- To je ne samo ranjen grad, već i grad koji je decenijama ponižavan, eksploatisan i demografski preoblikovan. Upravo tamo otpor ima najozbiljniji i najbolje organizovan oblik. Vojvodina je još od antibirokratske revolucije 1988. pod stalnim nadzorom i kontrolom radikala. Taj bunt neće nestati, zbog čega je Vučić posegnuo za najbrutalnijom silom, koja samo dodatno raspiruje bijes građana - kaže Biserko.
<h2>Smijenjeni komandant SAJ-a vrhunski profesionalac, vlast ga doživljava kao prijetnju</h2>
Kada je riječ o nedavnoj smjeni komandanta Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Spasoja Vulevića, Biserko ističe da nisu svi spremni da se povinuju svakoj Vučićevoj naredbi koje u suštini, kako dodaje, služe odbrani njega i njegovog klana.&nbsp;
- Specijalna antiteroristička jedinica (SAJ) postoji radi borbe protiv terorizma, oslobađanja talaca, neutralisanja posebno opasnih kriminalnih grupa, zaštite važnih ličnosti i objekata, kao i drugih visokorizičnih zadataka – a ne za suzbijanje mirnih protesta sopstvenih građana. U trenutku kada se prebrojava ko je na čijoj strani, svako ko ostane po strani biva smijenjen. Tako je i komandant SAJ-a, Spasoje Vulević, razriješen dužnosti, dok će sama jedinica, po najnovijoj uredbi, vjerovatno biti podvrgnuta novoj sistematizaciji. Važno je napomenuti da je Vulević u javnosti percipiran kao vrhunski profesionalac, što vlast doživljava kao prijetnju - ističe predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava.
Na pitanje kako doživljava javne nastupe Vučića, Biserko kaže da je on očekivao da će protesti tokom ljeta oslabiti, ali, podsjeća, dogodilo se suprotno.&nbsp;
- Građani su svakodnevno organizovali aktivnosti širom Srbije, a cio pokret poprimio je karakter sveopšteg bunta. Upravo je predsjednik svojim ponašanjem – uvredljivim izjavama i prijetnjama – dodatno raspirivao nezadovoljstvo. Polovinom avgusta brutalnost policije je eskalirala, a kulminacija je viđena na posljednjem protestu u Novom Sadu. Može se reći da je Vučić izgubio političku moć u društvu, ali i dalje raspolaže mehanizmima represije. U njih sada uključuje i tzv. “lojaliste”, presvučene u policajce i uglavnom maskirane – ljude sa kriminalnim dosjeima, navijače i slične grupacije - navodi ona.
<h2>Vučić više ne uživa povjerenje EU, Rusija i Kina ga koriste protiv Evrope i NATO-a</h2>
Vučićev odlazak u Peking, a prije toga i u Moskvu, uprkos upozorenjima iz Brisela da ne ide, kaže, predstavlja pokušaj da učvrsti svoj međunarodni imidž koji je posljednjih godina, podsjeća, ozbiljno narušen.&nbsp;
- I u Moskvi i u Pekingu dočekan je bez posebnog tretmana, iako to u domaćoj javnosti uvijek predstavlja kao dokaz posebnog odnosa prema njemu i „maloj Srbiji“. Sa druge strane, ni Moskva ni Peking neće ga napustiti, iako su svjesni njegove nepouzdanosti. On im i dalje služi kao koristan instrument protiv EU i NATO. U samoj EU Vučić više ne uživa povjerenje, ali jedina realna podrška Srbiji i dalje dolazi upravo iz Brisela. Istovremeno, vodeći zapadni mediji već neko vrijeme prenose izrazito kritičnu sliku Srbije, a Evropski parlament je otvorio raspravu o stanju u zemlji, što može dovesti i do promjene evropskog stava prema Beogradu - ukazuje Biserko.
U tom pogledu, dodaje, najvažniji je stav predsjednika EPP-a Manfreda Vebera koji je rekao da EPP „ne zatvara oči pred onim što se događa“ i najavio je raspravu o Srbiji.&nbsp;
- Vučić, međutim, tvrdi da ne očekuje promjenu statusa SNS u EPP i promjeni odnosaHrišćansko-demokratske unije (CDU) kojoj pripada i predsjednica Komisije Ursula Fon der Lajen - podsjeća sagovornica Analitike.
