<p>Jake snage policije, u punoj opremi za razbijanje demonstracija, jutros prije šest sati udarale su štitovima i odgurivale građane i studente koji su blokirali ulaze u Skupštinu grada Novog Sada, u Srbiji, kako bi uveli odbornike vladajuće koalicije predvođene Srpskom naprednom strankom (SNS) u skupštinsku zgradu.</p>
<p>Kako prenosi N1, došlo je do sukoba interventne jedinice sa građanima koji su stajali ispred ulaza u Bulevaru Mihajla Pupina, kada je jedan mladić zadobio dva udarca u glavu od policije i pri tome izgubio svijest.</p>
<p>Interventna je i nakon toga nastavila da se naguruje sa građanima, da bi se potom kroz pasaž povukla ka dvorištu, prema zgradi skupštine.</p>
<p>Kordon žandarmerije je služio tome, da dio graďana i studenata, koji su se nalazili kod ulaza u ulici Žarka Zrenjanina ne bi mogli da se priključe drugoj grupi, prema kojoj je u tom momentu postupala interventna jedinica.</p>
<p>Građani su uzvikivali policiji: "Čuvate lopove".</p>
<p>Student, kome je interventna zadala udarce u oko i prepone, rekao je za N1 da je sa kolegom "držao liniju" tokom nagurivanja sa policijom, ali nije je napadao.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ona je ničim izazvana počela da ga tuče. Slomili su mu i naočare kada je zadobio udarac u oko.</p>
<p>Po momka koga je policija tukla došla je hitna pomoć nešto nakon 6:15 sati.</p>
<p>On je prije toga izjavio za N1 da ga je policajac prvo više puta odgurnuo sa ulaza, da bi napravio mjesta za odbornike vladajuće stranke, koji su kroz kordon policije sprovedeni u zgradu novosadske skupštine.</p>
<p>Kako je mladić rekao za N1, potom ga je policajac od gore velikom silinom udario u glavu dva puta i ponovo odgurnuo. Mladić se potom malo udaljio i izgubio svijest.</p>
<p>Tokom intervencije interventne policije jedan student Filozofskog fakulteta je i priveden.</p>
<p>Oko 6:50 sati interventna policija je počela da pakuje opremu za razbijanje demonstracija.</p>
<p>Građani i studenti proglasili su sinoć blokadu Skupštine grada Novog Sada i pozvali demonstrante da ostanu tokom noći na ulicama ispred gradskog parlamenta.</p>
<p>Noć ispred Skupštine, kako javlja reporterka N1, protekla je mirno i bez ikakvih incidenata.</p>
<p>Tokom noći je bilo mnogo manje policije, nego što je to bio slučaj prije tri mjeseca, kada je noć pred sjednicu takođe bila blokirana zgrada. Ovaj put su kod ograde stajali samo pripadnici interventne jedinice policije, žandarmerija se nije pojavljivala. Tokom noći se puštala muzika, igralo kolo i šah. Pojedini studenti i građani su spavali na stiroporima oko zgrade skupštine.</p>
<p>Skupštinsko zasijedanje zakazano je za danas u 10 sati.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Novi Sad: Policija nasrnula na građane, jedan mladić se onesvijestio, drugi student priveden

<p>Mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije pridružio se crkvenim velikodostojnicima koji napadaju studente u blokadi. U nedavno objavljenoj pjesmi „Smirenje“, Fotije tvrdi da mladi „prihvataju demonski bunt“ i da im je um postao „satanistički“. Ova izjava izazvala je oštre reakcije u javnosti.</p>
<p>Studenti već više od šest mjeseci protestuju zbog nekažnjenog urušavanja nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, ali i šire društvene nepravde. Sa druge strane, iz vrha SPC-a sve češće dolaze optužbe i uvrede - od toga da su „rušioci države“ do „terorista“ i „ustaša“.</p>
<p>Fotije, koji je i član Sinoda SPC, koristi svoju poziciju da studente javno diskredituje, a teolog Milan Klisura ocjenjuje da se ovakvim izjavama „crta meta na čelu mladima“ i da je riječ o licemjerju i poniženju.</p>
<p>Pored Fotija, patrijarh Porfirije je ranije u Moskvi, pred predsjednikom Putinom, studentske proteste nazvao „obojenom revolucijom“, dok su drugi episkopi otvoreno ili prikriveno podržali isti narativ.</p>
<p>SPC je čak objavila i tekst u kojem se tvrdi da studenti „žive u paralelnim univerzumima“ i „rugaju svetosavskim vrijednostima“. Neki episkopi su im zabranili ulazak u crkvene objekte ili odbili da im pruže smještaj tokom protesta.</p>
<p>Redovno majsko zasijedanje Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve počelo je razmatranjem „tekućih pitanja“, ali se, odlukom patrijarha Porfirija, nije raspravljalo o studentskim protestima, saznaje Nova.rs iz izvora u Patrijaršiji.</p>
<p>Kako navodi izvor, tema sve dublje društveno-političke krize, uključujući blokade fakulteta i proteste studenata, namjerno je izostavljena sa dnevnog reda.</p>
<p>Na primjedbu jednog episkopa da su i visokoškolske ustanove, uključujući Pravoslavni bogoslovski fakultet, u blokadi, patrijarh nije odgovorio. Umjesto njega, reagovao je episkop bački Irinej Bulović, koji je studente, prema riječima izvora, uporedio sa teroristima.</p>

500x500

Vladike Crkve Srbije protiv studenata: Fotije ih nazvao demonima i satanistima, a Irinej teroristima

