Student druge godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nedim Nokić, osvojio je prvo mjesto na konkursu Ustavnog suda za najbolji studentski esej povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz ove sudske instance.
- Drugo mjesto osvojila je studentkinja treće godine prava Univerziteta Donja Gorica Vasilisa Batrićević, a treće studentkinja treće godine prava Univerziteta Mediteran Ksenija Marinović. Studenti su pisali eseje na temu &nbsp;„Od slobode do ustavnosti – žive li još ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?- navodi se u saopštenju.
Predsjednica žirija i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da je Ustav za Knjaževinu Crnu Goru u sebi sabrao hrabrost, umnost i odlučnost svake generacije da ga razumije u vremenu koje mu pripada.
&nbsp;- Ova tri nagrađena rada čini mi se da upravo reprezentuju najbolje što danas dolazi iz studentske zajednice koja se sprema da se sjutra prihvati nimalo jednostavnih dužnosti. Nijanse su odlučivale koji radovi predstavljaju tri najbolja i nagrađena rada, ali ono što nas je opredijelilo da upravo student Nedim Nekić osvoji nagradu za prvo mjesto nije samo činjenica da je elaborirao odnos ustavne prošlosti i sadašnjosti, već što se upustio i u ozbiljnu kritiku društvene realnosti na koju Ustavni sud nikada neće ostati nijem- kazala je Armenko.
Svečanosti su prisustvovale i državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan i Martina Raguž iz AIRE centra, koji su partneri na ovom projektu.
Ćalasan je navela da ovaj jubilej nije samo podsjećanje na važan istorijski trenutak, već i poziv da preispitamo koliko danas živimo ideje slobode, ustavnosti i odgovorne državnosti koje su tada postavljene.
- Nagrade koje su najbolji među vama ponijeli predstavljaju priznanje, ali i podsticaj da nastavite da istražujete, pitate, analizirate i gradite svoj profesionalni put na temeljima znanja i integriteta. Vaše ideje, vaš glas i vaša posvećenost najbolji su pokazatelj da se ideali Nikoljdanskog ustava i dalje mogu živjeti – ako ih mladi naraštaji nose u svom profesionalnom i ličnom opredjeljenju- poručila je Ćalasan.
Raguž je kazala da radovi ovih mladih ljudi potvrđuju da Crna Gora ima generacije koje duboko razumiju odgovornost i snagu pravne države.
- Upravo na njima počiva evropska perspektiva zemlje, koja je snažna koliko su oni spremni da je nose, unapređuju i čuvaju. U ime AIRE centra, čestitam svim učesnicima konkursa i zahvaljujem Ustavnom sudu na povjerenju i dugogodišnjem partnerstvu- navodi se u saopštenju.
Za studente je, pored uručenih plaketa, obezbijeđen i novčani dio nagrade, za prvo mjesto 500 eura, za drugo 300 i za treće 200 eura.
&nbsp;Nagrađeni radovi biće objavljeni na sajtu i u Biltenu Ustavnog suda Crne Gore.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ustavni sud uručio nagrade studentima za najbolji studentski esej

Pojedini studenti Studijskog programa za primijenjenu fizioterapiju Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore požalili su se Pobjedi da im kasne subvencije koje je trebalo da prime početkom novembra. Dobili su informaciju da bi trebalo da ih prime do petog u mjesecu za prethodni mjesec, ali ih još nema na njihovim računima.
Od resornog Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija (MPNI) Pobjeda čeka odgovore na ovu temu.
Vlada je u februaru ove godine donijela zaključak o participaciji troškova za smještaj i ishranu studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore - Studijski program za primijenjenu fizioterapiju u Igalu, Herceg Novi. Tada je rečeno da MPNI, Univerzitet Crne Gore i Opština Herceg Novi od 1. marta do 1. jula, mjesečno uplaćuju finansijska sredstva studentima i to: Ministarstvo i UCG po sto eura, a Opština Herceg Novi po 50 eura.
Fakultet primijenjene fizioterapije osnovan je 2004. godine i od osnivanja studenti nemaju riješeno pitanje smještaja i ishrane. Iz Vlade su tada isticali da je važno istaći da se participacija odnosi na studente koji studiraju van mjesta prebivališta, odnosno nijesu iz Herceg Novog, što je prema evidenciji Medicinskog fakulteta 116 studenata.
Pojedini studenti su ispričali Pobjedi da im je krajem septembra počela nastava, te da su, kako je od njih traženo, dostavili nadležnima podatke i da im je rečeno da mogu očekivati subvencije početkom mjeseca za prethodni mjesec.
Studenti komentarišu da se suočavaju sa finansijskim izazovima, jer za razliku od njihovih kolega u drugim gradovima koji studiraju na državnim fakultetima - oni nemaju obezbijeđen smještaj, odnosno dom, niti menzu koju bi plaćali po simboličnim cijenama. Kažu da se zato osjećaju diskriminisano, jer moraju da se snalaze kako znaju i umiju i sami finansiraju smještaj i ishranu.
Navode podatke da je za njihov standard skupo iznajmljivanje stanova ili soba, te da plaćaju sobe u iznosu od 150 do 250 eura, a pojedini su, kako ističu, imali sreću da dođu do jednosobnog stana koji plaćaju 200 eura. Za ishranu izdvajaju, kako navode studenti, do 300 eura mjesečno, te se snalaze i na način da od kuće donose ponekad hranu. Studenti dobijaju kredit od 160 eura, ali kažu da im to nije dovoljno.
- Sijaset problema imamo. Od toga da ne možemo da plaćamo smještaj i hranu do toga da svakodnevno treba da izdvajamo određena sredstva i za fakultet, za kopiranje knjiga i slično. Ne dolazimo iz imućnih porodica i vrlo nam je teško. Osjećamo se zanemareno. Obradovali smo se subvencijama od 250 eura, koje bi nam dosta značile, da budu redovne isplate, ali ih još nema. Dešava se da to pravi dodatni problem studentima, jer nemaju za kiriju, računali su na tu vrstu pomoći, pa njihovi roditelji pozajmljuju od drugih kako bi njihova djeca mogla da plate sve što treba. Nimalo nam nije lako - kažu za Pobjedu.
Razgovarali su, kako dodaju, sa studentima koji su na drugim godinama, te su dobili informacije da te subvencije često kasne, te da kada ih dobiju, dešava se da budu isplate za dva mjeseca.
- Ovdje ima određenih praznih prostorija i uvjereni smo da se može riješiti i pitanje naše ishrane, odnosno da nam se obezbijedi menza. Skupo je ovdje sve za nas. Zamolili bismo donosioce odluka da pronađu rješenje, jer smo kao studenti primorani da pronalazimo neke poslove da bismo mogli da preživljavamo, a onda trpi nastava na fakultetu. Ne možemo da radimo puno radno vrijeme i da studiramo. Ne osjećamo se lijepo ni što roditeljima otežavamo sve, zbog čega moraju da se zadužuju - navode pojedini studenti.
<h2>Napuštaju studije</h2>
Ispričali su da svi na fakultetu znaju u kakvoj se poziciji nalaze studenti.
- Takvo je stanje godinama i ništa se ne dešava, ne mijenja. Na prvoj godini studija je oko 45 studenata. Na drugim godinama ih je manje, jer pojedini i napuštaju studije. Jasno je zbog čega. Nemamo uslova kao neke naše druge kolege kojima je dosta toga olakšano. Mi nemamo ni internet, ništa. Sve moramo da plaćamo i ne osjećamo se kao studenti, jer nemamo nikakvih povoljnosti. Mi sada preživljavamo. Ne možemo da učimo na hljebu i pašteti. Samo molimo nadležne da pokažu malo razumijevanja i da se pronađe trajno rješenje za našu situaciju - naveli su pojedini studenti.
Ranije je iz Vlade saopštavano da u kontinuitetu rade na unapređenju položaja studenata u društvu i kreiranju što povoljnijeg ambijenta za sve mlade ljude u Crnoj Gori.
Komentarisali su da odlukom o subvenciji nastoje postići uspjeh u svojim akademskim ciljevima, te da inicijativa predstavlja značajan korak prema obezbjeđivanju boljih uslova za studiranje za studente na ovom studijskom programu i važan podsticaj za stvaranje povoljnijeg ambijenta za mlade ljude.

Kasne subvencije, studenti ne mogu da plaćaju kirije

Ustavni sud Crne Gore prvi put održao je konsultacije sa studentima prava, što predstavlja početak nove prakse i otvaranje institucije prema budućim pravnicima, ali i onima koji su još uvijek u školskim klupama, saopšteno je iz te sudske instance.
Konsultacije su održane u okviru konkursa za najbolji studentski esej, kojim Ustavni sud obilježava 120 godina od donošenja prvog pisanog krovnog akta – Ustava za Knjaževinu Crnu Goru.
Predsjednica suda Snežana Armenko poručila je da je riječ o iskoraku koji je bio neophodan i koji se pokazao kao potpuno opravdan.
- U šezdeset godina dugoj tradiciji Ustavni sud nikada nije imao ovakav oblik saradnje sa studentima. Krajnje je vrijeme da se institucije i cjelokupno društvo okrenu mladima kao budućim naraštajima. Ljudska prava i Ustav vama ostaju, a jednog dana ćemo vam predati štafetu da je nosite, kao i mi sada - kazala je Armenko studentima.
Studenti prava, koji svoje eseje mogu predati do 5. decembra, imali su priliku da kroz neformalan razgovor podijele svoja razmišljanja o temi konkursa „Od slobode do ustavnosti – žive li ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?“
Sa studentima su, pored predsjednice suda, razgovarale i sutkinje Desanka Lopičić i Momirka Tešić, sekretarka suda Biljana Damjanović i ustavnosudski savjetnici Dijana Drobnjak i Milan Vukčević.
U znak podrške daljem studiranju, studentima je poklonjen „Komentar Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore“, čiji su autori Mladen Vukčević i Snežana Armenko.&nbsp;

Početak nove prakse: Ustavni sud prvi put održao konsultacije sa studentima prava

DTRD-ECA će omogućiti jasnije praćenje studentskih aktivnosti, njihovu veću vidljivost, ali i vrednovanje kroz sticanje ECTS kredita kroz institucionalne mehanizme, kazala je koordinatorka projekta „Razvoj, praćenje, priznavanje i digitalizacija ekstrakurikularnih aktivnosti na univerzitetskom nivou – DTRD-ECA“, prof. dr Sanja Peković.
Na Univerzitetu Crne Gore održan je kick off sastanak Erasmus + projekta „Razvoj, praćenje, priznavanje i digitalizacija ekstrakurikularnih aktivnosti na univerzitetskom nivou – DTRD-ECA“, koji finansira Evropska komisija kroz Erasmus+ program jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju 2025.
Projekat okuplja partnere iz Španije, Hrvatske, Francuske i Crne Gore, a ima za cilj razvoj, praćenje, digitalizaciju i priznavanja ekstrakurikularnih aktivnosti studenata.
Sastanak je otvorio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, naglasivši da razvoj, digitalizacija i formalno priznavanje ekstrakurikularnih aktivnosti predstavljaju važan korak ka modernizaciji visokog obrazovanja.&nbsp;
On je istakao da nove generacije studenata zahtijevaju savremenije pristupe, kao i da će ovaj projekat značajno unaprijediti odnos Univerziteta prema studentskom angažmanu van tradicionalne nastave.
Koordinatorka projekta, prof. dr Sanja Peković, u uvodnom obraćanju predstavila je ključne ciljeve, očekivane rezultate i dugoročni uticaj projekta na sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori.
Tokom sastanka partneri su razmatrali najvažnije projektne komponente, uključujući razvoj politika za priznavanje ekstrakurikularnih aktivnosti, jačanje postojećih i osnivanje novih studentskih klubova i izradu platforme koja će omogućiti praćenje i dokumentovanje studentskog angažmana.
Predstavnici Univerziteta Haen (Španija), Univerziteta u Zagrebu (Hrvatska), Univerziteta Côte d’Azur (Francuska) i NVO Centra za omladinsku edukaciju predstavili su svoje uloge, metodologije i planove za naredni period. Sastanak je završen diskusijom o daljim aktivnostima i usaglašavanju dinamike realizacije, uz zajednički dogovor o sljedećim koracima u sprovođenju projekta.

DTRD-ECA će omogućiti jasnije praćenje studentskih aktivnosti i njihovu veću vidljivost

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab danas će održati skup ispred zgrade Generalštaba u 11 sati, uz poruku da će „svojim tijelima braniti” ovaj simbol Beograda, prenosi N1 Beograd.
Studenti su istakli da je ovo samo jedan od protesta upozorenja, ukoliko vlast ne odustane od rušenja Generalštaba.
Riječ je o šetnji koja će krenuti sa više tačaka i koja će trajati nekoliko sati, saopštili su oni.
Univerzitetske asocijacije pozvale na podršku Dijani Hrki
Grupa od šest akademskih inicijativa pozvala je sve univerzitetske radnike, studente, kao i građane, da danas u 11:30 dođu ispred Skupštine Srbije, kako bi pružili podršku Dijani Hrki koja štrajkuje glađu i u 11:52 odali poštu poginulima u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, među kojima je i njen sin Stefan, piše Nova.rs.
Asocijacije univerzitetskih profesora i saradnika u saopštenju pozivaju i uprave svih fakulteta u sastavu državnih univerziteta u zemlji i svakog kolegu i koleginicu pojedinačno, da sutra obustave nastavu u znak podrške Dijani Hrki i zahtjevu o raspisivanju izbora koji je postavila stupajući u štrajk glađu.
Pješačenje iz Zemuna
Grupa studenata pješači iz pravca Zemuna. Oni su se okupili kod Poljoprivrednog fakulteta.
Hrka: Ovo ne ide u dobrom pravcu
Dijana Hrka, majka Stefana koji je stradao u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, koja već deseti dan štrajkuje glađu, kaže za N1 da je malo više malaksala, da jedva stoji na nogama, “ali biće to dobro”.”I prije topovskog udara (juče ujutru), ćaci su pokušavali da dođu do mog šatora. Niko nije reagovao. Niko nije došao da to ispita, zato ne želim ni sa kim da razgovaram. Ovo ne ide u dobrom pravcu, ni sa njihove ni sa moje strane. Ne prijetim nikome, ali ne daj bože da se meni nešto desi, zna se kako će se ovo završiti”, poručila je Hrka.
Studenti će se okupljati na četiri lokacije u Beogradu
Studenti će se okupljati na četiri lokacije u gradu, nakon koga će se sastati na uglu ulica Kneza Miloša i Nemanjine.

Beograd: Studentski protest protiv rušenja Generalštaba, prva kolona krenula iz Zemuna

Mladi danas kroz kreativnost, umjetnost i društvene mreže imaju priliku da mijenjaju društvo jer sloboda izraza i kulturni angažman predstavljaju savremeni oblik aktivizma, dok institucije imaju odgovornost da mladima pruže prostor i podršku.
To je zajednička ocjena panela "Kreativnost za aktovnost - kako društvene mreže oblikuju način na koji mladi percipiraju društvene probleme i potencijalna rješenja", koji je održan u okviru Konferencije omladinskog partnerstva, aktivizma i studentske saradnje, koju je organizovao Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG), u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore.
Kerim Čutuna glumac i kreator video sadržaja smatra da je kreativnost način da se pronađe sloboda „najvažnije je da budeš siguran u sebe i autentičan. Da ne slijediš masu, već da budeš svoj.“
Prema njegovim riječima "životne okolnosti, ali i lična potraga za smislom, dovele su me do stvaranja sadržaja koji povezuje humor, iskrenost i društvenu refleksiju".
Nakon što je diplomirao glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Čutuna je, kako kaže, „tražio sebe kroz različite poslove i iskustva“ od rada u fabrici prozora do noćnih smjena u fast foodu.
„Radio sam sa stvarnim ljudima, onima koji ne glume da su važni, već rade da prežive. To mi je pomoglo da shvatim svijet oko sebe i da se spustim na zemlju“, rekao je on.
Upravo iz tog iskustva nastao je njegov prvi viralni video „glumio sam mušteriju koja naručuje doner, i taj video je postao viralan. Snimio sam drugi, treći, četvrti… I to je krenulo. Probio sam se na sceni od koje sam se ranije plašio, jer sam imao predrasude prema društvenim mrežama i svemu što se tamo plasira“, ispričao je Čutuna.
Dodaje da je ključ uspjeha bio u iskrenosti „svako od nas ima svoju istinu, nešto što može da prenese. Ljudi su se prepoznali u onome što sam radio &nbsp;i to mi je dalo snagu da nastavim.“
Danas, kaže, živi od onoga što voli, a to mu je donijelo osjećaj slobode.
„Osjetio sam slobodu da izrazim ono što osjećam, da to pretočim u nešto što drugi mogu da vide i osjete.“
Prema njegovim riječima &nbsp;suština kreativnosti nije u praćenju trendova, već u hrabrosti da budeš svoj.
„Većina ljudi koji su napravili nešto novo, napravili su to jer nisu pratili druge. Moraš biti hrabar da pokažeš svoj način, da se ne plašiš da ispadneš smiješan ili ‘cringe’.“
U vremenu brzih promjena, poručuje mladima da se ne plaše neuspjeha.
„Ljudi brzo zaboravljaju. Danas se obrukaš, sutra niko više ne pamti. Zato pokušavaj, stvaraj, izražavaj se.“
Čutuna priznaje da je u početku teško podnosio negativne komentare.
„Znao sam da odgovaram emotivno, da se pravdam, da ulazim u rasprave. Kasnije sam shvatio da to nema smisla. Počeo sam da odgovaram duhovito, da pokažem stav i humor. Svaki komentar je prilika da pokažem sebe pametno, a ne defanzivno.“
Danas, negativne reakcije, kaze da vidi kao dio igre, &nbsp;„kada tvoj video postane viralan, dolaze razni ljudi. Pišu ružne stvari, ali shvatiš – i to je dio igre. Ljudi prate tvoje odgovore, kroz njih te upoznaju.“
Kroz društvene mreže, kaže, pronašao je svoj prostor i publiku„mi svi danas imamo mogućnost da budemo prisutni u tom digitalnom svijetu, da imamo svoj mali ‘avatar’. Meni, kao glumcu, treba publika i to sam kroz mreže dobio.“
Direktorica Studentskog kulturnog centra (SKC) Sara Dragićević istakla je da je misija Centra da podigne svijest o kulturi kao obliku društvenog aktivizma i o ulozi mladih u njenom stvaranju.
„Ljudi često kulturu povezuju s pozorištem, filmom ili zabavom, ali kultura je mnogo širi pojam. Kultura je i to hoćemo li reagovati kada vidimo nasilje, hoćemo li pomoći nekome ili se okrenuti. Naš cilj je da mladi shvate da umjetnost i stvaralaštvo mogu biti oblik društvenog djelovanja“, kazala je Dragićević.
Ona je naglasila da je važno da mladi koriste društvene mreže na kreativan i odgovoran način.
„Ako hoćete da snimite video koji će biti viralan, zapitajte se zašto želite da bude viralan? Da li zato što ste ispričali vulgarnu šalu, ili zato što želite da ostavite trag, da nekoga natjerate da razmisli?“ , rekla je Dragićević
Ona je naglasila je da umjetnicima i mladim stvaraocima treba pružiti više prostora i podrške.
„Nažalost, taj posao bi trebalo da rade institucije, ali često ne rade. Mi se trudimo da to nadomjestimo. Kroz SKC organizujemo izložbe, filmske projekcije i događaje u kojima mladi mogu da pokažu svoj rad i ideje.“
Na kraju, Dragićević je istakla da mladi ne smiju odustajati pred preprekama i zatvorenim vratima.
„Institucije često ne prepoznaju inicijative mladih, ali to ne znači da treba stati. Najvažnije je biti dosljedan i uporan. Nekad jedino što funkcioniše jeste smaranje i dosađivanje. Samo tako se izboriš za prostor i povjerenje.“, zaključila je ona.
U okviru panela na temu ,,Studentsko i omladinsko organizovanje u XXI vijeku - izazovi i prilike, predsjednica Alumni kluba Studentskog parlamenta UCG Sara Arianna Serhatlić, student ombudsman UCG Ivana Popović i alumnista Evropske studentske unije (ESU) Karlo Škorić istakli su kako intenzivne i dinamične društvene promjene, iziskuju prilagođavnje u svim sferama društva - uključujući i sferu studentskog i omladinskog aktivizma.
S tim u vezi, razmatrana su pitanja i izazovi studentskog organizovanja u nacionalnom kontekstu, gdje su Serhatlić i Popović predstavile ključna obilježja studentskog organizovanja u Crnoj Gori, a Škorić se osvrnuo na nadnacionalni nivo odnosno izazove koje promjene donose u kontekstu krovne organizacije nacionalnih studentskih unija - Evropske studentske unije.

Društvene mreže prostor slobode i odgovornosti

Osnovni zahtjev studenata i pobunjenog naroda za raspisivanjem izbora nije ispunjen, ali se u međuvremenu desilo nekoliko događaja koji svemu daju novu dinamiku. Najprije rezolucija Evropskog parlamenta, a zatim i izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije, koji je u četvrtak (6. novembar) uručen predsjedniku Aleksandru Vučiću, pokazuju za sada jednu novu retoriku i pristup prema srpskom režimu.
To je vjerovatno i bio razlog zašto je tokom uručenja izvještaja predsjednik Srbije, u prisustvu šefa delegacije EU u Beogradu Andreasa fon Bekereta, sve vrijeme uzdisao, kolutao očima i cinično se smješkao dok su iznošeni djelovi tog oštrog izvještaja. Nezadovoljstvo predsjednika Srbije se videlo i tokom njegovih izjava pred Fon Bekeretom, koje bi se mogle svijesti na jedan pasivno-agresivni stav: odlično ste ovo uradili, proučićemo pažljivo, ali ovo je gomila gluposti i netačnosti.
<h2>Zašto vlast protestuje?</h2>
Na domaćem planu režim je pokazao da ne odustaje od ideje organizovanja kontramitinga koji – čak i uz neskrivene izmišljotine srpske policije o broju prisutnih – nastavljaju da se s teškom mukom održavaju širom Srbije. Podjela dnevnica i tarife su već javna tajna, a isto tako je to i prisiljavanje zaposlenih u javnim preduzećima da tim skupovima prisustvuju.
Niko za sada nije ponudio valjan odgovor zašto vlast protestuje, ali je očita namjera da se nekako parira studentskim i građanskim protestima, i da se čeka svaka prilika za provokacije kako bi se protesti protiv režima pokazali kao nasilni.
Stupanje u štrajk glađu Dijane Hrke, majke Stefana Hrke, jednog od poginulih ispod nadstrešnice, doveo je do nove mobilizacije antirežimskih protesta, i u ovom trenutku on je novi motiv okupljanja pobunjenih građana.
<h2>Opasnost nakon izbora</h2>
Mislim da ćemo skupove na obije strane imati i dalje, ali se sada postavlja pitanje da li oni i za jednu i drugu stranu možda već imaju i izvjestan kontraefekat, ističe za Dojče vele Vladimir Pejić, iz agencije za istraživanje javnog mnjenja Faktor plus.
- Ipak sve te skupove vidim u kontekstu nekih narednih izbora, koje možemo da očekujemo po mom mišljenju negdje do kraja 2026. godine, ali me ne bi iznenadilo da to bude i početkom 2027 godine. Možda pritisak javnosti, tačnije svih koji su protiv vlasti, bude toliki da ti izbori budu i ranije. Ne mislim da se vlast toliko plaši izbora, koliko se plaši onoga što slijedi prije izbora, ali još više se pribojava onoga što može uslijediti nakon izbora, odnosno da li će neka druga strana prihvatiti te izbore kao relevantne - kaže Pejić.
<h2>Nastavak satanizacije i polarizacije</h2>
Vlast ne može da računa na preveliko smanjivanje tenzija protesta, ali isto tako mislim da poruke Evropskog parlamenta i Evropske komisije jasno pokazuju da vlast ne može računati ni na neku pojačanu represiju, ocjenjuje za Dojče vele Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka u penziji:
- Mora se ići na neku vrstu relaksacije, ali s obzirom na ovu vrstu podjele i polarizacije to trenutno izgleda dosta nevjerovatno. Međutim, vlast će sigurno nastojati da uđe u 2026. sa izborima, kako bi na taj način pokazala da je, eto, izdržala maltene čitav mandat, i kako bi nekako smirila situaciju. U međuvremenu će nastaviti s kombinacijom satanizacije protivnika, podgrijavanjem sukoba unutar protivnika režima i kupovinom određenog dijela biračkog tijela - napominje prof. Stojiljković.
<h2>Dileme studentske liste</h2>
Primijetni su i sve prisutniji glasovi da je možda vrijeme da se objelodane bar neka imena s buduće studentske liste za izbore. Glavni argument protiv toga bio je da se ne želi medijska satanizacija režimskih medija protiv imena na toj listi, ali Vladimir Pejić smatra „da je to u trenutku kada su oni postali politički akteri a ne samo neko ko protestuje, oni čini mi se imaju i obavezu da se legitimišu. Ako pričamo o izborima, mislim da je to neophodno i zbog njihovih pristalica. Polako prolazi vrijeme protiv, i negdje dolazi vrijeme u kojem bi trebalo da budu za nekoga. Ne mislim da je razlog oklevanja strah, već prosto dilema kako oblikovati tu listu da zadovolji što veći broj ljudi - naglašava naš sagovornik iz agencije Faktor plus.
- Mislim da se prije svega mora raditi na nekom političkom programu, dodaje Zoran Stojiljković, „i to prije svega zbog primjedbi da studenti obuhvataju prilično širok ideološki spektar, kako se kaže – od Lompara do Bakića, i da je to teško pomiriti. Nakon toga se mogu i otkriti neka imena, kako bi se pokazalo da su to kadrovi s kapacitetom. Ta vrsta insistiranja na tome da nismo samo protiv već da će stvari biti drugačije je veoma važna - takođe upozorava Stojiljković za Dojče vele.
<h2>Različiti kriterijumi za opoziciju</h2>
Situacija oko djelovanja tradicionalne opozicije trenutno nosi previše nepoznanica. Veliki je pritisak da opozicija praktično odustane od izbora u korist studentske liste, ali se to najvjerovatnije neće desiti.
- Opozicija jeste grešila u prošlosti, ali mislim da su prema njima bili nepravedni i njihovi glasači. Ono što su glorifikovali kod studenata, kod opozicije su posmatrali kao slabost – ako šetaju onda troše energiju ljudi, ako stoje onda je stajanje uzaludno, ako su malo agresivniji onda kažu ne može nasiljem da se ruši vlast. Ona ipak mora da postoji. Niko njima ne bi trebalo da dekretom dodjeljuje procente i slično, ali mislim da nije realno da se opozicija pomiri s tim da ih neko ukloni iz političkog života - ocjenjuje Vladimir Pejić.
<h2>Kompleksni spoljni uticaji</h2>
Kada je riječ o uticaju Evropske unije na politička dešavanja u Srbiji, naročito nakon oštrijih tonova koji odatle dolaze, Vladimir Pejić skreće pažnju na činjenicu „da je geopolitička situacija sada nešto kompleksnija“:
- Imamo sada više faktora. Tu su Rusija, Kina, aktuelna vlast u Americi, pa bivša vlast u Americi koja još uvijek ima neki uticaj. Tu je zatim Evropa, Velika Britanija koja ima značajnu ulogu. Puno je faktora koji opet imaju međusobno suprotstavljene interese. Stoga se s jedne strane mora čuti glas EU, ali s druge strane – ni EU više nije tako jedinstvena. Tako da uticaja ima, ali dosta toga zavisi i od drugih faktora koje sam naveo - zaključuje Pejić.

Protesti u Srbiji – ulazak u odlučujuću fazu pred izbore

Uoči komemorativnog skupa koji će sjutra biti održan u Novom Sadu, povodom godišnjice tragedije na željezničkoj stanici u kojoj je poginulo 16 osoba, a jedna teško povrijeđena, studenti iz različitih krajeva Srbije pješače ka tom gradu, odajući počast nastradalima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  Prema informacijama koje su učesnici marša dostavili Portalu ETV, dio studenata će prenoćiti u studentskim domovima i na fakultetima, gdje su im kolege mjesecima pripremale smještaj. - Na fakultetima su im spremili dušeke, posteljinu, papuče – sve. Već mjesec dana Zborovi organizuju doniranje, pranje i peglanje posteljine za kampus... Mame su, naravno, oprale i opeglale tonu - navode studenti. Oni dodaju da će ostali učesnici – studenti i građani – biti smješteni po domaćinstvima u Novom Sadu i okolini, te da je podrška lokalnog stanovništva ogromna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  - Nećete vjerovati, ponuda smještaja je veća od potražnje. Zabranjena je svaka zloupotreba – niko ne smije da naplati. Ljudi otvaraju vrata svojih domova i srca - ističu učesnici. Opisali su i emotivnu atmosferu koja prati ovaj jedinstveni poduhvat solidarnosti: - Ova djeca su čudo. Svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme. A u gradu – milion ljudi, pun Bulevar. Komemorativni skup biće održan na godišnjicu nesreće u kojoj se 1. novembra prošle godine urušila nadstrešnica rekonstruisane željezničke stanice, što je označilo jednu od najvećih tragedija u novijoj istoriji Novog Sada. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FmrTvc0aT4sM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Danijela Jovanović

Božena Miljić

Učesnici protesta iz Srbije za Portal ETV: Ovo je čudo, ima milion ljudi - svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme

Više od 60 studenata zasadilo je danas „stablo znanja“ u podgoričkom parku na Staroj Zlatici, čime su obilježili završetak studija i dali svoj doprinos očuvanju životne sredine.
Projekat ,,Stablo znanja" treću godinu za redom realizuju Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG), Univerzitet Crne Gore, Agencija za zaštitu životne sredine, uz logističku podršku gradskog preduzeća D.O.O. Zelenilo Podgorica.
Predsjednik SPUCG, Jakov Vukčević, pojasnio je da akcija predstavlja uspješan spoj edukacije i praktične aktivnosti.
- Ovaj projekat postaje tradicionalan za naš Studentski parlament. Njime šaljemo pozitivnu poruku zajednici i podstičemo građane da vode računa o svom okruženju i prirodi - rekao je Vukčević.
Kazao je da više od 60 studenata ima priliku da posadi svoja „stabla znanja“, navodeći da ovaj simbolični čin označava završetak studija, ali i doprinos očuvanju životne sredine.
Vukčević je naglasio i probleme sa kojima se suočava Crna Gora u posljednjih nekoliko godina, poput požara u Podgorici i drugim gradovima, i istakao važnost uključivanja mladih u ekološke akcije.
- Realizacija projekta bila bi nemoguća bez podrške Univerziteta Crne Gore, Agencije za zaštitu životne sredine, koja je donirala sadnice, kao i preduzeća Zelenilo. Zahvaljujemo se svim partnerima koji su omogućili da akcija bude uspješna i pozivamo studente da se uključe u naredne projekte - rekao je Vukčević.
Generalni sekretar SPUCG, Vedran Vujisić, kazao je da su projekat „Stablo znanja“ pokrenuli s ciljem da svi studenti koji diplomiraju na nekom od nivoa studija na Univerzitetu Crne Gore povežu se sa životnom sredinom, ali i sa svojim univerzitetom.
- Na taj način, studenti, budući akademski građani, pokazuju da imaju svijest o potrebi očuvanja i zaštite životne sredine, a mi kao društveno odgovorna organizacija želimo da pokažemo koliko je važno pokretati ovakve akcije i projekte koji doprinose zdravijoj, održivijoj i zelenijoj budućnosti u prvoj ekološkoj državi na svijetu - rekao je Vujisić.
Podsjetio je da je ovo treća akcija u sklopu projekta i da je veoma značajno što je postao tradicionalan.
- Veoma smo srećni i zadovoljni što je interesovanje studenata iz godine u godinu na prilično visokom nivou. Drago nam je što studenti prepoznaju ovaj projekat kao izuzetno značajan, a drago nam je i što i dalje imamo podršku našeg Univerziteta, Agencije za zaštitu životne sredine i gradskog preduzeća Zelenilo - kazao je Vujisić.
Ukazao je da je veb platforma „Stablo znanja” (stabloznanja.ucg.ac.me), gdje studenti mogu postaviti fotografije po završetku akcije i kreirati trajni album uspomena ove godine unaprijeđena, a da je razvijena i pokrenuta 2023. godine. &nbsp;
- Na taj način, ne samo fotografijom, nego i samom sadnjom, studenti se povezuju sa prirodom i svojim univerzitetom, brinu o stablu kroz godine i stvaraju trajnu vrijednost - istakao je Vujisić.
Poručio je da im je želja da studenti, kao pokretačka snaga društva i relevantan društveni faktor, daju primjer drugima da je ovakvim akcijama moguće doprinijeti afirmaciji ideje zelenog univerziteta da je Crna Gora ekološka država.
- Najbolji pokazatelj da studenti u Crnoj Gori imaju ekološku svijest jeste veliko interesovanje za ovu akciju. Svojim primjerom pokazujemo drugim mladima, organizacijama i relevantnim društvenim akterima da se može djelovati kako preventivno, tako i proaktivno. Svako, u granicama svojih mogućnosti, može osmisliti ovakvu akciju ili projekat koji doprinosi zaštiti životne sredine i mobilizuje populaciju u fokusu, a to su naši studenti, ukupno 16.000 na Univerzitetu Crne Gore - rekao je Vujisić.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić podsjetio je da Agencija već treću godinu zaredom radi na ovakvim projektima zajedno sa Univerzitetom i Studenskim parlamentom.
- Učestvovali smo u stvaranju parka u kampusu Rektorata Univerziteta Crne Gore, koji je danas jedno od najljepših mjesta u Podgorici. Nadam se da će Glavni grad i svi mi zajedno nastaviti da stvaramo nove zelene površine, posebno na lokacijama gdje je velika gradnja, poput Zabjela, gdje ranije nismo imali parkovskih površina - kazao je Gazdić.
On je najavio i nove inicijative za uređenje opožarenih površina.
- Zbog okolnosti ovog ljeta, kada su požari uništili velike zelene površine, najavljujem naredne projekte u kojima ćemo učestvovati, a koji će se ticati pošumljavanja i zelenjavanja opožarenih područja - rekao je Gazdić.
Izvršni direktor gradskog preduzeća D.O.O. Zelenilo Podgorica Nemanja Gajović kazao je da će u parku na Zlatici biti posađeno 70 sadnica autohtone vrste.
- Zelenilo se uvijek odaziva akcijama ovog tipa, a na Staroj Zlatici ljudi koji ovdje žive pokazuju izvanredno očuvanje kako inventara, tako i biljnog fonda u parku - istakao je Gajović.
On je podsjetio da je to gradsko preduzeće od juna do septembra imalo 1.844 intervencije na javnim površinama u parkovima, navodeći da ovakvi projekti pomažu očuvanju zelenila i edukaciji mladih.
- Ovdje imate priliku da se sami uvjerite kako se sve čuva i ostavlja generacijama koje dolaze. Lično sam jako srećan zbog toga i smatram da bi ova lokacija trebala biti primjer svim građanima kako se vodi računa i o inventaru, i o biljnom fondu parka - kazao je Gajović.

SPUCG: „Stablo znanja“ zasadilo više od 60 studenata zasadilo u parku na Staroj Zlatici