Upitana može li pritisak koji vrše studenti u blokadi i građani u jednom trenutku slomiti Vučićev otpor prema raspisivanju vanrednih izbora, Biserko odgovara da je teško predvidjeti kako će se situacija dalje razvijati.&nbsp;
- Vučić sigurno i dalje kalkuliše i vjerovatno smatra da još drži konce u svojim rukama. On će raspisati izbore kad bude siguran da može izmanipulisati kakvu takvu pobjedu kako bi ipak obezbijedio EXPO27 i, kako mnogi ukazuje, sproveo još jednu pljačku - upozorava ona
<h2>Studenti heterogena grupa, povezuje ih otpor prema nasilju, represiji i korupciji</h2>
Stavove studenata u blokadi vidi kao veoma heterogene što je, kaže, normalno.&nbsp;
- Oni su konzervativni, što je uostalom dio šireg evropskog trenda. Istovremeno, oni su digitalna generacija, organizovana i informisana putem platformi, a ne tabloida i Vučićevih televizija. Na to ukazuje i prvo temeljno istraživanje sprovedeno među studentima Univerziteta u Beogradu i Univerziteta umjetnosti – učesnicima studentskih plenuma – koje su uradili profesori Slobodan Marković i Miloš Bešić. Ono je donijelo značajne uvide i razbilo mnoge predrasude. Pokazalo se da studenti nisu monolitna grupa, već politički raznoliki – od liberalnih do konzervativnih, od onih koji podržavaju evropske integracije do skeptika. Ono što ih povezuje jeste otpor prema nasilju, represiji i korupciji, kao i zalaganje za pravdu, institucije i vladavinu prava. To je izuzetno ohrabrujuće. O njima se još uvijek premalo zna - podsjeća Biserko.&nbsp;
Što se tiče odnosa studenata prema EU, smatra da njihovi zahtevi jesu evropske vrijednosti.&nbsp;
- Oni percipiraju EU kako oslonac Vučiću, ali ipak su išli u Brisel i Strazbur. Jedino se na transparentima pojavljivalo ime Lore Kobveši, evropske tužiteljke koja je poznata po svom učinku u Rumuniji po pitanju korupcije - podsjeća Biserko.
<h2>EU stalno postavlja pitanje ko je alternativa, to nije argument za podršku Vučiću</h2>
Upitana koga vidi kao alternativu ukoliko dođe do raspisivanja izbora te imaju li postojeće opozicione političke partije dovoljno kapaciteta da pošalju SNS i SPS u političku prošlost ili je potrebna nova snaga na političkoj sceni Srbije, Biserko kaže da na to pitanje nema odgovor.&nbsp;
Nije da nema alternativa, dodaje, već je potrebna veća organizovanost i artikulisanost – a ne isključiv fokus na Vučića.&nbsp;
- EU stalno postavlja pitanje ko je alternativa, ali to ne može biti valjan argument za podršku Vučiću. Što on duže ostane na vlasti, to će i Srbija i region biti u goroj poziciji. Tranzicija u društvu kakvo je srbijansko nije jednostavna i može potrajati godinama. Ipak, postoje četiri proevropske partije koje bi morale da izađu sa zajedničkim programom koji bi okupio sve proevropske snage. Trenutno, podrška EU iznosi oko 33%, ali procenat neodlučnih građana je takođe značajan. Važno je imati na umu da kada odlaze iz zemlje – a odlaze u velikom broju – građani Srbije odlaze na Zapad - zaključuje Biserko.

Biserko: Što Vučić duže ostane na vlasti, to će i Srbija i region biti u goroj poziciji

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, u izjavi za Portal ETV komentarisala je protjerivanje crnogorskog reditelja i kolumniste Danila Marunovića iz Srbije. Ona ističe da je ovim činom Srbija poslala jasnu poruku da kritički glasovi, posebno oni iz crnogorskog intelektualnog kruga, nijesu dobrodošli u zoni njenog uticaja.
Kako kaže, crnogorska reakcija na ovaj događaj vidi se kao odgovor na presedan koji narušava slobodu izražavanja i međunarodne norme kulturne saradnje.
Iako zvanično saopštenje sa jasnim pravnim obrazloženjem nije objavljeno, sama deportacija šalje više poruka, kaže Biserko.
Snažna poruka disidentima i kritičarima režima, posebno onima koji dolaze iz Crne Gore i javno kritikuju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, poput kolumne Marunovića; Demonstracija sile bezbjednosnih službi, kroz upad u hotelsku sobu, oduzimanje telefona i hitnu deportaciju, što jasno pokazuje netoleranciju prema kritici, te jasna granica „nepoželjne aktivnosti“ u Srbiji – iako ne postoji formalna definicija, jasno je da kritika režima nosi direktne posljedice.
Prema njenim riječima, iako svaka država ima suvereno pravo da odlučuje o ulasku stranih državljana na svoju teritoriju, bez obaveze da obrazloži odluku, kada se ta mjera primijeni na javno angažovanu ličnost iz susjedne države, posebno države s kojom postoje sporazumi o saradnji, takva deportacija prerasta u politički čin.
- Protjerivanje kao reakcija na izraženo mišljenje predstavlja kršenje duha Evropske konvencije o ljudskim pravima, čiji su potpisnici i Srbija i Crna Gora - naglašava Biserko.
Ona zaključuje da ovaj čin jasno pokazuje kako kulturna saradnja više nije izuzeta iz političkih obračuna. Režim Aleksandra Vučića, prema njenim riječima, ne libi se da koristi mehanizme bezbjednosti protiv umjetnika i novinara, pa i onih iz drugih zemalja. Sve češća i agresivnija intervencija države u kulturni prostor, upozorava Biserko, postala je pravilo – ne izuzetak.

Biserko za Portal ETV: Srbija poslala poruku da kritički glasovi iz crnogorskog intelektualnog kruga nijesu dobrodošli u zoni njenog uticaja

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko u razgovoru za Portal ETV jasno poručuje - današnja vlast u Crnoj Gori, iako u manjoj mjeri, podsjeća na režim u Beogradu. - Ta vlast, međutim, ne posjeduje ni znanje ni političko iskustvo potrebno da se suprotstavi uticaju Beograda. Za razliku od nje, DPS je, uprkos brojnim manama, jasno razumio političke ambicije Beograda i znao kako im se efikasno oduprijeti - ističe Biserko. Sagovornica Portala ETV tvrdi da je, u gotovo nemogućim uslovima i uz protivljenje međunarodne zajednice, DPS postigao istorijske rezultate: obezbijedio nezavisnost Crne Gore, članstvo u NATO-u (uprkos pokušaju ruskog državnog udara), priznao Kosovo i genocid u Srebrenici, te otvorio put regionalnoj normalizaciji odnosa. - To je nasljeđe se ne može podcjenjivati - navodi ona. <h2>Put DPS-a</h2> Biserko smatra da je DPS prošao put od partije koja je godinama bila na vlasti u modernu stranku sposobnu za političku borbu u novim okolnostima. Nedovoljno je, kako dodaje, sarađivao sa nekim društvenim akterima poput civilnog sektora i medija, što mu danas otežava povratak povjerenja. - Normalno je da posle dugotrajne vladavine dođe do perioda političke krize i preispitivanja, ali to ne znači da DPS neće ponovo zauzeti mjesto koje mu pripada kao najjačoj, jedinoj državotvornoj i najkonzistentnije prozapadnoj partiji u Crnoj Gori - poručuje Biserko. Zanimljivo je, međutim, kaže, da se zahtjevi za reformama, iznutra i spolja, gotovo isključivo odnose na DPS, a ne i na partije koje u kontinuitetu baštine politiku Slobodana Miloševića, koja je formalno poražena 5. oktobra 2000. <h2>Studentski protesti pokrenuli građansku pobunu</h2> Biserko se, odgovarajući na pitanje Portala ETV da li je vlast Aleksandra Vučića u Srbiji na izdisaju, kazala da su studentski protesti pokrenuli opštu građansku pobunu koja traje više od šest meseci.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912120936_780e40b773a60e0601270abe89c6e7fe525d92db86da4a90c75752d7da83bf51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240912120936_780e40b773a60e0601270abe89c6e7fe525d92db86da4a90c75752d7da83bf51" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"><figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: Shutterstock)</figcaption></figure>  - Iako je to za mnoge bilo iznenađenje, jasno je da je tome prethodio proces koji su obilježile manje, ali značajne pobune - počev od protesta tokom pandemije, slučajeva Ribnikar i Mladenovac, pa do dešavanja u Novom Sadu. Sve to ukazuje na duboku strukturnu krizu u Srbiji, prije svega ekonomsku i socijalnu. Društvo je zahvatilo intenzivno raslojavanje koje pogađa ne samo najsiromašnije slojeve, već i srednju klasu - navodi sagovornica Portala ETV. Prema njenim riječima, brojne afere - od infrastrukturnih, građevinskih do onih povezanih sa pranjem novca - kulminirale su incidentom sa urušavanjem nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, simbolično razotkrivajući stanje u državi. - Protesti su postepeno otvarali ključna društvena pitanja i ogolili vlast Aleksandra Vučića, delegitimizujući ga na unutrašnjem planu i postepeno narušavajući njegov međunarodni položaj. Koliko dugo će njegova vlast još potrajati zavisi od načina na koji će se organizovati mirna tranzicija vlasti - smatra Biserko. <h2>Vučićeve taktike nijesu uspjele</h2> Podvlači da je Vučić pokušao sve moguće taktike da neutrališe studentski protest, računajući na njihovo zamaranje, ali nije uspio. Odbija zahtjev za prijevremenim izborima, iako ih je prije samo nekoliko mjeseci sam nudio, očigledno procjenjujući da sada ne bi ostvario povoljan rezultat. - Važno je razumjeti da je ovo tek početak procesa koji će potrajati, ali bez mogućnosti povratka na staro. Četiri decenije toksične propagande i laži tek treba dekonstruktovati - ističe ona. Biserko nema dilemu - oslabljeni Vučić, kako na unutrašnjem tako i na spoljnopolitičkom planu, imaće neminovne posledice i na region - nadamo se, pozitivne. Pojačana aktivnost EU i NATO usmjerena je ka stabilizaciji regiona koji se nalazi na kritičnoj tački. Odgovarajući na pitanje Portala ETV da li će srpski predsjednik prije eventualnog odlaska sa vlasti pokušati da destabilizuje Crnu Goru i region, Biserko konstatuje da je Vučić već pokušao da krizu „izveze“ u Republiku Srpsku, dramatizujući presudu Miloradu Dodiku i insistirajući na ugroženosti Srba u cijelom regionu. - Taj pokušaj nije uspio, a u međuvremenu su se aktivirali međunarodni akteri. Kada je riječ o Crnoj Gori, Beograd ima snažan uticaj preko srpskih partija, medija, Srpske pravoslavne crkve i bezbjednosnih službi. Nažalost, crnogorsko rukovodstvo pokazuje ranjivost na te uticaje i nedostatak kapaciteta da im se suprotstavi - kaže ona. <h2>EU kao štit</h2> Ipak, dodaje, Evropska unija prognozira da će Crna Gora i Albanija do 2030. postati članice EU, što je odluka vođena strateškim razlozima. - S obzirom na autoritarnu prirodu regionalnih lidera, EU ostaje jedini okvir koji može da omogući istinske reforme i evropeizaciju iznutra. Za to su neophodni dublji i efikasniji mehanizmi nadgledanja reformi u svakoj novoj članici. Zemlje Zapadnog Balkana, bez obzira na finansijsku podršku EU, nemaju ni kapacitete ni političku volju da same sprovedu reforme - kazala je Biserko u razgovoru za Portal ETV.

Biserko za Portal ETV: Vlast u Crnoj Gori podsjeća na Vučićev režim

Na potpunu ogoljenost vlasti da se brutalno obračunaju sa svojim kritičarima, ta vlast odgovara demogoškim diskursom o približavanju Crne Gore Evropskoj unije, o boljem standardu, evropskim vrijednostima i tako dalje, dok na čelu jedinoga državnoga univerziteta u Crnoj Gori, na sramotu crnogorske akademske zajednice, stoji čovjek koji je prije nekoliko godina javno izlagao o potencijalu Srpske pravoslavne crkve za širenje malignog ruskog uticaja i utapanju Crne Gore u sferu Putinovog uticaja - ocijenio je predsjednik crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić.