<p>Ukinut je pritvor trojici aktivista vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) okrivljenih za napad bejzbol palicama na studente u Novom Sadu, saopštio je Viši sud u tom gradu 2. juna.</p>
<p>Četvrtom optuženom za taj napad koji se desio krajem januara, pritvor je zamijenjen mjerom zabrane napuštanja stana uz primjenu elektronskog nadzora.</p>
<p>U napadu za koji se terete, jednoj studentkinji dislocirana je vilica.</p>
<p>Odluku o ukidanju pritvora donelo je Žalbeno vijeće Višeg suda u Novom Sadu većinom glasova, uvažavajući žalbe branilaca okrivljenih i time preinačilo rješenje Osnovnog suda u Novom Sadu od 27. maja.</p>
<p>U saopštenju suda se navodi da je vijeće posebno imalo u vidu dužinu trajanja pritvora od više od četiri mjeseca zbog krivičnih djela za koje se vodi skraćeni krivični postupak.</p>
<p>Kako je istaknuto, pritvor je ukinut okrivljenima koji do sada nisu osuđivani, "kao i okrivljenom koji je novčanom kaznom ranije osuđen zbog neistovrsnog krivičnog djela".</p>
<p>- U odnosu na okrivljenog N.D, kojem je ranije izrečena uslovna osuda zbog istovrsnog krivičnog djela, zbog čega kod njega i dalje postoje okolnosti koje ukazuju da bi u narednom kratkom periodu mogao ponoviti krivično djelo, veće je pritvor zamijenilo blažom mjerom - saopštio je Viši sud.</p>
<p>Četvorica naprednjaka sumnjiče se da su u noći između 27. i 28. januara bejzbol palicama napali studente koji su lepili propagandni materijal u blizini prostorija SNS-a u Novom Sadu.</p>
<p>Suđenje je počelo krajem aprila. Na teret im se stavljaju krivična djela ''nasilničko ponašanje'' i ''teška tjelesna povreda''.</p>
<p>Nadležno tužilaštvo za dvojicu traži po tri godine zatvore, a za drugu dvojicu dvije i po godine.</p>
<p>Taj napad bio je povod za ostavke tadašnjeg premijera Srbije<b> Miloša Vučevića </b>i gradonačelnika Novog Sada <b>Milana Đurića</b>.</p>
<p>Međutim, četiri mjeseca kasnije 20. maja, Vučević je sa mesta predsjednika SNS-a najavio da će članovi njegove stranke blokirati zgradu suda dok optuženi naprednjaci ne budu pušteni iz pritvora.</p>
<p>Ideju je prvobitno podržao i predsjednik Srbije<b> Aleksandar Vučić </b>koji je 20. maja na svom zvaničnom Instagram nalogu objavio poruku "Sloboda junacima" sa imenima uhapšenih naprednjaka.</p>
<p>Kasnije su, ipak, odustali od tih planova uz obrazloženje da ne žele da "još više otežaju rad suda".</p>
<p>Takvim planovima naprednjaka prethodila je odluka Apelacionog suda u Novom Sadu o puštanju u kućni pritvor troje aktivista koji se terete za navodni pokušaj rušenja ustavnog poretka.</p>
<p>Ta sudska odluka donijeta je u vrijeme blokade zgrade suda od strane studenata u blokadi i građana koji zahtevaju oslobađanje aktivista smatrajući ih političkim zatvorenicima.</p>

1084x550

Ukinut pritvor okrivljenim aktivistima SNS-a za napad na studente u Novom Sadu

<p>Američki predsjednik<b> Donald Tramp </b>izjavio je danas da njegova administracija želi "imena i zemlje“ svih stranaca koji studiraju na Harvardu, sugerišući da strane države, posebno one koje su neprijateljski nastrojene prema SAD, treba da doprinesu finansiranju obrazovanja svojih studenata.</p>
<p>- Zašto Harvard ne kaže da je skoro 31 odsto njihovih studenata iz stranih zemalja, a iako neke od njih nisu nimalo prijateljski nastrojene prema Sjedinjenim Državama, ne plaćaju ništa za obrazovanje svojih studenata, niti ikada namjeravaju da to urade - napisao je Tramp na društvenij mreži Truth Social.</p>
<p>Istakao je da njegova administracija želi da „zna ko su i odakle strani studenti“ i dodao da Harvard "nije baš otvoren".</p>
<p>- Želimo ta imena i zemlje - naveo je Tramp.</p>
<p>Prema podacima Harvarda, u ovoj školskoj godini 27 odsto studenata dolazi iz inostranstva, a najviše ih je iz Kine, Kanade, Indije, Južne Koreje i Velike Britanije.</p>
<p>U akademskoj 2024-2025. godini na Harvard su upisana 6.793 studenta osnovnih i master studija iz 147 zemalja.</p>
<p>Strani studenti "nemaju pravo ni na kakvo federalno finansiranje“, navodi se u odjeljku za finansijsku pomoć na sajtu Harvarda i dodaje da "koledž ima svoj novac za stipendije, koji je dostupan stranim studentima“.</p>

Tramp traži imena stranih studenata na Harvardu: "Mora da se plati"

