<p>Sigurnosna situacija u Crnoj Gori je sve složenija, smatraju stručnjaci koji kao argument navode podatak da se za pola godine dogodilo pet ubistava. U obračune kriminalnih klanova umiješane su osobe kojima sudovi u zakonskom roku nisu izrekli prvostepene presude po optužbama za teška kaznena djela. Dok iz Vlade odgovornost pripisuju sudovima, stručnjaci poručuju da je treba tražiti i u policiji i sigurnosnim službama, prenosi Al Jazeera.</p>
<p>Zbog toga što sudovi u zakonskom roku nijesu donosili prvostepene presude u Crnoj Gori na slobodi je 40 kriminalac, poručio je nedavno premijer <b>Milojko Spajić</b>. Rješenje ne vidi u uvođenju vanrednog stanja, već u produženju zakononskog roka za donošenje presuda sa tri na pet godina.</p>
<p>Iz Sudskog savjeta Spajićeve ocjene smatraju neprimjerenim i podsjećaju da su optuženima koji su pušteni iz pritvora određene mjere nadzora i praćenja što je posao policije.</p>
<p>I Kriminolozi su saglasni da odgovornost ne stanuje samo na jednoj adresi.</p>
<p>- Nije dobro prebacivati odgovornost na drugog. Sistem je tako postavljen da svi imaju svoj dio odgovornosti. Nije dobro ni da se za tri godine, bez obzira na kompleksnost slučajeva, da se ne izriču makar prvostepene presude jer se onda pritvor pretvara u zatvor - ocijenio je za Al Jazeeru kriminolog <b>Velimir Rakočević</b>.</p>
<p>Iz Vlade očekuju da će izmjenama Krivičnog zakonika i drugim mjerama dugoročno uspjeti da riješe problem i podržavaju prijedlog Pokreta Evropa sad o hitnim izmjenama Krivičnog zakonika prema kojima bi se rok za donošenje prvostepene presude za krivična djela iz oblasti kriminala sa tri produžio na pet godina.</p>
<p>Pojedini pravnici, međutim, smatraju da država treba da propiše mjere koje bi spriječile odugovlačenje suđenja i slične zloupotrebe jer, kako ističu, puko produženje roka za donošenje presuda neće riješiti problem.</p>
<p>- U suštini nećemo dobiti ništa. Imaćemo samo odlaganja koja neće biti usmjerena na trajanje od tri godine već će se koristiti isti mehanizmi i zloupotrebe da odlaganja traju i pet godina - ocijenio je za al Jazeeru advokat<b> Veselin Radulović</b>.</p>
<p>Ministarstvo pravde uputilo je Grupi država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope hitne prijedloge izmjena Zakona koji će, kako očekuje premijer, riješiti 90 odsto problema. Tražiće uvođenje tzv. "blok suđenja" koja bi, kako smatra, onemogućila odgađanja ročišta i druge zloupotrebe u vezi sa trajanjem postupka.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlada teret odgovornosti stavlja na sudove, stručnjaci upozoravaju da je imaju i policija i sigurnosne službe

