<p>Vrhovni državni tužilac (VDT) <b>Milorad Marković</b> izdao je državnim tužilaštvima obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima govora mržnje i predmetima formiranim za krivična djela učinjena iz mržnje (zločin iz mržnje).&nbsp;</p>
<p>Kako je saopšteno iz VDT-a, uputstvo je izdato sa ciljem da se osigura djelotvorno i jednoobrazno postupanje i primjena međunarodnih preporuka na jednak postupak prema svim osobama i borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije.</p>
<p>Uputstvom se nadležna državna tužilaštva obavezuju na postupanje u skladu sa kriterijumima Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), Rabat akcionim planom Ujedinjenih nacija i indikatorima predrasuda.</p>
<p>- Prema odredbama uputstva, postupajući državni tužioci biće u obavezi da u predmetima sa elementima govora mržnje posebno cijene svako javno izražavanje ili prouzrokovanje mržnje prema određenoj grupi ili pojedincu zbog nekog njenog određenja radi stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja. Takođe će se cijeniti da li je došlo do raspirivanja već postojeće mržnje, vodeći računa da li se mržnja putem javnog govora razvija, jača i produbljuje - navedeno je u saopštenju VDT-a.</p>
<p>U prijavljenim slučajevima sa elementima mržnje, u skladu sa obavezujućim uputstvom, državni tužioci će, kako se ističe, preduzimati sve razumne korake kako bi razotkrio bilo koji motiv, odnosno okolnost iz mržnje, koji bi mogli imati ulogu u događaju.&nbsp;</p>
<p>- U slučajevima krivičnih djela učinjenih putem interneta, tužilaštvo će u najkraćem roku, kada za to postoji potreba, koristiti međunarodnu pravnu pomoć, radi prikupljanja neophodnih podataka. U hitnim slučajevima, kada postoji uzajamnost, zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć biće dostavljene i posredstvom Nacionalnog centralnog biroa INTERPOL-a - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>Kako je pojašnjeno, prilikom postupanja, državni tužioci će aktivno sarađivati sa oštećenima i blagovremeno ih obavještavati o svim preduzetim radnjama.</p>
<p>U cilju efikasne primjene uputstva, VDT Marković je imenovao koordinatora koji će pratiti primjenu uputstva i sarađivati s relevantnim institucijama, međunarodnim organizacijama i nevladinim sektorom, o čemu će direktno izvještavati i odgovarati vrhovnom državnom tužiocu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković izdao uputstvo tužilaštvima: Jedinstveno postupanje u slučajevima govora i zločina iz mržnje

<p>Vlada je usvojila predloge dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama i o Državnom tužilaštvu, kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto, na telefonskoj sjednici održanoj u utorak, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.<br/>
<br/>
U Predlogu zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama navodi se da sudije i predsjednici sudova imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade.<br/>
<br/>
Navodi se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.<br/>
<br/>
U usvojenom Predlogu zakona o dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu navodi se da rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade.<br/>
<br/>
Dodaje se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.<br/>
</p>

Vlada usvojila prijedloge za uvećanje zarada sudijama i tužiocima

<p>Ministar pravde<b> Bojan Božović</b> kazao je da će Vlada tokom ove nedjelje razmatrati povećanje plata sudijama i državnim tužiocima.</p>
<p>- Ove sedmice pred Vladom će biti predlog izmjena više zakona kojim se predviđa povećanje osnovne zarade sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto, počev od majske plate - naveo je Božović na Fejsbuku.</p>
<p>Božović je rekao i da će o detaljnom planu zvanično obavijestiti predsjednicu Vrhovnog suda<b> Valentinu Pavličić</b>, kao odgovor na pismo koje im je uputila 31. marta.</p>
<p><br/></p>

Božović: Vlada ove sedmice o povećanju zarada sudijama i državnim tužiocima

<p>Evropsko javno tužilaštvo sarađuje sa Crnom Gorom i u toku su obuke crnogorskih tužilaca i policijskih službenika, kazala je evropska javna tužiteljka, Laura Koveši.<br/>
<br/>
Ona je za Televiziju Crne Gore pojasnila da je glavna nadležnost tog tužilaštva da istražuje pronevjeru novca Evropske unije (EU).<br/>
<br/>
Koveši je podsjetila da je ugovor o saradnji sa Crnom Gorom potpisan 2022. godine, navodeći da saradnja Crne Gore i Kancelarije evropskog javnog tužioca funkcioniše dobro.<br/>
<br/>
- Jedan od djelova aranžmana koji smo napravili tiče se obuke i podrške. Već smo počeli da obučavamo tužioce i tamošnje policijske službenike, da razmejenjujemo iskustva i dijelimo ih s njima - kazala je Koveši, prenosi Portal RTCG.<br/>
<br/>
Ona je istakla da je Kancelarija evropskog javnog tužioca prvo transnacionalno tužilaštvo, čija je glavna nadležnost da istražuje prevare sa novcem EU.<br/>
<br/>
Kao ključ za efikasnu borbu protiv korupcije, Koveši je istakla povjerenje građana, koje se, kako je naglasila, stiče efikasnim i profesionalnim radom.<br/>
<br/>
Prema njenim riječima, Evropsko javno tužilaštvo ima više od 2,6 hiljada istraga svake godine, a prošle godine su naložili sudijama da zaplijene više od dvije milijarde eura.<br/>
<br/>
- Tako da zaista doprinosimo nadoknadi štete - rekla je Koveši.<br/>
<br/>
Ona je naglasila da je povjerenje građana u njihov rad nešto što su postigli godinama.<br/>
<br/>
- A to ne možete dobiti bez ozbiljnosti, bez profesionalnosti, bez hrabrosti - navela je Koveši.<br/>
<br/>
Koveši je postala glavni tužilac u Rumuniji sa 36 godina, a tokom pet godina provedenih na mjestu šefice rumunske Direkcije za borbu protiv korupcije, poslala je 68 visokih funkcionera na sud, uključujući 14 aktuelnih ili bivših ministara vlade i 53 poslanika iz oba doma rumunskog parlamenta.<br/>
<br/>
Kazala je da je građanima bilo veoma teško objasniti kako korupcija utiče na njihove živote.<br/>
<br/>
- Vidimo kako korupcija, posebno sistemska, može uticati na naš svakodnevni život - rekla je Koveši, ukazujući na primjer iz iskustva Kancelarije i slučaj koji se odnosi na nesreću u Tempi u Grčkoj.<br/>
<br/>
Bio je to, kaže, veliki evropski projekat.</p>
<p>- Dosta novca je izdvojeno za popravku željezničkih stanica i pruga. A da se projekat sproveo na vrijeme i na pravi način, tragična nesreća koja se dogodila u Tempiju, mogla bi da se izbegne - kazala je Koveši.<br/>
<br/>
Kako je istakla, to je način na koji korupcija ili finansijski kriminal mogu čak i da ubiju.<br/>
<br/>
Kancelarija Evropskog javnog tužioca ima nadležnost u 24 države članice EU, ali i u trećim zemljama, poput Crne Gore, u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od evropskih institucija.</p>