<p>Studenti i građani koji su prethodnih pet dana blokirali ulaz u zgradu Višeg suda u Novom Sadu, 20. maja su privremeno uklonili blokadu, kako bi sud mogao da donese odluku o žalbi na produžavanje pritvora aktivistima i studentima koji su više od dva mjeseca lišeni slobode zbog navodnog pokušaja rušenja ustavnog poretka.</p>
<p>Kako javlja reporterka Radija Slobodna Evropa (RSE), oko 6:30 studenti su sklonili jednu od metalnih ograda koja je postavljena ispred glavnog ulaza. Sudska straža i dio zaposlenih ušli su u zgradu.</p>
<p>Ispred zgrade su trenutno studenti i malobrojni građani.</p>
<p>Sud je saopštio 19. maja da zbog blokade nisu u mogućnosti da se bave slučajem pritvora aktivista kao i žalbama na odluke tokom tog postupka, te da je rad svih pravosudnih organa u zgradi “u potpunosti onemogućen”.</p>
<p>Međutim, studenti su saopštili u ponedjeljak uveče da je od početka blokade bio omogućen ulazak u sud zaposlenima koji rade na slučaju uhapšenih aktivista. Oni su ocijenili da je takvo saopštenje suda “politički motivisan spin, a ne realan problem”.</p>
<p>- Želimo da bude jasno: sjutra (utorak, 20. maj) garantujemo bezbjedan ulazak u zgradu od početka radnog vremena do 11 časova. To je još jedan pokazatelj naše dobre volje. Nakon 11, blokada suda se nastavlja - saopštili su studenti.</p>
<p>Petoro pritvorenih aktivista nalaze se u zatvoru u novosadskom naselju Klisa, dok je profesorka<b> Marija Vasić</b> krajem prošle sedmice prebačena u zatvorsku bolnicu Centralnog zatvora u Beogradu, zbog lošeg zdravstvenog stanja.</p>
<p>Vasić je stupila u štrajk glađu i žeđu nakon što je Viši sud donio odluku o novom produženju pritvora aktivistkinjama i aktivistima.</p>
<p>Porodica Marije Vasić navodi da danima nema informacije o njenom zdravstvenom stanju.</p>
<p>U međuvremenu se oglasila zatvorska uprava koja navodi da su sve informacije o stanju profesorke Marije Vasić “dostupne javnosti”.</p>
<p>Uprava za izvršenje krivičnih sankcija 19. maja je navela da je prvog dana kada je Vasić prebačena u bolnicu, saopštila da je ona priključena na infuziju i da dobija neophodnu zdravstvenu njegu.</p>
<p>Povodom slučaja Marije Vasić i hapšenja aktivista oglasila se i Evropska komisija, koja je saopštila da je “duboko zabrinuta” zbog pogoršanja zdravstvenog stanja profesorke koja u pritvoru štrajkuje glađu i žeđu.</p>
<p>Novosadski aktivisti <b>Mladen Cvijetić</b>,<b> Srđan Đurić,</b> <b>Lazar Dinić</b>,<b> Lado Jovović</b>, <b>Davor Stefanović</b> i Marija Vasić uhapšeni su 14. marta, dan prije masovnog protesta u Beogradu, pod optužbom da su pripremali djelo protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije.</p>
<p>Uoči njihovog hapšenja na provladinim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću emitovan je audio snimak prisluškivanog razgovora sa sastanka aktivista, na kojem je bilo riječi o planovima da se na protestu u Beogradu nametne ideja prelazne vlade i upad u zgradu Radio-televizije Srbije.</p>
<p>Branioci okrivljenih su u više navrata naveli da je BIA razgovor prisluškivala nezakonito navodeći da audio snimak ne može biti pravno valjan dokaz u tom procesu.</p>
<p>Advokati uhapšenih uložili su 15. maja žalbu na odluku suda o produženju pritvora za 30 dana.</p>
<p><b>Veljko Milić</b>, advokat pritvorenog Lazara Dinića rekao je u ponedjeljak u izjavi za novinare tokom blokade, da je sud dužan da vodi računa o hitnosti rješavanja predmeta, bez obzira što za odlučivanje o žalbi ne postoji rok.</p>
<p>Na oslobađanje aktivista ranije su pozvali studenti u blokadi, građanski zborovi, desetine nevladinih organizacija i Evropski parlament.</p>