<p>Studentski parlament Univerziteta Crne Gore tvrdi da je glavni uzrok manjeg broja zainteresovanih, odnosno prijavljenih za polaganje ispita za pripravnike u sudu, kao i drastičan pad zainteresovanosti za konkurse za ove pozicije koji uslijede nakon polaganja ispita, neusklađenost uslova za obavljanje ovog posla i modela studija u Crnoj Gori.</p>
<p>Iz Studentskog parlamenta su se oglasili u vezi problema nedostatka pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, ocjenjujući da je prilikom obrade ove tematike neophodno detaljno ispitati sve razloge i aspekte kao i potencijalna rješenja.</p>
<p>- Naime, članom 8 Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu („Službeni list Crne Gore", br. 055/16 od 17.08.2016, 057/16 od 02.09.2016), definisano je da „Ispit za pripravnike može polagati lice koje je završilo četvorogodišnji program na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja“. Ova odredba je u direktnom sukobu sa modelom studija koji se realizuje na pravnim fakultetima u Crnoj Gori, odnosno modelom studija „3+2+3“, primjenjuje koji ne predviđa mogućnost pohađanja četvorogodišnjeg programa na pravnom (ili na bilo kom drugom fakultetu). Takođe, Zakon o visokom obrazovanju kojim je definisan model studija, a koji se primjenjuje od studijske 2017/2018 godine, ne predviđa ni mogućnost izdavanja diplome za položenih 240 ECTS kredita. Dakle, na ovom mjestu ističemo da je smanjena „zainteresovanost“ za poslove pripravnika sudovima u Crnoj Gori, prevashodno posljedica ove dugogodišnje neusklađenosti sistema visokog obrazovanja i pravosudnog sistema, zbog kojeg studenti moraju da završe osnoven i master studije u ukupnom trajanju od najmanje pet godina odnosno u obimu od ukupno 300 ECTS kredita kako bi uopšte stekli pravo da polažu ovaj ispit - navedeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.</p>
<p>Dodatni razlog za evidentan pad zainteresovanosti mladih pravnika, jesu, navode, i problemi pri definisanju naknade za obavljanje poslova pripravnika u sudu. </p>
<p>- Naime, prema informacijama koje smo dobili, naknada za pripravnike nije definisana u skladu sa članom 101 Zakona o radu kojim je predviđeno da minimalna zarada iznosi 800 eura za zaposlene na radnim mjestima sa četvrtim i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja. Sa druge strane, prilikom određivanja naknade za pripravnike u sudovima, nadležni se pozivaju na Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji u članu 29 definiše da se zarada pripravnika sa VII nivoom kvalifikacije obrazovanja određuje u iznosu od 60 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike. Ovo je očigledno pogrešna, nelegalna i nepravedna praksa, obzirom da kolektivni ugovor ne može predviđati manje prava za zaposlene u odnosu na obim prava koji je predviđen Zakonom o radu, već naprotiv, samo veći obim prava, a na šta, paradoksalno, ukazuje i član 28 već pomenutog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Dakle, kako kažu u Studentskom parlamentu, student Pravnog fakulteta u Crnoj Gori, pored završenih trogodišnjih osnovnih i dvogodišnjih master studija (minimalno pet godina) u obimu od ukupno 300 ECTS kredita, sa stečenim nivoom kvalifikacije VII<sub>2 </sub>u skladu sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, tek stiče pravo na polaganje ispita za pripravnike u sudu, da bi nakon položenog ispita, konkurisao za radno mjesto za koje mu je predviđena zarada manja od minimalne zarade za taj nivo kvalifikacija, a koja je utvrđena sistemskim Zakonom o radu.</p>
<p>Napominju da su se Studentski parlament Univerziteta Crne Gore i Studentsko vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, po ovom pitanju, već obraćali Ministarstvu pravde u prethodna dva mandata, te da su od nadležnih u okviru konsultacija i zvaničnih sastanaka dobili garancije da će rješavanje ovih problema biti prioritet. </p>
<p>- Takođe, na insistiranje Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, regulisanje modela studija postao je jedan od glavnih predmeta rasprave na sjednicama radne grupe za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju i to treći put zaredom u protekle četiri godine. Da zaključimo, smatramo da bi rješavanje ovih dugogodišnjih sistemskih problema, ne samo doprinijelo povećanju zainteresovanosti za obavljanje poslova pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, već i ispravilo brojne nepravde koje su u vezi sa ovim problemom nanijete hiljadama studenata pravnih fakulteta u Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.</p>

Studentski parlament: Neusklađenost uslova i modela studija glavni uzrok pada zainteresovanosti za obavljanje pripavničkog u sudu

