<p>Mislim da je Dan studenata jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, studentkinja Mina Peruničić.</p>
<p>Međunarodni Dana studenata 17.novembra  koji se obilježava svake  godine u spomen na dan kada su 1939.godine nacisti ubili nekoliko čeških studenata, a preko 1200 studenata poslali u koncetracione logore, zbog protesta protiv okupacije Češke. </p>
<p>Pošto je već imala iskustvo starijeg brata i sestre sa studijama u inostranstvu, prisjeća se Perunučić, to je bio i njen plan još od, kako kaže, gimnazijskih dana, pa je tako posle završenih osnovnih studija u Podgorici, dodaje ona, master studije nastavila u Beču.</p>
<p>- Htjeli smo da imamo to iskustvo osamostaljivanja, upoznavanja drugih kultura i jezika, što smatram da je dragocjeno iskustvo. Zašto baš Beč, pa zato što je prelijep grad, bezbjedan, opet dovoljno daleko, a dovoljno blizu i lako je pala prava odluka - rekla je Peruničić.</p>
<p>Što se tiče razlike u studiranju u Crnoj Gori i Austriji, objašnjava Peruničić, razlika je u pristupu profesora,dodaje ona i kaže da su profesori dosta otvoreniji.</p>
<p>- Ne postoji onaj momenat da vam je neugodno nešto da pitate i koliko god je puta potrebno da se ponovi odgovor na to pitanje. Podstiču na diskusiju, podstiču da su stalno tu za vas. Imaju jedan jako prijateljski otvoreni odnos. Nastava je dosta praktičnija, a sam Univerzitet nudi mnogo nekih prilika koje mi nemamo, a baš su krucijalne u kreiranju nekog puta i iskustava i prilika za studenta. Konkretno, na mom primjeru, na mom Univerzitetu postoji career launch sto bi znacilo da idete kod kompanije, gdje vam oni predstave zaposlene i gdje imate priliku i da iz prve ruke od HR- a čujete neke zaista korisne savjete sjutra za zaposlenje. To omogućava kontakte, da zaista pričate sa zaposlenima, što je meni lično dalo priliku intervju u jednoj ogromnoj kompaniji, kao šansu za praksu koju sam skoro imala. Mnogo bi mi bile manje šanse da prosto nijesam imala tu priliku da odem, koju je organizovao moj Univerzitet - naglasila je Peruničić.</p>
<p>Razliku čine i prilike za zaposlenje, poručuje Peruničić, jer se u Beču zaista cijeni trud, znanje i vještine, navodi ona, a svako ko pokaže trud i znanje će, kako kaže, dobiti priliku za intervju i razmatranje.</p>
<p>Sagovornica Budilnika kaže da studira na engleskom jeziku, jer je Webster univerzitet multikulturalan, a njemački poznaje solidno, i, ističe ona, cilj joj je da usavrši i taj jezik.</p>
<p>- Međunarodni Dan studenata za mene ima posebnu simboliku jer slavi slobodu,solidarnost i borbu za prava studenata širom svijeta. Mislim da je to jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti. Mislim da ovaj dan ne samo mene, nego sve studente podsjeća koliko je važno da svi mi kao mladi budemo aktivni učesnici u obrazovnim procesima, ne samo pasivni primaoci znanja, već samo aktivni učesnici i da se borimo za društvo koje vrjednuje obrazovanje i prilika da se osvrnemo na prethodnu godinu i neke promjene koje su se desile u obrazovnom sistemu i isto tako da razmotrimo šta bi se moglo dalje poboljšati za narednu godinu - istakla je Perunučić.</p>
<p>U kratkoročnim planovima , vjeruje Peruničić, ne namjerava povratak u Crnu Goru, jer je na dobrom putu da započne inostranu karijeru, ali, dodaje ona, na duže staze je otvorena opcija da se  vrati i donese iskustvo, kako kaže, u svoju Crnu Goru.</p>
<p>Izazov je bio preseliti se u inostranstvo, prisjeća se Perunučić, i otići u nepoznato, i nije uvijek , kako kaže, prijatno.</p>
<p>- Izlazite iz zone komfora i napuštate sve što vam je poznato i idete u nepoznato. Koliko god da je to vaša želja, apsolutno nije uvijek prijatno. Prva i glavna stvar, rekla bih, jeste što vam nedostaje dom, nedostaju vam ljudi koje volite, drugo jeste da se teško prilagoditi na tu promjenu studiranja na stranom jeziku, koliko god da dobro poznajete neki jezik, studirati na tom jeziku je nešto što vam na samom početku stvara pritisak, zato što tu postoji taj trenutak odgovornosti da znate zašto ste došli i da opravdate svoju odgovornost i odgovornost svojih roditelja. Sve su to neki mali izazovi s kojima se susrećemo na dnevnim bazama, sve je novo i taj proces osamostaljenja je, rekla bih, najizazovniji - zaključila je Peruničić.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7bmRuxlpWTA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Peruničić: Studenti u Beču imaju mnogo više prilika i šansi za zaposlenje

<p>Završila je akademiju ‘92. godine, a svoju karijeru je počela u jeku rata, u opsadi Sarajeva, &nbsp;te ništa od glamura i sjaja joj se nije dogodilo, &nbsp;kako to često zamišljaju studenti akademije - kazala je za Jutro sa Majom, na Televiziji E, glumica Jasna Žalica.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2JbNZnJBT6A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>- Mi smo igrali, glumili, radili svoj posao, na opšte zadovoljstvo i svoje, i ljudi koji su ispod granata dolazili da nas gledaju. Sve ovo kasnije je rezultat tog nekog početka, u kojem je moj posao bio pitanje života i smrti, i onako neke stvarne unutrašnje potrebe da se radi, a ne da se lijepo obučete i da nešto izvodite, da ste neko ko, zapravo, nijeste. Što se tiče medija mislim da je to prirodna saradnja, da stvari funkcionišu na način da jedni radimo za druge, a da je krajnji korisnik publika, koja treba gleda ono što smo mi radili, gdje ste vi taj neki katalizator, ili neko ko do publike stiže malo brže nego mi - rekla je Žalica.</p>
<p>Film festival u Sarajevu je za nju, kao i za mnoge njene kolege jako važan, kaže Žalica i dodaje da je to neka vrsta platforme gdje mogu prikazati ono što su stvorili, i, kako kaže ona, postavlja im mjeru stvari, da vide gdje su u svijetu i svom poslu.</p>
<p>- Atmosfera je svake godine sve luđa i luđa. Ono što se tiče posla to je kao u nekom rudniku, znate, dolje, nevidljivo. Velika masa filmadžija radi svoj posao, crveni tepih je nešto što je propratna pojava i valjda nešto što prikupiti najviše klikova u javnosti, pa se onda, vjerovatno, zbog toga najviše insistira. Ali, taj festival je vrlo važan u industrijskom smislu, u smislu poslovnom, gdje se ljudi sreću, dogovaraju, ugovaraju, i ako nemate film ove godine vi uvijek radite, da biste možda dogodine, ili dvije, imali film na Sarajevo film festivalu - naglasila je Žalica.</p>
<p>Poznati po duhovitosti, Bosanci, a naročito Sarajlije, su tokom ratnih devedesetih godina ostali u dosluhu sa &nbsp;sobom samima &nbsp;i svijetom zahvaljujući smijehu, podsjeća Žalica i kaže da joj je drago što ljudi percipiraju Bosance kao vesele ljude.</p>
<p>- Vrlo često kažu svijet pati a oni se smiju. Taj smijeh je nešto potpuno drugo i to ko umije da vidi razumije o čemu se radi - poručila je Žalica.</p>
<p>Festival u Herceg Novom je neobičan, kaže Žalica, jer je na otvorenom prostoru, pa se film takmiči, kako kaže, sa vjetrom i kišom, mada je, dodaje ona, dobro, jer kod festivalske publike se odmah vidi reakcija.</p>
<p>- Kino &nbsp;publika je čini mi , nešto drugo. To stvarno imaju ljudi koji vole otići i pogledati film, teško je takmičiti se sa internetom, sa streamovima. Vaši filmovi igraju ko zna gdje, i ko zna kako. Tako da je uvijek zanimljivo koliko je gledalaca vidjelo film, onda se broje kino karte, a zapravo broj gledalaca je mnogo, mnogo veći po nekim drugim mjestima - istakla je Žalica.</p>
<p>Govoreći o filmu Majka Mara, glumice i rediteljke Mirjane Karanović, &nbsp;u kom igra, Žalica kaže da voli igrati u filmovima koje su režirale žene, jer, kako kaže, postoji neki ženski &nbsp;kod za razumijevanje.</p>
<p>- Moja uloga služi tome &nbsp;da podcrta koliko je,, neobično” to kako se ponaša taj lik i koliko to, kao, nije uobičajeno. Jer ja igram nešto što bi se pretpostavljalo da se tako treba ponašati. Ja sam ta koja nju poziva na normalno ponašanje. Zapravo, glavi lik tog filma je, ja čak ne bih rekla ni žena, nego dio svake žene i dio svega onoga što svaka žena u sebi nosi, u nekoj potrebi da se drugačije izrazi, da drugačije izbaci iz sebe i tugu, i bijes, &nbsp;i ljutnju. Pa, nažalost, to sad nazivamo hrabrim, ali ako ćemo iskreno, svaka žena u sebi nosi dio tog lika koji je Mira prikazala u svom filmu - rekla je Žalica.</p>
<p>Često radi sa svojim suprugom, rediteljem Pjerom Žalicom, i, ističe glumica, lijepo raditi sa nekim ko vam je drag i koga cijenite, ali, dodaje ona, nema tu ništa privatno, jer je film skupa igračka, kako kaže, &nbsp;i vrlo se ozbiljno pristupa bez obzira s kim radite.</p>
<p>Za svog supruga kaže da ima dar da glumci misle da rade ono što oni žele, a zapravo, dodaje ona, rade tačno ono što on želi.</p>
<p>- Vi &nbsp;ne osjetite autoritet u smislu nekog naređivanja. Uvijek je ugodna atmosfera na njegovim snimanjima, svi smo jako familijarni i veseli, i nekim čudom napravimo dobar rezultat - naglasila je Žalica.&nbsp;</p>
<p>Poređujući svoju generaciju glumaca sa mladim kolegama, Žalica kaže da je to potpuno drugi svemir, mladi su pptpuno u dosluhu sa vremenom ,i, dodaje ona, ima se šta od njih naučiti.</p>
<p>- Mi imamo sreću na Akademiji da stvarno imamo studente od svugdje, tako da imamo krasne studente iz Crne Gore. I ono što vam sigurno mogu reći da imate dragulje u budućem glumištu, na primjer Lidija Kordić, Lazar Dragojević, Anja Drljević i još nadolazećih studenata, koji su stvarno super, jako su talentovani, imaćete šta gledati - zaključila je Žalica.</p>

610x380

500x500

Žalica: Imamo krasne studente iz Crne Gore, imate dragulje u budućem glumištu

<p>U Njemačkoj ima premalo studentskih domova, stanova je takođe malo i skupi su. To dovodi studente pred ogromne teškoće i buduće akademske građane čini siromašnim dijelom njemačkog društva - ako ne uskoče roditelji.</p>
<p>U Njemačkoj je za predstojići semestar na univerzitete, visoke i više škole upisamo nešto manje od tri miliona studenata. Veliki problem za mnoge je – smještaj.</p>
<p>I u Njemačkoj je najjftinije rješenje studentski dom – u prosjeku košta 280 eura mjesečno. Međutim, u 1.500 domova ima ukupno samo oko 200.000 mjesta, piše Dojče vele.</p>
<h2>Zajednički stanovi – tradicija njemačkih studenata</h2>
<p>A pošto su garsonjere ili mali stanovi uvijek najskuplji, pored toga što ih je teško naći – u Njemačkoj je odavno uobičajeno da dvoje ili više studenata žive u većim iznajmljenim stanovima i osnivaju takozvani WG (Wohngemenschaft).</p>
<p>Svako ima svoju sobu, a kuhinja, kupatilo i ostalo se korsti zajednički. Svi troškovi (kirija, struja, grijanje, internet) se dijele, najčešće u zavisnosti od veličine sobe i od toga ko je šta unio u stan od namještaja i kućnih aparata.</p>
<p>Zajednica stanovanja odnosno WG može da postoji godinama, ali ne mora da bude sastavljena od ljudi koji su je osnovali – neki ostaju da žive u njoj i kada završe studije, ali uprkos tome fluktuacija ljudi umije da bude poprilična.</p>
<h2>Poskupilo ono što je ionako bilo skupo</h2>
<p>Za ovaj, najčešći način stanovanja studenti sada moraju da plaćaju – u prosjeku 490 eura mjesečno. Prema informacijama dpa, to proizilazi iz studije Instituta Mozes Mendelson u saradnji sa platformom za wg-gesucht.de, na kojoj se nalazi oglasi za mjesta u zajedničkim stanovima.</p>
<p>Za ovu studiju je analizirano više od 9.000 ponuda koje su postavljene onlajn u posljednje dvije nedjelje avgusta. Uzete su u obzir ponude za svih 88 njemačkih univerzitetskih gradova sa više od 5.000 studenata.</p>
<p>U evaluaciju su uključene samo ponude za sobu u zajedničkom stanu sa ukupno dva ili tri stanara. Novosnovne zajednice za stanovanje nisu uzete u obzir.</p>
<p>Prema sudiji, sobe u zajedničkim stanovima u Minhenu su najskuplje. Prosječna cijena sobe je 790 eura. Slijede Frankfurt sa 680 eura, Berlin sa 650 eura, Hamburg sa 620 eura i Keln sa 600 eura.</p>
<p>Jeftiniji smještaj studenti mogu pronaći u Zigenu (330 eura), Jeni (328), Vismaru (325) ili Kemnicu (290).</p>
<p>- Ponovo se pokazalo da su relativno jeftine ponude vrlo brzo skinute sa interneta. Najgore prolaze oni koji su kasno dobili potvrdu da su primljeni na studije ili koji nisu mogli da organizuju smještaj na licu mjesta, na primjer zato što im viza još nije bila izdata - kaže rukovodilac ovog istraživanja <b>Stefan Braukman</b>.</p>
<h2>Niski studentski krediti i selekcija u društvu</h2>
<p><b>Matijas Anbul</b>, predsjednik odbora Njemačke studentske unije, komentariše: „Pitanje stanovanja je odavno centralno socijalno pitanje u univerzitetskim gradovima. Doživljavamo novi oblik selekcije u društvu: Za mnoge studente, pitanje studiranja na određenom univerzitetu zavisi od toga da li uopšte mogu da priušte kiriju u tom gradu. I pored povećanja studentskog kredita (BAföG) on zaostaje za razvojem na tržištu nekretnina. Prosječno, zajednička soba u Njemačkoj košta 489 eura, dok se za studentki kredit i dalje računa paušala za stanovanje od 380 eura. Sa ovim novcem ne možete sebi priuštiti sobu u zajedničkom stanu u većini gradova“.</p>
<p>Maksimalni iznos studentskog kredita (BAföG) ove godine je 992 eura – pod uslovom da student ne živi sa roditeljima i ne može preko njih da se zdravstveno osigura. Ako žive sa roditeljima onda studenti dobijaju kredit od maksimalno 664 eura.</p>
<p>Većina studenata ne može da živi kod roditelja, jer dolaze iz nekih drugih mjesta u Njemačkoj ili iz inostranstva (oko 400.000). A mnogi ne žele više da žive sa porodicom iako ostaju da žive u istom gradu.</p>
<h2>Trećina studenta u Njemačkoj ugrožena siromaštvom</h2>
<p>Studenti više od polovine svojih prihoda plaćaju samo na kiriju, kako su nedavno pokazali podaci Saveznog zavoda za statistiku (Destatis). U prosjeku, studenti moraju da koriste 54 odsto prihoda da plate kiriju. Njemci inače troše u prosjeku 25 odsto na troškove stanovanja.</p>
<p>Prema Destatisu, dvije trećine studenta se smatra finansijski preopterećenim. To je jedan od razloga zašto su oni u većoj opasnosti od siromaštva nego druge grupe stanovništva.</p>
<p>Sve u svemu, prema informacijama Destatisa, čak 35 odsto studenta je u opasnosti od siromaštva, dok je to 14 odsto svih Njemaca. Savezni zavod za statistiku svojim brojkama iz ankete iz 2023. pokazuje: Polovina studenata ima na raspolaganju manje od 867 eura mjesečno.</p>
<p>Poređenja radi, iznos socijalne pomoći u Njemačkoj (Bürgergeld) je umnogome veći. Odnosno, očigledno da državni aparat drugačije računa – koliko je novca potrebno za osnovne potrebe ljudi u Njemačkoj.</p>
<h2>Studentski kredit manji od socijalne pomoći</h2>
<p>Samci trenutno kao socijalnu pomoć dobijaju 563 eura mjesečno, ne moraju da plaćaju zdravstveno osiguranje i plaćen im je stan koji može da bude veličine maksimalno 50 kvadrata – na primjer u Minhenu do 849 eura, u Frankfurtu 786 eura ili u Kelnu do 651 eura.</p>
<p>Jedna studentkinja medicine u Berlinu je prije par godina podnijela tužbu Upravnom sudu jer su studentski krediti „protivustavno“ niski. Ona tvrdi da studenti koji zavise od studenkog kredita treba da primaju isto onliko kao i korisnici socijalane pomoći. Upravni sud u Berlinu joj je dao za pravo, ali je obustavio postupak i zbog nadležnosti ga uputio Saveznom ustavnom sudu.</p>
<p>Jedna druga studentkinja je još 2014. podnijela slično tužbu. Savezni upravni sud je takođe uputio postupak u Karlsrue – ustavnom sudu. Odluka o tome još nije donijeta.</p>
<p>Studentski kredit (BAföG) je ustvari pola stipendija, a pola beskamatni kredit koji se poslije završtka studija vraća, ali kako to piše na sajtu vlade: trenutno maksimalno 10.010 eura.</p>

I njemački studenti "kubure" sa najmom stanova: Za sobu u Minhenu u prosjeku 800 eura

<p>Vlada Crne Gore je, na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, donijela odluku o dodatnom upisu 13 studenata na Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, saopšteno je iz MPNI.</p>
<p>Kako je navedeno, Senat Univerziteta Crne Gore je na zahtjev organizacionih jedinica Medicinskog fakulteta utvrdio prijedlog da se odobri dodatni upis kandidata koji su ostvarili traženi uspjeh i položili prijemni ispit kao dodatni uslov za upis.</p>

1250x600

1084x550

MPNI: Odobren upis za još 13 studenata na Medicinski fakultet

<p>Izraelsko ratno vazduhoplovstvo je danas ponovo napalo južna predgrađa glavnog grada Libana, Bejruta, uporište organizacije Hezbolah protiv koje Izrael ratuje, javila je zvanična libanska Nacionalna novinska agencija (NNA) ubrzo poslije poziva izraelske vojska da se evakuišu tri kvarta.</p>
<p>Uz evakuaciju iz bejrutskih predgrađa koja se često bombarduju, izraelska vojska je tokom noći pozvala na evakuaciju nekoliko područja na jugu Libana, gdje od 30. septembra traje kopnena ofanziva protiv boraca Hezbolaha, prenio je Frans pres.</p>
<p>Pet medicinara povezanih sa Hezbolahom je tamo poginulo, po podacima Ministarstva zdravlja Libana.</p>
<p>Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je danas saopštila da je gotovo 230 zdravstvenih radnika poginulo u Libanu od 7. oktobra prošle godine, kada je počeo rat u Gazi, a dan kasnije i sukob Hezbolaha i Izraela. Kako je navedeno, taj broj žrtava je izuzetno zabrinjavajuć.</p>
<p>Kasno popodne NNA je javila da je izvedeno pet novih napada, uključujući na dva kvarta u južnim predgrađima koja su pomenuta u pozivima na evakuaciju. Isti izvor je naveo da su izbili požari poslije napada i rušenja zgrada.</p>
<p>NNA je jutros i u rano popodne javila da je ciljano pet zgrada, uključujući dvije na domaku južnih predgrađa u gusto naseljenom području Šijah i Ghobeiri, gdje se nalazi nekoliko šoping centara, takođe poslije poziva na evakuaciju.</p>
<p>Poziv je upućen jer su "postrojenja i interesi Hezbolaha u blizini", rekao je izraelski vojni portparol Avihaj Adrae.</p>
<p>Na video-snimku na društvenim mrežama koji Frans pres nije verifikovao, vide se civili kako žure da napuste šoping centar u kvartu Hazmijeh, nakon upozorenja preko zvučnika.</p>

Izrael ponovo napao bejrutska predgrađa

<p>Bio je on prvo Vojo, pa je onda kroz njegove slike provijavao taj njegov duh, uvijek optimističan, vedar, lepršav, takve su mu bile slike, takav je bio i on. Jednostavno je teško odvojiti njega od slika, to je sve jedan izuzetan spoj, jer ne znaš je li više interesantno ono što je slikao, ili kad on priča - kazao je u emisiji Na kraju Dana, na Televiziji E, slikar i profesor u penziji Branislav Bane Sekulić.</p>
<p>Sa izuzetnim Vojom Stanićem je drugovao, kaže Sekulić, u Herceg Novom i Podgorici, putovao i, kako kaže, obilazio razne manifestacije i izložbe.</p>
<p>- Bio je izuzetan slikar! Mnogi kažu za njega da je bio genije, ja bih se složio sa tim. Uz Dada Đurića, Fila Filipovića i Lubardu, sigurno, najznačajni naš slikar. Počeo je sa vajarstvom, ali, kao što on kaže, vajanje je teško, pa se opredijelio za slikanje, kaže da je ljepše sjediti u stolici i piturati, kako primorci kažu. Izuzetan i slikar i čovjek. Ne znam sad šta bih izdvojio, da li njega kao čovjeka, ili njega kao slikara, to je tu negdje u ravni. On je, kao što su i njegove slike, bio izuzetan govornik, izuzetno inteligentan, bistar, stalno sa nekim dosjetkama, koje su, moglo bi se reći, humoristično filozofske. Uvijek je doza humora kod njega provijavala, bilo o čemu da je pričao, a to se vidi i u njegovim slikama. Jednostavno, savršeno sve što je on radio i govorio” - rekao je Sekulić.</p>
<p>Vojo Stanić je slikao Boku i Herceg Novi, podsjeća Sekulić, a ponekad je, kako kaže, pravio izlete pa slikao prizore iz srednje Crne Gore, a uglavnom je, ističe on, Crna Gora bila njegova inspiracija.</p>
<p>- Tu su i njegovi prijatelji, koji su ga stalno okruživali i uz tu priču on je to i slikao, razne dogodovštine, na svoj način, izuzetan, koji je osoben, i samo je Vojo mogao tako da sklopi priču o njegovim slikama, razne priče. Naslikao je ogroman broj slika, izuzetnih slika, koje se razlikuju po opusima. Ima opuse mora, ima opuse ulica, razne opuse demonstracija, kad su bile, slikao je i te skupine ljudi, onim uskim uličicama kotorskim, novskim primorskim, uglavnom. Ima jedan ogroman opus jedrilica, jer je bio i jedriličar, pola života je jedrio na svojoj maloj, kao što on kaže maloj ali izuzetnoj jedrilici i bio je nautičar vrhunski. Sve što je radio kod njega je bilo izuzetno” - istakao je Sekulić.</p>
<p>Posjedovao je Stanić izuzetan smisao za humor, prisjeća se Sekulić, koji je ilustrovao i kroz slike, ističe on, jer i u njegovim slikama ima doza humora, i, kako kaže, fantastike koja se dobro veže uz taj ambijent.</p>
<p>- Bio je on prvo Vojo, pa je onda kroz njegove slike provijavao taj njegov duh, uvijek optimističan, vedar, lepršav, takve su mu bile slike, takav je bio i on. Jednostavno je teško odvojiti njega od slika, to je sve jedan izuzetan spoj, jer ne znaš je li više interesantno ono što je slikao ili kad on priča. A ima dosta toga i zapisano. Imam čak jednu knjigu njegovih, nazovimo to dosjetke, ali nisu to dosjetke, to su izuzetno pronicljivo viđene stvari oko sebe, razne situacije, toliko poseban, na jedan izuzetan njegov način pričao, toliko duhovito, da je to nevjerovatno, takve su mu i slike bile - zaključio je Sekulić.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlQ78Q4kU5o4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sekulić: Ne znam da li bih izdvojio Voja kao slikara ili kao čovjeka - to je tu, u istoj ravni

