Konkurs pod nazivom PriZnanje za znanje – šansa za najbolje, sprovodi se drugu godinu zaredom, a namijenjen je najboljim studentima fakulteta iz oblasti ekonomije, prava, računarstva, matematike i informacionih tehnologija.
- Visina stipendije, koja je ove godine uvećana na 650 eura mjesečno u neto iznosu, biće dodijeljena za najviše deset studenata koji u procesu selekcije zadovolje predviđene kriterijume među kojima su prosjek ocjena tokom studiranja, položeni svi ispiti iz prethodnih studijskih godina, pohađanje studijskog programa koji odgovara poslovnim potrebama i prioritetima CBCG, kao i da kandidati za stipendije nemaju srodnika među zaposlenima u vrhovnoj monetarnoj instituciji - navodi se u saopštenju.
U skladu sa mogućnostima i potrebama CBCG, stipendisti iz programa PriZnanje za znanje – šansa za najbolje, imaće mogućnost za obavljanje studentske stručne prakse i/ili pripravničkog staža u CBCG, kako je navedeno u propozicijama konkursa.
Pokretanjem programa stipendiranja PriZnanje za znanje – šansa za najbolje, CBCG želi da pruži podršku mladim, talentovanim, posvećenim ljudima i da ih motiviše da svoju karijeru započnu u jednoj od najprestižnijih institucija u Crnoj Gori.
- Na ovaj način CBCG nastavlja svoju društveno-odgovornu misiju i naglašava značaj ulaganja u stručni kadar na kome počiva razvoj ne samo naše institucije, već i cijelog društva - navodi se u saopštenju.
Tekst konkursa sa prijavnim formularom dostupan je na sajtu CBCG na linku https://www.cbcg.me/me/o-nama/drustvena-odgovornost/stipendije-za-studente.
- CBCG ohrabruje sve kandidate koji zadovoljavaju uslove da se prijave za stipendiju PriZnanje za znanje – šansa za najbolje - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CBCG objavila konkurs za stipendiranje studenata

Studenti i članovi akademske zajednice krenuli su biciklima do sjedišta Savjeta Evrope u Strazburu - kako bi evropskim zvaničnicima skrenuli pažnju na situaciju u Srbiji.
Sa njima su reporteri N1 i Nove.
Krenuli su 3. aprila - dan prije Dana studenata, a kako su najavili, &nbsp;stići će u Strazbur 17. aprila.
Prvo mjesto u koje će ući studenti koji su biciklom krenuli u Strazbur je u Zmajevo, rodno mjesto Vukašina Crnčevića, 16. žrtve pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.&nbsp;
Prvu pauzu napraviže u Vrbasu, gdje im je pripremljen doček.&nbsp;
Oko 16 sati bi trebalo da stignu u Suboticu, gdje će prespavati na nekom od fakulteta.

Studenti iz Srbije biciklima krenuli do Strazbura da bi evropskim zvaničnicima skrenuli pažnju na njihovu situaciju