<p>Nedostatak sudija nije novina već izazov sa kojim će se, po svemu sudeći, naš sistem još boriti. Mada je raspisan konkurs za troje sudija Apelacionog suda, čini se da rješavanje jednog stvara drugi problem, jer su se kako nam je saopšteno iz Sudskog savjeta, za mjesta u Apelacionom, pretežno javile sudije iz Specijalnog odjeljenja Višeg suda.</p>
<p>- Sada će ta mjesta biti popunjena, ali onda će se javiti drugi problem, jer su se za sudijska mjesta u Apelacionom sudu javile pretežno sudije iz Specijalnog odjeljenja. Ako se popune ta mjesta u Apelacionom sudu, onda će biti desetkovano Specijalno odjeljenje - kaže za TVCG Dražen Medojević, član Sudskog savjeta</p>
<p>No, vrtimo se u začaranom krugu. To odjeljenje sada treba da popune sudije iz osnovnih sudova, kojima takođe fali kadra.</p>
<p>- Tokom 2024. godine mi smo imali nedostatak od sedam sudija. Ako imate preko 25.000 predmeta u radu, a sedam sudija manje, koji bi završili po 200 do 300 predmeta, onda vidite šta to predstavlja - navodi Željka Jovović, predsjednica Osnovnog suda u Podgorici.</p>
<p>Medojević kaže da se s druge strane iz Osnovnog suda ne prijavljuju sudije krivičari da se popunjavaju mjesta u prvostepenom specijalnom odjeljenju.&nbsp;</p>
<p>- Imamo, kako ja imam informacije, prijavljene sudije koji su u suštini parničari - navodi Medojević.</p>
<p>Dok gori sa kadrom, imamo poplavu sa predmetima, a moderne sudnice, savremenu tehniku, veće zarade i sve ono što je neophodno, sudije i dalje mogu da sanjaju.</p>
<p>Zbog svega i ne čudi nezainteresovanost mladih za taj poziv.</p>
<p>- 41 mjesto je tokom ove godine bilo raspisano za sudijske pripravnike, a bilo je prijavljeno devet kandidata. Na ponovljenom oglasu to je nešto bolje, ali i dalje situacija nije dobra. Savjetnička mjesta u svakom sudu imamo upražnjena, potpuna je nezainteresovanost što nekad nije bio slučaj - ističe Jovović.</p>
<p>Advokat Medojević kaže da je potrebno mijenjati Zakon o sudijama i sudovima.</p>
<p>- Mora da se uključe izvršna i zakonodavna vlast, mora da se izvrši opšta mobilizacija društva da bi se rješio, taj veoma ozbiljan problem - kaže Medojević.</p>
<p>Akcija je neophodna, vrijeme prolazi, sudstvo je, čini se Medojeviću, ostavljeno samo sebi.</p>
<p>- Bojim se ako se tome ne pristupi na sveubuhvatan način da će doći do kolapsa sistema - zaključio je Medojević.</p>