Studenti i građani privremeno deblokirali rad Višeg suda u Novom Sadu

<p>Ljudi u Srbiji misle da su žrtve pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu zapravo žrtve korupcije, nepotizma, kriminala, kaže <b>Vedran Džihić</b>, politikolog sa bečkog Instituta za političke studije.</p>
<p>- Ali ovi protesti studenata su mnogo više nego reakcija na ovaj tragični događaj. Oni su rađanje nečeg novog - navodi Džihić u opširnom intervjuu za njemački Frankfurter rundšau.</p>
<p>Kaže da se vjerovalo da su studenti apatični, zagledani samo u sebe i svoje karijere. Ili spremni da se isele iz zemlje.&nbsp;</p>
<p>- A sada uzimaju sudbinu u sopstvene ruke. Puni su energije, entuzijazma i uvjerenosti u uspjeh, njihovi alati su nada i ljubav - istakao je Džihić.</p>
<p>Kako navodi Džihić, opozicija u Srbiji je slaba i podijeljena, bez „vučne snage“ da isposluje velike promjene.&nbsp;</p>
<p>- Sa druge strane, režim reaguje inscenacijom narodne volje – desetine hiljada ljudi se primoravaju u autobuse i na mitinge - kaže Džihić.</p>
<p>Ljudi u Srbiji su, ocjenjuje, izgubili strah od vlasti, ali to ne znači da je došao kraj represiji.</p>
<p>- Vučić sada ima dvije mogućnosti – da popusti pod pritiskom, što neće učiniti, ili da pojača represiju. U tom takozvanom bjeloruskom modelu režim vrši više pritiska na civilno društvo, policija isljeđuje ljude, organizuju se proleterske batinaške trupe, režim pokušava da se održi masivnim nasiljem. (…) Srbija još nije došla dotle - kaže Džihić.</p>
<p>Pojašnjava da je Vučić u 13 godina koncentrisao svu vlast u svojim rukama – parlament, sudstvo i vlada su „samo marionete“.</p>
<p>- Vučić je klasični autoritarni despot sa vrlo izraženom patološkom opsjednutošću moći. On poistovjećuje srpski narod sa sobom. Dimenzije su mesijanske. Mimo Vučića se ne može preživjeti. Jer, kao i kod sličnih režima, pad sa vlasti ili gubitak funkcije mogu značiti zatvor ukoliko dođe do procesa zbog korupcije ili drugih krivičnih djela - dodaje Džihić u razgovoru za Frankfurter rundšau.</p>
<p>Govoreći o tome da su studenti ipak okrenuti Evropskoj uniji – oni trče ka Briselu, a ranije su vozili bicikle do Strazbura – Džihić kaže da je djelovalo kako je EU spremna da proda demokratiju za litijum.</p>
<p>- Ali imam utisak da se polako razvija svijest, u Berlinu, Francuskoj, Austriji, skandinavskim državama, kod mnogih evropskih poslanika. To se primjećuje u tonu koji se čuje iz Evropske komisije. Komesarka za proširenje, koja je upravo bila u posjeti Beogradu, sada drukčije govori o stvarima, signalizira da se studentski protesti moraju shvatiti ozbiljno, da ne smije biti nasilja. Sve se više pomalja pitanje šta raditi kad više ne bude Vučića. Mnogo zavisi od toga da li će se Evropa hrabrije i odlučnije staviti na stranu prodemokratskih snaga - dodaje Džihić.</p>
<h2>Žele da skrenu pažnju Evrope</h2>
<p>Oni žele da skrenu evropsku pažnju na korupciju u svojoj zemlji, piše izvještač lista Luksemburger vort.</p>
<p>U subotu (10. maj) su studenti-maratonci dotrčali u glavni grad malenog vojvodstva na putu prema Briselu. Crveni tepih bio je simbolično postavljen na centralnom trgu, pred statuom velike vojvotkinje Šarlote.</p>
<p>Došljake je pozdravila i gradonačelnica<b> Lidija Polfer</b>.</p>
<p>- Studenti se zalažu za demokratiju, transparentnost, pravdu i protiv korupcije. To su vrijednosti koje dijelimo. Dakle, sasvim je normalno da im se poželi dobrodošlica - rekla je Polfer za luksemburški list.</p>
<p>Studenti očekuju jasne poruke i pritisak na vlast iz Evrope, rekla je <b>Marija Bjeković-Obradović </b>koja vodi Srpsku kulturni krug u Luksemburgu.</p>
<p>Na dočeku je bio i poslanik luksemburških Zelenih <b>Meris Šehović</b>, inače rođeni Beograđanin.&nbsp;</p>
<p>- Kao član parlamenta ovdje u Luksemburgu i kao Evropljanin sa srpskim i luksemburškim korijenima, ponosan sam što sam ovdje - rekao je on.</p>
<p>Dodao je da evropske vrijednosti nisu tu samo za članice EU već za sve „koji prema njima žive“.</p>
<p>Bila je to još jedna stanica gdje su srpski studenti dočekani raširenih ruku. Nastavili su do Liježa, a večeras bi trebalo da stignu u Brisel.</p>

Protesti u Srbiji: Rađa se nešto novo

<p>Željeznički prevoz u Crnoj Gori od 1. juna biće besplatan za osobe oboljela od karcinoma, dok će za studente biti obezbijeđene povoljnosti kroz uvođenje godišnjih pretplatnih karata, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.</p>
<p>Iz tog resora su kazali da će od 1. juna stupiti na snagu nova Putnička tarifa za unutrašnji željeznički saobraćaj, kojom se uvode dodatne povlastice za osjetljive kategorije putnika.</p>
<p>Kako su rekli, ministarka saobraćaja <b>Maja Vukićević</b> uputila je predlog Željezničkom prevozu Crne Gore (ŽPCG) na osnovu inicijative nevladine organizacije (NVO) „Diši“.</p>
<p>- Predlog je prihvaćen, čime je odobreno besplatno korišćenje željezničkog prevoza za osobe oboljela od karcinoma, a pratioci ovih putnika ostvarivaće pravo na 50 odsto popusta na cijenu vozne karte - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz Ministarstva saobraćaja su kazali da nova tarifa predviđa i povoljnosti za studente kroz uvođenje godišnjih pretplatnih karata, koje će se izdavati uz studentsku legitimaciju P-6.</p>
<p>Cijena vozne karte za putovanje između Podgorice i Bara i Podgorice i Nikšića koštaće 30 EUR, dok će cijena karte na relaciji Podgorica – Bijelo Polje iznositi 60 eura.</p>
<p>- Na predlog Ministarstva saobraćaja ŽPCG dobija od države subvencije u iznosu od šest miliona EUR za obavljanje usluga od javnog interesa - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Iz Ministarstva saobraćaja su zahvalili NVO „Diši“ na inicijativi koja doprinosi razvoju socijalno osjetljivog i inkluzivnog saobraćajnog sistema.</p>
<p>Oni su pozvali građane da se o načinu ostvarivanja prava na povlastice informišu u ŽPCG i na zvaničnoj internet stranici Ministarstva.</p>