Čistim meso za kobaje i slušam Dvestadvojku (Radio 202), kad ono reklamni vapaj iz Niša: pomozite nam da sačuvamo organizaciju, zaposlene i vratimo otpuštene, kupite ulaznice za 32. Nišville Jazz festival koji će biti održan sredinom avgusta 2026. godine?!
Legendarni festival koji je svrstan među 10 najboljih evropskih jazz festivala ostao je u ovoj godini bez finansijske podrške Ministarstva kulture, ali je održan. Pogađate, i oni su podržali studentski protest, a i opšte je poznato da ćaciji tamo ne svraćaju. Ćacad se, naime, okuplja pod šatorima gdje uz mlako pivo i vrelu jagnjetinu, uz dociranje predsjednika i glavnog urednika, četnikuše zaurlavaju bajate evergrine poraženih snaga.
<h3>Kažnjavanje nepodobnih i slom urbanog modela</h3>
Zanimljivo je da je značajan broj tradicionalnih kulturnih manifestacija koje su umjetničkog, a ne zavičajnog profila, takođe ignorisan, čak i one koje nisu otvoreno podržale studentsko-građansku pobunu. Opravdana je bojazan da je na djelu ne samo kažnjavanje politički nepodobnih već i završni čin radikalnog odbacivanja kulturnog modela koji nosi i simboliše istanjenu urbanost i modernost srbijanskog društva.
U jednom od prethodnih eseja pisao sam kako Ćacilend nije samo slučajna šatorska naseobina u centru grada kojim se blokira prilaz gazdi, već i kulturni model u finiširanju.
Rezultati ovogodišnjih konkursa za projekte kulture i medija na svim nivoima, od opština, gradova, pokrajine do republike, nesumnjivo su dokazali da je model konačno uspostavljen. Pored finansiranja zavičajno-religioznih i projekata čije je nazive nemoguće smisleno objasniti, treba spomenuti i misteriozno finansiranje fantomskih autora iz susjednih opština i gradova, pa čak i drugih djelova Srbije.
<h3>Organizovana mreža finansijskih prelivanja</h3>
Ova finansijska prelivanja se odvijaju na lokalnim konkursima, što sasvim jasno ukazuje da se organizovana kulturno-medijska mreža Ćacilenda na ovaj način koristi za direktno i indirektno finansiranje medija, NVO lojalista, ali i partijske strukture vladajuće koalicije. Tako se npr. iz novosadskog budžeta finansiraju projekti u beogradskim opštinama, kao što su iz pirotskog budžeta finansirani projekti u Nišu i Dimitrovgradu...
Na taj način je i po vertikali uspostavljen sistem kojim je obezbijeđena finansijska potpora jednom ruralnom kulturološkom surogatu koji favorizuje urlike sa Manjače i krike sa Romanije u odnosu na novosadske "Sterijino pozorje", "Exit" ili "Šekspir festival" na obroncima Fruške Gore... Zato su tu stotine hiljada i milioni novosadskih poreskih obveznika za "Ravno Selo film festival", "Sve boje Bukovca", "Bela crkva – luka spasa za Bele Ruse", "Vojnička pasuljijada", "Salajački doručak i večera"...
Tako je Gradu pale nadstrešnice i žarišta antirežimskog bunta vlast uzvratila podrškom kulturnom modelu koji ima za cilj da Srpsku Atinu pretvori u srbijansku selendru.
<h3>Selo protiv grada</h3>
Prevedeno na epski vokabular, Srbija je žanrovski snažno zakoračila u "Porno-kosovski ciklus", kao toksični koktel jeftinog zavičajnog patriotizma, lažnog pravoslavlja i autentične pornografije medijskih krčmi i "elitnih" realitija.
Ovo je finale procesa čiji začetak još devedesetih opisao sjajni pjesnik i pisac Refik Ličina u svom izbjegličkom dnevniku "Skonski epigrami": "...Uobičava se kazati da je rat u ex-Jugoslaviji takođe rat između životnih formi i životnih stajališta. Tradicionalno protiv Modernog, Selo protiv Grada. "Jord mot ord", u prevodu Zemlja protiv Riječi...
Rat na Balkanu "oslobodio" je gradove urbanog. Stanovnici grada morali su napolje. Uniformisani seljaci sliježu u gradske kafane, akademije, kina, teatre, knjižnice. I njihova krmad, i kokoši. Na gradskim trgovima svadbari i pojci, u gradskim parkovima žetelačke mobe. I slike Vođe na svim tarabama...".
<h3>Ognjište kao nacionalna metafora</h3>
Tanka crvena linija koja povezuje te slike iz 1991/92. sa aktuelnom kulturom Ćacilenda jeste famozna riječ – OGNJIŠTE. Trošena u milionskim tiražima i decenijama izrastajući u dominantnu nacionalnu metaforu, "Ognjište" sublimira sunovrat jednog naroda u "crnu rupu" izmišljene prošlosti i zaboravljene budućnosti.
Kao ona puška što u prvom činu visi na zidu dok u trećem mora da opali, dugo gledanje u vatru ognjišta ostavlja posledice. Ili ćete paliti ili ćete gorjeti, najčešće i jedno i drugo. Ko ne sluša rock and roll slušaće oluju.

Smrt urbane Srbije: U Ćacilendu urlaju četničke evergrine poraženih snaga

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu novembarskih naknada za učenike u dualnom obrazovanju.
Za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju za novembar školske 2025/2026. godine obezbijeđeno je 58.548,88 eura. 
- Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.

Za učenike u dualnom obrazovanju 58,5 hiljada eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbijedilo je sredstva za isplatu naknada učenicima koji pohađaju dualno obrazovanje za novembar 2025. godine.
Za učenike prvog i drugog razreda u dualnom sistemu obrazovanja, za novembar školske 2025/2026. godine, obezbijeđeno je ukupno 58.548,88 eura. Mjesečna naknada za učenike prvog razreda iznosi 87,60 eura, dok učenici drugog razreda primaju 131,40 eura.
Sredstva za naknade učenicima prve i druge godine obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok naknade za treću godinu školovanja obezbjeđuju poslodavci.

MPNI: Obezbijeđena isplata naknada za učenike u dualnom obrazovanju za novembar

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni predlog protiv V. M., zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
Tužilaštvo sumnja da je okrivljeni 15. decembra 2023. godine, u postupku prijavljivanja na mjesto člana Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Ministarstvu saobraćaja i pomorstva dostavio neistinitu izjavu u kojoj je naveo da nije u sukobu interesa.
Kako se sumnja, V. M. je u tom trenutku znao da je vlasnik 20% udjela u sportskom aero-klubu koji posjeduje DTO sertifikat izdat od strane Agencije za civilno vazduhoplovstvo, čime je bio u potencijalnom sukobu interesa.

ODT Podgorica podnijelo optužni predlog protiv V. M. zbog falsifikovanja isprave

Do sada je zabilježena jedna teža povreda od petardi kod dječaka sa opekotinama šaka, prstiju i očiju, kazao je u "Bojama jutra" na TV Vijesti Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece.
Prošle godine bilo je oko 14 dugotrajnih liječenja zbog pirotehnike, uključujući i slučajeve trajnih invaliditeta.
Najteže povrede uključivale su razderotine šaka, gubitak prstiju, povrede očiju sa trajnim oštećenjima vida i duboke opekotine koje zahtijevaju višemjesečnu rehabilitaciju.
Više od 95 odsto povreda dešava se između 25. decembra i 15. januara, najčešće kod djece uzrasta od devet do 13 godina.
- Ako roditelji već žele da pokažu nešto djetetu, neka rizik preuzmu na sebe, a ne da petardu daju djetetu u ruke - istakao je Majić.

Dječak zadobio teške povrede od petardi

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: studenti