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore raspisao je konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura studentima Univerziteta Crne Gore u okviru projekta ,,Studentska solidarnost" za ovu studijsku godinu.&nbsp;
Stipendija se, kako su saopštili, isplaćuje se u dvije rate po 200 eura po semestru - prenosom sredstava na žiro račun dobitnika stipendije.
- Projekat pod nazivom „Studentska solidarnost” SPUCG realizuje se sa osnovnim ciljem i željom da pomogne studentima koji se nalaze u nepovoljnom socijalnom i materijalnom položaju, a koji su tokom studija postigli zavidne rezultate i koji ujedno iskazuju veliki stepen i učešće u studentskom, humanitarnom, građanskom i/ili sportskom aktivizmu - kazali su u Studentskom parlamentu.
Ovaj projekat su pokrenuli 2020. godine, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana studenata, promišljajući o negativnim efektima pandemije kovida na ekonomski položaj studenata i studentski standard.
- Skupština Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore u 2023. godini donijela je odluku da se pojedinačni iznos stipendije ,,Studentska solidarnost“ poveća na 400 eura, sa pređašnjih 200 eura, uzimajući u obzir karakter stipendije, ali i rastuće troškove života prouzrokovane inflacijom i drugim faktorima - naglasili su u Studentskom parlamentu.
Kroz projekat „Studentska solidarnost“, kao društveno odgovorna organizacija ukazuju, kažu oni, na značaj solidarnosti, podrške i kolektivne odgovornosti.
Po ovom konkursu se dodjeljuje 15 stipendija, i to: šest stipendija za studente sa organizacionih jedinica iz oblasti društvenih nauka šest stipendija za studente sa organizacionih jedinica iz prirodnih nauka tri stipendije za studente sa organizacionih jedinica iz oblasti umjetnosti (Fakultet dramskih umjetnosti, Muzička akademija i Fakultet likovnih umjetnosti).
Pravo prijave na Konkurs za dodjelu stipendije ima student Univerziteta Crne Gore koji ispunjava sljedeće uslove:
· da je student Univerziteta Crne Gore;
· da student i/ili član njegove uže porodice ostvaruje/u pravo na socijalno primanje kod Centra za socijalni rad;
· da student doprinosi studentskom/građanskom aktivizmu, sportu ili kulturi kroz rad u studentskim organizacijama, nevladinom sektoru ili učešćem u takmičenjima i manifestacijama iz oblasti kulture i sporta.
Uz prijavu za dodjelu stipendije, kandidati obavezno dostavljaju:
1) Potvrdu o studiranju, uvjerenje o položenim ispitima, potvrdu Centra za socijalni rad iz opštine prebivališta, te kontakt podatke (adresa, kontakt telefon i e-mail) i podatke o žiro računu;
2) Najmanje jedan od sljedećih dokaza:
- Potvrda o doprinosu studentskom/građanskom aktivizmu (od studentske organizacije ili NVO sektora);
- Dokaz o doprinosu kulturnom i umjetničkom životu mladih;
- Dokaz o učešću u humanitarnim akcijama;
- Dokaz o učešću u akcijama zaštite životne sredine;
- Dokaz o rezultatu ostvarenom na sportskom takmičenju.
Detaljniije informacije o uslovma, kriterijumima i postupku za dodjelu stipendija studentima Univerziteta Crne Gore u okviru projekta ,,Studentska solidarnost“ mogu se pronaći na sajtu Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (spucg.ucg.ac.me).
Prijave na Konkurs se podnose radnim danima u periodu od 10 do 13 sati, zaključno sa 18. aprilom u 13 sati.
Prijave se predaju neposredno kancelariji SPUCG u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore, poštom ili mailom (skeniranu dokumentaciju u PDF formatu poslati na e-mail adresu: spucg@ucg.ac.me).

,,Studentska solidarnost": Raspisan konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura

Više stotina ljudi se odazvalo pozivu studenata Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu na šestočasovno okupljanje ispred prorežimske televizije Informer, čiji je vlasnik i urednik Dragan J. Vučićević, koji uređuje i istoimeni tabloid. Studenti FPN su objavili "medijski rat" Informeru, nakon što je na toj televiziji targetiran student Davud Delimeđac. - Ovaj protest je, kao i dosadašnji, miran i dostojanstven i bilo kakav vid nasilja nije u skladu sa vrijednostima za koje se studenti zalažu - napisano je u pozivu. Studenti su okupljenima ispred Informera čitali odredbe Kodeksa novinara Srbije, i objašnjavali zašto se protive uređivačkoj politici tog medija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329150336_c153401895320bce30a88d8b7c471b66aae2fffecd25f37f2ee7e0c7c6b7756c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329150336_c153401895320bce30a88d8b7c471b66aae2fffecd25f37f2ee7e0c7c6b7756c" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt='Akcija "Dezinformer"'><figcaption>Akcija "Dezinformer"(Photo: Vesna Lalić/Nova.rs)</figcaption></figure>  Studenti u opremi za dezinfekciju počeli su danas oko 14 sati da simbolično dezinfikuju ogradu kod sjedišta Informera. Među okupljenima je i Simeon Gačević, student Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, obučen poput mnogih prisutnih, u bijelo odijelo za dezinfekciju. - Ovdje nešto mnogo smrdi. Došli smo da čistimo - kazao je objašnjavajući za BBC zbog čega je tako obučen.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329150336_e0c37086b22a22a430d4b138e8867988abea6c8b0eff457aeda883a90f057403.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250329150336_e0c37086b22a22a430d4b138e8867988abea6c8b0eff457aeda883a90f057403" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="Informer"></figure>  Na pitanje šta tačno čiste, ovaj 21-godišnjak odgovara „laži“. U jednom momentu na prozoru zgrade u kojoj se nalazi Informer pojavio Dragan J. Vučićević, a okupljeni su ga izviždali i poručili mu: „Zona je kontaminirana, čisti se višegodišnji mulj“. Takođe, skandirali su: "Ko ne skače taj je Dragan", "Izađi Gagi, više nećemo ćutati..." Skup sve vrijeme obezbeđuje policija.