Besplatan željeznički prevoz za onkološke pacijente, pogodnosti za studente

<p>Ministarka spoljnih i evropskih poslova Austrije<b> Beate Majnl-Rajzinger </b>večeras je u Beču poželjela dobrodošlicu studentima maratoncima iz Srbije koji štafetno trče do Brisela, poručivši im da je veoma hrabro to što rade, i da je ono što „srpski studenti hoće, isto ono što Evropska unija hoće“.</p>
<p>- Stvarno je nevjerovatno to što radite, tako je hrabro! Znate, kao što sam rekla prethodnih dana i ono što sam rekla u Beogradu, ono što vi hoćete je i ono što Evropska unija hoće- rekla je austrijska ministarka koja se u Beču popela na binu i pozdravila okupljene na dočeku studenata iz Srbije, prenosi N1.</p>
<p>Ministarka je navela da i jedni i drugi hoće da vide napredak, rezultat, demokratiju, vladavinu prava i perspektivu za sve studente.</p>
<p>Ona je inače juče bila u zvaničnoj posjeti Beogradu, gdje je razgovarala i ministrom spoljnih poslova <b>Markom Đurićem</b>.</p>
<p>Đurić je večeras, ne pominjući o kakvom se skupu radilo u Beču,optužio ministarku da se „grubo umiješala u političke odnose“ u Srbiji učestvovanjem na skupu na kojem su se, kako je rekao „potpuno neskriveno čuli stavovi koji se odnose na unutrašnja pitanja Srbije“.</p>
<p>Studenti iz Srbije planiraju da stignu u Brisel 12. maja, kada bi trebalo da bude održana sjednica Evropskog parlamenta (EP), na čijem dnevnom redu će biti rasprava o situaciji u Srbiji. Oni ultraštafetni maraton do Brisela trče na smjenu.</p>

Majnl-Rajzinger studentima: Ono što vi hoćete je i ono što EU hoće

<p>Normalizacija odnosa Kosova sa Srbijom preduslov je da Kosovo dobije status kandidata i započne proces članstva u Evropsku uniju (EU), izjavila je komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos.</p>
<p>Ona je uoči današnje posjete Beogradu rekla i da su zahtjevi studenata ono što od vlasti u Beogradu traži i Brisel u pregovorima o članstvu.</p>
<p>Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u EU 15. decembra 2022. godine i sada ostaje jedina zemlja u regionu koja još nema status zemlje kandidata.</p>
<p>U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), vođenom u Pragu, Marta Kos iznosi očekivanja da bi do kraja njenog mandata na mjestu komesarke u Evropskoj komisiji, funkcija na koju je stupila prije sedam mjeseci, Crna Gora i Albanija mogle postati članice Evropske unije.</p>
<p>Govoreći o mogućnosti razgovara sa Miloradom Dodikom, pro-ruskim predsjednikom entiteta Republika Srpska, Kos navodi da je „teško razgovarati sa nekim ko radi protiv interesa svoje zemlje“.</p>
<p>Sa ovom političarkom iz Slovenije RSE je razgovarao uoči njene posjete Srbiji.</p>
<p>U tu državu dolazi u trenutku političke krize pokrenute prije šest mjeseci nakon obrušavanja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i pogibije 16 ljudi, te protesta protiv korupcije koji su uslijedili, najprije studentskih, a potom i masovnih protesta građana.</p>
<p>- Srbija sada ima novu vladu i prvo ću se sastati sa novim premijerom, jer Srbija zaista mora da ispuni obećanja. Riječi nisu dovoljne. Zato svoju misiju ili posjetu tamo vidim kao zaista značajan napor da se Srbija vrati na evropski put. I neću se sastati samo sa predstavnicima Vlade, ne samo sa predsjednikom. Sastaću se sa predstavnicima organizacija civilnog društva, sa kojima sam stalno u kontaktu. Sastaću se sa studentima - rekla je ona.</p>
<p>Dakle, kaže, nije laka situacija.</p>
<p>- Ali zapravo ono što demonstranti zahtijevaju od srpske vlade je isto što Evropska komisija zahtijeva od Srbije da ispuni u procesu pregovora. To su vladavina prava, borba protiv korupcije, javne nabavke, medijsko zakonodavstvo, izborno zakonodavstvo - istakla je Kos.</p>
<p>Srbija je, kako je kazala, mnogo obećala u decembru u takozvanom nezvaničnom dokumentu (non-paper).</p>
<p>- &nbsp;Tako da ćemo sada morati da provjerimo da li ispunjavaju ono što su obećali. I zapravo, volim da kažem da sam najveći pristalica demonstranata, jer ako je Srbija ozbiljna u vezi sa putem ka EU, a oni mi kažu da jeste, moraće da ispuni obećanja - poručila je Kos.</p>
<p>Sa Vučićem se, kaže, sastala jer misli da dijalog mora da postoji.</p>
<p>- A biti zemlja kandidat ili se pretvarati, podnijeti zahtjev za članstvo, znate, to je izbor. I oni su izabrali, Srbija je izabrala ovaj put. Ali ovaj izbor EU ili postajanje članom EU, dolazi sa odgovornošću, dolazi sa obavezama. A onda moramo biti u kontaktu - dodala je Kos.</p>
<p>Nada se da će nova vlada ispuniti očekivanja.</p>
<p>- U posljednjih nekoliko mjeseci ili godinu dana ispunjenje obaveza nije bilo dobro - ocijenila je Kos.</p>