Koveši: Obuke crnogorskih tužilaca i policijaca u toku

<p>Novoizabrani rukovodioci Osnovnog državnog tužilaštva u Baru <b>Radovan Đurišić</b> i rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru <b>Tijana Čelanović</b> položili su zakletvu.</p>
<p>Predsjednik Tužilačkog savjeta <b>Milorad Marković </b>tom prilikom čestitao je imenovanima izbor na ovu odgovornu funkciju i poželio uspjeh u radu, uz uvjerenje da će postupati u skladu sa osnovnim principima nezavisnosti i nepristrasnosti.</p>
<p>Polaganje zakletve organizovano je u prostorijama Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici.</p>

Rukovodioci ODT-a u Baru i Kotoru položili zakletvu

<p>Neto platu veću od 4.000 eura u januaru je primilo 29 osoba u Crnoj Gori, a na prvom mjestu je ljekar subspecijalista u barskoj Opštoj bolnici sa zaradom od 4.962 eura.</p>
<p>To pokazuje dokument "1.000 najvećih neto zarada u januru 2025." koji je objavilo Ministarstvo finansija.</p>
<p>Drugu po redu najveću platu primio je vanredni profesor Filozofskog fakulteta (4.882 eura), dok je na trećem mjestu jedan od direktora Kliničkog centra Crne Gore sa 4.646 eura neto.</p>
<p>Na četvrtom mjestu je redovni profesor Pomorskog fakulteta u Kotoru sa platom od 4.585 eura, a odmah iza njega direktor Kliničko-bolničkog centra Berane <b>Milorad Magdelinić </b>sa zaradom od 4.397.</p>
<p>Prate ih dva načelnika iz Kliničkog centra Crne Gore sa 4.316, odnosno 4.238 eura, te ljekar specijalista iz Kliničko-bolničkog centra u Meljinama sa 4.221 eura, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu koji je u januaru imao 4.216 eura, a šef službe u Kliničko-bolničkom centru u beranama 4.206 eura.</p>
<h2>Tužioci i sudije</h2>
<p>Vrhovni državni tužilac <b>Milorad Marković </b>je na 16. mjestu sa neto platom od 4.140 eura, dok je glavni specijalni tužilac <b>Vladimir Novović </b>47. sa 3.767.</p>
<p>Sudija u Višem sudu koji postupa u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, terorizma i ratnih zločina nalazi se na 86. mjestu sa platom od 3.515 eura, dok drugi prima platu od 3.341 euro, treći 3.152 eura...</p>
<p>Sudija Apelacionog suda koji se bavi istim predmetima prima platu od 3.155 eura.</p>
<p>Predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju <b>Milan Smolović</b> je na 137. mjestu sa zaradom od 3.366 eura, dok je predsjednica Apelacionog suda <b>Mirjana Popović </b>na 147. mjestu sa platom od 3.334 eura.</p>
<h2>Raonić zaokružuje prvih 100</h2>
<p>Na listi je i generalni direktor Radio-televizije Crne Gore <b>Boris Raonić</b> sa 3.471 i on se nalazi na 100. mjestu na spisku Ministarstva finansija.&nbsp;</p>
<p>Raonićev pomoćnik za tehnologiju u Televiziji Crne Gore primio je platu od 2.773 eura, pomoćnik za korporativne poslove 2.651 euro, a onaj za razvoj programa 2.626 eura.</p>
<p>Urednik u Desku TV primio je u januaru platu od 2.500 eura.</p>