On je, na panelu "Proces" na Međunarodnoj konferenciji „Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“, koju organizuju Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, kazao da crnogorske institucije, prije svega univerziteti i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, nijesu njegovale ni kritičko mišljenje, niti razvijale svijest o evropskim vrijednostima kojima je stremila Crna Gora.
- Mogao bi PEN centar kao druge institucije da zažmuri na povampireni fašizam u kojem se guši crnogorsko društvo i ograničiti svoj rad samo na promociju knjiga i pisaca. Time bi kolaborantski ignorisali stvarnost koju živimo. Međutim, crnogorski PEN centar osnovan je devedestih godina kao odgovor grupe pisaca i intelektualaca na šovinističku politiku Slobodana Miloševića, a onda se u postreferendumsko doba obonovljenih evropskih vrijednosti aktivnosti PEN-a prilično uglasle, jer se u obnovljenoj državi očekivali da će dotadašnji neformalni emancipatorski rad nastaviti novoosnovane ili kadrovski obnovljene institucije.Zato je u jeku litijaškog pokreta obnovljen rad crnogorskog PEN centra kako bi nadomjestio umukli glas crnogorskih institucija koje su četiri godine upregnute u šovnističku politiku Beograda i Mosvke - naveo je Čirgić.
<h2>Zaštita slobode govora</h2>
Jedan od osnovnih ciljeva je zaštita slobode govore i zato su, kako je kazao, među organizatorima susreta. Posljednjih godina, koliko god ograničen bio rad jednog PEN centra, trude se da ukažu na brutalno kršenje ljudskih prava ne samo njihovih članova, nego i javnih djelatnika koji su meta vlasti zbog javne kritike te vlasti.
- Tako je bivši premijer Dritan Abazović sa skupštinske govornice mahao fotografijom uglednog pisca Milorada Popovića pred kamerama prije dvije godine, zbog bunta na Cetinju prijetilo se višemjesečnom robiju potpredsjedniku PEN-a Sretenu Vujoviću, tužiteljka je pokrenula postupak pred sudom protiv Bobana Batrićevića zbog citiranja skaradnih izjava velikodostojnika SPC kojima se veliča Putinova Rusija i slave ratni zločinci iz Drugoga svjetskoga rata, lutka sa likom Andreja Nikolaidisa spaljena je na hercegnovskom karnevalu i to zato što je kritičar vlasti - rekao je Čirgić.
Nema nijednog kritičara vlasti koji, kako je istakao, nije u kontinuitetu žrtva besprizornih, demonizujućih tekstova u medijima koje kontroliše vlast.
- U pronalaženju osnova za produženje pritvora Katniću, uslužno tužilaštvo koristi se neviđenim mjerama, pa mu se na teret stavlja i to što je komunicirao sa uglednim crnogorskim novinarima i piscima, koji se i sami tako sofisticirano optužuju za veze sa navodnim kriminalcima - rekao je Čirgić.
Osnivačica i predsjednica Helšinskog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da je nova vlast za vrlo kratko vrijeme uspjela da promijeni krvnu sliku Crne Gore i da zarobi cijelo društvo.&nbsp;
- U tome je učestvovala partija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i posebno Srpska pravoslavna crkva. Najupečatljiviji primjer je svakako tužilac Katnić koji se već duže vrijeme bez pravnog osnova drži u pritvoru. Glavni je razlog je što je osudio sve oni koji su bili involvirani u državni puč 2016. Može se s razlogom tvrditi da je on svojevrsni politički zatvorenik čija su elementarna ljudska prava dovedena u pitanje - istakla je Biserko.
U ovome su, kako dodaje, stradali i mnogi novinari koji su se kritički odnosili prema vlasti.
- Oni su izloženi različitim medijskim kampanjama. Većina medija u Crnoj Gori je pod kontrolom Beograda, tu stradavaju ljudi koji glasno postavljaju pitanja i čiji zdrav razum iziskuje otpor takvoj vlasti. Posljednji izbori u Podgorici i Kotoru pokazuju da se taj otpor mijenja i da je pitanje vremena kada će se Crna Gora vratiti na put kojim je krenula - ka Evropi - smatra Biserko.
<h2>Hibridni rat</h2>
Srpski političar i advokat Aleksandar Olenik rekao je da u Srbiji nema ovoliko vidljive političke protivnike, ali da ima puno aktivista koji rade strašno značajne stvari na terenu.
- Oni se optužuju za napad na ustavno uređenje, jer pozivaju na protest, a onda slijedi oduzimanje telefona, pritvaranje, pretresanje. Suštinski to je isto što se dešava u Crnoj Gori, samo na drugi način. Crvena linija podjele je članstvo Crne Gore u NATO-u i to je cilj nas manjine u Srbiji da ako želi da opstane i postane moderno društvo mora prvo da postane članica NATO-a, pa onda Evropske unije, jer nam je bezbjednost ugrožena - rekao je Olenik.
U ovom trenutku, prema njegovim riječima, nije ugrožen teritorijalni integritet, baš zbog NATO-a, ali je suverenitet Crne Gore u velikoj količini doveden u pitanje, jer se, kako je kazao, najvažnije odluke ne donose u državnim organima u Crnoj Gori nego u Beogradu.
- Jer oni koji vladaju ovdje idu po mišljenje u Beograd i u Srpsku pravoslavnu crkvu - naveo je Olenik.
Kosovski političar i advokat Azem Vlasi poručio je učesnicima konferencije da dok bude ljudi poput njih, dok bude slobodnih intelektualaca, novinara, onih koji dižu glas protiv nepravde, pritisaka koji se vrše sa strane ili iznutra na suverenitet, nezavisnost, dostojanstvo i integritet Crne Gore, ima nade za Crnu Gori i za sve njene građane.
- Očigledno je, svi to vidimo i sa strane, da se protiv Crne Gore vodi svojesvrstan hibridni rat. Crna Gora je pod pritiscima svega spolja i iznutr akoji bi da je devastiraju, da dovode u pitanje njenu bezavisnost i integritet. Maltretiranje ljudi poput ovoga što se čini Milivoju Katniću, pritisak na slobodne novinare da oni ućute, kampanja protiv ljudi iz politike koji su bitno doprinijeli obnovi nezavisnosti i državnog suvereniteta Crne Gore.. Nadam se da dok bude ljudi poput vas, a ima i ih i u regiji, takve snage neće uspjeti u svojim nakanama. Mi na Kosovu pažljivo pratimo što se događa u nama prijateljskoj Crnoj Gori - rekao je Vlasi.
<h2>Zajednički cilj - odgovornost</h2>
Humanitarni aktivista Vlado Bogdanić rekao je da mu je jako važno izraziti solidarnost i poštovanje uz rečenicu koju dijeli sa ljudima u nevoljama ovog tipa.
- Mislim pritom na ono što se dešava u Bjelorusiji. Dio ovoga što ću reći posvećujem Mariji Kalasnikovoj, koja je bez legitimnog procesa osuđena na 10 godina robije u toj državi. Parafraziraću Albera Kamija koji je rekao da se bijeda ovog vijeka ogleda u tome da je do juče trebalo opravdavati nedjela, da od danas dobra djela - naveo je Bogdanić.
Dodaje da kad god se ljudi okupljaju oko neke istinite, važne situacije, ali kad se krene onda se ne smije samo početi nego izgurati stvari do kraja.
- Biti sa vama je privilegija, ali izboriti se za ono što je zajednički cilj - a to je odgovornost - lako je početi, a puno teže nastaviti - kazao je Bogdanić.
Obećao je da će sa svoje strane sve što zna staviti na raspolaganje svima i posebno najugroženijima.
- Ovo što će se okončati deklaracijom ne smije ostati unutar ovog kruga, ovo je par ekselans evropski događaj. Nema dvojbe da je ovo što se događa u Crnoj Gori direktan atak na evropske vrijednosti - ocijenio je Bogdanić.
Smatra da je ovo ozbiljna nevolja s obzirom na odnos snaga, vrijeme i kontekst i to da "veliki vrlo često gledaju na ovo kako gledaju".