1250x600

Marta Kos: Zahtjevi studenata su ono što od vlasti u Beogradu traži i Brisel

<p>Studenti treba da budu proaktivni i kreatori politika i procesa, jer su oni svjetionik kritičke misli, poruka je sa studentske tribine “Studentski glas u Glavnom gradu”, koju je organizovao Studentski paralament Univerziteta Crne Gore (SPUCG) u saradnji sa Glavnim gradom i Skupštinom Glavnog grada.</p>
<p>Gradonačelnik Glavnog grada prof. dr <b>Saša Mujović</b> istakao je da je kandidatura Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine sjajna prilika, koja se ne smije propustiti.</p>
<p>- Do te titule možemo doći samo uz ogromnu podršku studenata i njihov predan rad. Dragi moji studenti, u ovom procesu zavisimo od vas, od vaše kreativnosti, vaših predloga. Mi treba da, kroz našu aplikaciju, ubijedimo žiri da smo bolji od nekih drugih evropskih gradova. Ovo je sjajna prilika da se probudi vaša inicijativa. Sada vi inicijativu preuzimate u svoje ruke i vi ste ti koji treba da delegirate projekte, aktivnosti, da pišete strategiju razvoja, da nam kažete kako sebe vidite u crnogorskom društvu - naglasio je Mujović.</p>
<p>Ukoliko Podgorica postane Evropska prijestonica mladih biće izgrađena infrastruktura, koja ostaje, a ta titula, kako je rekao, veoma je značajna i zbog prilika za umrežavanje i povezivanje sa kolegama iz inostranstva.</p>
<p>Mujović očekuje da će naredni budžet Glavnog grada biti kreiran baš kako treba.</p>
<p>- Materijalna podrška Glavnog grada za studentske manifestacije nije dovoljna, ali smo se dogovorili da već za iduću godinu pravimo pametnu i racionalnu strategiju, da vidimo kolika su to sredstva koja Glavni grad treba da opredijeli za takve manifestacije da bi studenti bili zadovoljni - kazao je Mujović.</p>
<p>Smatra da Podgoricu možemo etablirati kao istinski univerzitetski centar, gdje će mladi sa zadovoljstvom dolaziti i smatrati da su počastvovani što studiraju ovdje.</p>
<p>- Ovaj grad sada pruža ugodnost života, koju drugi ne pružaju - smatra Mujović.</p>
<p>Rekao je da Glavni grad ulaže u sportske manifestacije i kulturne sadržaje, ali ima prostora za napredak.</p>
<p>- Apsolutno se možemo dogovarati i dogovaraćemo se. I jedino što od vas tražim je proaktivnost. Želim da ste kreatori procesa. Nije ideja da upecamo nekoliko riba i nahranimo vas, već da vas naučimo kako da pecate i kako da to uspješno radite u kontinuitetu. To je mladost, to je energija i stav odgovorne gradske uprave - jasan je Mujović.</p>
<p>Predsjednica Skupštine Glavnog grada dr <b>Jelena Borovinić Bojović</b> rekla je da je vizija jasna i da će 2028. Podgoricu učiniti gradom mladih, koji će postati središte Evrope.</p>
<p>- Nastavićemo da osluškujemo potrebe i razmišljanja studenata, da stalno budemo u komunikaciji sa vama, kako bismo što kvalitetnije oblikovali grad mladih, uspostavili socijalnu arhitekturu i omladinsku infrastrukturu - kazala je Borovinić Bojović.</p>
<p>Skupština Glavnog grada je u prethodnom periodu, kako je ukazala, sprovela niz aktivnosti kroz koje je podržala studente.</p>
<p>- Organizovali smo panel diskusiju na kojoj smo razgovarali o pravima studenata i mladih u donošenju odluka. Poseban značaj dali smo podršci studentima koji su se istakli akademskim postignućima kroz prijeme i nagrade. U Skupštini Glavnog grada ugostili smo studente master i doktorskih studija američkog univerziteta Harvard sa kojima smo razmijenili iskustva i primjere dobre prakse. Trudili smo se da doprinesemo poboljšanju usluva u kojima se mlade generacije školuju, intervencijama na školskim objektima, a kroz brojne susrete promovisali smo uspješne sportiste i mlade talente u raznim drugim oblastima - rekla je Borovinić Bojović.</p>
<p>Kada je o kulturi i sportu riječ, kako je dodala, planirano je otvaranje prvog sajamskog kongresnog centra, kao i multifunkcionalne sportske dvorane.</p>
<p>- Pokrenuli smo inicijativu revitalizacije arheološkog lokaliteta Duklja uz izgradnju multifunkcionalnog centra za posjetioce, kongresne sale, šetališta, uz obrazovne sadržaje, istraživački centar namijenjen upravo mladim naučnicima i studentima - najavila je Borovinić Bojović.</p>
<p>Poručila je da univerzitetska zajednica, studentska tijela i sami studenti predstavljaju svetionik kritičke misli.</p>
<p>- Moramo zajednički da idemo dalje. Potrebno je da studenti ne budu samo konsultovani, već da budu kokreatori politika, koje ih se direktno tiču. Potrebno je da im pružimo prostor za eksperimentisanje i razvoj njihovih ideja. Važno je da vaše ideje postanu konkretne politike i konkrene inicijative - poruka je Borovinić Bojović.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje studenata kako ocjenjuje transparentnost rada Skupštine Glavnog grada u prethodnom periodu, istakla je da je uložila dodatne napore da se pojača transparentnost rada, jer je u pitanju gradska kuća, odnosno kuća svih.</p>
<p>- Veoma je važno da svi imaju uvid u to šta se dešava u Skupštini, koji su konkretni predlozi, ko je kako glasao, ko je imao kakvu diskusiju. Želimo da dodatno pojačamo transparentnost kako bi svi mogli da dopinesu radu Skupštine - odgovorila je Borovinić Bojović.</p>
<p>Jedno od pitanja za gradonačelnika Mujovića bilo je kako vidi ulogu studenata u procesu projektovanja prostora u Glavnom gradu, pogotovo kada je riječ o prostorima i sadržajima namijenjenim njima.</p>
<p>- Studenti imaju potpunu slobodu i otvoren poziv da se uključe, posebno kada je riječ o uređenju mikrolokacija. Tu su nam vaše ideje i vizije jako dobre, da projektujete i da se to kasnije implementira - kazao je Mujović.</p>
<p>Predsjednik SPUCG Jakov Vukčević, poručio je da je veoma značajno i pohvalno što studenti sa donosiocima odluka mogu razmjenjivati mišljenja, stavove i ideje i na taj način stvarati adekvatniji i podsticajniji ambijent za studente i mlade.</p>
<p>- Glavni grad je nesumnjivo najveći studentski centar i od ogromnog je značaja da kao takav može pružiti raznovrstan sadržaj svim aktivnim, ali i budućim studentima. Jako je važno da budemo partneri u razvoju našeg grada i da na taj način, u skladu sa svojim kapacitetima i iskustvom, kada je u pitanju kreiranje i sprovođenje omladinske politike, damo podršku u realizaciji ambicioznih projekata, ali i da ponudimo nove ideje. Drago nam je što se stvaraju preduslovi da zajedničkim snagama SPUCG i Glavni grad obogate studentski i kulturni život, jer studenti Podgorice to zaslužuju - siguran je Vukčević.</p>
<p>Iz SPUCG su poručili da je ovo tek početak kontinuiranog dijaloga, jer SPUCG nastavlja da organizuje slične događaje u narednom periodu, gdje će se baviti temama ne samo studentskog standarda i visokog obrazovanja, već i širim društvenim pitanjima – ekonomijom, zaštitom životne sredine, održivim razvojem, turizmom, prostornim planiranjem i mnogim drugim oblastima od značaja za našu zajednicu.</p>