1250x600

1084x550

Crnoj Gori fali sudija: Brza reakcija ili kolaps sistema

<p>Akcija za ljudska prava (HRA) odbija poziv Demokrata Crne Gore upućen nevladinim organizacijama da zajedno sa njima „podignu glas protiv neodgovornog ponašanja sudova koji kriminalce u rekordnom roku nakon izvršenog krivičnog djela puštaju na slobodu“.</p>
<p>- Takve pozive smatramo razočaravajućim populizmom, protivnom ljudskim pravima. Podsjećamo da ljudska prava svih ljudi, i onih koji su osumnjičeni ili okrivljeni u krivičnom postupku, štiti Evropska konvencija o ljudskim pravima, koja već 20 godina obavezuje Crnu Goru, a što je Vlada danas proslavila - naveli su u HRA.</p>
<p>Naglašavaju da pritvor nije i ne smije biti kazna.</p>
<p>- Već da je po Ustavu Crne Gore, zakonu i međunarodnim standardima samo i isključivo krajnja mjera za obezbjeđenje prisustva u krivičnom postupku. Ako su obezbijeđeni dokazi, ako nema dokaza da postoji opasnost od bjekstva ili da će se ponoviti djelo, svako ko je i osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo mora biti pušten da se od optužbi brani sa slobode! Ovo bez obzira na to što političari smatraju da treba da ostane u zatvoru i dobije kaznu bez suđenja - istakli su u HRA.</p>
<p>To što se neko pušta iz pritvora ne znači, podvlače oni, da neće biti upućen na izdržavanje zaslužene zatvorske kazne.</p>
<p>- Ali poslije pravičnog suđenja, koje je civilizacijska tekovina utemeljena i u našoj zemlji. Odugovlačenje suđenja i zloupotrebe koje se u tom pogledu dešavaju, a koje Demokrate u istom kontekstu pominju, ne mogu da opravdaju odustajanje od poštovanja člana 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji opravdano predviđa stroge uslove za lišavanje slobode - poručili su u HRA.</p>
<p>Oni upozoravaju da paušalna politička saopštenja na račun sudija i suđenja nanose štetu i primjeni prava na argumentovanu kritiku sudskih odluka, kakva je inače prihvatljiva i poželjna u demokratskom društvu.</p>
<p>- Ovakva saopštenja mogu da nanesu štetu i ostvarivanju ljudskih prava u krivičnom postupku. Ne želimo državu u kojoj političari odlučuju o pritvoru, jer bi takva država bila nedemokratska, protivna vladavini prava i sigurno ne bi zasluživala učlanjenje u Evropsku uniju - naveli su u HRA.</p>
<p>Naglašavaju da Demokratska Crna Gora, kao i druge članice vladajuće koalicije, imaju posebnu odgovornost da se uzdrže od proizvoljnih napada na sudsku vlast.</p>
<p>- U toj političkoj stranci itekako ima uglednih pravnika, koji razumiju ljudska prava i opravdano stroge razloge za određivanje i produžavanje pritvora, i nejasno je zašto ne utiču na ovakva saopštenja? Tačno je da nijesu samo Demokrate reagovale na račun puštanja iz pritvora maloljetnika osumnjičenog za težak oblik nasilja u Baru, nego i Bošnjačka stranka. Međutim, ta stranka je reagovala uzdržanije, apelujući na preispitivanje odluke, što se i desilo, pa je Apelacioni sud objavio uvjerljive i na zakonu zasnovane razloge zbog kojih je potvrdio odluku da se maloljetnik posle devet dana u pritvoru pusti kući, da odatle učestvuje u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi - kazali su u HRA.</p>
<p>Oni poručuju i da je posljednji stravičan slučaj vršnjačkog nasilja u Baru duboko potresao većinu stanovnika Crne Gore, ali da problem vršnjačkog nasilja mora da se posmatra mnogo šire, ako želimo da se problem rješava.</p>
<p>- Pored neposredne individualne odgovornosti izvršilaca nasilja, treba pošteno sagledati i postupanje svih državnih institucija u borbi protiv vršnjačkog nasilja i procijeniti jesu li agilnijim i svrsishodnijim radom mogle da spriječe da se nasilje među djecom ponavlja i to sa sve težim ishodima? Takav odgovoran pristup, koji je upravo u nadležnosti izvršne vlasti, za razliku od donošenja sudskih odluka, očekujemo od Demokrata i drugih političkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju. Mjera koju je nedavno preduzeo Savjet za prava djeteta u pravcu izrade analize o nasilju u školama bi mogla biti na pravom putu ka bezbjednijoj budućnosti - zaključili su u HRA.</p>