Tamara Klikovac

Platu veću od 4.000 eura primilo 29 osoba, najveća ljekaru u barskoj bolnici

<p>Američko tužilaštvo zatražilo je kaznu od 15 godina zatvora za bivšeg američkog senatora<b> Boba Menendeza</b>, nakon što je demokrata iz Nju Džerzija postao prvi zvaničnik osuđen zbog zloupotrebe pozicije lidera senatskog komiteta i prvi javni zvaničnik koji je osuđen zbog toga što je služio kao strani agent.</p>
<p>U dokumentima podnijetim u saveznom sudu na Menhetnu, tužioci su pozvali da se 71-godišnjem Menendezu, kada bude osuđen 29. januara, izrekne dugogodišnja zatvorska kazna, prenio je CNN.</p>
<p>Menendez je osuđen u julu po 16 optužbi za korupciju iznijetih nakon što je FBI tokom racije u njegovoj rezidenciji 2022. otkrio 150.000 dolara u zlatnim polugama i 480.000 dolara u gotovini, od čega su tužioci tvrdili da je veći deo mito koji su dala trojica biznismena iz Nju Džerzija koji su tražili od senatora da iskoristi svoju moć da zaštiti njihove interese i omogući im zaradu.</p>
<p>Kada je optužen u jesen 2023. godine, Menendez je bio predsjednik Senatskog odbora za spoljne poslove.</p>
<p>Kasnije te godine je bio primoran da napusti tu funkciju i u avgustu je podneo ostavku na mjesto u Senatu.</p>
<p>Advokati odbrane su prošle sedmice pred izricanje presude pozvali sudiju<b> Sidneja H. Stajna</b> da bude blag prema Menendezu, rekavši da ga je presuda lišila svake zamislive lične, profesionalne i finansijske koristi.</p>
<p>Dva biznismena<b>, Vael Hana</b> i<b> Fred Daibes</b>, takođe, su osuđeni zajedno sa Menendezom, dok je treći priznao krivicu i svjedočio na julskom suđenju.</p>
<p>Tužioci su tražili da Hana dobije najmanje 10 godina zatvora, a Daibes da provede najmanje devet godina iza rešetaka.</p>
<p>Tužioci su rekli da su se zločini dogodili od 2018. do 2022. godine.</p>
<p>U svom podnesku, tužioci su nazvali slučaj „istorijskom rijetkošću“ to što je Menendez zloupotrijebio svoju moćnu funkciju u Komitetu za spoljne poslove Senata i zato što je djelovao kao agent Egipta.</p>
<p>- On je korumpirano obećao da će uticati na spoljne odnose, uključujući pokušaj pritiska na saveznu agenciju koja se bavi diplomatskim pokušajima da zaštiti američka preduzeća od monopola koji je dala strana nacija jednom od njegovih saučesnika. I koruptivno je obećao da će srušiti vladavinu zakona ometanjem višestrukih krivičnih postupaka, državnih i saveznih, uključujući i uticaj na izbor glavnog federalnog službenika za sprovođenje zakona za Nju Džerziju - naveli su tužioci.</p>
<p>Uz Menendezovu pomoć, Hana je dobio isključivo pravo da potvrdi da je meso izvezeno u Egipat iz SAD u skladu sa islamskim prehrambenim zahtjevima.</p>
<p>Prema svjedočenju na suđenju, monopol koji je Hanina kompanija dobila izbacio je nekoliko drugih kompanija koje su sertifikovale izvoz govedine i džigerice u Egipat i dogodio se u periodu od nekoliko dana u maju 2019. godine.</p>
<p>Menendez je srpskoj javnosti poznat kao albanski lobista, koji je tražio od administracije u Vašingtonu da izvrši pritisak na Srbiju da prizna nezavisnost Kosova.</p>
<p>On je tokom karijere izjavljivao da je ponosan što su SAD 2008. godine među prvima priznale nezavisnost Kosova.</p>