Studenti da budu proaktivni i kreatori politika i procesa

<p>Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na Evropsku uniju, kako bi se izbjegla nestabilnost, poručio je na mreži &nbsp;X premijer Hrvatske<b> Andrej Plenković</b>.</p>
<p>Plenković je rekao da je, na inicijativu Hrvatske, danas u Evropskom savjetu razgovarano o jugoistočnoj Evropi.</p>
<p>- Dva mandata u Evropskoj komisiji su prošla otkako se Hrvatska pridružila EU, a da pritom nije bilo daljih proširenja. U trenutnim složenim geopolitičkim okolnostima, neophodno je održati kontinuirani fokus EU i ostvariti napredak na evropskom putu zemalja u regionu, kako bi se izbjegla dalja nestabilnost i kriza - naveo je Plenković.</p>
<p>Što se tiče Bosne i Hercegovine, ključno pitanje je, kako je rekao, usvajanje izborne reforme, radi ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda, kao i funkcionalnosti zemlje.</p>
<p>- Iskorak koji je BiH napravila otvaranjem pregovora o pristupanju trebalo bi da bude podsticaj političkim akterima da sprovedu reforme koje su važne za bolji život građana i ubrzanje procesa integracije - dodao je on.</p>
<p>Plenković je poručio da Hrvatska ostaje posvećena procesu proširenja, na osnovu sopstvenih zasluga.</p>
<p>- I nastaviće da igra vodeću ulogu u odnosima između EU i regiona - zaključio je hrvatski predsjednik.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejPlenkovic%2Fstatus%2F1938345754415841474%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938345754415841474%7Ctwgr%5Efa65c20b59eaa9d78f403b35a548c2784c1a5380%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Plenković: Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na EU kako bi se izbjegla nestabilnost

<p>Obustavu američkog finansiranja za gotovo dvadeset programa preporučila je Bijela kuća, a riječ je o programima koji se bave ratnim zločinima i odgovornošću na globalnom nivou, uključujući u Mjanmaru, Siriji i u vezi sa navodnim ruskim zločinima u Ukrajini, piše Rojters.</p>
<p>Preporuka Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB), koja ranije nije bila javno objavljena, ne predstavlja konačnu odluku o ukidanju programa, jer daje mogućnost Državnom sekretarijatu da uloži žalbu.</p>
<p>Osnovu za mogući dijalog između OMB-a i državnog sekretara SAD <b>Marka Rubija</b> i njegovih saradnika, postavlja ova preporuka.</p>
<p>Oni bi trebalo OMB-u da dostave svoje prijedloge o tome koji programi zaslužuju nastavak finansiranja. Programi takođe uključuju aktivnosti u Iraku, Nepalu, Šri Lanki i Gambiji.</p>
<p>Očekivanja da će Rubio zastupati nastavak velikog broja ovih programa su mala, prema navodima dva američka zvaničnika. Ipak, glavni američki diplomata mogao bi iznijeti argumente za zadržavanje ključnih programa, kao što je pomoć u potencijalnim suđenjima za ratne zločine u Ukrajini, prema jednom izvoru upućenom u ovu temu.</p>
<h2>Nekoliko programa</h2>
<p>Nekoliko programa koji su predloženi za ukidanje bave se projektima odgovornosti za ratne zločine u Ukrajini, uključujući i Global Rights Compliance, koji pomaže u prikupljanju dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti širom Ukrajine, uključujući seksualno nasilje i mučenja.</p>
<p>Još jedan program je Legal Action Network, pravna pomoćna organizacija koja podržava lokalne napore u pokretanju slučajeva protiv osumnjičenih osoba za ratne zločine u Ukrajini.</p>
<p>Biroi Državnog sekretarijata koji žele da očuvaju bilo koji od programa za ratne zločine i odgovornost treba da do kraja radnog dana 11. jula pošalju svoja obrazloženja, navodi se u internom mejlu Državnog sekretarijata u koji je Rojters imao uvid.</p>
<p>Među programima koji su predloženi za ukidanje je i grant od 18 miliona dolara za Kancelariju glavnog tužioca Ukrajine, koji implementira Inicijativa za međunarodnu krivičnu pravdu Univerziteta Georgetown.</p>
<p>Iako programi nemaju direktan uticaj na napore Ukrajine na linijama fronta da odbije rusku invaziju, pristalice kažu da oni predstavljaju najbolju priliku za temeljno dokumentovanje prijavljenih zločina na bojnom polju u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata, koji sada ulazi u četvrtu godinu.</p>
<h2>Ratni zločini&nbsp;</h2>
<p>Ukrajina je otvorila više od 140.000 slučajeva ratnih zločina od ruske invazije u februaru 2022. godine, koja je usmrtila desetine hiljada ljudi, opustošila velike djelove zemlje i ostavila mentalne i fizičke posljedice od okupacije. Rusija negira da su njene snage počinile ratne zločine u tom sukobu.</p>
<p>Ostali programi uključuju onaj koji se bavi odgovornošću za zločine mjanmarske vojske protiv Rohinja muslimana, kao i za progon hrišćana i drugih manjina od strane svrgnutog bivšeg predsjednika Sirije, <b>Bašara al-Asada</b>.</p>
<p>Iako bi preporuke OMB-a mogle naići na protivljenje Državnog sekretarijata, kriterijumi za žalbu su vrlo strogi.</p>
<h2>Upozorenje administracije</h2>
<p>U internom mejlu, administracija je upozorila da svaki pokušaj da se očuvaju programi predloženi za ukidanje mora biti temeljno obrazložen i direktno usklađen s prioritetima Vašingtona.</p>
<p>- Biroi moraju jasno i sažeto identifikovati direktnu usklađenost s prioritetima administracije - navodi se u mejlu koji je pregledao Rojters.</p>

