Prošle godine, više od 18.000 starijih osoba koje žive sa demencijom napustilo je svoje domove i odlutalo po Japanu, a oko 500 njih je kasnije pronađeno mrtvo, prenijela je britanska televizijska mreža BiBiSi (BBC) u tekstu da u Japanu vlada "kriza demencije".
Policija je navela da se broj takvih slučajeva udvostručio od 2012. godine, što ukazuje na rastući pritisak na Japan poznat po dugovječnosti stanovništva.
Krizu dodatno pogoršava smanjenje radne snage i stroga ograničenja za strane radnike koji dolaze da pružaju njegu.
Japanska vlada je identifikovala demenciju kao jedan od svojih najhitnijih političkih izazova, a Ministarstvo zdravlja procjenjuje da će troškovi zdravstvene i socijalne zaštite povezani sa demencijom dostići 14 biliona jena (90 milijardi dolara) do 2030. godine - u odnosu na devet biliona jena u 2025. godini.
U svojoj najnovijoj strategiji, vlada planira zaokret ka tehnologiji kako bi ublažila pritisak.
<h2>GPS, roboti, obavještenja...</h2>
Širom zemlje, ljudi usvajaju sisteme zasnovane na GPS-u kako bi pratili one koji lutaju.
Neki regioni nude GPS oznake koje mogu upozoriti vlasti u trenutku kada osoba napusti određeno područje.
U nekim gradovima, radnici u prodavnicama mješovite robe dobijaju obavještenja u realnom vremenu, svojevrsnu mrežu bezbjednosti zajednice koja može da locira nestalu osobu u roku od nekoliko sati.
Kompanija Fušicu AI Gait koristi vještačku inteligenciju za analizu držanja tijela i obrazaca hodanja, otkrivajući rane znake demencije – pomijeranje nogu tokom hodanja, sporije okrete ili teškoće sa stajanjem – praveći skeletne snimke koje lkekari mogu da koriste tokom rutinskih pregleda.
- Rano otkrivanje bolesti povezanih sa starenjem je ključno. Ako ljekari mogu da koriste podatke o snimanju pokreta, mogu ranije da intervenišu i pomognu ljudima da duže ostanu aktivni - rekao je portparol kompanije Hidenori Fudživara.
U međuvremenu, istraživači na Univerzitetu Vaseda razvijaju AIREC, humanoidnog robota od 150 kilograma dizajniranog da bude njegovatelj "budućnosti".
Može da pomogne osobi da obuče čarape, muti jaja za omlet i savija veš.
Naučnici sa Univerziteta Vaseda se nadaju da će AIREC u budućnosti moći da presvlači ljude i spriječi dekubituse kod pacijenata, koji se malo kreću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Japan se suočava s krizom demencije: Roboti i vještačka inteligencija priskaču u pomoć

U Budilniku na Televiziji E povodom Međunarodnog dana volontera pitamo da li su građani Crne Gore spremni da pomognu i koliko je volonterizam zaista prisutan u našem društvu? 
Govorimo i o početku distribucije prvog izdanja časopisa na romskom jeziku. 
Biće riječi o tome ima li Crna Gora potencijala da postane lider u eri vještačke inteligencije i koliko smo spremni za izazove koje ona nosi
Analiziramo i koliko je program CNP-a prilagodljiv osobama sa oštećenjem sluha i šta je potrebno unaprijediti kako bi kultura bila dostupna svima.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati.

Budilnik: Da li su građani Crne Gore spremni da pomognu?

AI može unaprijediti zdravstvenu dijagnostiku, istraživanja u molekularnoj medicini, procese u obrazovanju, kao i uslove za razvoj inovacionih biznisa u Crnoj Gori, kazali su na jučerašnjoj drugoj nacionalnoj konferenciji “AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova”.
Na panelu „Primjena AI u obrazovanju, zdravstvu i drugim djelatnostima“, učesnici odnosno stručnjaci iz različitih oblasti govorili su o uticaju i potencijalu vještačke inteligencije u Crnoj Gori. Oni su istakli važnost etičke upotrebe tehnologija, jačanje digitalnih vještina i stvaranje institucionalnih pretpostavki za širu primjenu vještačke inteligencije u različitim sektorima.
<h3>Ždralević: Vještačka inteligencija postaje nezamjenjiv alat u molekularnoj onkologiji</h3>
Dr Maša Ždralević, naučna saradnica Instituta za napredne studije i šefica Laboratorije za molekularnu medicinu Medicinskog fakulteta UCG, istakla je da savremena molekularna onkologija ulazi u fazu snažne integracije sa vještačkom inteligencijom, posebno u oblastima rane detekcije i personalizacije terapije za oboljele od karcinoma.
Kao molekularni biolog, dr Ždralević se bavi proučavanjem mehanizama koji stoje u osnovi razvoja i agresivnosti tumora, uključujući metaboličko reprogramiranje ćelija raka. Kako objašnjava, promjene u metabolizmu tumora mogu ukazati na njegovu sposobnost metastaziranja, a analize poput tečne biopsije i mikro-RNK profila predstavljaju sve značajnije komplementarne alate postojećim metodama ranog otkrivanja.
- Danas je već jasno da vještačka inteligencija nije samo predmet spekulacije – razvijeni modeli i algoritmi pomažu u obradi podataka koje mi generišemo u laboratoriji. Integracija širokih omičkih skupova podataka, poput transkriptomike, proteomike, metabolomike i lipidomike, sa kliničkim i demografskim informacijama, omogućava otkrivanje obrazaca koje ljudsko oko ne može da uoči- &nbsp;kazala je ona.
Poseban izazov, navodi Ždralević, predstavlja analiza metaboloma – trenutnog presjeka svih metabolita u organizmu – koji može ukazati na postojanje patologije.&nbsp;
- Kada se deset različitih omika spoji sa kliničkim podacima, to je količina informacija koju jedan istraživač ne može obraditi. Tu AI modeli imaju presudnu ulogu- kazala je.
Naglašava da su već dostupni naučni radovi koji pokazuju visoku tačnost algoritama u predviđanju rizika, odgovora na terapiju ili pojave rezistencije kod najčešćih tipova karcinoma, poput raka dojke, pluća i debelog crijeva. Integracija digitalizovanih patoloških slika sa podacima iz prostorne transkriptomike omogućava razvoj preciznih prognostičkih modela koji mogu pomoći ljekarima u donošenju terapijskih odluka.
Dr Ždralević otkriva da su istraživači iz Crne Gore nedavno predali projekat u oblasti primjene AI u molekularnoj onkologiji, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore, zasnovan na domaćim podacima. „Nadamo se prilici da ovaj projekat realizujemo, jer smatramo da je ovo pravac kojim se moramo kretati.“
Kao jedan od ključnih potencijala AI, navodi i razvoj novih biomarkera iz tečne biopsije, koji omogućavaju otkrivanje bolesti prije pojave kliničkih simptoma. „To je trenutak kada se najviše može učiniti za pacijenta“, kaže ona.
Upozorava, međutim, na važnost opreza: modeli zahtijevaju validne biološke hipoteze, kvalitetne kohorte pacijenata i rigoroznu validaciju na različitim populacijama.&nbsp;
- Ne smijemo AI posmatrati kao magični ključ. Potrebno je vrijeme da se ovi modeli trajno integrišu u kliničku praksu – ali oni već sada imaju nezamjenjivu ulogu- poručila je Ždralević.
<h3>Radović: Vještačka inteligencija ključna za rasterećenje ljekara i skraćenje listi čekanja</h3>
Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Aleksandar Radović, poručio je da vještačka inteligencija postaje neophodan alat u modernom zdravstvenom sistemu, posebno zbog dramatičnog rasta broja pacijenata i složenosti savremene dijagnostike.
- Pripadamo generaciji ljekara koja je radni vijek započela u analognom dobu. Dolaskom digitalizacije bili smo oduševljeni, ali je ona istovremeno stvorila nove izazove — broj pacijenata raste brže nego što mi kao struka možemo da odgovorimo- kazao je Radović.
Broj kontakata sa pacijentima u KCCG-u porastao je sa oko 700–800 hiljada na čak 1,8 miliona godišnje, dok potrebe za dijagnostikom rastu sa svakim novim aparatom i metodom. Istovremeno, broj medicinskog kadra ne prati taj trend.
<h3>AI već skraćuje vrijeme dijagnostike</h3>
Radović naglašava da se vještačka inteligencija već koristi u radiologiji, gdje značajno ubrzava rad ljekara.
- Dok ljekaru za analizu CT ili MR snimka treba 15 do 40 minuta, uz pomoć AI informaciju dobija već nakon pet minuta- objašnjava on. „To je ogromna pomoć, ali se otvara i pitanje etike — da li AI smije donositi konačne odluke o tome da li je pacijent bolestan?“
U patologiji je KCCG, uz podršku Fonda za inovacije, pokrenuo projekat digitalne analize patohistoloških preparata. Po završetku projekta, AI bi trebalo da označi ćelije koje odstupaju od normale, a patolog donosi konačnu dijagnozu.
<h3>Administrativno opterećenje – najveći problem</h3>
Prema riječima Radovića, ljekari danas više vremena provode pred monitorom nego u kontaktu s pacijentom.
- Informacioni sistemi su nam pomogli, ali i opteretili. Ljekar danas pola pregleda provede gledajući u ekran. To narušava odnos pacijent–ljekar- navodi direktor KCCG-a.
Naglašava da su u Evropi ti problemi još izraženiji — pacijenti dolaze sa unaprijed postavljenim ‘dijagnozama’ koje pronalaze na internetu, što dodatno komplikuje proces liječenja.
<h3>Vještačka inteligencija kao rješenje za liste čekanja</h3>
Radović smatra da su najveće mogućnosti AI upravo u organizaciji zdravstvenog sistema, prije svega u automatizaciji zakazivanja i smanjenju gubitka termina.
Nakon uvođenja SMS podsjetnika, KCCG je smanjio broj propuštenih pregleda za oko 100.000 u odnosu na prethodnu godinu.
- To je bio jednostavan sistem. Zamislite šta možemo postići kada AI bude upravljala slobodnim terminima u realnom vremenu, pozivala pacijente i optimizovala kompletnu mrežu upućivanja između primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa- ističe Radović.
Upozorava da se trenutno čak 70% pacijenata liječi na tercijarnom nivou, što drastično opterećuje KCCG i finansijski sistem, iako većina može biti zbrinuta na primaru.
<h3>Prevencija i organizacija – polje koje AI može transformisati</h3>
Radović naglašava da AI može pomoći u boljoj edukaciji, jačanju preventivne medicine i sprečavanju nepotrebnog opterećenja sistema, ali uz stroga ograničenja kada je riječ o donošenju medicinskih odluka.
- Vještačka inteligencija može mnogo, ali mora biti jasno definisano gdje joj je mjesto. U administraciji i organizaciji — neograničeno. U dijagnostici — kao alat. U donošenju odluka — strogo kontrolisano- kazao je.
Direktor poručuje da će KCCG, ukoliko se trenutni projekti pokažu uspješnim, pokrenuti šire inicijative i koristiti potencijal AI kako bi zdravstveni sistem bio efikasniji i dostupniji građanima.
<h3>Pavićević: Bez podataka i matematike nema ozbiljne vještačke inteligencije u Crnoj Gori</h3>
Milutin Pavićević, osnivač start-upa Zuno i asistent na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), poručio je da Crna Gora ima izuzetnu šansu u oblasti vještačke inteligencije zahvaljujući kvalitetnom kadru na univerzitetima, ali da nas niska kultura odnosa prema podacima i nedovoljno snažno matematičko obrazovanje ozbiljno ograničavaju.
Govoreći o razvoju obrazovanja za vještačku inteligenciju, Pavićević je podsjetio da je taj proces u Crnoj Gori u velikoj mjeri počivao na entuzijazmu pojedinaca.
- Naš obrazovni sistem, kad je vještačka inteligencija u pitanju, ali i ranije kad su programiranje i informatika u pitanju, počivao je na tome da entuzijazam jednog pojedinca pokrene određene stvari na univerzitetima, pa da se to godinama sistematizuje u znanje i praksu- kazao je on, podsjetivši na ulogu profesora Krstajića i osnivanje CE smjera 2001. godine sa profesorom Goranom Šukovićem.
Kao veliku prednost, istakao je to što danas „na gotovo svim univerzitetima i fakultetima koji se bave vještačkom inteligencijom“ postoje ljudi koji nose razvoj ove oblasti – od Aleksandra Plamenca, Igora Jovančevića i Sava Tolmovića na PMF-u, preko Vese Popović Bugarin na ETF-u, do Stevana Čakića na UDG-u.
AI ne smije postati „religija“
Pavićević upozorava da vještačka inteligencija ne može biti znanje koje se „jednom nauči na fakultetu“, već oblast u kojoj je neophodno trajno učenje i sve dublje razumijevanje.
- Stvara se sve veći jaz između ljudi koji zaista znaju da čitaju i pišu kod, razumiju modele i bave se objašnjivošću i predvidivošću AI sistema – i onih koji vještačku inteligenciju posmatraju kao magiju i oslanjaju se isključivo na velike jezičke modele- istakao je on.
U tom kontekstu posebno je naglasio ulogu naprednih programa obrazovanja, poput postdiplomskih studija, međunarodnih škola mašinskog učenja i institucija kao što su Nacionalni centar kompetencija i slične inicijative, koje bi trebalo da omoguće mladim ljudima usavršavanje u zemlji i inostranstvu.
- Ti ljudi su nam potrebni da vještačka inteligencija ne bi postala religija u smislu ‘ja vjerujem ChatGPT-u’. Moramo da znamo šta radimo, a ne samo da koristimo alate- poručio je Pavićević.
<h3>AI kao nova informatika – dio svačijeg posla</h3>
Pavićević smatra da će vještačka inteligencija postati „sljedeća informatika“ – nešto što svaki profesionalac mora makar osnovno da razumije.
Podsjetio je na otpor koji je postojao kad se očekivalo da „IT kadar vodi elektronske dnevnike“, a danas se podrazumijeva da svako ima osnovnu digitalnu pismenost.
- Nadam se da ćemo ovaj put biti pametniji – da već na fakultetima i u prvim godinama rada objasnimo ljudima da je rad sa vještačkom inteligencijom, makar u smislu prompt inženjeringa i razumijevanja šta od nje možemo da očekujemo, sastavni dio svačijeg posla- kazao je on.
<h3>Gdje AI najviše podiže produktivnost</h3>
Govoreći o globalnim iskustvima, Pavićević je naveo da najveće pomake u produktivnosti donosi primjena velikih jezičkih modela u poslovnim procesima koji podrazumijevaju veliku količinu dokumenata i repetitivnih zadataka.
Kao primjer naveo je IBM-ovu inicijativu „Power to the People“, u kojoj su najveći efekti AI transformacije postignuti najprije u:
· procurementu (obrada tendera, RFP-ova i prijava),
· pravnim službama,
· IT sektorima,
· ljudskim resursima (HR).
- Tamo gdje imamo veliku automatizaciju i ogromnu količinu podataka koje treba prebaciti iz jednog oblika u drugi, sortirati i iz njih izvući ključne dijelove – veliki jezički modeli su trenutno najveći ‘booster’ produktivnosti- rekao je Pavićević.
Naveo je primjere kompanija poput BMW-a i osiguravajućih kuća, gdje je, prema njegovim riječima, zabilježen rast produktivnosti i do 30% po zaposlenom nakon uvođenja ovakvih rješenja u procese obrade dokumenata.
Bankarski sektor, osiguranje, korisnička podrška, call centri i svi sistemi gdje se obrađuje mnogo teksta, prema njegovoj ocjeni, biće među najpogođenijim – ali u pozitivnom smislu – rastom produktivnosti.
<h3>„Najveća slabost – odnos prema podacima“</h3>
Kao ključnu kočnicu razvoja vještačke inteligencije u Crnoj Gori, Pavićević ističe „izuzetno nisku kulturu odnosa prema podacima“.
- Mi ne čuvamo, ne sistematizujemo i ne dijelimo skupove podataka jedni sa drugima. Naši studenti uče na sintetičkim i stranim skupovima podataka. Naši seminarski radovi, umjesto da budu generatori ideja za unapređenje procesa u crnogorskim preduzećima, završe kao ponavljanje istih procedura nad stranim podacima- upozorava on.
Pozdravio je pokretanje inicijative otvorenih podataka u javnoj upravi, ali smatra da je potrebno i mnogo više: brža i jednostavnija razmjena relevantnih, dobro sistematizovanih, makar povremeno ažuriranih skupova podataka za potrebe nauke i obrazovanja.
- Portali otvorenih podataka mogu da budu jednako dobar izvor za seminarski rad, diplomski rad, magistarski ili doktorski rad. Ako treba da promijenimo jednu stvar kod sebe – to je kultura odnosa prema podacima- poručio je Pavićević, dodajući da bi takve promjene iz univerziteta „izbacile“ veliki broj ideja koje bi se mogle pretvarati u start-upove i rješenja unutar postojećih kompanija.
<h3>Matematika kao temelj</h3>
Na kraju, Pavićević je naglasio da se u priči o vještačkoj inteligenciji ne smije zaboraviti – matematika.
- Ako hoćemo da zaista razumijemo vještačku inteligenciju, moramo da imamo jako matematičko obrazovanje- zaključio je on.
Panel je moderirao Ivan Bošković, izvršni direktor kompanije IT Advanced Services.

AI kao ključ razvoja: Stručnjaci poručuju da će vještačka inteligencija transformisati zdravstvo, obrazovanje i biznis u Crnoj Gori

Vještačka inteligencija i napredne tehnologije su prava razvojna šansa Crne Gore, poručio je premijer Milojko Spajić i dodao da male države imaju posebnu priliku u vremenu koje dolazi. Spajić je konstatovao da je AI svima već ušao u svakodnevne živote. - Nema osobe koja ne koristi smartphone da nije probala ChatGPT ili neku od drugih aplikacija prisutnih na tržištu - rekao je Spajić na Drugoj nacionalnoj konferenciji pod nazivom "AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova".&nbsp; On je kazao da male države imaju posebnu šansu u vremenu ispred nas, jer brojnost ne mora da bude prednost jedne zemlje. Manje države mogu mnogo toga da urade koristeći AI i njene mogućnosti. - Crna Gora ima veliku prednost, a to je da je električna energija koja je kod nas relativno jeftina i pristupačna. To je bitno jer je ona glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije. Električna energija pokreće data centre i druga kompleksna postrojenja - naveo je Spajić na konferenciji koju su organizovali Asocijacija menadžera Crne Gore, Akademija za liderstvo, menadžment i korporativno upravljanje AMM-a i Naučno-tehnološki park (NTP). Prema njegovim riječima, AI i druge napredne tehnologije treba da budu treći stub privrede, pored turizma i energetike. To je prava razvojna šansa Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  On smatra da je sada nikada relevantnije da se nauči da se programira.&nbsp; - Kad se kaže da će AI zamijeniti programere, upravo je suprotno. Tačno je da na ChatGPT-ju možete da napravite jedan bazični kod, ali ljudi ne smiju da imaju alergiju prema kodu. Potpuno je nebitno šta ste završili od škole, to je za svakoga, svako treba da nauči da programira - saopštio je Spajić. On je naveo da nema potrebe za teorijama zavjere koje se tiču novih tehnologija. