Montenegro’s European path is unfolding amid strong regional and global upheavals. While Podgorica remains the most advanced country in the Western Balkans in the process of European integration, it is simultaneously facing open and covert pressures coming from Serbia. In this context, the policies of Aleksandar Vučić, the role of the Serbian Orthodox Church, and the growing Russian influence represent a serious test for Montenegro’s political stability and strategic orientation.
President of the Helsinki Committee for Human Rights in Serbia Sonja Bisersko spoke for Portal ETV about these issues, as well as of possible changes on Serbia’s political scene, the state of Serbian society, protests, government repression, and Belgrade’s energy dependence on Moscow.
Portal ETV: Do you believe that Belgrade and Aleksandar Vučić will try, by all possible means, to block Montenegro’s European path and its membership in the European Union?
BISERKO: Vučić will certainly continue to obstruct Montenegro and its accelerated progress toward EU membership. However, it should be borne in mind that the situation in Serbia is very fragile, and Vučić’s ability to act in this direction will depend on that.
When it comes to Montenegro, it depends on the country itself how genuinely committed it is to EU membership. It seems that certain circles are not, and are trying to preserve the status quo. Nevertheless, I believe that the sobriety and common sense of Montenegrin citizens will prevail.
<h2>The role of the Serbian Orthodox Church, the SIA and the Russian Factor</h2>
Portal ETV: Do you think that the Serbian Orthodox Church and the Security Intelligence Agency (SIA) could play a role in this endeavor? What, in your view, can we expect in this context?
BISERKO: The Serbian Orthodox Church is the most important exponent of Belgrade and has played a key role in the formation of all Montenegrin governments since 2020. However, it should be kept in mind that Russian influence is also very important and may even grow, as the Western Balkans are a theater where various interests intersect. Russia can easily destabilize the Western Balkans because it has a strong base in Serbia, Republika Srpska, and Montenegro as well.
<h2>Does 2026 bring a political turning point in Serbia?</h2>
Portal ETV: Is 2026 the year in which changes on Serbia’s political scene could inevitably occur? Is Vučić leaving?
BISERKO: Belgrade will continue with its current policy, but it should nevertheless be noted that Vučić’s policy has collapsed both internationally and domestically. The question is what its epilogue will be and who will emerge as the main actor after he leaves. This may take time, but there is no return to the old ways. Unfortunately, a clear pro-European orientation has not yet emerged. After decades of nationalist and populist policies, society is awakening, but it is clear that this requires time. I would say this is a process that will eventually produce new actors.
<h2>The fall of Vučić - unrest or a slow process of change?</h2>
Portal ETV: Could a potential fall of Vučić lead to instability or unrest in Serbia?
BISERKO: Whether there will be unrest - the authorities have responded to protests with repression, dismissals from work of those who supported students, arrests and indictments, and media witch-hunts.
Thus, Serbia is continuously in a kind of siege. What is significant is that fear has been broken - fear has changed sides. The regime is reacting in a panicked and arrogant manner. It mainly relies on loyalists with criminal backgrounds, as it has no trust in its own surroundings. A parallel process is underway in Vučić’s environment - in the prosecution, the courts, and other institutions. For now, he still maintains firm control over the media, which is his important instrument of influence. However, social networks have become crucial for communication among students and demonstrators. Fundamental changes will be slow.
But for that to happen, strong engagement by all united pro-European actors is necessary, of course with strong support from the European Union.
<h2>The fate of NIS and Russian pressure</h2>
Portal ETV: How do you expect the situation with NIS to be resolved? What move, in your opinion, might the Russian side make?
BISERKO: The fate of NIS is still uncertain. Moscow has shown no intention of accommodating Vučić, which he had hoped for, and that is why he failed to take steps to diversify energy supplies, despite recommendations from the European Union, from which he also received financial support for that purpose. This shows that he does not understand the international context and that he has greatly overestimated his international importance. Moreover, he is a political coward to make the only rational decision - nationalization of NIS. In this way, Serbia has been placed in the position of a Russian hostage.
There is speculation that Hungary could be a buyer, but that does not solve Serbia’s problem, as it is clear that Moscow stands behind such a move.
We are living in very dramatic times, and it is difficult to anticipate future developments.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Biserko: This year is a test for Montenegro, with increasingly more pressure from Vučić, the Serbian Orthodox Church and Moscow

Evropski put Crne Gore odvija se u ambijentu snažnih regionalnih i globalnih potresa. Dok Podgorica ostaje najdalje odmakla država Zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija, paralelno se suočava sa otvorenim i prikrivenim pritiscima koji dolaze iz Srbije. U tom kontekstu, politika Aleksandra Vučića, uloga Srpske pravoslavne crkve, kao i rastući ruski uticaj, predstavljaju ozbiljan test za političku stabilnost i strateško opredjeljenje Crne Gore. O tim pitanjima, ali i o mogućim promjenama na političkoj sceni Srbije, stanju u srpskom društvu, protestima, represiji vlasti, kao i energetskoj zavisnosti Beograda od Moskve, za Portal ETV govorila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.&nbsp; Portal ETV: Da li smatrate da će Beograd i Aleksandar Vučić pokušati, na sve moguće načine, da zaustave evropski put Crne Gore i njeno članstvo u Evropskoj uniji? BISERKO: Vučić će sigurno nastaviti sa opstrukcijom Crne Gore i njenog ubrzanog kretanja ka članstvu u EU. Međutim, treba imati u vidu da je situacija u Srbiji veoma fragilna i da će od toga zavisiti kakve su Vučićeve mogućnosti da djeluje u tom pravcu. Kada je riječ o Crnoj Gori, od nje same zavisi koliko je suštinski zainteresovana za članstvo. Čini se da određeni krugovi nijesu i da se trude da zadrže status quo. Ipak, vjerujem da će prevagnuti trezvenost crnogorskih građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8" data-rendition-name="original" width="1493" height="867" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: AP)</figcaption> </figure>  <h2>Uloga SPC, BIA i ruskog faktora</h2> Portal ETV: Mislite li da bi u tom poduhvatu ulogu mogli imati Srpska pravoslavna crkva i Bezbjednosno-informativna agencija (BIA)? Šta, po vašem mišljenju, možemo očekivati u tom kontekstu? BISERKO: SPC je najvažniji eksponent Beograda i od 2020. godine imala je ključnu ulogu u formiranju svih crnogorskih vlada do sada. Međutim, treba imati u vidu da je i ruski uticaj veoma važan i da će, moguće, biti sve veći, jer je Zapadni Balkan poprište na kojem se prelamaju različiti interesi. Rusi Zapadni Balkan lako mogu destabilizovati, jer imaju jaku bazu u Srbiji, Republici Srpskoj, ali i u Crnoj Gori. <h2>Da li 2026. donosi politički preokret u Srbiji?</h2> Portal ETV: Da li je 2026. godina ona u kojoj bi neminovno moglo doći do promjena na političkoj sceni Srbije? Da li Vučić odlazi? BISERKO: Beograd će nastaviti sa svojom politikom, ali ipak treba imati u vidu da je Vučićeva politika doživjela krah na međunarodnom i unutrašnjem planu. Pitanje je kakav će biti njen epilog i ko će se nametnuti kao glavni akter nakon što on ode. To može potrajati, ali nema povratka na staro. Nažalost, do sada još nije došlo do jasne proevropske orijentacije. Poslije višedecenijske nacionalističke i populističke politike, društvo se osvješćuje, ali je jasno da je za to potrebno vrijeme. Rekla bih da je u pitanju proces koji će eventualno iznjedriti nove aktere. <h2>Pad Vučića – nemiri ili spor proces promjena?</h2> Portal ETV: Može li eventualni pad Vučića dovesti do nestabilnosti ili nemira u Srbiji? BISERKO: Da li će biti nemira – vlast je na proteste reagovala represijom, otpuštanjem sa posla svih onih koji su podržali studente, hapšenjima i podizanjem optužnica, kao i medijskim hajkama. Dakle, Srbija je kontinuirano u nekoj vrsti opsade. Ono što je značajno jeste da je strah razbijen. Strah je promijenio stranu. Režim reaguje panično i arogantno. Uglavnom se oslanja na lojaliste sa kriminalnim backgroundom, jer nema povjerenja u sopstveno okruženje. U toku je i paralelni proces u okruženju Vučića – u tužilaštvu, sudovima, ali i drugim institucijama. Za sada još uvijek čvrsto drži kontrolu nad medijima, koji su njegov važan instrument uticaja. Međutim, društvene mreže su postale ključne za komunikaciju studenata i demonstranata. Suštinske promjene biće spore. Ali da bi se to desilo, neophodan je veliki angažman svih ujedinjenih proevropskih aktera, naravno uz snažnu podršku Evropske unije. <h2>Sudbina NIS-a i ruski pritisak</h2> Portal ETV: Kako očekujete da će se završiti situacija sa NIS-om? Kakav potez, prema Vašem vašem mišljenju, može povući ruska strana? BISERKO: Sudbina NIS-a još uvijek je neizvjesna. Moskva nije pokazala namjeru da izađe u susret Vučiću, čemu se on nadao, i zato nije preduzimao mjere da diversifikuje nabavku energenata, uprkos preporukama Evropske unije, od koje je dobio i finansijsku podršku za to. To pokazuje da ne razumije međunarodni kontekst i da je daleko precijenio svoj međunarodni značaj. Osim toga, politički je kukavica da donese jedinu racionalnu odluku, a to je nacionalizacija NIS-a. Time je Srbija dovedena u poziciju ruskog taoca. Spekuliše se da bi Mađarska mogla biti kupac, ali to ne rješava problem Srbije, jer je jasno da iza toga stoji Moskva. Živimo u veoma dramatičnim vremenima i teško je anticipirati budući razvoj događaja.

Biserko: Ova godina je test za Crnu Goru, sve jači udarci Vučića, SPC i Moskve

Bilo je jasno od samog početka – još kada je prvi put pomenuto da će Crna Gora i Albanija biti primljene u Evropsku uniju (EU) do 2030. godine – da će Srbija sputavati put Crne Gore ka članstvu. Razlozi su višestruki. Prvo, time bi opao njen regionalni uticaj, a drugo, zaustavio bi se proces srbizacije Crne Gore. To ujedno znači i kraj projekta „srpski svet“, ocjenjuje za Pobjedu Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Odgovarajući na pitanje da li Vučićeva izjava da je Crna Gora jadna i da se ulizuje Hrvatskoj zbog puta u EU znači da će Srbija sve uraditi da opstruiše put Crne Gore, jer u Briselu nije prošla Vučićeva ideja da cio region zajedno bude primljen u EU, Biserko kaže da je ta ideja nerealna.
“Prijedlog Srbije da cio Zapadni Balkan uđe u EU istovremeno je nerealan, jer Srbija znatno zaostaje u reformama. EU nije odustala od Srbije i nastavlja da je poziva da unaprijedi stanje u medijima, građanskom sektoru, da poštuje akademske slobode i spriječi spoljne dezinformacije”, kaže Biserko.
Ona ističe da EU Srbiji uporno ukazuje na izostanak napretka u pravosuđu, kao i u stvaranju uslova za fer izbore (uređenje biračkog spiska i dr.).
“EU insistira i na sprovođenju Ohridskog sporazuma, kao i brojnih drugih obaveza i sve to pokazuje da Srbija nema iskren interes za članstvo u EU, ali da ima jasnu namjeru da opstruira put svojih susjeda. Pokazalo se da politika EU zasnovana na popuštanju Srbiji nije dala rezultate, što objašnjava njeno sve snažnije okretanje Albaniji i Crnoj Gori. U tom kontekstu, već se govori (npr. u izvještajima Merca) o početku rada na sporazumu o pristupanju Crne Gore. Najzad se došlo do zaključka da Srbija nije partner, već opresor”, navodi Biserko.
Govoreći zašto pohvale koje dolaze od evropskih zvaničnika na adresu Crne Gore toliko pogađaju režim u Beogradu i da li zaostajanje Srbije u evrointegracijama može da pojača ruski maligni uticaj prema Crnoj Gori, Biserko naglašava da Srbija već „uživa“ snažan i maligni ruski uticaj.
“Može se reći da je Srbija, a posebno njen predsjednik Vučić, talac ruskih interesa. To se jasno vidjelo i u slučaju NIS-a, pokazalo se da Vučić često više brine o interesima Rusije nego o interesima Srbije”, kaže Biserko.
Naša sagovornica podsjeća da su upravo SNS i Aleksandar Vučić širom otvorili vrata ruskom uticaju, koji se preko Srbije širi na cio region.
“Rusiji odgovara održavanje statusa quo na Zapadnom Balkanu, a radikali/naprednjaci ostaju ključni instrument Moskve u ostvarivanju takvog cilja. Predsjednik Vučić pokazuje politički kukavičluk, jer nije spreman da se založi za istinski srpski interes, već zemlju vodi na ivicu haosa. U zemlji rastu tenzije i psihoza da bi se moglo ponoviti stanje iz devedesetih godina. Simptomatično je da građani panično kupuju eure i već ih je teško nabaviti”, zaključije Biserko.

Portal ETV

1084x550

Biserko: Članstvo Crne Gore u EU zaustavlja njenu srbizaciju

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Biserko o Vučićevim smjenama i gubitku kontrole: Panika u vrhu režima, mnogi osjećaju da je kraj

Nesporno je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u vrijeme ljudskih safarija u Sarajevu boravio na položaju Jevrejsko groblje, jednom od najskupljih i najopasnijih položaja u gradu. Sam je izjavio da je bio dobrovoljac, a da je određeno vrijeme proveo upravo na Jevrejskom groblju, kazala je za Antenu M osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.
Hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić prijavio je Vučića Kancelariji javnog tužioca u Milanu, u vezi sa slučajem Sarajevo safari, odnosno pokretanjem istrage u Italiji povodom optužbi da su stranci plaćali pucanje na civile tokom opsade Sarajeva prije tri decenije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Faleksandar-vucic-i-sarajevo-safari&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Biserko kaže da je Vučićevu umiješanost u navedeni slučaj potvrdio i Vojislav Šešelj tokom suđenja u Hagu. Biserko ukazuje i da se o tome govorilo više puta.
- Ali nikada nije otvoreno postavljeno pitanje – može li neko ko je nosio pušku po sarajevskim brdima kasnije postati i predsjednik države - kategorična je Biserko.
Slobodan Milošević je, ističe, bio prva velika greška.
- Ali ostaje neobično da se ista greška ponovila po drugi put, kada su naprednjaci i radikali 2012. došli na vlast - podvlači Biserko.
Kako navodi, to već mnogo govori i o samom društvu.
- O društvu koje nije spremno da se suoči sa vlastitom odgovornošću za ratove devedesetih i da prema nosiocima te pogubne politike zauzme jasan i principijelan stav. Poznato je, da se Milošević danas u značajnom dijelu javnosti percipira kao veliki borac za srpske nacionalne interese - zaključuje Biserko.
„Sarajevo safari“ opisuje praksu u kojoj su imućni strani državljani tokom opsade Sarajeva plaćali mogućnost da pucaju na civile, uključujući i žene i djecu.
Margetić je, između ostalog, prethodnih dana objavljivao materijale za koje tvrdi da potvrđuju Vučićevo prisustvo na jednoj od najtraženijih snajperskih pozicija iznad grada.

Biserko o „Sarajevo safariju“: Nikada nije postavljeno pitanje može li neko ko je nosio pušku po sarajevskim brdima kasnije postati i predsjednik države

Politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučuća „sjedjenja na dvije stolice“ dolazi na naplatu. Sankcije NIS-u ogolile su sve slabosti režima koji je godinama opstajao na lažnom osjećaju stabilnosti i retorici „neutralne i od svih tokova nezaviane Srbije“. Dok Zapad gubi strpljenje, a Moskva traži lojalnost, Vučić se našao tačno tamo gdje nije htio biti — bez saveznika i bez izlaza. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, u intervjuu za portal ETV ukazuje na više ključnih pitanja koja se otvaraju usljed ove krize. Sankcije testiraju Vučićevu sposobnost da balansira između Rusije i Evropske unije, da kontroliše ekonomsku situaciju i očuva narativ stabilnosti koji je do sada bio osnovni stub njegove vlasti. Portal ETV: Da li je Srbija i koliko u delikatnoj situaciji nakon što su uvedene sankcije NIS-u? Kako se, koliko, to za sada odražava na političko stanje u državi? BISERKO: Sankcije NIS-u su više od energetskog pitanja — one testiraju cjelokupnu strukturu Vučićevog režima: sposobnost da balansira između Rusije i EU, da kontroliše ekonomsku situaciju i da održava narativ stabilnosti. Ova kriza dodatno razotkriva slabosti politike „sjedjenja na dvije stolice“: Srbija nastoji da održi bliske odnose s Rusijom iz energetskih i političkih razloga, dok istovremeno teži evropskim integracijama. Zapadne zemlje, posebno SAD i EU, sve manje tolerišu ovu poziciju i očekuju od Beograda jasnije svrstavanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef" data-rendition-name="original" width="6241" height="4161" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: Darko Vojinovic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  To stvara političku tenziju: vlast mora balansirati između očuvanja kredibiliteta kod Zapada i EU (ako želi članstvo) i održavanja podrške Rusije i energetske stabilnosti. Ako se Srbija udalji od proevropskog kursa, može doći do gubitka povjerenja investitora, slabljenja dinara, rasta cijena uvoza i pada životnog standarda. Takva situacija bi mogla ugroziti i Expo 27, što je jedan od predsjednikovih prioriteta. Sankcije NIS-u time postaju politički signal — pokazatelj da Srbija više ne može ostati po strani u kontekstu rata u Ukrajini i globalnih energetskih sankcija protiv Moskve. Za sada su efekti ograničeni — nema nestašica ni ozbiljnog rasta cijena — ali politička neizvjesnost raste, a vlast je pod pritiskom da pronađe dugoročno rješenje i redefiniše spoljno-politički kurs. Ukoliko, međutim, dođe do ekonomskog šoka ili pritiska sa Zapada, SNS može izgubiti dio podrške, dok bi ujedinjena opozicija mogla dobiti prostor za rast. <h2>ZAPAD IZGUBIO STRPLJENJE</h2> Portal ETV: Da li dešavanja mogu ubrzati eventualne političke promjene u Srbiji? BISERKO: Sankcije NIS-u i pritisak koje one stvaraju mogu ubrzati političke promjene u Srbiji, i to ne samo kroz ekonomske efekte, već prije svega kroz promjenu ravnoteže moći i narativa na kojima se vlast do sada održavala. Kada građani počnu da osjećaju posljedice — čak i simbolične, poput skupljeg goriva ili straha od nestašica — „narativ stabilnosti“ puca. A to je najopasniji trenutak za autoritarne režime koji se oslanjaju na percepciju kontrole. Dosadašnji protesti u Srbiji (studentski, građanski, ekološki) bili su politički i vrijednosno motivisani, ali nijesu imali jak ekonomski temelj. Ekonomski šok može latentno nezadovoljstvo pretvoriti u širu političku mobilizaciju. Najnovija Rezolucija Evropskog parlamenta ukazuje da Zapad više nema strpljenja za Vučićev balans između Rusije i EU. Ako Beograd ne pokaže spremnost da se jasno pozicionira, moguća su: ograničenja pristupa fondovima EU, manja tolerancija na autoritarne prakse i jačanje diplomatske izolacije. Pad međunarodne podrške režimu može podstaći unutrašnje promjene, jer vlast u Srbiji tradicionalno zavisi i od spoljnog legitimiteta. Sve to ne znači nužno trenutnu smjenu vlasti, ali označava početak političke erozije koja može voditi ka promjeni režima. <h2>REAKCIJA MOSKVE</h2> Portal ETV: Postoji li manevar kojim Vučić politički može da preživi ovu krizu? BISERKO: Vučić ima nekoliko potencijalnih političkih manevara da se izbori sa krizom. Jedan od njih su simbolični proevropski potezi — na primjer, djelimično usklađivanje sa EU politikom, jačanje regulatornih veza ili retoričko distanciranje od Rusije. Ove poteze bi, naravno, predstavio kao „mudru diplomatiju“ predsjednika, a ne kao okretanje leđa Moskvi. U praksi, Vučić nije spreman da prekine veze sa Rusijom, posebno u sferi energetike i bezbjednosti, i te veze će nastaviti da održava. Međutim, Moskva vjerovatno neće pristati na ovu vrstu manipulacije i mogla bi reagovati kroz ekonomski ili medijski pritisak, s obzirom na svoj značajan uticaj u gotovo cjelokupnom srpskom medijskom prostoru. Istovremeno, Vučić bi mogao aktivirati narativ „ugrožene Srbije“ — kroz teme kao što su Kosovo, Republika Srpska ili pritisci iz Brisela i Vašingtona. Već je reagovao vrlo oštro na Rezoluciju Evropskog parlamenta, nazivajući poslanike EP „patološkim lažovima“ i „teško oboljelim“. Paralelno, može nastaviti sa kontrolisanim „patriotskim mobilizacijama“ — skupovima, vanrednim konferencijama i kampanjama o jedinstvu i otporu, što je inače svakodnevna praksa njegovog režima. Međutim, to sve manje uspijeva. Vučić ima taktičke opcije da preživi ovu krizu, ali više nema strateškog prostora da je trajno riješi. Svaka sljedeća slična kriza biće za njega sve opasnija, jer iscrpljuje i sistem i društvo.

Biserko: Puca Vučićev sistem straha, propagande i sjedjenja na dvije stolice

Vojna parada Vojske Srbije održana je u subotu, 20. septembra, u Beogradu. Na paradi, koja je organizirana na platou ispred Palate "Srbija" pod sloganom "Snaga jedinstva", sudjelovalo je više od 10.000 ljudi, uz više od 2.500 jedinica naoružanja i vojne opreme. Najvišim predstavnicima državnog vrha Srbije, gostima iz inozemstva i građanima predstavljeno je više od 600 vojnih vozila, 70 aviona i 20 plovila. Tokom preleta aviona, uz "migove", letjeli su i francuski "rafali", javili su juče mediji.
Paradi u Beogradu prethodila je proslava "dana srpskog jedinstva", koja se održavala u dijelovima Bosne i Hercegovine, te susjedne Republike Srbije.
Što režim u Beogradu poručuje paradama državama regije? Pokušava li Srbija prenijeti krizu u BiH i koji su njezini ciljevi u našoj zemlji? Kakav je položaj Milorada Dodika uslijed sve snažnije međunarodne izolacije i prijevremenih izbora u tom dijelu naše države. Kakva je Dodikova budućnos i hoće li ga, i kada, Aleksandar Vučić "pustiti niz vodu"? Na ova i druga pitanja, u intervjuu za Radiosarajevo.ba, odgovara Sonja Biserko, osnivačica i direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Vučićeva paranoja
Radiosarajevo.ba: Uvažena gospođo Biserko, kako tumačite zajedničku proslavu "dana srpskog jedinstva" između bh. entiteta RS i Srbije, posebno u kontekstu operacionalizacije prošlogodišnje deklaracije sa "svesrpskog sabora"? Da li takve proslave i dokumenti zaista jačaju međuetničke veze, ili, naprotiv, produbljuju nepovjerenje i stvaraju dodatne tenzije u regionu? Vi na to godinama upozoravate.
Biserko: Ova parada je upriličena kako biAleksandar Vučićdemonstrirao moć, prije svega kroz kontrolu represivnog aparata. Činjenica da je posljednjih mjeseci smijenio ključne ljude u bezbjednosnom sektoru ukazuje na njegovu sve izraženiju paranoju i nepovjerenje prema sopstvenim saradnicima.
Deklaracijom o jedinstvu Vučić ponovo pokušava da homogenizuje društvo, što čini već duže od godinu dana. PresuduMiloradu Dodikupredstavio je kao napad na čitav srpski narod, studente u Sandžaku označio je kao "džihadiste", a proteste u Vojvodini prikazao kao secesionističke. Sve to ima za cilj da prikrije duboke podjele u društvu pozivanjem na već uobičajene "neprijatelje srpstva".
Pokušaj demonstriranja moći
Radiosarajevo.ba:Kako u tom kontekstu gledate na vojnu paradu održanu 20. septembar u Beogradu, koju ste već djelomično spomenuli? Predstavlja li ona regionalno "zveckanje oružjem" i pokušaj izvoza političke krize iz Srbije ka Bosni i Hercegovini, posebno u svjetlu sve većih izazova s kojima se suočava srbijanski predsjednik Vučić?
Biserko:Parada je organizovana prije svega zbog duboke političke krize u zemlji, kao pokušaj da se demonstrira moć države i zastraše građani prikazom vojne sile. Studenti koji su željeli da prisustvuju paradi i izraze podršku vojsci bili su spriječeni, ali su uspjeli da izvan ograđenog prostora pozdrave vojsku uz povik "pumpaj".
Vojska u Srbiji tradicionalno uživa veliko povjerenje građana, a Vučić očigledno nastoji da taj simbol jedinstva iskoristi za sopstvene političke ciljeve. Ipak, pitanje je koliko je u tome uspio. Namjera parade bila je i da se pokaže vojna nadmoć u regionu. Prikazano je oružje nabavljeno u Moskvi, Pekingu i Parizu, dok se najsnažnijim činilo ono kupljeno u Izraelu. Kao opravdanje za ovakvo vojno nadmetanje Vučić navodi nedavni savez Hrvatske, Albanije i Kosova, kojem bi se, prema njegovim riječima, uskoro mogla pridružiti i Bugarska.
Pokušaj izvoženja krize u BiH
Radiosarajevo.ba:Da li je u tom smislu BiH postala ventil za unutrašnje frustracije i slabosti vlasti u Beogradu?
Biserko:Vučić je godinama bio duboko involviran u politiku RS, koja se posmatra kao dio koncepta "srpskog sveta". Njegov međunarodni ugled, na kojem je dugo radio, počeo je ozbiljno da se urušava nakon ruske agresije na Ukrajinu. Pokušao je da balansira između Moskve i Washingtona, ali bez uspjeha. Iako često nipodaštava EU, ona je ostala jedina strana koja ga suštinski podržava i toleriše. Međutim, povjerenje u njega je sve slabije, naročito nakon rasprave o situaciji u Srbiji u Evropskom parlamentu i najave da će EPP razmatrati status Srpske napredne stranke (SNS).
U tom kontekstu i RS postaje dio promišljenijeg pristupa međunarodne zajednice.Milorad Dodik više nije predsjednik RS, uvedene su mu brojne sankcije, a posljednje i od strane Slovenije, gdje posjeduje značajnu imovinu i ulaganja. Često se ističe da srpski kapital prethodi ruskom uticaju. Vučić je pokušao da unutrašnju krizu u Srbiji "izveze" u RS povodom presude Dodiku, ali bez uspjeha. Jer kriza u Srbiji je prevashodno unutrašnja, generisana lično od strane Vučića i njegove klike.
Beograd je uvjeren da može da ishodi otcjepljenje RS-a
Radiosarajevo.ba:Koliko je realna opasnost od destabilizacije u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini?
Biserko:Činjenica je da je region i dalje fragilan i nekonsolidovan. Koncept "srpskog sveta", lansiran 2013. godine, zapravo predstavlja oživljavanje nikada napuštenog velikodržavnog projekta. Iako je Beograd čitavu deceniju bio percipiran kao faktor stabilnosti, u praksi se radilo na integraciji RS u taj koncept. Tek je ruska agresija na Ukrajinu osvijestila Zapad, koji od tada počinje drugačije da posmatra "srpski svet", ranije shvatan kao praznu mantru.
Od tog trenutka EU ozbiljnije promišlja politiku proširenja (mada još uvijek nedovoljno), dok NATO pomno prati bezbjednosnu situaciju, naročito poslije događaja u Banjskoj.
Brojne posjete visokih zvaničnika EU i NATO-a i njihove jasne izjave ukazuju da neće dozvoliti obnavljanje konflikta. To, međutim, ne znači da neće biti tenzija i incidenata.Rusija u tome igra važnu ulogu, neprestano testirajući spremnost EU i NATO-a da reaguju.

Biserko: Vučić i Dodik su došli do svog političkog kraja

Podizanje i uklanjanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru još jednom je pokazalo da se ključna politička i društvena moć u Crnoj Gori prelama preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) i struktura koje je podržavaju. To je u razgovoru za Portal Analitika ocijenila predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.
Kako dodaje, iako formalno vlast drži Vlada Milojka Spajića, jasno je da bez konsenzusa unutar prosrpskih partija i crkvenih krugova (znači i Beograda) mnoge odluke nemaju punu političku težinu.
<h2>SPC kao ključni instrument “srpskog sveta” u Crnoj Gori</h2>
- Upravo zbog toga se nameće pitanje ko je stvarni „vladar“ Crne Gore – izabrane institucije ili mreža interesa koja povezuje SPC, političke aktere bliske Beogradu i finansijsko-političke krugove - kaže Biserko.&nbsp;
Mišljenja je da, ukoliko se dešavanja u Srbiji razvijaju ka kraju aktuelnog režima, uticaj SPC u Crnoj Gori ne bi nestao, ali bi se, kaže, sigurno relativizovao.&nbsp;
- Do sada je Crkva bila ključni instrument za realizaciju koncepta „srpskog sveta“ ne samo u Crnoj Gori, već i u širem regionu. Međutim, „srpski svet“ kao ideja je već oslabio, iako je još prisutan. Svi akteri povezani s ovim konceptom trenutno se suočavaju sa problemima i bore se za vlastito preživljavanje ili za miran odlazak – uključujući Dodika, Vučića, a vjerovatno i neke protagoniste u Crnoj Gori. Povratak suverenističkih snaga u Crnoj Gori mogao bi da stvori stabilnije proevropsko pozicioniranje zemlje i bio bi dodatna garancija za članstvo u EU, koje se ionako najavljuje - ocjenjuje Biserko.
<h2>Vučićev pad potresao bi vladajuću koaliciju u Podgorici</h2>
Dešavanja u Srbiji, ističe Biserko, imaju odjek u Crnoj Gori, jer je politički prostor Zapadnog Balkana duboko povezan.&nbsp;
- Aleksandar Vučić i njegov režim dugo su igrali ulogu svojevrsnog zaštitnika i političkog pokrovitelja prosrpskih partija u Crnoj Gori. Njegov eventualni pad bi oslabio njihovu poziciju, što bi otvorilo prostor za novu dinamiku u vladajućoj većini. Ako bi došlo do slabljenja ili pada Vučića, očekivala bi se i prekompozicija u crnogorskoj vladajućoj koaliciji. Partije koje se oslanjaju na podršku Beograda mogle bi izgubiti dio uticaja, dok bi prozapadni i suverenistički akteri pokušali da ojačaju svoju poziciju - navodi Biserko.
Što se tiče same rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, kaže Biserko, ona djeluje prilično izvjesno i bez obzira na razvoj događaja u Beogradu.&nbsp;
- Vlada funkcioniše na klimavoj većini, uz stalne tenzije između različitih partnera. Pritisci međunarodne zajednice, prjie svega EU i SAD, takođe idu u pravcu jačanja stabilnosti i reformske agende u Crnoj Gori, što bi moglo ubrzati proces rekonstrukcije i pokušaj da se formira šira, stabilnija koalicija. Uostalom, EU predviđa da će i Crna Gora i Albanija uskoro postati članice EU. To bi bilo veoma važno i za Srbiju jer tek tada bi njen uticaj postao zanemarljiv - ističe Biserko.
<h2>Srbija nema unutrašnji kapacitet da sama iznese ovu situaciju</h2>
Kada je riječ o trenutnoj društvenoj i političkoj situaciji u Srbiji, Biserko ocjenjuje da je napeta i “na ivici”. Prema njenim riječima, postoji potencijal za još veće nasilje, koje će Vučić, kaže, gotovo sigurno koristiti kako bi zastrašio građane.&nbsp;
- Paralelno, svi koji u državnom aparatu podržavaju proteste ili studente bivaju zastrašivani ucjenama i otpuštanjima. Posebno se obrušio na školstvo – smjenjuje direktore srednjih škola, otpušta nastavnike sa ugovorima na određeno vrijeme, vrijeđa ih i ponižava. Rekla bih da u ovom momentu nijedna strana nema nadmoć - navodi Biserko.&nbsp;
Smatra da Srbija trenutno nema unutrašnji kapacitet da sama iznese ovu izuzetno rizičnu situaciju, pa je, dodaje, potrebna međunarodna podrška – bilo kroz okrugli sto ili kroz neki drugi mehanizam koji bi omogućio mirnu tranziciju vlasti.&nbsp;
- Za sada, Vučić to, čini se, odbija, ukoliko su i postojale ikakve ponude. Mislim da će Vučić ipaK morati ići na izbore i prihvatiti neku vrstu posredovanja. To bi bilo racionalno i s njegove tačke gledišta. EU i NATO pažljivo prate situaciju u regionu i neće dozvoliti oružane sukobe. Ipak, to ne znači da u samoj Srbiji ne postoji potencijal za eskalaciju nasilja. Kriza se odužila - u svakoj normalnoj zemlji ovakav režim bio bi primoran na odlazak, dok se ovdje još uvijek oslanja isključivo na represivnu moć - pojašnjava Biserko.
Upitana kako gleda na sve brutalnije postupanje policije u Novom Sadu, podsjeća da je Novi Sad poseban slučaj.&nbsp;
- To je ne samo ranjen grad, već i grad koji je decenijama ponižavan, eksploatisan i demografski preoblikovan. Upravo tamo otpor ima najozbiljniji i najbolje organizovan oblik. Vojvodina je još od antibirokratske revolucije 1988. pod stalnim nadzorom i kontrolom radikala. Taj bunt neće nestati, zbog čega je Vučić posegnuo za najbrutalnijom silom, koja samo dodatno raspiruje bijes građana - kaže Biserko.
<h2>Smijenjeni komandant SAJ-a vrhunski profesionalac, vlast ga doživljava kao prijetnju</h2>
Kada je riječ o nedavnoj smjeni komandanta Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Spasoja Vulevića, Biserko ističe da nisu svi spremni da se povinuju svakoj Vučićevoj naredbi koje u suštini, kako dodaje, služe odbrani njega i njegovog klana.&nbsp;
- Specijalna antiteroristička jedinica (SAJ) postoji radi borbe protiv terorizma, oslobađanja talaca, neutralisanja posebno opasnih kriminalnih grupa, zaštite važnih ličnosti i objekata, kao i drugih visokorizičnih zadataka – a ne za suzbijanje mirnih protesta sopstvenih građana. U trenutku kada se prebrojava ko je na čijoj strani, svako ko ostane po strani biva smijenjen. Tako je i komandant SAJ-a, Spasoje Vulević, razriješen dužnosti, dok će sama jedinica, po najnovijoj uredbi, vjerovatno biti podvrgnuta novoj sistematizaciji. Važno je napomenuti da je Vulević u javnosti percipiran kao vrhunski profesionalac, što vlast doživljava kao prijetnju - ističe predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava.
Na pitanje kako doživljava javne nastupe Vučića, Biserko kaže da je on očekivao da će protesti tokom ljeta oslabiti, ali, podsjeća, dogodilo se suprotno.&nbsp;
- Građani su svakodnevno organizovali aktivnosti širom Srbije, a cio pokret poprimio je karakter sveopšteg bunta. Upravo je predsjednik svojim ponašanjem – uvredljivim izjavama i prijetnjama – dodatno raspirivao nezadovoljstvo. Polovinom avgusta brutalnost policije je eskalirala, a kulminacija je viđena na posljednjem protestu u Novom Sadu. Može se reći da je Vučić izgubio političku moć u društvu, ali i dalje raspolaže mehanizmima represije. U njih sada uključuje i tzv. “lojaliste”, presvučene u policajce i uglavnom maskirane – ljude sa kriminalnim dosjeima, navijače i slične grupacije - navodi ona.
<h2>Vučić više ne uživa povjerenje EU, Rusija i Kina ga koriste protiv Evrope i NATO-a</h2>
Vučićev odlazak u Peking, a prije toga i u Moskvu, uprkos upozorenjima iz Brisela da ne ide, kaže, predstavlja pokušaj da učvrsti svoj međunarodni imidž koji je posljednjih godina, podsjeća, ozbiljno narušen.&nbsp;
- I u Moskvi i u Pekingu dočekan je bez posebnog tretmana, iako to u domaćoj javnosti uvijek predstavlja kao dokaz posebnog odnosa prema njemu i „maloj Srbiji“. Sa druge strane, ni Moskva ni Peking neće ga napustiti, iako su svjesni njegove nepouzdanosti. On im i dalje služi kao koristan instrument protiv EU i NATO. U samoj EU Vučić više ne uživa povjerenje, ali jedina realna podrška Srbiji i dalje dolazi upravo iz Brisela. Istovremeno, vodeći zapadni mediji već neko vrijeme prenose izrazito kritičnu sliku Srbije, a Evropski parlament je otvorio raspravu o stanju u zemlji, što može dovesti i do promjene evropskog stava prema Beogradu - ukazuje Biserko.
U tom pogledu, dodaje, najvažniji je stav predsjednika EPP-a Manfreda Vebera koji je rekao da EPP „ne zatvara oči pred onim što se događa“ i najavio je raspravu o Srbiji.&nbsp;
- Vučić, međutim, tvrdi da ne očekuje promjenu statusa SNS u EPP i promjeni odnosaHrišćansko-demokratske unije (CDU) kojoj pripada i predsjednica Komisije Ursula Fon der Lajen - podsjeća sagovornica Analitike.
Upitana može li pritisak koji vrše studenti u blokadi i građani u jednom trenutku slomiti Vučićev otpor prema raspisivanju vanrednih izbora, Biserko odgovara da je teško predvidjeti kako će se situacija dalje razvijati.&nbsp;
- Vučić sigurno i dalje kalkuliše i vjerovatno smatra da još drži konce u svojim rukama. On će raspisati izbore kad bude siguran da može izmanipulisati kakvu takvu pobjedu kako bi ipak obezbijedio EXPO27 i, kako mnogi ukazuje, sproveo još jednu pljačku - upozorava ona
<h2>Studenti heterogena grupa, povezuje ih otpor prema nasilju, represiji i korupciji</h2>
Stavove studenata u blokadi vidi kao veoma heterogene što je, kaže, normalno.&nbsp;
- Oni su konzervativni, što je uostalom dio šireg evropskog trenda. Istovremeno, oni su digitalna generacija, organizovana i informisana putem platformi, a ne tabloida i Vučićevih televizija. Na to ukazuje i prvo temeljno istraživanje sprovedeno među studentima Univerziteta u Beogradu i Univerziteta umjetnosti – učesnicima studentskih plenuma – koje su uradili profesori Slobodan Marković i Miloš Bešić. Ono je donijelo značajne uvide i razbilo mnoge predrasude. Pokazalo se da studenti nisu monolitna grupa, već politički raznoliki – od liberalnih do konzervativnih, od onih koji podržavaju evropske integracije do skeptika. Ono što ih povezuje jeste otpor prema nasilju, represiji i korupciji, kao i zalaganje za pravdu, institucije i vladavinu prava. To je izuzetno ohrabrujuće. O njima se još uvijek premalo zna - podsjeća Biserko.&nbsp;
Što se tiče odnosa studenata prema EU, smatra da njihovi zahtevi jesu evropske vrijednosti.&nbsp;
- Oni percipiraju EU kako oslonac Vučiću, ali ipak su išli u Brisel i Strazbur. Jedino se na transparentima pojavljivalo ime Lore Kobveši, evropske tužiteljke koja je poznata po svom učinku u Rumuniji po pitanju korupcije - podsjeća Biserko.
<h2>EU stalno postavlja pitanje ko je alternativa, to nije argument za podršku Vučiću</h2>
Upitana koga vidi kao alternativu ukoliko dođe do raspisivanja izbora te imaju li postojeće opozicione političke partije dovoljno kapaciteta da pošalju SNS i SPS u političku prošlost ili je potrebna nova snaga na političkoj sceni Srbije, Biserko kaže da na to pitanje nema odgovor.&nbsp;
Nije da nema alternativa, dodaje, već je potrebna veća organizovanost i artikulisanost – a ne isključiv fokus na Vučića.&nbsp;
- EU stalno postavlja pitanje ko je alternativa, ali to ne može biti valjan argument za podršku Vučiću. Što on duže ostane na vlasti, to će i Srbija i region biti u goroj poziciji. Tranzicija u društvu kakvo je srbijansko nije jednostavna i može potrajati godinama. Ipak, postoje četiri proevropske partije koje bi morale da izađu sa zajedničkim programom koji bi okupio sve proevropske snage. Trenutno, podrška EU iznosi oko 33%, ali procenat neodlučnih građana je takođe značajan. Važno je imati na umu da kada odlaze iz zemlje – a odlaze u velikom broju – građani Srbije odlaze na Zapad - zaključuje Biserko.

Biserko: Što Vučić duže ostane na vlasti, to će i Srbija i region biti u goroj poziciji

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, u izjavi za Portal ETV komentarisala je protjerivanje crnogorskog reditelja i kolumniste Danila Marunovića iz Srbije. Ona ističe da je ovim činom Srbija poslala jasnu poruku da kritički glasovi, posebno oni iz crnogorskog intelektualnog kruga, nijesu dobrodošli u zoni njenog uticaja.
Kako kaže, crnogorska reakcija na ovaj događaj vidi se kao odgovor na presedan koji narušava slobodu izražavanja i međunarodne norme kulturne saradnje.
Iako zvanično saopštenje sa jasnim pravnim obrazloženjem nije objavljeno, sama deportacija šalje više poruka, kaže Biserko.
Snažna poruka disidentima i kritičarima režima, posebno onima koji dolaze iz Crne Gore i javno kritikuju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, poput kolumne Marunovića; Demonstracija sile bezbjednosnih službi, kroz upad u hotelsku sobu, oduzimanje telefona i hitnu deportaciju, što jasno pokazuje netoleranciju prema kritici, te jasna granica „nepoželjne aktivnosti“ u Srbiji – iako ne postoji formalna definicija, jasno je da kritika režima nosi direktne posljedice.
Prema njenim riječima, iako svaka država ima suvereno pravo da odlučuje o ulasku stranih državljana na svoju teritoriju, bez obaveze da obrazloži odluku, kada se ta mjera primijeni na javno angažovanu ličnost iz susjedne države, posebno države s kojom postoje sporazumi o saradnji, takva deportacija prerasta u politički čin.
- Protjerivanje kao reakcija na izraženo mišljenje predstavlja kršenje duha Evropske konvencije o ljudskim pravima, čiji su potpisnici i Srbija i Crna Gora - naglašava Biserko.
Ona zaključuje da ovaj čin jasno pokazuje kako kulturna saradnja više nije izuzeta iz političkih obračuna. Režim Aleksandra Vučića, prema njenim riječima, ne libi se da koristi mehanizme bezbjednosti protiv umjetnika i novinara, pa i onih iz drugih zemalja. Sve češća i agresivnija intervencija države u kulturni prostor, upozorava Biserko, postala je pravilo – ne izuzetak.

Biserko za Portal ETV: Srbija poslala poruku da kritički glasovi iz crnogorskog intelektualnog kruga nijesu dobrodošli u zoni njenog uticaja

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko u razgovoru za Portal ETV jasno poručuje - današnja vlast u Crnoj Gori, iako u manjoj mjeri, podsjeća na režim u Beogradu. - Ta vlast, međutim, ne posjeduje ni znanje ni političko iskustvo potrebno da se suprotstavi uticaju Beograda. Za razliku od nje, DPS je, uprkos brojnim manama, jasno razumio političke ambicije Beograda i znao kako im se efikasno oduprijeti - ističe Biserko. Sagovornica Portala ETV tvrdi da je, u gotovo nemogućim uslovima i uz protivljenje međunarodne zajednice, DPS postigao istorijske rezultate: obezbijedio nezavisnost Crne Gore, članstvo u NATO-u (uprkos pokušaju ruskog državnog udara), priznao Kosovo i genocid u Srebrenici, te otvorio put regionalnoj normalizaciji odnosa. - To je nasljeđe se ne može podcjenjivati - navodi ona. <h2>Put DPS-a</h2> Biserko smatra da je DPS prošao put od partije koja je godinama bila na vlasti u modernu stranku sposobnu za političku borbu u novim okolnostima. Nedovoljno je, kako dodaje, sarađivao sa nekim društvenim akterima poput civilnog sektora i medija, što mu danas otežava povratak povjerenja. - Normalno je da posle dugotrajne vladavine dođe do perioda političke krize i preispitivanja, ali to ne znači da DPS neće ponovo zauzeti mjesto koje mu pripada kao najjačoj, jedinoj državotvornoj i najkonzistentnije prozapadnoj partiji u Crnoj Gori - poručuje Biserko. Zanimljivo je, međutim, kaže, da se zahtjevi za reformama, iznutra i spolja, gotovo isključivo odnose na DPS, a ne i na partije koje u kontinuitetu baštine politiku Slobodana Miloševića, koja je formalno poražena 5. oktobra 2000. <h2>Studentski protesti pokrenuli građansku pobunu</h2> Biserko se, odgovarajući na pitanje Portala ETV da li je vlast Aleksandra Vučića u Srbiji na izdisaju, kazala da su studentski protesti pokrenuli opštu građansku pobunu koja traje više od šest meseci.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912120936_780e40b773a60e0601270abe89c6e7fe525d92db86da4a90c75752d7da83bf51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240912120936_780e40b773a60e0601270abe89c6e7fe525d92db86da4a90c75752d7da83bf51" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"><figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: Shutterstock)</figcaption></figure>  - Iako je to za mnoge bilo iznenađenje, jasno je da je tome prethodio proces koji su obilježile manje, ali značajne pobune - počev od protesta tokom pandemije, slučajeva Ribnikar i Mladenovac, pa do dešavanja u Novom Sadu. Sve to ukazuje na duboku strukturnu krizu u Srbiji, prije svega ekonomsku i socijalnu. Društvo je zahvatilo intenzivno raslojavanje koje pogađa ne samo najsiromašnije slojeve, već i srednju klasu - navodi sagovornica Portala ETV. Prema njenim riječima, brojne afere - od infrastrukturnih, građevinskih do onih povezanih sa pranjem novca - kulminirale su incidentom sa urušavanjem nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, simbolično razotkrivajući stanje u državi. - Protesti su postepeno otvarali ključna društvena pitanja i ogolili vlast Aleksandra Vučića, delegitimizujući ga na unutrašnjem planu i postepeno narušavajući njegov međunarodni položaj. Koliko dugo će njegova vlast još potrajati zavisi od načina na koji će se organizovati mirna tranzicija vlasti - smatra Biserko. <h2>Vučićeve taktike nijesu uspjele</h2> Podvlači da je Vučić pokušao sve moguće taktike da neutrališe studentski protest, računajući na njihovo zamaranje, ali nije uspio. Odbija zahtjev za prijevremenim izborima, iako ih je prije samo nekoliko mjeseci sam nudio, očigledno procjenjujući da sada ne bi ostvario povoljan rezultat. - Važno je razumjeti da je ovo tek početak procesa koji će potrajati, ali bez mogućnosti povratka na staro. Četiri decenije toksične propagande i laži tek treba dekonstruktovati - ističe ona. Biserko nema dilemu - oslabljeni Vučić, kako na unutrašnjem tako i na spoljnopolitičkom planu, imaće neminovne posledice i na region - nadamo se, pozitivne. Pojačana aktivnost EU i NATO usmjerena je ka stabilizaciji regiona koji se nalazi na kritičnoj tački. Odgovarajući na pitanje Portala ETV da li će srpski predsjednik prije eventualnog odlaska sa vlasti pokušati da destabilizuje Crnu Goru i region, Biserko konstatuje da je Vučić već pokušao da krizu „izveze“ u Republiku Srpsku, dramatizujući presudu Miloradu Dodiku i insistirajući na ugroženosti Srba u cijelom regionu. - Taj pokušaj nije uspio, a u međuvremenu su se aktivirali međunarodni akteri. Kada je riječ o Crnoj Gori, Beograd ima snažan uticaj preko srpskih partija, medija, Srpske pravoslavne crkve i bezbjednosnih službi. Nažalost, crnogorsko rukovodstvo pokazuje ranjivost na te uticaje i nedostatak kapaciteta da im se suprotstavi - kaže ona. <h2>EU kao štit</h2> Ipak, dodaje, Evropska unija prognozira da će Crna Gora i Albanija do 2030. postati članice EU, što je odluka vođena strateškim razlozima. - S obzirom na autoritarnu prirodu regionalnih lidera, EU ostaje jedini okvir koji može da omogući istinske reforme i evropeizaciju iznutra. Za to su neophodni dublji i efikasniji mehanizmi nadgledanja reformi u svakoj novoj članici. Zemlje Zapadnog Balkana, bez obzira na finansijsku podršku EU, nemaju ni kapacitete ni političku volju da same sprovedu reforme - kazala je Biserko u razgovoru za Portal ETV.

Biserko za Portal ETV: Vlast u Crnoj Gori podsjeća na Vučićev režim

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će ukrajinska delegacija, koja se vraća iz Abu Dabija, podnijeti izvještaj o najosjetljivijim aspektima pregovora, napominjući da se detalji razgovora ne mogu razmatrati na daljinu.
U video-obraćanju, Zelenski je rekao da će se delegacija vratiti kasno naveče i da će ga narednog dana informisati o pitanjima o kojima se raspravljalo tokom razgovora u Abu Dabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
- Zakazao sam sastanak sa našom delegacijom za sjutra. Momci se večeras, kasno naveče, vraćaju u Ukrajinu, a sjutra će biti izvještaja o onim osjetljivim aspektima razgovora u Abu Dabiju o kojima se ne može govoriti telefonom - &nbsp;rekao je Zelenski.
Kazao je da se Ukrajina priprema za sljedeću fazu pregovora, uključujući trilateralne sastanke, te naveo da su planirani i razgovori sa evropskim partnerima.
Zelenski je podvukao da diplomatski napori ostaju prioritet uporedo sa vojnim i energetskim izazovima, naglašavajući da se sve državne institucije moraju fokusirati na podršku stabilnosti, odbrani i nezavisnosti Ukrajine.
Zelenski se takođe osvrnuo na parlamentarnu diplomatiju Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama, pohvalivši rad predsjednika Parlamenta Ruslana Stefančuka, koji je održao sastanke sa američkim zakonodavcima, uključujući predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona, kao i drugim pristalicama Ukrajine.
- Podrška Ukrajini znači približavanje uslova u kojima će rat izgubiti smisao za Rusiju - rekao je Zelenski.
Rusija, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države održale su dvodnevni sastanak o ukrajinskom rješenju u Abu Dabiju u srijedu i četvrtak. Na kraju, strane su se saglasile da sprovedu prvu razmjenu zatvorenika u posljednjih pet mjeseci, koja je odmah i realizovana.
Zajedničko saopštenje o rezultatima sastanka razgovore je opisalo kao "konstruktivne" i "usmjerene na pronalaženje načina za stvaranje uslova za postizanje trajnog mira".

Zelenski: Ukrajinska delegacija će sjutra podnijeti izvještaj o "osjetljivim" pregovorima u Abu Dabiju

Zbog lošeg vremena koje nam nije dalo da abrumamo fetive kotorane i furešte i učinimo đir po gradu sa Gradskom muzikom, svečano otvaranje tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti održano je večeras u Domu kulture u Škaljarima. Zbog lošeg vremena đir po gradu sa Gradskom muzikom nije bilo moguće održati. Na svečanom otvaranju u ime organizatora prisutne je pozdravila Radmila Beća Radulović, koja je istakla da Zimske karnevalske fešte nijesu samo događaj u kalendaru, već živa tradicija koju Kotor s ponosom čuva, njeguje i prenosi s generacije na generaciju. Kako je istakla, karnevalske fešte predstavljaju duboko ukorijenjen dio identiteta grada i njegovog kulturnog naslijeđa. Fešte je zvanično otvorila kraljica karnevala Tea Grgurović, istakavši da se istinska vrijednost karnevala ogleda u trenucima kada se njegova radost, toplina i duh Kotora tiho, ali trajno utiskuju u mala dječja srca, jer upravo ona nose obećanje da će fešte živjeti i u vremenima koja dolaze. U svečanom programu učestvovale su predkadetkinje mažoretki „Fešta“, čiji je nastup označio početak karnevalskih dešavanja. Odmah nakon svečanog dijela programa održan je dječji maskenbal, uz animatore i feštađunsku muziku. Dom kulture ispunili su smijeh, veseli žamor i razigrani poklici princeza, vila, hobotnica, strašila, kauboja i drugih, pretvarajući prostor u mjesto iskrene radosti i bezbrižnosti. Upravo najmlađi, svojim osmijesima, igrom i čistom radošću, nastavljaju karnevalsku tradiciju dugu više od 500 godina, čuvajući duh Kotora i njegovih fešti – onako kako se čuvaju najljepše uspomene.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206230216_7325958750de34556e11baa2453f99e98c6795b1f65356775e36aa8bd6ec1fe0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260206230216_7325958750de34556e11baa2453f99e98c6795b1f65356775e36aa8bd6ec1fe0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="fešta"></figure>  Iduće sedmice u najavi je bogat karnevalski program na Prčanju i u šoping centru “Kamelija”. Poseban dio programa posvećen je obilježavanju stogodišnjice prvog izdanja „Karampane“, humorističko-satiričnog lista koji izlazi jednom godišnje, upravo na dan karnevala. Tim povodom, u Kinu „Boka“, 11. februara u 18 sati održaće se prigodan multimedijalni program, dok će u Gradskoj galeriji posjetioci moći da pogledaju izložbu starih izdanja, zavire u bogatu arhivu lista i isprate razvoj karnevalske satire kroz različite istorijske i društvene epohe. Dan kasnije, u četvrtak 12.februara Srednja pomorska škola i Gimnazija uz podršku Turističke organizacije, organizuju Školski maskenbal, dok će stariji moći guštat u tripama na Škaljarskoj večeri. Veliki maskenbal, uz Kiru bend i Nenada Kneževića – Kneza sa Final Touch bendom i specijalnom gošćom Jelenom Pajić, održaće se u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort, u petak, 13. februara, sa početkom u 20 sati. Dan zaljubljenih obilježiće se u toploj i humanitarnoj atmosferi –u kafani „Dojmi“ sa Ljubavnom tombolom, 14. februara od 11 sati. Završnica karnevalskih fešti zakazana je za nedjelju, 15. februara, kada će od 14 časova glavnom gradskom saobraćajnicom proći velika karnevalska povorka. Nakon tradicionalnog suđenja i spaljivanja karnevala, slavlje se nastavlja koncertima na Trgu od oružja, gdje će nastupiti The Grupa i Bruno Rački sa bendom. Organizator tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor. Zlatni sponzor je Hyatt Regency Kotor Bay Resort, a prijatelj karnevala Resursni centar za sluh i govor Kotor. Medijski sponzori: DNEVNI LIST “POBJEDA”, RTCG, PRVA TELEVIZIJA, PLAY RADIO, RADIO KOTOR, RADIO DUX Portali : TRAVEL MONTENEGRO, SHARE MONTENEGRO, KOTOR.INFO, CULTURE CORNER, FERAL BAR.

U Kotoru svečano otvorene tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte

Oman je danas posredovao u indirektnim pregovorima između Irana i SAD-a o nuklearnom programu Teherana, nastojeći da smiri tenzije između zemalja.
Oman je izdao saopštenje u kojem je potvrđen razgovor iranskih i američkih diplomata, a razgovoru je prisustvovao i ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi.
- Konsultacije su se fokusirale na pripremu odgovarajućih okolnosti za nastavak diplomatskih i tehničkih pregovora, osiguravajući važnost ovih pregovora, s obzirom na odlučnost strana da osiguraju njihov uspjeh u postizanju održive bezbjednosti i stabilnosti - navodi se u saopštenju iz Omana.
SAD i Iran su i ranije vodili pregovore u Omanu, međutim oni su bili prekinuti kada je Izrael u junu 2026. godine bombardovao iranska nuklearna postrojenja uz pomoć Vašingtona.
Izraelski napadi su tada uništili iransku protivvazdušnu odbranu i gađali arsenal balističkih raketa.
Državni sekretar SAD-a Mark Rubio ranije je izjavio da je režim u Teheranu trenutno najslabiji od dolaska na vlast 1979. godine, zbog masovnih demonstracija širom Irana, u kojima je do sada poginulo više hiljada ljudi.
Ministarstvo spoljnih poslova Omana danas je izdalo saopštenje u kojem se navodi da se el Busaidi odvojeno sastao sa ministrom spoljnih poslova Irana Abasom Aragačijem, a nakon toga i sa specijalnim izaslanikom SAD-a za Bliski istok Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Snimci koje su kasnije objavili mediji u Omanu pokazuju da je sastanku prisustvovao i admiral američke mornarice Bred Kuper, načelnik Centralne komande američke vojske, što se ranije nije dešavalo.
Aragči je na društvenoj mreži Iks napisao da „Iran ulazi u diplomatiju otvorenih očiju i sa čvrstim sjećanjem na prošlu godinu“.
- Obaveze moraju biti poštovane. Ravnopravnost, međusobno poštovanje i obostrani interes nisu retorika — oni su obavezni i stubovi trajnog sporazuma - napisao je on.

Završeni pregovori SAD i Irana u Omanu

Teško je zamisliti da u punopravnom članstvu u Evropskoj uniji ili u “light” verziji, zemlje na Zapadnom Balkanu, sem Crne Gore mogu da postanu profiteri od cijelog tog procesa, kaže za N1 Marko Todorović iz Centra za evropske politike (CEP).
Evropska komisija ponudila je rješenje “light” članstvo u EU za Ukrajinu, a Todorović kaže da bi to podrazumijevalo, na primjer, pristup djelovima jedinstvenog tržišta ili neke beneficije u okviru poljoprivredne politike.
- Vjerovatno bi bilo ukinuto pravo veta za Ukrajinu, ali i vjerovatno za druge buduće članice EU. To je nešto o čemu se mnogo razgovara u poslednje vrijeme, s obzirom da su mnoge države članice zabrinute oko funkcionisanja EU u situaciji u kojoj bi ona obuhvatala više od 30 država, gdje svaka ima pravo veta. Ideja je da se na određeno vrijeme, ugovorom kojim država pristupa, unaprijed dogovori period u kojem nova država članica ne bi mogla da blokira odluke - navodi Todorović.
Na pitanje da li u taj paket “light” članstva može ući i Zapadni Balkan, on kaže da je vjerovatno da sve ono što se bude primjenjivalo na Ukrajinu, da će naći način da se to primijeni i na zemlje Zapadnog Balkana.
- Vjerovatno je takođe, da će postojati određena diferencijacija koja ima veze sa stepenom napretka u pregovaračkom procesu. Vidimo da je Crna Gora zemlja koja bi trebalo da do kraja godine zatvori sva poglavlja, a u Albaniji su sva poglavlja otvorena, ali se sporije zatvaraju. Neko buduće proširenje bi trebalo da obuhvati Crnu Goru i potencijalno Albaniju - kaže Todorović.
On kaže da ne vjeruje da će Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija moći tek tako da uđu, a da određene reforme koje se očekuju ne budu ispunjene.
- Tako da, siguran sam da će cio proces ići tako da te predpristupne beneficije povećavaju i da se nastavlja taj koncept postepene integracije. Ako govorimo punopravnom članstvu, pa čak i light verziji, teško mi je da zamislim da zemlje na Zapadnom Balkanu, sem Crne Gore mogu da postanu profiteri od cijelog tog procesa - navodi Todorović.
Evropa u dvije brzine je koncept koji potiče još iz devedesetih godina i predviđa da one zemlje koje su spremne za dublju integraciju međusobno tome i pristupe, a da druge zemlje koje ostaju u EU i imaju probleme sa tim da pristupe dubljoj integraciji – to ne moraju da učine u tom trenutku.
- Ideja je da u okviru EU postoji jedna grupa zemalja koje će ići dalje i predstavljati pozitivan primjer za druge zemlje članice, kako bi i one mogle poslije da se uključe u dublju integraciju - navodi Todorović.
Važno je da Evropa ostane značajan geopolitički igrač, kaže on, te je samim tim neophodno da možda se neke odluke u industrijskoj politici, odbrambenoj politici donose brže nego što se to do sada činilo.
- U EU, kako se to sada čini, pitanja poput spoljne politike može da blokira bilo koja od država članica, a ideja je da Evropa, odnosno države koje bi ušle u dublju integraciju, da djeluju zajednički i da ne budu blokirane od strane drugih, manjih država - objašnjava Todorović.

Tag: sonja-biserko