HRA: Pritvor nije kazna, dosta je neosnovanih političkih napada na sudije

<p>U Višem sudu u Podgorici pred predsjednikom vijeća - sudijom Jovanom Jovanovićem danas u devet sati trebalo je da bude održano ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih zbog sumnje na trgovinu ljudima. Međutim, kako je saopštio advokat Damir Lekić, zbog grubog previda, propusta i očigledne neažurnosti i nerada Apelacionog suda Crne Gore je odloženo.</p>
<p>- Nažalost ironično rečeno odbrana je na jednu odluku Višeg suda u Podgorici još dosta ranije izjavila žalbu, ali Apelacioni sud Crne Gore iako je dobro upoznat sa činjenicom da se radi o pritvorskom predmetu hitne prirode, te sa činjenicom kada je bilo zakazano danasnje ročište glavnog pretresa, pa i pored činjenice da je taj sud i predsjednik vijeća - sudija Jovan Jovanovic prethodne i tokom ove sedmice u više navrata obavještavao i upozoravao da je danas zakazano ročište glavnog pretresa kako bi mu dostavili spise predmeta kako bi otpočeo sa suđenjem, on se nije udostojio, iako se čak nalazi u istoj zgradi, da dostavi spise predmeta pa i bez odluke o tom pitanju, kako bi suđenje danas moglo da otpočne - naveo je Lekić.</p>
<p>Ovo je, cijeni on, poražavajuće.</p>
<p>- Ovo oslikava nažalost trenutnu sliku našeg pravosuđa, koja zbog više objektivnih okolnosti o kojima su čak javno počele da govore i pojedine sudije, a branioci odavno, nije nimalo dobra. I ona direktno ugrožava krivičnu proceduru, te prava okrivljenih - a naročito onih koji se nalaze u istražnom zatvoru - istakao je Lekić.</p>
<p>Opet, kaže, mora biti ironičan.</p>
<p>- Branilac i okrivljeni se izgleda ne smiju žaliti na odluke suda sa čijom sadržinom nijesu zadovoljni, a što se odnosi npr na rješenja o produženju pritvora, na rješenja o odbijanju predloga za određivanje jemstva, a što su redovna i elementarna procesna sredstva u postupku, a da ne pretrpe ovakve grube i štetne posljedice, a koje su u konkretnom slučaju zapravo suština, jer je &nbsp;pored svega ipak najvažnije da se u što bržem i zakonito sprovedenom postupku pred sudom donese pravosnažna presuda, a što ovog puta nije bilo moguće jer je iz navedenih razloga odloženo ovo ročište glavnog pretresa - naveo je Lekić.</p>
<p>Ovo je, kaže, razlog zbog kojeg je danasnje ročište glavnog pretresa odloženo.</p>
<p>- A što slobodno mogu da kažem da je jedna obična sramota i to ni Viši a ni Apelacini sud kao jedni od najvažnijih sudova u Crnoj Gori ne bi bi smjeli nikad da dozvole, bez obzira na druge okolnosti - zaključio je Lekić.</p>

Lekić: Ročište glavnog pretresa protiv Grečina odgođeno zbog grubog previda, propusta i očigledne neažurnosti Apelacionog suda