Protest ispred Informera u Beogradu: "Zona je kontaminirana, čisti se višegodišnji mulj"

Čini mi se da je važno da kažem i da je ono što od Srbije zahtijevaju demonstranti i studenti, isto ono što od Srbije zahtijeva Evropska komisija, izjavila je u intervjuu za N1 Slovenija Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, koja je i dodala da je zadivljena energijom demonstranata da promijene okolnosti kojima nisu zadovoljni.&nbsp;
Kako je ocijenila, Srbija stagnira i mora da napravi mnogo koraka da bi uopšte mogla da nastavi s pregovorima. EK od Srbije zahtijeva hitne reforme, prije svega promene u izbornom zakonodavstvu, promjene medijskih zakona i postavljanje regulatora elektronskih medija, za šta je, kako kaže, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na sastanku dao garancije.
Rok za hitne korake je tri do četiri nedelje, istakla je Kos. "
- Predsjedniku Vučiću sam izrazila protest zbog sprovođenja nasilja i zastrašivanja nevladinih organizacija - dodala je ona.
To što je, četiri dana poslije prelomnog protesta u Beogradu, sastanak sa srpskim predsjednikom Vučićem opisala kao konstruktivan, izazvalo je ogorčene reakcije, kako u Srbiji, tako i u Sloveniji.&nbsp;
Na pitanje da li zbog objave na X-u osjeća odgovornost, i da li iza nje stoji s obzirom na to da kaže da je nije ona napisala već neko iz njenog tima, Marta Kos odgovara da osjeća odgovornost prema državi Srbiji koja je kandidat za članstvo.
- Moja odgovornost je da je ponovo dovedemo na evropski put na kom u posljednjih nekoliko mjeseci stagnira. I uvijek ću se zalagati za to da razgovaramo sa političarima, sa onim ljudima koji nešto mogu da urade. Recite mi sa kim u ovom trenutku u Srbiji možemo da razgovaramo, da bismo dosegli reforme, a sve to što takođe zahtijevaju demonstranti, studenti i opozicija. To je bila tema mog razgovora sa predsjednikom Vučićem. Srbija u ovom trenutku nema Vladu, rekla sam da stagnira, mora da napravi mnogo koraka da bismo uopšte mogli da nastavimo sa pregovorima. Pod te korake spadaju veoma važni medijski zakoni, važni zakoni iz oblasti izbornog zakonodavstva i još mnogo toga. Naravno tema su i, po mom mišljenju, loše mjere srpske Vlade prema predstavnicima nevladinih organizacija, odnosno prema nevladinim organizacijama u načelu - kazala je Kos.

1250x600

1084x550

Kos: Ono što zahtijevaju demonstranti i studenti je isto ono što traži EK od Srbije

Četiri studenta Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u blokadi pretučena su sinoć u centru Novog Sada, a jednom je slomljena vilica.
Oni su uveče bili u jednom lokalu u centru gdje su, kako kažu, pjevali „Ko ne skače, taj je ćaci“, nakon čega im je zaprijećeno.
Jedan od studenata Milan Stanković, koji je lakše povrijeđen, rekao je da se to desilo između dva i tri sata ujutru.
Kako je Stanković naveo, dvojica kolega su završila u Urgentnom centru.
- Dok smo bili u klubu pjevali smo gdje smo bili upozoreni da budemo na oprezu ako dođu SNS batinaši. Pritom kolega koji je bio na ulazu je vidio da nas neko snima. Mi smo izašli napolje blizu fontane smo stali, odjednom je izašlo 10 povećih momaka sa kaiševima u rukama, pitali su da li ima neki problem. Mi smo digli ruke i rekli da nema problema i želimo samo da se provedemo. Oni su nas napali kaiševima. Kolegi jednom je slomljena vilica. Drugi kolega je na Urgentnom kod neurohirurga postoji šansa da ima unutrašnje krvarenje - naveo je Stanković i rekao je da su bili u Urgentnom centru do pola šest ujutru.
Drugi student, Vanja Vukas, rekao je da je on bio malo udaljen i da je par muškaraca krenulo da „sprinta ka njemu“.
- Oni su mene ganjali kroz centar, ja sam trčao, gdje je mene spakovala policija i stavila mi lisice. Ja sam dao do znanja policiji da pogleda iza i da vidi ko me juri sa kaiševima u ruci, ali oni su to ignorisali i pod izgovorom da me smire stavili mi lisice - kazao je Vukas.
On je istakao da "živimo u nedemokratskoj državi, gdje se ne poštuje sloboda mišljenja, i mi nećemo stati dok se to ne promijeni i dok se naši zahtjevi ne ispune“.
Inače, Vukas navodi da je sličnu situaciju imao i prije četiri mjeseca kada je bio napadnut od strane tri osobe ispred kluba u Radničkoj i jedan od njih je bio radnik obezbjeđenja i nosio je SNS prsluk.
- Ja sam mirnim razgovorom kolegi prenosio stavove o blokadama i situaciji u državi. On se na to uvrijedio, udario me je otvorenom šakom, onda su prišle još dvije osobe i udarile me. Policajcu sam rekao da me je napao član SNS i on me je pitao da li sam siguran da želim da to unese u zapisnik - kazao je Vukas i dodao da do danas nema razrješenja ovog slučaja.&nbsp;

U Novom Sadu pretučeni studenti, jednom slomljena vilica

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o &nbsp;potvrđivanju Sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu kojim se omogućavaju svim studentima iz država potpisnica omogućavaju lakši uslovi za upis na fakultete drugih država.
- &nbsp;To znači da će studenti iz jedne države moći da konkurišu za upis na javne univerzitete i visoke škole u drugim državama potpisnicama pod istim ili ekvivalentnim uslovima kao i domaći kandidati - naglasili su u Vladi.
Time se, kažu oni, smanjuju administrativne prepreke i poboljšava dostupnost visokog obrazovanja u regionu.
- Drugo ključno pitanje koje Sporazum reguliše jeste priznavanje srednjoškolskih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja. Svaka država potpisnica obavezuje se da će priznavati diplome i kvalifikacije stečene u ostalim državama članicama, osim u slučajevima kada postoje značajne razlike u obrazovnim standardima - istakli su oni.
Na ovaj način se, kažu u Vladi, studentima omogućava lakši prelazak iz jedne obrazovne institucije u drugu, bez dodatnih birokratskih procedura ili dugotrajnih nostrifikacija diploma.
- Treća važna oblast koju ovaj međunarodni ugovor uređuje jeste osnivanje Zajedničke komisije za pristup visokom obrazovanju i prijem na studije. Ova komisija ima zadatak da nadgleda sprovođenje Sporazuma, usklađuje zajedničke liste priznatih obrazovnih institucija i razmatra eventualne sporove ili izazove u njegovoj primjeni - naveli su oni.
Komisija se, kako su kazali, sastoji od predstavnika svake države potpisnice i redovno se sastaje kako bi pratila efikasnost primjene Sporazuma i predlagala eventualne izmjene.
- Pored ovih osnovnih oblasti, Sporazum se bavi i dodatnim aspektima, kao što su transparentnost prijemnih procedura, obaveza država da obezbijede informacije o dostupnim programima studiranja, kao i mogućnost daljeg razvoja zajedničkih studijskih programa između visokoškolskih ustanova iz različitih država potpisnica - zaključili su u Vladi.

Vlada utvrdila Prijedlog: Studenti da imaju jednake uslove za upis fakulteta na Zapadnom Balkanu

Novosadski studenti su oko ponoći blokirali Skupštinu grada, uoči sjednice na kojoj bi trebalo da se glasa o budžetu i o još 160 tačaka dnevnog reda. Plan je da ne ulaze u zgradu, nego da blokiraju sve ulaze i da tu provedu noć.
Međutim, kako prenosi N1, reagovala je interventna policija reagovala i počela da tuče pojedine studente, a među njima ima i povrijeđenih. Situaciju je smirila Žandarmerija koja je raspoređena.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Frazglasnews%2Fstatus%2F1901825308426187077%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1901825308426187077%7Ctwgr%5E5a5ed7458afc87291cccebb6b44166a06a2dab8c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Žandarmerija se iz pravca Stražilovske ulice i Bulevara Mihajla Pupina pojavila oko 2:30 sati. Oni su se potom rasporedili pored ograde koja se nalazi ispred zgrade gradske skupštine na Ulici Žarka Zrenjanina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSlobodaIPravda%2Fstatus%2F1901814500229099532%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1901814500229099532%7Ctwgr%5Ece5722fc74fc155dd4e7b2a3027e041f4454cf75%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Studenti su ostali u sredini između dvije grupe žandarma, koji su ih potiskivali sa obije strane. Jedan dio je ostao kod glavnog ulaza u zgradu.
Druga grupa je za to vrijeme blokirala zadnji ulaz skupštine. Iz pravca dvorišta se pojavila interventna policija i izvela juriš na studente, koji su blokirali dvorišni ulaz, potom su izvadili pendreke i počeli da ih tuku. Nekoliko studenata je tom prilikom povrijeđeno, među njima i studentkinja.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fatamanzagliblje%2Fstatus%2F1901816537280856446%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1901816537280856446%7Ctwgr%5E5a5ed7458afc87291cccebb6b44166a06a2dab8c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Potom je interventna policija počela da potiskuje stundente ka kordonu žandarmerije. Tukli su i one koji su još stajali kod glavnog ulaza skupštine.&nbsp;
Žandarmerija je na kraju odvratila interventnu policiju od dalje uoptrebe sile.
Studenti su u nekoliko navrata skandirali „idite na Kosovo“. Pokušavali su i da objasne policiji da su na istoj strani i da nema potrebe za silom, molili su ih da skinu maske. Nakon nagurkivanja i vike situacija se smirila.
Profesori i građani su potom donijeli ćebad i stiropore, da bi studenti mogli da izdrže vrlo hladnu noć u blokadi ispred Skupštine Grada Novog Sada.

VIDEO: Interventna policija pendrecima tukla novosadske studente koji su blokirali Skupštinu grada

Haški osuđenik, nekadašnji general Vojske Jugoslavije, Vladimir Lazarević posjetio je u danas improvizovani kamp centru Beograda gdje se nalazi grupa ljudi koji se predstavljaju kao „studenti koji žele da uče“.
Kako javlja N1, Lazarević je novinarima rekao da je „drugim poslom došao“ u Beograd, ali da je dobio informaciju da se u parku ispred Skupštine nalaze i njegovi „drugovi, ratni saborci, veterani vojske i policije“.
- Šta ja mislim o ovoj nesreći koja traje dugo? Mislim da tu nema nikakve dileme da je u toku dugo planirani napad na našu zemlju spolja i iznutra sa ciljem da se Srbija zaustavi na svom putu daljeg progresa - rekao je Lazarević.
Vladimir Lazarević je zbog zločina nad albanskim civilima na Kosovu 1999. godine, u Hagu osuđen na 14 godina zatvora.
Hagu se dobrovoljno predao u februaru 2005, a Tribunal ga je 2009. proglasio krivim po komandnoj odgovornosti za pomaganje i podržavanje zločina protiv čovečnosti, koji su obuhvatali deportacije i prisilno premeštanje albanskih civila sa Kosova.
Nakon odsluženja kazne u Srbiju se vratio 2015. godine, avionom Vlade uz doček ministara.
Nakon toga dobio je mjesto predavača na vojnoj akademiji, a potom i titulu počasnog građanina jedne opštine na jugu Srbije. Učestvovao je skupovima vladajućeg Pokreta socijalista Aleksandra Vulina koji se nalazi na listi američkih sankcija.
U Pionirskom parku u centru Beograda od 6. marta kampuju članovi novoosnovanog udruženja „Studenti 2.0“, koji se protive blokadama fakulteta u Srbiji, zahtijevajući da se vrate na nastavu.
Sebe nazivaju studentima „koji žele da uče“.
Prethodnih dana podršku su im im pružili veterani zloglasne Jedinice za specijalne operacija (JSO), čiji su pripadnici počinili zločine tokom rata u Bosni i Hercegovini.
U kampu ih je pozdravio i bivši komandant Žandarmerije Goran Radosavljević Guri dovođen je u vezu sa ubistvom braće Bitići zbog čega mu je Stejt department zabranio ulazak u SAD.
Studentima koji se protive blokadama podršku su pružili i Pavle Bihali, vođa ekstremno desničarskog pokreta „Levijatan“, te Miša Vacić iz ultradesničarske Srpske desnice.
Kamp ispred Predsjedništva je odgovor na višemjesečne blokade fakulteta i proteste predvođene studentima koji traže političku i odgovornost za nesreću u Novom Sadu.
Dio javnosti optužio je Srpsku naprednu stranku da stoji iza organizacije tog protesta, što dio okupljenih u parku demantuje.
Delegaciju „studenata koji žele da uče“ večeras je primio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji ih je zamolio da 15. marta odu kućama. U prethodnom periodu je vrh vlasti, predvođen Vučićem, isticao da će u subotu 15. marta doći do sukoba na ulicama, te da će okupljeni demonstranti napasti policiju i pokušati nasilno da zauzmu Skupštinu Srbije.&nbsp;
To sve tvrde iako nijedan studentski protest nije bio nasilan, a studenti u nekoliko navrata istakli da su oni protiv sukoba i apelovali na sve učesnike protesta da se ponašaju dostojanstveno.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.0811%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvucic-pozvao-studente-koji-se-protive-blokadama-da-u-subotu-odu-kucama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predstavnici zapadnih ambasada uputili su Vučiču i državnom rukovodstvu da osiguraju bezbjednost učesnika protesta koji se održava 15. marta. Prema saznanjima Nove.rs predstavnici ambasada su naglasili da je neopohodno da svaki učesnik skupa 15. marta bude bezbjedan, te da je odgovornost na vlastima da omogući njihovu slobodu kretanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fzapadne-ambasade-porucile-vucicu-da-osigura-bezbjednost-ucesnika-protesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