Tužioci traže 15 godina zatvora za bivšeg američkog senatora Menendeza

<p>Generalni direktor Javnog servisa <b>Boris Raonić</b> je, nakon što se oglasilo Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, kazao da nije rekao da je tužilac koji je podnio optužni akt protiv predsjednika Savjeta RTCG <b>Veselina Drljevića</b> i članova Savjeta imao kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama, već da su pojedini koji su postupali u ovom predmetu.</p>
<p>Podsjećamo, Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici demantovalo je navode Raonića da su tužioci koji su podnijeli optužnicu protiv predsjednika Savjeta RTCG i članova Savjeta zbog nezakonitog imenovanje Raonića na poziciju generalnog direktora, imali kontakte s kriminalnim grupama.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fodt-demantuje-raonica-optuzni-prijedlog-nije-donijet-pod-bilo-cijim-uticajem-od-celnika-rtcg-a-se-ocekuje-povecan-stepen-odgovornosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>U Tužilaštvu kažu da su neosnovane i nesitinite tvrdnje da je odluka o podnošenju optužnog prijedloga donijeta pod bilo čijim uticajem.</p>
<p>Sa druge strane, Raonić tvrdi da mu je izjava istrgnuta iz konteksta od strane jedne medijske kuće.</p>
<p>- S nevjericom čitam reagovanje Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) koje je nastalo na osnovu dezinformacija plasiranih od strane ND Vijesti, a objavljenih na njihovom portalu sinoć nakon mog intervjua na RTCG. Iako ND Vijesti, kao i uostalom svaki građanin koji ima pristup YouTube-u, posjeduju mogućnost uvida u snimak mog intervjua, iz kojeg se jasno vidi da izrečene tvrdnje nisu istinite, svjedočim tendencioznoj i namjernoj manipulaciji ovim informacijama. I ne prvi put - naveo je Raonić u reagovanju.</p>
<p>On pita da li je moguće da jedna ozbiljna institucija, poput ODT-a, za osnov svojih stavova uzima, kako je rekao, propagandu jednog medija, "protivno svakoj logici i pravilima profesionalnog postupanja”.</p>
<p>- Ovo je suštinsko pitanje, i zato ste reagovanje ove sadržine koje ste uputili meni u stvari trebali uputiti ND „Vijesti“ koje su spinovale moju izjavu. Javnosti je poznato da imate naviku da blisko sarađujete sa tim medijem i da im šaljete saopštenja i prije nego ih objavite na zvaničnom sajtu, ali ste – profesije radi i istine radi! – morali bar da odgledate emisiju ili pročitate tekst na Portalu RTCG pa da reagujete. Gospodo, ako na ovaj način prikupljate i dokaze za optužne predloge i optužnice, članovi Savjeta RTCG su još i dobro prošli. Prostim uvidom u intervju, koji i vi možete odgledati na Jutjub kanalu Javnog medijskog servisa, doći ćete do neoborivog zaključka da nisam rekao da je tužilac koji je podnio optužni akt imao kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama, već da su pojedini tužioci koji su postupali u ovom predmetu imali takve kontakte - naveo je Raonić.</p>
<p>Ukoliko, kako je rekao, tužilaštvo zanima, detalji se mogu pronaći u spisima predmeta koji je ranije formiran protiv tzv. kavačkog klana.</p>
<p>- Ako kojim slučajem nemaju te materijale – što bi bilo apsurdno! – spreman sam da im iste dostavim. U tim materijalima nalaze se dokazi o mojim tvrdnjama. Ako ODT i dalje insistira, možemo te materijale prezentovati i javnosti, s obzirom da su detalji već poznati tužilaštvu. Da svoj posao organizujete na ispravan način, ne bi vam curile informacije i ne bi saznavali koga ste sve zvali da ohrabrujete da reaguje. Konačno, ukoliko znate svoj posao, onda znate da predmet možete formirati i po saznanjima iz medija, pa me u tom slučaju pozvati da dam izjavu, što bih veoma rado učinio - naveo je Raonić.</p>
<p>Kako je rekao, slanje informacija jednom mediju prije ostalih i pisanje saopštenja na osnovu njihovih interpretacija govori u prilog njegovoj tezi “o neprofesionalnosti i tendencioznosti”.</p>
<p>- Žalim što, poput nekih vaših prethodnika, uvlačite u ovu poziciju mlade, talentovane kolege, kojima će ova situacija ostaviti neizbrisiv pečat u budućoj karijeri, bez obzira na pravne uloge koje budu preuzimali - dodao je on.</p>
<p>Raonić tvrdi da Radio-televizija Crne Gore (RTCG) poštuje sve institucije države, te da je partner svim organima koji svoj posao obavljaju profesionalno i časno.</p>
<p>- Vaša optužba će, međutim, neminovno biti razobličena na sudu, a nakon toga ću u svakoj prilici ukazivati na ono što ste uradili. Ovo nije prvi put da se sprovode politički procesi, a svaki takav proces istorija je smjestila na svoje mjesto, što vidimo i danas u institucijama zatvorenog tipa gdje je pojedinim akterima mjesto. Iz toga razloga komunikacija sa vama će ubuduće biti onakva kakvu zaslužuju institucije koje svoj posao obavljaju na način na koji vi to činite. I na kraju nema potrebe da me ohrabrujete da podnosim krivične prijave jer moji saradnici i ja smo ovdje da istražujemo i izvještavamo, a vi da krivično gonite počinioce raznih krivičnih djela. Zato vas ovom prilikom ohrabrujem da to činite bez političkog, medijskog ili bilo kojeg drugog pritiska i uvjeren sam da ćemo biti mnogo bolje društvo u kojem se neće u strahu ili kako bi zadovoljili pojedine interesne grupe targetirati umjetnici, dobitnici trinaestojulskih nagrada, rektori, profesori i ostvareni profesionalci u svom poslu - zaključio je Raonić.</p>

Raonić: Nijesam rekao da je tužilac koji je podnio optužni akt imao kontakte sa OKG, optužba će biti razobličena na sudu