<p>Kad 17. septembra jedan od dvojice sudija u rožajskom Osnovnom sudu ode u penziju, biće dosta problema kad je riječ o funkcionisanju pravosuđa u toj pograničnoj opštini.</p>
<p>Naime, u Osnovnom sudu u Rožajama tada će ostati samo <b>Mirsad Mujević</b>, koji je ujedno i predsjednik suda i portparol. Primjer Rožaja najbolje odslikava probleme sa deficitom sudijskog kadra na sjeveru države. Za sud u Rožajama konkursi su redovno raspisivani, ali sudija zainteresovanih za rad u gradu na Ibru odavno nema. Zbog nedostatka sudijskog kadra, dalji rad Osnovnog suda u gradu sa oko 25 hiljada stanovnika pod velikim je opterećenjem, ali i pod znakom pitanja.</p>
<p>Kompletan teret dijeljenja pravde u Rožajama uskoro će pasti na leđa sudije Mujevića, koji za Dan kaže da radi bez odmora – danonoćno.</p>
<p>– Nije lako, ali se mora. Valjda će se nešto promijeniti nabolje – kaže Mujević.</p>
<p>Podsjeća da je ne tako davno sudijsku funkciju u rožajskom Osnovnom sudu obavljalo šest sudija i predsjednik suda.</p>
<p>– To je optimalan broj sudija, s obzirom na broj predmeta koje ovaj sud ima u radu. Međutim, od početka 2022. godine, u ovom sudu su upražnjena tri sudijska mjesta, tako da sudijsku funkciju trenutno obavljamo ja, kao predsjednik suda, i jedan sudija koji će za koji dan u penziju – rekao je Mujević.</p>
<p>Problem je utoliko ozbiljniji jer je Rožaje opština s pojačanom međugraničnom frekvencijom, što sudske predmete čini težim, a njihov priliv je iz godine u godinu sve veći.</p>
<p>– Mi smo 2023. godine imali u radu 3.689 predmeta, od kojih je u prošloj godini primljeno 2.725, a 944 predmeta su prenijeta iz prethodnog perioda, tako da su sudije ovog suda prosječno bile opterećene sa po 1.844 predmeta – istakao je Mujević.</p>
<p>Sudija bjelopoljskog Višeg suda i član Sudskog savjeta <b>Sanja Konatar</b> ukazala je u izjavi za Dan na opšti deficit kadrova u crnogorskom pravosuđu. Prema njenim riječima, trenutno je upražnjeno 59 sudijskih mjesta.</p>
<p>– Od toga je u osnovnim sudovima upražnjeno 39 mjesta, od čega 20, ili polovina, na sjeveru. U višim sudovima u Bijelom Polju i Podgorici upražnjena su četiri sudijska mjesta, s tim što u Bijelom Polju funkciju ne obavlja ni sudija koji je udaljen zbog krivičnog postupka koji je protiv njega pokrenut – objašnjava Konatar.</p>
<p>Prema njenim riječima, sve tri grane vlasti u sinergiji moraju uložiti napor da se pronađe rješenje za popunjavanje sudijskog kadra u manje atraktivnim gradovima.</p>
<p>– Treba da im se obezbijedi dodatak na zaradu i riješi stambeno pitanje. Neophodno je, takođe, da Ministarstvo pravde prihvati predlog Sudskog savjeta za skraćivanje perioda inicijalne obuke za sudije osnovnih sudova na šest mjeseci. Sve to je neophodno što prije preduzeti da bi se popunio sistem, koji je trenutno preopterećen, prije potpunog kolapsa – upozorava Konatar.</p>

Osnovnim sudovima na sjeveru fali 20 sudija

<p>Član Predsjedništva Pokreta Evropa sad Tihomir Dragaš pozvao je predsjednika Skupštine Andriju Mandića da urgira kod predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da Svetozar Marović bude izručen Crnoj Gori.<br/>
<br/>
Mandić je na društvenoj mreži X naveo da je rano jutros u telefonskom razgovoru sa Vučićem zahvalio i čestitao pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova, Vojske i drugih državnih organa Srbije koji su oko tri sata ujutru uhapsili Aliju Balijagića.<br/>
<br/>
Dragaš je, u objavi na mreži X, zamolio Mandića da urgira da Marović bude izručen Crnoj Gori.<br/>
<br/>
- Molim Vas da sljedeći put urgirate kod Vučića da iskoristi svoj uticaj koji ima na vladu Srbije kako bi uhapsili i isporučili Crnoj Gori Marovića. Hvala - naveo je Dragaš.</p>