„Studente koji žele da uče“ posjetio i haški osuđenik Vladimir Lazarević

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je studente koji kampuju u centru Beograda, tražeći da se vrate na nastavu, da u subotu odu svojim kućama. 
 
Za subotu je u Beogradu najavljen protestni skup na koji su pozvali studenti koji duže od tri mjeseca blokiraju državne fakultete, tražeći odgovornost za stradanje 15 ljudi u obrušavanju Željezničke stanice u Novom Sadu. 
 
Vučić se danas u zgradi Predsjedništva, kako javlja Radio Slobodna Evropa (RSE), sastao sa grupom studenata koji se protive blokadama. 
 
Oni su mu rekli da će odluku o njegovom pozivu da se povuku donijeti u naredna 24 sata. 
 
- Ako prihvatite, beskrajno vam hvala, olakšaćete nam posao. Ako je ne prihvatite, mi ćemo zaštititi svakoga - poručio im je Vučić. 
 
On je tokom razgovora još jednom optužio organizatore skupa u subotu da žele nasilje. 
 
- Došli smo do težih i gorih planova koji nijesu usmjereni prema vama, već prema nadležnim institucijama - rekao je Vučić ne navodeći detalje, niti dokaze za te tvrdnje. 
 
 U prethodnom periodu je vrh vlasti, predvođen Vučićem, isticao da će u subotu 15. marta doći do sukoba na ulicama, te da će okupljeni demonstranti napasti policiju i pokušati nasilno da zauzmu Skupštinu Srbije. To sve tvrde iako nijedan studentski protest nije bio nasilan, a studenti u nekoliko navrata istakli da su oni protiv sukoba i apelovali na sve učesnike protesta da se ponašaju dostojanstveno.
Predstavnici zapadnih ambasada uputili su Vučiču i državnom rukovodstvu da osiguraju bezbjednost učesnika protesta koji se održava 15. marta. Prema saznanjima Nove.rs predstavnici ambasada su naglasili da je neopohodno da svaki učesnik skupa 15. marta bude bezbjedan, te da je odgovornost na vlastima da omogući njihovu slobodu kretanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fzapadne-ambasade-porucile-vucicu-da-osigura-bezbjednost-ucesnika-protesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su, kako javlja taj medij, sugerisali državnom rukovodstvu Srbije da je od ključne važnosti da protest u Beogradu prođe bez sukoba.
Izvori Nova.rs dodaju da su ambasadori istakli da su upoznati sa tenzijom u društvu, naročito u prethodnih nekoliko dana, te da je važno da svaka strana na miran način izrazi svoje mišljenje i politički stav.

Vučić pozvao studente koji se protive blokadama da u subotu odu kućama

Sa ciljem podsticanja sprovođenja UN Konvencije o pravima lica sa invaliditetom posebno u oblasti međunarodne razvojne saradnje i humanitarnih akcija, u Berlinu se 2. i 3. aprila održava treći Globalni samit o invaliditetu. Samit je okupio ključne međunarodne aktere, donosioce odluka i organizacije koje oblikuju globalne standarde u oblasti invaliditeta - saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
U okviru predmetnog globalnog događaja, ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, učestvovao je na panelu ''Oblikovanje inkluzivnog tržišta rada i dostojanstvenog rada za lica s invaliditetom širom svijeta'', gdje je istakao da pravo na rad nije privilegija već je ono temelj dostojanstva svakog čovjeka.
Poručio je da "nijedno lice sa invaliditetom ne smije čekati na red, niti zavisiti od dobre volje sistema ili pojedinca da bi ostvarilo ono što mu po pravu pripada."
Ministar je ponovio da je obaveza država da, u duhu Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom, oblikuju inkluzivna tržišta rada.
Naglasio je posvećenost Crne Gore implementaciji standarda ljudskih prava lica sa invaliditetom i da je inkluzija osoba sa invaliditetom među prioritetima nacionalne politike u oblasti ljudskih prava.
- Ipak, Crna Gora se i dalje, kao i većina zemalja suočava sa preprekama pravnim, fizičkim, ali najčešće onim nevidljivim, predrasudama i strahovima kada je riječ o oblasti zaštite od diskriminacije i promociji jednakosti lica sa invaliditetom. I zato je naš zadatak da mijenjamo paradigmu, da prestanemo da govorimo o zapošljavanju lica sa invaliditetom kao o obavezi. To mora postati pitanje vizije i razvoja - zaključio je ministar.
Na Samitu je usvojena Aman- Berlin deklaracija i lansiran „hub“ za podršku lokalnim zajednicama za jačanje otpornosti gradova. Crna Gora je podržala Aman-Berlinsku deklaraciju, čija je svrha podsticanje sprovođenja UN Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, posebno u oblasti međunarodne saradnje.
Ministar se na marginama događaja sastao sa ministarkom za ekonomsku saradnju i razvoj Svenjom Šulc sa kojom je razgovarao o iskustvima u oblasti unapređenja položaja lica sa invaliditetom, kao i potrebi da međunarodna razvojna saradnja i humanitarno djelovanje budu inkluzivni za lica sa invaliditetom.
 Kazao je da primjeri iz regiona i Evrope pokazuju da su ekonomski sistemi koji ulažu u zapošljavanje lica sa invaliditetom stabilniji i otporniji, jer prepoznaju kapacitete svakog pojedinca/ke kao resurs za razvoj, a ne kao teret za sistem.
- Treći Globalni samit o invaliditetu odražava se u organizaciji Vlade Savezne Republike Njemačke i Hašemitske Kraljevine Jordan, u saradnji sa međunarodnom alijansom lica sa invaliditetom. Događaj su otvorili njemački kancelar Olaf Šulc i Nj.E. kralj AbdulaII - zaključuju iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Đeka: Zapošljavanje lica sa invaliditetom mora postati pitanje vizije i razvoja

Spasilački timovi u Mjanmaru pronašli su još desetine tijela danas ispod ruševina nakon snažnog zemljotresa, pa je broj nastradalih porastao na 3.085, saopštila je tamošnja vojna vlada.
U kratkom saopštenju naveli su i da je povrijeđeno 4.715 osoba, još 341 se vodi kao nestala.
Zemljotres magnutude 7,7 pogodio je prošle nedjelje Mjanmar i Tajland. Epicentar je bio blizu drugog najvećeg grada u Mjanmaru - Mandalaja. Pričinjena je velika materijalna šteta u zelji koja je već bila u humanitarnoj krizi i razorena građanskim ratom koji je počeo kada je 2021. pučom vojska smijenila civilnu vladu.
Lokalni mediji pišu da je broj nastradalih mnogo veći od zvanično objavljenog, te da su komunikacije u mnogim djelovima prekinute i da je do nekih regiona teško doći.