<p>Trećina sudija i skoro trećina državnih tužilaca, koji su učestvovali u istraživanju Akcije za ljudska prava (HRA) i agencije DeFacto Consultancy, smatra da u crnogorskom pravosuđu ima korupcije - saopštili su iz HRA.<br/>
<br/>
Iz te nevladine organizacije su kazali da je mnogo više advokata (79,9 odsto) i vještaka (63,1 odsto), koji percipiraju postojanje koruptivnih radnji u sudovima i tužilaštvima.<br/>
<br/>
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević kazala je da je opravdano strahovanje da su korupcija i kriminal ušli u crnogorsko pravosuđe, jer je u posljednjih nekoliko godina pokrenuto deset krivičnih postupaka protiv nekada najviših nocilaca sudijske i tužilačke funkcije.<br/>
<br/>
- Činjenica je da trećina sudija i skoro trećina tužilaca percipira korupciju. Mislimo da je to vrlo važan podatak koji treba uzeti u obzir i koji zahtijeva posebne mjere da se s tim uhvati u koštac - rekla je Gorjanc Prelević.<br/>
<br/>
Profesorica Olivera Komar, koja je predstavljala rezultate istraživanja “Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu”, kazala je da je važno utvrditi percepciju jer ona mijenja ponašanje pojedinaca.<br/>
<br/>
- Ukoliko vi mislite da sistem nije kakav treba, ako mislite da postoji problem vi ćete onda pokušati da se snađete. I to je onaj dio kako percepcija utiče na ponašanje i postaje stvarnost - pojasnila je Komar.<br/>
<br/>
Sudija i član Sudskog savjeta Rade Ćetković rekao je da predstavljeni podaci treba da budu signal za pravosuđe.<br/>
<br/>
- Da Sudski savjet osmisli mehanizme kojima će ove pojave prepoznati i nakon toga na njih apsolutno djelovati, s tim da dobiju epilog na sudu - naveo je on.<br/>
<br/>
Ćetković je napomenuo i da te promjene ne mogu da se ostvare u kratkom periodu.<br/>
<br/>
Član Sudskog savjeta Miodrag Iličković tvrdi da je neophodno osmisliti plan.<br/>
<br/>
- Na kratak rok, na srednji rok i na dugi rok. I to mora biti strategija države - kazao je Iličković.<br/>
<br/>
Direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Momir Jauković pitao je kako doći do rješenja “kad smo stalno u nekim izborima”<br/>
On je kazao i da to što se stav njegovog resora mijenja od ministra do ministra, utiče na sprovođenje javnih politika.<br/>
<br/>
Komentarišući nalaze o percepciji korupcije u pravosuđu, advokat i član Upravnog odbora Advokatske komore Andrija Raspopović rekao je da se ne može govoriti o koruptivnim radnjama u sudstvu jer predmeti prolaze kroz više nadležnih instanci.<br/>
<br/>
- Nemoguće je da korumpirate toliki broj ljudi da biste izdejstvovali neku povoljnu odluku za vas. Ako i nije nemoguće, onda je taj procenat zaista mali - tvrdi Raspopović.<br/>
<br/>
Istraživanje HRA je pokazalo da korupciju u pravosuđu u posljednje tri godine uviđa skoro trećina sudija (29,5 odsto), ali i četvrtina državnih tužilaca (25,8 odsto).<br/>
<br/>
- Procenti su veći kada na pitanje odgovaraju advokati i vještaci - korupciju u pravosuđu najviše uočavaju pravni zastupnici - 69,7 odsto, te 35,8 odsto vještaka - naveli su iz HRA.<br/>
<br/>
Kako su dodali, s druge strane, korupciju u svojim redovima u posljednje tri godine nije percipiralo 46,3 odsto sudija i 49,8 odsto tužilaca.<br/>
<br/>
Istraživanje je pokazalo da rizik od koruptivnih radnji postoji u sistemu napredovanja u okviru sudijske i tužilačke profesije, vidi skoro svaki drugi intervjuisani sudija (48,5 odsto) i nešto manje tužilaca (43,9 odsto).<br/>
<br/>
Iz HRA su kazali da svega 22,1 odsto sudija smatra da je adekvatno plaćen za obavljanje funkcije, dok je procenat zadovoljnih zaradom znatno veći među tužiocima.<br/>
<br/>
- Naime, 56,1 odsto tužilaca smatra da prima adekvatne zarade, ali i svega trećina vještaka - rekli su iz HRA.<br/>
<br/>
Dio istraživanja HRA se odnosio i na neprimjerene pritiske u cilju postupanja u određenim predmetima u protekle tri godine.<br/>
<br/>
Takav pritisak je, kako se navodi, iskusilo 2,4 odsto ispitanih državnih tužilaca i 5,3 odsto sudija.<br/>
<br/>
Sličan je rezultat zabilježen među ispitanim advokatima (11,9 odsto) i vještacima (8,7 odsto).<br/>
<br/>
- Da pojedine sudije primaju mito kako bi u nekim predmetima postupale na određeni način, potvrdno je odgovorilo 61,5 odsto advokata - rekli su iz HRA i dodali da je takvo mišljenje dosta drugačije među ostalim ispitanicima.<br/>
<br/>
S tom konstatacijom je saglasno 17,4 odsto vještaka, te 9,5 odsto sudija i 7,3 odsto tužilaca.<br/>
<br/>
Kako su kazali iz HRA, da pojedini državni tužioci primaju mito smatra skoro polovina ispitanih advokata (47,7 odsto), 14,1 odsto vještaka, te 7,4 odsto sudija, dok nijedan državni tužilac nije saglasan s tom konstatacijom.<br/>
<br/>
Navodi se da je sa idejom uvođenja fazne provjere integriteta zaposlenih u pravosuđu saglasnomanje od polovine ispitanih sudija (42,1 odsto) i skoro četvrtina tužilaca (24,4 odsto).<br/>
<br/>
S tom idejom su najviše saglasni advokati, 72,5 odsto, a nešto manje vještaci - 66,3 odsto.<br/>
<br/>
Rezultati istraživanja HRA pokazuju da su nosioci pravosudnih funkcija spremni da daju doprinos smanjenju korupcije i percepcije korupcije u pravosuđu - ako bi došlo do sprovođenja vetinga, čak 78 odsto tužilaca bi se podvrglo ispitivanju, kao i 71,6 odsto sudija.<br/>
<br/>
Iz HRA su rekli da je samo 7,3 odsto tužilaca i 3,2 odsot sudija izjavilo da bi u tom slučaju podnijelo ostavku.<br/>
<br/>
Istraživanje Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu, koje je sprovela HRA u saradnji sa agencijom DeFacto Consultancy, realizovano je od 12. jula do 18. septembra.<br/>
<br/>
Njime je obuhvaćeno 41 tužilac/teljka, 92 vještaka/inja, 95 sudija/tkinja, 109 advokata/ica.<br/>
<br/>
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta „Reformom pravosuđa do vladavine prava“ koji HRA sprovodi uz podršku regionalnog projekta „SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan“, koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) sa partnerima, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Norveške.</p>