Dragaš: Mandić da urgira da Marović bude izručen

<p>Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet istakao je da je Vlada prihvatila njegove predloge za unapređenje predloženog Zakona o budžetskoj inspekciji.</p>
<p>- Prihvaćena su dva moja predloga za unapređenje predloženog Zakona o budžetskoj inspekciji, koja sam iznio na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, a sve u cilju ostvarenja načela preventivnosti, javnosti i zaštite javnog interesa - ističe Mugoša.</p>
<p>Prvi predlog je da se u Zakonu o budžetskoj inspekciji unese zakonska obaveza navedenoj inspekciji da na svojoj internet stranici objavljuje zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru, rješenja kojima se nalaže otklanjanja nepravilnosti, izriču upravne mjere i drugostepena rješenja po žalbi na rješenja budžetske inspekcije. &nbsp;</p>
<p>Drugi prihvaćeni predlog se odnosi na to da Ministarstvo finansija dostavlja radnom tijelu Skupštine Crne Gore nadležnom za poslove budžeta Godišnji izvještaj o radu inspekcije, kao i da Budžetska inspekcija objavijuje Godišnji izvještaj o radu na svojoj internet stranici.</p>

Mugoša: Vlada prihvatila moje prijedloge za unapređenje Zakona o budžetskoj inspekciji

<p>Menadžment Javnog servisa (RTCG) reagovao je na jučerašnje saopštenje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je rekao da neće prisustvovati svečanosti povodom obilježavanja 80 godina postojanja tog medija jer bi tako dao legitimitet nezakonitom izboru generalnog direkora Borisa Raonića i poručio da to nije proslava rukovodstva nego institucije i svih građana Crne Gore.</p>
<p>- Jer smo kroz osam decenija našeg postojanja bili svjedoci, hroničari i partneri u ključnim trenucima istorije i razvoja naše države - poručili su oni.</p>
<p>RTCG se, kažu, kontinuirano zalaže za profesionalno, odgovorno i transparentno ispunjavanje svoje misije kao javnog servisa posvećenog interesima svih građana Crne Gorel.</p>
<p>- I zato smatramo da je ovaj značajni jubilej prilika za dostojanstvenu proslavu doprinosa koji RTCG decenijama pruža društvu. U tom svjetlu, neprisustvovanje predsjednika svečanosti povodom 80 godina Javnog servisa može se tumačiti kao odstupanje od očekivanog nivoa institucionalne odgovornosti i poštovanja prema tradiciji koja bi trebalo da nadilazi pojedinačne političke stavove, a samim tim i kao odsustvo poštovanja prema građanima Crne Gore i insitucijama države Crne Gore. Kada smo predsjednika Crne Gore, g-dina Jakova Milatovića, pozvali da prisustvuje na svečanosti, uradili smo to vođeni dubokim poštovanjem prema intituciji predsjednika države, a nikako političkim preferencijama na koje, baš kao i predsjednik Milatović, svaki član uprave ili zaposleni u RTCG ima pravo. Na taj način, a to je u svakom civilizovanom društvu odgovorna praksa, pokazali smo poštovanje prema građanima, državi i institucijama - ocijenili su u Menadžmentu RTCG.</p>
<p>Jednog dana, ističu oni, ni aktuelni menadžment RTCG, ali ni uvaženi gospodin Milatović, neće biti na sadašnjim funkcijama.</p>
<p>- Ali će i institucija predsjednika države i Javni medijski servis Crne Gore nastaviti da traju i moraće da sarađuju, što bi upravo trebalo da bude najveći mogući motiv da svoje djelovanje treba da upodobimo tom cilju, u korist našeg društva, a ne da forsiramo lične političke stavove, kao što je nažalost predsjednik Crne Gore neprimjereno uradio koristeći jubilej RTCG da vodi političku bitku. Ovom prilikom zahvaljujemo predsjedniku Milatoviću na čestitkama koje je uputio sadašnjim i bivšim zaposlenima RTCG-a. Njihova predanost i stručnost oblikovali su naš Javni medijski servis u ono što je danas - platformu za informisanje, obrazovanje i povezivanje građana Crne Gore - dodali su u reagovanju.</p>
<p>Što se tiče primjedbi na rad Savjeta i menadžmenta, oni ističu da RTCG poštuje zakonske i demokratske procedure u svom djelovanju.</p>
<p>- Pto je potvrdio i nalaz Inspekcije rada, nastao kao plod veoma detaljne i dugotrajne kontrole. Ostaje žal što predsjednik u svom obraćanju krši pravila institucionalne komunikacije, koristi netačan naziv institucije kojoj se obraća i nama adresira stvari koje nijesu naša nadležnost - istakli su u Menadžmentu RTCG.</p>
<p>Poručuju da će nastaviti da dosljedno primjenjuju standarde profesionalizma i objektivnosti.</p>
<p>- Kao što smo to činili i do sada, u duhu nezavisnosti, profesionalizma i posvećenosti javnom interesu, svjesni svoje odgovornosti prema građanima i društvu. Naš cilj ostaje isti - da budemo servis svih građana Crne Gore, bez obzira na političke, kulturne ili druge razlike - zaključili su u reagovanju.</p>