<p>Crnogorski umjetnik Stefan Todorović predstaviće svoj novi opus radova na samostalnoj izložbi pod nazivom „Beton“, koja će biti otvorena u utorak 26. novembra u 20 sati u Umjetničkom paviljonu u Podgorici.</p>
<p>Izložba „Beton“, kako je saopštio Todorović, istražuje simboliku i materijalnost savremenog društva. On, kako je pojasnio, kroz seriju od preko 15 radova velikog formata, ispituje odnos između trajnosti i promjene, otpornosti i propadanja.&nbsp;</p>
<p>Njegove slike, dodaje Todorović, balansiraju između apstrakcije i prepoznatljivosti, pozivajući na refleksiju o društvenim strukturama i svakodnevnim iskustvima koja oblikuju našu stvarnost.</p>
<p>Crpeći inspiraciju iz mitologije, ličnih istorija i recikliranih materijala, on ponovo osmišljava odbačene predmete kao nosioce novih priča.</p>
<p>- Umjetnost je za mene sredstvo za postavljanje pitanja, alat za pokretanje promjene i medij kroz koji nevidljivo postaje vidljivo, a poznato postaje nepoznato - poručio je Todorović u saopštenju za medije.&nbsp;</p>
<p>Ovim radovima, kako je istakao, želi da istraži te kontraste i ponudi prostor za refleksiju o ulozi umjetnosti u razumijevanju savremenog trenutka.</p>
<p>Todorović je diplomirao i magistrirao na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu. Njegova karijera uključuje samostalne izložbe u Beogradu, Podgorici i Parizu, kao i učešće u rezidencijalnom programu Cité internationale des arts u Parizu.&nbsp;</p>
<p>Među njegovim priznanjima su Nagrada za crtež na XVIII Bijenalu studentskog crteža i nagrada „Milunović, Stijović, Lubarda” na 71. tradicionalnoj izložbi ULUCG, te Nagrada CANU za istaknute mlade stvaraoce u oblastima nauke i umjetnosti (2016).</p>

Izložba „Beton“ u Umjetničkom paviljonu 26. novembra

<p>Željeznički prevoz večeras je u kolapsu, nezvanično saznaje Antena M.</p>
<p>Izvor tog medija kaže da trenutno nema napona na mreži.</p>
<p>- Vozovi stoje: brzi za Podgoricu, lokalni u Lutovu. Kontaktaši su na pruzi, ali nemamo više informacija o situaciji - rekao je izvor Antene M.</p>
<p>Voz koji je po redu vožnje krenuo iz Bara prema Bijelom Polju u 15.30 je stigao do Bioča i vratio se nazad u Podgoricu.</p>

Problemi u željezničkom prevozu: Vozovi stoje, nema napona

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: studenti