Spasioci našli još desetine tijela ispod ruševina u Mjanmaru

Rod Blagojević ima novi posao - zastupanje interesa ultranacionalističkog političara u SAD poznatog, kako tvrdi Politiko, kao "bosanski medvjed".
Bivši guverner Ilinoisa, koga je predsjednik SAD Donald Tramp pomilovao u februaru, pristao je da lobira u ime Republike Srpske, teritorije sa srpskom većinom u Bosni i Hercegovini koja je dugo zaglibila u gorkim etničkim tenzijama u regionu, navodi Politiko.
RRB Strategies, firma Roda Blagojevića, „pružiće podršku u komunikaciji i odnosima sa javnošću u ime Republike Srpske“, navodi se u izjavi o registraciji koju je morao da podnese prema Zakonu o registraciji stranih agenata.
Blagojević je u srijedu za Politiko rekao da se nada da će „upotrijebiti sve svoje sposobnosti da ubijedi donosioce odluka da moramo još jednom pogledati Dejtonski sporazum i uskladiti ga sa realnošću današnjice“.
Kako prenosi Politiko, Blagojević nastoji da se predstavi kao jedan u dugom nizu populističkih lidera kog napadaju „neizabrane birokrate, koje su prekoračile svoja ustavna ovlašćenja“, od Trampa do Marin Le Pen u Francuskoj i Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.
- Vjerujem da su napadi koje se trenutno dešavaju u Evropi od strane Evropske unije protiv određenih populističkih političkih lidera koji im se ne sviđaju, počelo od mene kao guvernera levog centra demokrata u Ilinoisu… A onda su to podigli na viši nivo i uradili to predsjedniku Trampu - rekao je Blagojević.

Politiko: Firma Roda Blagojevića lobiraće za interese Republike Srpske

Nikšićka Željezara dobila je od matične kompanije garancije za reprogram poreskog duga. Pozitivan je to signal za sve zaposlene u fabrici. S druge strane prava je nepoznanica šta će biti sa pokretanjem proizvodnje čelika, jer je švajcarska kompanija, od potpisivanja ugovora platila samo dvije rate za zakup čeličane i kovačnice, navodi TVCG.
Oko Željezare i u njoj, na sve strane niču čelične konstrukcije za solarne panele, ali fabrika je i dalje na staklenim nogama. Tračak nade su garancije koje je Željezara dobila od matične kompanije za reprogram poreskog duga u iznosu od preko milion eura. Duguje se skoro toliko i Elektroprivredi za pozajmicu i državi za eko naknade, ali optimizma ne fali, ni u menadžmentu, ni u sindikatu, jer se već mjesecima posluje pozitivno.
- Ono što je veoma bitno da su odobreni UTU uslovi za solarnu elektranu Kapino polje, tako da sigurno u narednom periodu što se tiče posla na proizvodnji kontrukcija i potkonstrukcija neće biti problema za radnike Željezare - kazao je Ivan Vujović, predsjednik Sindikata EPCG Željezare Nikšić.
Svetozar Golubović, predsjednik Odbora direktora EPCG Željezara Nikšić ističe da bruto zarada se izmiruje i sve obaveze koje proističu iz toga, porezi, doprinosi, PDV.
- Sad se nadamo da će i ovaj reprogram izmiravati onako kako to bude dogovoreno sa Poreskom upravom - navodi Golubović.
Novu vrijednost kroz pokretanje prozvodnje čelika Nikšić još čeka. Kompanija “8B kapital” Igora Šamiza koja je zakupila pogone čeličane i kovačnice na 30 godina već duguje četiri kirije.
Iz Elektroprivrede su kazali da imaju razumijevanja zbog važnosti projekta. No, ugovor se ne poštuje ni u dijelu angažovanja radnika zaposlenih u Željezari.
- Što se tiče investitora radnici imaju ogromno nepovjerenje, ali opet ponavljam, mi ne želimo nikog da isključimo iz bilo čega. Što se nas tiče, bilo ko, pa i ovaj potencijalni investitor je dobrodošao. Mi smo ovdje spremni da radimo i ovo što radimo sad sa konstrukcijama, ali i to oko proizvodnje čelika - kazao je Vujović.
Golubović tvrdi da stalno prisustvo ohrabruje.
- Tražio je zadnji put da se to prolongira, bio je dat neki rok 25. mart, nakon toga još desetak dana da se prolongira, vidjećemo. Ali uglavnom njegova ekipa je stalno tu prisutna, to je ono što nas stalno ohrabruje - kazao je Golubović.
Željezara zasad preživljava zahvaljujući matičnoj kompaniji koja je najavila izgradnju velikih solarnih elektrana u opštini Nikšić. U fabrici je zaposleno oko 260 radnika.

Proizvodnja čelika još neizvjesna

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: studenti