Trećna sudija i tužilaca percipira korupciju u pravosuđu

<p>Sa sastanka predsjednika primorskih opština, koji je održan danas u kotorskom Starom gradu, upućen je poziv predsjedniku Skupštine Crne Gore <b>Andriji Mandiću</b> da na sjutrašnjem zasijedanju uvrsti prijedloge izmjena zakona koji se tiču Morskog dobra.</p>
<p>Predsjednici primorskih opština zahvalili su se poslanicima koji su podnijeli zahtjev za dopunu dnevnog reda Skupštine Crne Gore, kao i <b>Tonćiju Janoviću</b> iz Pokreta Evropa sad i <b>Nikoli Janoviću</b> ispred Demokratske partije socijalista koji su javno podržali ovu inicijativu.&nbsp;</p>
<p>Predsjednici primorskih opština pozvali su i sve ostale poslanike da svojim glasovima doprinesu procesu decentralizacije i demokratizacije kroz izmjene statusa i djelovanja postojećeg Javnog preduzeća „Morsko dobro“, navodi se u saopštenju za medije nakon sastanka.</p>
<p>Oni su sigurni u ispravnost ove inicijative, smatrajući kako je to jedini način da se građanima obalnog dijela Crne Gore omogući aktivno uključivanje u odlučivanje o svojoj sudbini i budućnosti, što bi, kako su u Kotoru naglasili, predstavljalo istorijski trenutak za čitavo društvo.</p>
<p>- Došli smo do trenutka da su svi poslanici sa crnogorskog primorja jedinstveni u podršci naših predloga. Upućujemo poziv svim poslanicima Skupštine Crne Gore, nezavisno od političke grupacije kojoj pripadaju, da sjutra podrže našu inicijativu, kako bi se građani primorja o svojoj budućnosti pitali u svojoj kući - kazao je <b>Vladimir Jokić</b>, predsjednik Opštine Kotor.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Finicijativa-primorskih-opstina-konacno-stize-u-skupstinsku-proceduru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prema predloženim zakonskim izmjenama planirana je transformacija trenutnog preduzeća „Morsko dobro" u regulatornu agenciju, koja bi imala zadatak da postavlja obavezujuće smjernice, čime bi se omogućilo kvalitetnije i transparentnije upravljanje morskim dobrom, ključnog resursa svih primorskih opština u Crnoj Gori.</p>
<p>- Cilj nije ugasiti JP ‘Morsko dobro’, već transformisati ga u regulatornu agenciju koja će davati obavezujuće smjernice lokalnim samoupravama - naglasio je predsjednik Opštine Bar <b>Dušan Raičević</b>, podsjetivši kako je inicijativa upućena Skupštini Crne Gore u decembru 2024. godine.</p>
<p>Predsjednik Opštine Tivat <b>Željko Komnenović</b>, osvrnuvši se na zakonska rješenja koja su u međuvremenu predložena, istakao je jedinstveni stav primorskih opština o neuključivanju svojih predstavnika u radne grupe.</p>
<p>- Nećemo se uključivati u radne grupe, niti davati nova rješenja dok se ne završi skupštinska procedura vezana za naše predloge zakonskih rješenja s kraja prošle godine. Sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a posebno sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim &nbsp;dobrom svešćemo komunikaciju na minimum. Ne želimo prekid dijaloga, ali moramo da pošaljemo jasnu poruku da se ignorantski odnos prema našim zahtjevima ne smije i ne može nastaviti - podvukao je Komnenović.</p>
<p>Predsjednik opštine Budva <b>Nikola Jovanović</b> istakao je kako su zajednički problemi građana ujedinili lokalne uprave sa primorja. Naglasio je da su oni za saradnju sa Vladom i Skupštinom Crne Gore, međutim, kritikovao je njihovu neozbiljnost u prihvatanju inicijativa.</p>
<p>- Sjutrašnje zasijedanje Skupštine biće test za one koji žele u Evropsku uniju, posebno po pitanju decentralizacije, koja podrazumijeva vraćanje resursa primorskim opštinama, s obzirom na to da budžet Crne Gore zavisi od njih - kazao je Jovanović, naglasivši da je plaže potrebno vratiti opštinama na upravljanje, uz kontrolu Vlade.</p>
<p>Predsjednik Opštine Ulcinj <b>Genci Nimanbegu</b> istakao je zabrinutost primorskih opština zbog sjutrašnje skupštinske rasprave o Prostornom planu Crne Gore, iskazavši jedinstven stav o potrebi odgađanja rasprave, s ciljem izrada dodatnih analiza.</p>
<p>Predsjednik Opštine Herceg Novi <b>Stevan Katić</b> osvrnuo se na izazove vezane za granične prelaze u opštini Herceg Novi, uključujući višesatna čekanja putnika, koja mogu trajati i do nekoliko sati. Ova situacija, istakao je Katić, predstavlja značajan problem za razvoj turizma.</p>
<p>- Plan za rješavanje ovih izazova uključuje inicijative za ubrzanje procedura prelaska državne granice. Inicira se pitanje uključivanja lokalnih samouprava u donošenje odluka, posebno po pitanju obilaznice i izgradnje jadransko-jonskog autoputa - naglasio je Katić.</p>
<p>Predsjednici primorskih opština osvrnuli su se i na probleme u saobraćaju, gdje su pozvani nadležni da intenziviraju radove na svim dionicama puta od Debelog Brijega do granice sa Albanijom. Sa sastanka je zbog problema sa komunalnim otpadom upućena zajednička izjava predsjedniku Vlade Crne Gore <b>Milojku Spajiću</b>, u kojoj hitno traže proširenje kapaciteta regionalne deponije Možura, koja se suočava sa preopterećenjem.</p>
<p>Predsjednici opština dogovorili su da se ovakav format sastanaka nastavi, najmanje jednom mjesečno, u cilju rješavanja različitih problema koji opterećuju zajednicu.</p>