- Važno je vrlo ono što ljudi sami naprave. Važno je onome što ćemo mi učiniti. To me naučilo proteklih 50 godina. Ako se sam postaviš kreativno, duhovito, angažirano, dugačije će te cijeniti - kazao je Bogdanić.
Hrvatski advokat Ante Nobilo rekao je da je, nakon što je dublje ušao u kazneni postupak protiv Katnića, njegov čvrsti zaključak da se radi o montaži tužilaštva i da ne raspolažu bilo kakvim dokazima protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca.
- Što reći o postupku u kom nijedan svjedok koje je tužilaštvo predložilo i saslušalo ne tereti Katnića. Ne ulazeći u analizu samog predmeta, kao ilustraciju koja odlično ocrtava karakter ovog kaznenog postupka, ispričaću vam razloga zbog kojeg se drži u pritvoru - opasnost od bijega i opasnost od dovršenja krivičnog djela. Kod prvog razloga navodi se da je Katnić povezan sa Zvicerom, šefom kavačkog kriminalnog klana, koji je i sam u bijegu, koji ima logistiku i koji bi Katniću mogao pomoći u njegovom bijegu iz Crne Gore. Kod drugog razloga navodi se da je Katnić prijetio tom istom Zviceru da će ga ubiti ako on ubije jednog njegovog policajca, pa je zbog sprečavanja ubistva Zvicera njega potrebno držati u zatvoru - naveo je Nobilo.
<h2>"U avgustu 2020. smo imali moždani udar"</h2>
Crnogorski advokat Nikola Martinović kazao je da je gungla koja se danas zakotrljala biti lavina u sljedećem periodu, koja će prekinuti u budućnosti mogućnost da se u Crnoj Gori dešavaju postupci kakvi se danas vode protiv Milivoja Katnića i Zorana Lazovića.&nbsp;
- Kako sam pravnik i moje obrazovanje je pravničko, moj um je struktuiran da misli pravnički, reći ću da pravo i pravda su uvijek odraz društva, a ovi postupci protiv Katnića i Lazovića govore da smo mi danas društvo bez slobode i zato nemamo predstavnika ni vlasti ni institucija, jer se oni za svoje karijere boje. A bojati se za svoju karijeru je i odraz ličnosti i situacije u kojoj se nalazite - ocijneio je Martinović.
Protiv Katnića se, prema njegovim riječima, ne vodi postupak zbog onoga što je napisano u narebdi za sprovođenje istrage.
- Mozaik događaja od 2016, od čuvenog pokšaja državnog udara, pokazuje da su korijeni tog postupka u 2016. godini. Svi pravnici koji se bave krivičnim pravom znaju da državni udar nije krivično djelo. Pokušaj državnog udara je krivično djelo, a ako državni udar uspije onda su zavjerenici vlasti i niko sebe ne goni. Pokušaj državnog udara kada je spriječen predstavlja krivično djelo, kada je završen on je onda najčešće oslobođenje, kako ga državna vlast predstavi - rekao je Martinović.
U avgustu 2020. smo, prema njegovim riječima, moždani udar od kojeg se Crna Gora još nije oporavila jer svi vide što radi vladajuća većina.
- Mi smo država u kojoj je premijer bio Dritan Abazović za kojeg postoji pravosnažna odluka da je u vrijeme kada je bio predsjednik Vlade vršio diskrimaciju osoba koje se osumnjičene za neko krivično djelo. Nemate premijera u Evropi za kojeg je insitucija sistema rekla da diskriminiše ljude - kazao je Martinović.
Govoreći o formalnoj otpužbi protiv Katnića naveo je da mu se na teret stavlja da je dozvolio, sa Lazovićem, da dvije osobe za koje se smatra da imaju kriminalne aktivnosti - Belivuk i Miljković - dolaze u Crnu Goru i da oni to dozvoljavaju.