Menadžment RTCG: Jubilej RTCG nije proslava rukovodstva nego institucije i svih građana Crne Gore

<p>Osjećam zadovoljstvo što sam uvijek pravovremeno i tačno informisao javnost i nadležni skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu, koji sam juče upoznao sa informacijom da se Alija Balijagic ne nalazi na teritoriji Crne Gore, već Srbije - saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nakon što je osumnjičeni za dvostruko ubistvo danas uhapšen na teritoriji Srbije.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3792%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagic-uhapsen-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Raduje ga, kaže, što je i informacija koju je juče iznio pred članovima skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu da se Balijagić na teritoriji Srbije potvrđena.</p>
<p>- Što je odraz odgovornog pristupa u informisanju javnosti - ocijenio je Šaranović.</p>
<p>Izražava i zadovoljstvo zbog hapšenja bjegunca Balijagića.</p>
<p>- Upućujem veliku zahvalnost Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i svim pripadnicima srpske policije koji su učestvovali u ovoj akciji. Posebnu zahvalnost dugujem svim našim policijskim službenicima, taktičkim jedinicama Sektora policije posebne namjene i Vojsci Crne Gore na danonoćnom angažmanu, koji su pretraživali blizu 600 kvadratnih kilometara ruralnog područja i nepristupačnog terena - istakao je Šaranović.</p>
<p>Naglasio je da posebnu zahvalnost duguje i srpskom kolegi Ivici Dačiću na kontinuiranoj saradnji.</p>
<p>- A naročito na tome što smo zajedničkom snagama uspjeli da do lišavanja slobode Balijagića obezbijedimo sigurnost građanima Crne Gore i Srbije. Ovo je još jedan dokaz da saradnja, istrajnost i posvećenost donose rezultate čak i u najkompleksnijim i najzahtjevnijim akcijama - naveo je Šaranović.</p>
<p>Policijske snage Crne Gore i Srbije, uz podršku Vojske Crne Gore i uz saradnju sa građanima, još jednom su, smatra on, pokazale kako izgleda pravi primjer timskog rada i profesionalizma.</p>
<p>- Ova operacija, koja je zahtijevala ogromnu energiju, pažljivo planiranje i strpljenje, potvrđuje da smo jači kada djelujemo zajednički. Posebno želim da istaknem važnost timskog duha i istrajnosti svih pripadnika policije i vojske. Zahvaljujem se svim pripadnicima policije i vojske na njihovom neumornom zalaganju, ali i građanima na razumijevanju i strpljenju tokom trajanja akcije - zaključio je Šaranović.</p>

Šaranović: Uvijek sam pravovremeno i tačno informisao javnost o Balijagiću, raduje me što je potvrđeno da je bio u Srbiji

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: sudovi