Predsjednici sa primorja traže podršku za izmjene zakona o „Morskom dobru“

<p>UNIQA SEE FUTURE fondacija, u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom i Slano Film Days, s ponosom predstavlja selekciju pet filmskih projekata u okviru „Programa podrške filmskim autorkama“ („Female Filmmakers Support Programme“). Pokrenut 2024. godine, ovaj program ima za cilj da podrži i osnaži filmske autorke iz šest zemalja jugoistočne Evrope u kojima UNIQA osiguranje djeluje: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Rumunije i Bugarske.</p> <p>Program podrške filmskim autorkama kreiran je sa namjerom jačanja prisustva i vidljivosti žena u regionalnoj filmskoj industriji, kroz finansijsku podršku, mentorstvo i profesionalni razvoj. Odabrane autorke ujedno dobijaju podršku kroz CineLink Industry Days, profesionalnu Training and Skills platformu Sarajevo Film Festivala.</p> <p>Pet odabranih projekata zvanično je predstavljeno na Slano Film Days 2025.&nbsp;</p> <p><b>Izabrani projekti su:</b></p> <p><b>• THE POSSESSED (igrani film)<br/> </b>Režija: Ena Sendijarević (Bosna i Hercegovina)<br/> Produkcija: SCCA/pro.ba (BiH), Studio Ruba (Nizozemska)</p> <p><b>• AIR IN A BOTTLE (igrani film)<br/> </b>Režija: Aida Begić (Bosna i Hercegovina)<br/> Produkcija: This and That Productions (Srbija)</p> <p><b>• EMBRYO (igrani film)<br/> </b>Režija: Maša Šarović (Crna Gora)<br/> Produkcija: KINO d.o.o. (Crna Gora)</p> <p><b>• THE LAST NOMADS (dokumentarni film)<br/> </b>Režija: Biljana Tutorov (Srbija)<br/> Produkcija: WAKE UP FILMS (Srbija)</p> <p><b>• CONFESSIONS OF A FEMALE GAMER (dokumentarni film)<br/> </b>Režija: Dolya Gavanski<br/> Produkcija: Agitprop (Bugarska), Thea Films (Bugarska)</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624190624_92b7e92a175c4cbf96ccf7c0e4e5bfb6265b4173e87513a11a45c8994ce7c997.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250624190624_92b7e92a175c4cbf96ccf7c0e4e5bfb6265b4173e87513a11a45c8994ce7c997" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="UNIQA Promo"> </figure>  <p><br/></p> <p>Ovi projekti izdvojili su se snažnom autorskom vizijom, originalnim pristupom i posvećenošću pričanja važnih i uzbudljivih priča koje odražavaju savremeni trenutak i podstiču dijalog. Izabrani projekti će dobiti finansijsku i profesionalnu podršku koja će im pomoći da nastave razvoj i realizaciju svojih projekata u fazama produkcije i postprodukcije.</p> <p><b>Ukupan fond programa za 2025. godinu iznosi 180.000 eura</b>, s ciljem snažne posvećenosti principima rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji.</p> <p>Ova inicijativa prvi put je predstavljena na Slano Film Days 2024.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624190620_725f9195be86a1ea3ce4aefe7a47ab1c36b05e8d0c680b2f10d60b047f777156.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250624190620_725f9195be86a1ea3ce4aefe7a47ab1c36b05e8d0c680b2f10d60b047f777156" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Purivatra, Bahtanović i Marjanović UNIQA"> <figcaption>Purivatra, Bahtanović i Marjanović<span></span></figcaption> </figure>  <p>„Projekat 'Female Filmmakers' bio je jedan od prvih većih projekata UNIQA SEE FUTURE fondacije, i izuzetno sam ponosan na činjenicu da je već ostavio snažan trag na regionalnoj filmskoj sceni. Posebno sam zahvalan na izvanrednoj saradnji sa Slano Film Days, Sarajevo Film Festivalom, kao i svim partnerima koji su prepoznali važnost projekta i podržali nas u njegovom ostvarenju. Zajedničkim snagama, u kratkom vremenu, uspjeli smo pružiti podršku pet izuzetnih, inspirativnih i talentovanih autorki i na taj način značajno doprinijeti vidljivosti i afirmaciji stvaralaštva u regiji. Čestitam svim dobitnicama i radujem se realizaciji njihovih sjajnih projekata. Nadam se da ćemo uskoro imati priliku da pogledamo njihove filmove na velikom platnu“, rekao je <b>Adel Bahtanović</b>, predsjednik UNIQA SEE regije.</p> <p>„Od samog početka, Slano Film Days zamišljen je kao mjesto na kojem se mogu čuti i podržati novi glasovi. Ovaj program prirodni je nastavak te vizije: usmjeren je na isticanje autorki čiji rad izaziva, inspiriše i pokreće. Podržavajući njihove stvaralačke puteve, pomažemo u oblikovanju uključivije i dinamičnije budućnosti kinematografije u našoj regiji“, izjavio je <b>Mirsad Purivatra</b>, autor koncepta i direktor Slano Film Days.&nbsp;</p> <p>„Kroz partnerstvo sa UNIQA osiguranjem i njihovom novoosnovanom fondacijom, koja je posvećena podršci umjetnosti, sportu, a sada i filmu, možemo strateški djelovati te adresirati - i nadamo se ispraviti - neke od sistemskih neravnoteža u finansiranju filmova. Ova će inicijativa posebno pružiti podršku filmovima i projektima koje stvaraju autorke. Sarajevo Film Festival oduvijek se zalaže za rodnu ravnopravnost u kinematografiji i ponosni smo što tom cilju doprinosimo kroz ovako konkretan i značajan projekt“, izjavio je <b>Jovan Marjanović</b>, direktor Sarajevo Film Festivala.</p>