- Zaboravlja se i previđa se da je zbog tog događaja protiv Katnića i Lazovića bila podnijeta krivična prijava, da je razmatrana i da je nadležni tužilac iz tužilaštva, žena je bila tužilac, odbacio to. Prijava je išla po kontroli u Vrhovno državno tužilaštvo i tamo je potvrđeno. Odluka je jednom raspravljena i to na način da tu nema kriminalnog djela. Žena koja je takvu odluku donijela bila je pod pritiskom, hrabro je dala iskaz i nije odstupila od svog stava, i sada svako treba da se pita o čemu se tu radi. Oni koji su donijeli odluku da nema krivičnog djela stoje pri tome, te institucije su i dalje na neki način žive, ali se njihove odluke ne poštuju. Tužilac Šoškić iako ima odluku Vrhovnog državnog tužilaštva i svoje koleginice o istom slučaju, bez novih dokaza, vodi istragu i tamniči i Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Svemu tome uzrok je njihova aktivnost oko slučaja "državni udar" - istakao je Martinović.
<h2>"Istina ne može biti isključena"</h2>
Treba, prema njegovim riječima, imati na umu da tužilaštvo ne posjeduje nijedan dokaz da su Miljković ili Belivuk izvršili za vrijeme boravka u Crnoj Gori bilo kakvo krivično djelo.
- Naprotiv, za cijelo vrijeme boravka u Crnoj Gori bili su opservirani od crnogorske policije i u tom trenutku, gle čuda, na njih je spreman atentat. Crnogorska policija je u to vrijeme uhapsila osobe koje današnje tužilaštvo takože goni za namjeru ubistva Belivuka i Miljkovića. Ne treba zanemariti kontekst vremena u kom su njih dvojica boravili u Crnoj Gori. Oni dolaze iz Beograda, Beograd ih ne zadržava iako su na popisu bezbjednosno-interesantnih lica, ali u vrijeme kada dolaze u Crnu Goru niko u Srbiji ne pokreće postupak protiv Belivuka za krivična djela za koja je danas osumnjičen - naveo je Martinović.
Smatra da je Belivuk iz Beograda poslat u Crnu Goru kako bi ovdje bio likvidiran, kako mu se ne bi sudilo u Srbiji za ono za šta mu se danas sudi, a to su vrlo teški zločini.
- Suđenje nije problematično, problematično je ono što Belivuk govori, a on iznosi ozbiljne optužbe protiv vlasti u Srbiji. On govori o sprezi navijačkih grupa i vlasti. Ničega od toga ne bi bilo da je Belivuk tada kada je došao u Crnu Goru likvidiran. Naravno da bi bilo manje nevolja za srpsku vlast. Sve ovo može voditi zaključku da je dio uticaja i želje da se Katnić skloni iz društvenog života, a očigledno i sa lica zemlje, dirigovan iz Beograda. Nemojte zaboraviti da je protiv Katnića pokrenuta hajka prije krivičnog postupka - ocijenio je Martinović.
Njegovo vjerovanje je da istina može biti zanemarena, ali da ne može biti isključena.
- Istina o kojoj sam vam govorio doći će na naplatu. Oni koji to danas to ne vide osjetiće u budućnosti. Kao što Slobodan Milošević ili Radovan Karadžić nikada nisu mogli vjerovati da će završiti u Hagu, a završili su tamo. Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u Crnoj Gori od 1948. godine - zaključio je Martinović.
Hrabrost, kako dodaje, treba da bude dio svakoga od nas.
- Treba da kažemo istinu, ma koliko u nekom trenutku to bilo teško - poručio je Martinović.
<h2>Pozornost međunarodne zajednice</h2>
Dobitnica Nobelove nagrade za mir i advokatica za ljudska prava u Ukrajini Oleksandra Vjačeslavivna Matvičuk rekla je da međunarodna zajednica pomno prati slučaj Katnića.
Predstavnica Amnesti internešenala Elifa Kriještorac ocijenila da nema ništa plemenitije od sastajanja u ime zaštite ljudskih prava i stati iza čovjeka kome su ta ljudska prava osporena.
- Ljudskim pravima, pa iako jasno definisana, još nedostaju neki elementi koji u pravnom smislu nisu baš adekvatni ili su definisani kao apstrakcija - navela je Kriještorac.

Jasmina Beharovic

Martinović: Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u CG od 1948; Bogdanić: Nema dvojbe da je ovo što se događa u Crnoj Gori direktan atak na evropske vrijednosti

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: sonja-biserko