Bijela kuća zatražila povlačenje američkog novca iz finansiranja istraga o ratnim zločinima u Siriji i Rusiji

<p>Mađarska je ponovo uskratila potporu zaključcima Evropskog savjeta o Ukrajini u kojima se podržava put te zemlje prema članstvu u Uniji i ističe spremnost za jačanje sankcija protiv Rusije. Tekst zaključaka ima čvrstu potporu 26 zemalja članica, a Mađarska je kao i na posljednjem samitu u martu blokirala formalno usvajanje zaključaka na nivou svih 27 država članica.</p>
<p>- Evropski savjet poziva Rusiju da pokaže stvarnu političku volju da okonča svoj agresivni rat, da pristane na prekid vatre i da se uključi u smislene pregovore - stoji u tekstu u kojem se izražava spremnost za donošenje novog, snažnog paketa sankcija kako bi se, između ostalog, smanjili ruski prihodi od izvoza energenata.</p>
<h2>Zahtjev da se riješe vojne i odbrambene potrebe Ukrajine</h2>
<p>Šefovi država ili vlada razgovarali su video-vezom s ukrajinskim predsjednikom <b>Volodimirom Zelenskim</b>. Evropski čelnici ističu da će u saradnji s partnerima i saveznicima koji slično misle nastaviti da pružaju sveobuhvatnu političku, finansijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njenom narodu.</p>
<p>U tekstu se pozivaju države članice da nastave s ubrzanjem napora na rješavanju hitnih vojnih i odbrambenih potreba Ukrajine, posebno u pogledu isporuke protivvazdušne odbrane, sistema za odbranu od dronova, municije velikog kalibra.</p>
<p>Takođe se naglašava važnost ubrzanja rada na daljoj podršci i razvoju ukrajinske odbrambene industrije i produbljivanja njene saradnje i integracije s evropskom odbrambenom industrijom. Čelnici su iskazali spremnost da doprinesu bezbjednosnim garancijama, pomažući Ukrajini da razvije sposobnosti za efikasno odvraćanje agresije i obranu zemlje.</p>
<h2>Poziv na nove sankcije</h2>
<p>Poziva se Savjet da hitno usvoji novi paket sankcija, čije je usvajanje zapelo zbog blokiranja Mađarske i Slovačke. U skladu s pravom EU, ruska imovina trebalo bi da ostane imobilizovana dok Rusija ne prekine svoj agresioni rar protiv Ukrajine i ne nadoknadi joj štetu uzrokovanu tim ratom, kaže se u tekstu.</p>
<p>- Evropski savjet ponovo ističe inherentno pravo Ukrajine da sama bira svoju sudbinu na osnovu Povelje UN-a i međunarodnog prava - poručuje 26 zemalja Evropske unije i pozivaju na otvaranje prvog klastera u pristupnim pregovorima.</p>
<p>Komisija je ocijenila da je Ukrajina ispunila uslove za otvaranje prvog, temeljnog klastera koji pokriva poglavlja vezana uz vladavinu prava, ali za njegovo otvaranje potrebna je saglasnost svih zemalja članica, koje zbog protivljenja Mađarske još nema.</p>

Mađarska jedina protiv: Zaključke o Ukrajini podržalo 26 od 27 članica EU

<p>Poslije više od 40 godina, prvi astronauti iz Indije, Poljske i Mađarske stigli su u četvrtak na Međunarodnu svemirsku stanicu. Prevezeni su privatnim letom kompanije SpaceX.</p>
<p>Kako prenosi AP, posada od četiri člana provešće dvije nedjelje u orbiti, izvodeći desetine eksperimenata. Lansirani su u sredu iz NASA svemirskog centra Kenedi.</p>
<p>Najiskusnija američka astronautkinja,<b> Pegi Vitson</b>, komandant je posade u posjeti. Ona radi za Axiom Space, kompaniju iz Hjustona koja je organizovala ovaj čarter let.</p>
<p>Pored Vitson, posadu čine<b> Šubhanšu Šukla</b>, pilot indijskog ratnog vazduhoplovstva, <b>Tibor Kapu</b>, mašinski inženjer iz Mađarske i<b> Slavosz Uznanski-Visnjevski</b>, stručnjak za zračenje i projekat-astronaut Evropske svemirske agencije na privremenoj ljetnjoj dužnosti.</p>
<p>Niko iz tih zemalja ranije nije posjetio Međunarodnu svemirsku stanicu. Posljednji put kada su osobe iz tih zemalja letjele u orbitu bilo je krajem 1970-ih i 1980-ih, putujući sa Sovjetima.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAstro_Ayers%2Fstatus%2F1938285888104001858%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938285888104001858%7Ctwgr%5E07a325dbf0637d40950bde3eaf3f7555c1f34a65%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poslije 40 godina: Prvi astronauti iz Indije, Mađarske i Poljske stigli na Međunarodnu svemirsku stanicu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: studenti