Kroz program podrške filmskim autorkama podržano pet projekata

<p>Otkaz dugogodišnjoj novinarki RTCG <b>Nevenki Macan</b> nije izolovan slučaj, već nastavak zabrinjavajuće prakse sistematskog uklanjanja iskusnih i profesionalnih novinara iz Javnog servisa, navodi se u protestnom pismu grupe crnogorskih novinara. Dodaju da se na ovaj način urušavaju novinarska prava, profesionalni standardi i uloga RTCG kao servisa u službi građana, zbog čega potpisnici pisma protestuju i traže hitno poništenje sporne odluke.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdugogodisnja-novinarka-rtcg-nevenka-macan-dobila-otkaz-tokom-bolovanja-usprotivila-sam-se-apsurdnoj-nelogicnoj-i-neproduktivnoj-odluci-menadzmenta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Protestno pismo u nastavku presnosimo u cjelosti.</p>
<p>Mi, dolje potpisane koleginice i kolege, izražavamo najoštriji protest zbog načina na koji je dugogodišnja novinarka RTCG, Nevenka Macan, ostavljena bez posla nekoliko mjeseci pred penziju.</p>
<p>Zatvaranjem dopisništva u Herceg Novom, gdje je godinama predano radila, i za šta je dobila nagradu, i zahtjevom da svakodnevno putuje u Tivat, uz očigledno pogoršanje radnih uslova, menadžment RTCG je, prema našem dubokom uvjerenju a i sagledavanju načina funkcionisanja menadžmenta RTCG-a posljednjih godina, namjerno stvorio okolnosti u kojima je koleginica Macan bila dovedena u položaj da odbije takav angažman, što je potom iskorišćeno za njeno udaljavanje iz kuće kojoj je provela cijeli radni vijek.</p>
<p>Ovaj potez je samo jedan u nizu sličnih, koji ukazuju na sistematsko uklanjanje iskusnih, profesionalnih i nepodobnih novinarki i novinara iz Javnog servisa. Ovakva praksa nije samo štetna za zaposlene – ona predstavlja direktan udar na profesionalne standarde, institucionalnu memoriju i samu misiju RTCG kao servisa koji bi trebalo da radi u službi i na korist građana.</p>
<p>Nevenka Macan je tokom decenija rada u RTCG stekla reputaciju ozbiljne i odgovorne novinarke. Odluka da se njoj, pred kraj karijere, na ovaj način uruši dostojanstvo i radni status, nije samo lični udarac već nedvosmislena poruka svim novinarima da profesionalizam i lojalnost više nijesu vrijednosti koje se cijene u Javnom servisu.</p>
<p>Zahtijevamo da se odluka o njenom otkazu hitno preispita i poništi, a da se novinarskoj profesiji i ljudskom dostojanstvu vrati poštovanje koje im pripada.</p>
<p>Ukoliko se ovo institucionalno nasilje ne zaustavi, nećemo ćutati.&nbsp;</p>
<p>Danas branimo koleginicu o kojoj sve kolege/inice imaju samo riječi hvale, ali i osnovna prava svih zaposlenih u medijima.&nbsp;</p>
<p>Kašuša Krsmanović,<br/>
Tanja Šuković,<br/>
Snežana Rakonjac,<br/>
Tanja Pavićević,<br/>
Duško Mihailović,<br/>
Srđan Čović,<br/>
Draško Đuranović,<br/>
Danica Nikolić,<br/>
Nataša Baranin,<br/>
Siniša Adamović,<br/>
Tinka Đuranović,<br/>
Vesna Banović,<br/>
Vesna Terić,<br/>
Đurđica Ćorić,<br/>
Jovanka Kovačević – Đuranović,<br/>
Marija Žižić,<br/>
Tamara Klikovac,<br/>
Jasmina Beharović,<br/>
Danijela Jovanović,<br/>
Božena Miljić, <br/>
Miraš Dušević,<br/>
Vjera Ljuljđuraj,<br/>
Anja Ivanović,<br/>
Biljana Jovićević,<br/>
Ivana Komnenić,<br/>
Julijana Žugić,<br/>
Nikoleta Rakočević,<br/>
Anđela MIlović,<br/>
Dubravka Jovanović,<br/>
Slavko Mandić,<br/>
Nebojša Kumburović,<br/>
Đuro Vučinić,<br/>
Amer Ramusović</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikat-zaposlenih-rtcg-sraman-otkaz-koleginici-macan-ovo-je-scenario-koji-se-priprema-za-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Slučaj Nevenke Macan: Zloupotreba Javnog servisa za obračun sa nepodobnim novinarima

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> objavio je na društvenoj mreži X da je “crnogorska delegacija spremna za istorijski NATO samit u Hagu”.</p>
<p>- Crna Gora je kredibilna i pouzdana saveznica, posvećena očuvanju kolektivne bezbjednosti, stabilnosti i mira - naveo je Milatović kratko uz objavljenu fotografiju.</p>
<p>Milatović predvodi delegaciju naše zemlje na Samitu NATO-a koji se održava u Hagu danas i sjutra, a sastanak šefova država i vlada trideset i dvije članice Alijanse, partnerskih zemalja i Evropske unije prvi je samit kojim predsjedava novi generalni sekretar NATO-a <b>Mark Rute</b>.</p>
<p>Na samitu u Hagu očekivalo se da saveznici dodatno povećaju izdvajanja na 3,5%, uz još 1,5% za unapređenje infrastrukture - puteva, mostova, luka, aerodroma - i pripremu društava za moguće buduće sukobe.&nbsp;</p>
<p>Hoće li do toga doći, ostaje otvoreno pitanje. Španija je odbila novi cilj NATO-a, prema kojem bi svaka zemlja trebalo da izdvaja pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, nazivajući taj zahtjev „nerealnim“</p>
<p>Samit u Hagu trajaće svega dva dana - neformalna večera planirana je za danas, a radna sesija za srijedu ujutru. Već je pripremljena vrlo kratka zvanična izjava sa samita, kako bi se izbjeglo da okupljanje bude ugroženo zbog prepirki oko formulacija ili detalja.</p>
<p>Iako je format ovog samita sažet, njegove posljedice mogle bi se osjećati godinama.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.8475%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Flideri-nato-a-sjutra-na-samitu-koji-moze-biti-istorijski-ili-obiljezen-podjelama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović pred NATO samit: Crna Gora ostaje kredibilna i pouzdana saveznica

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: tuzioci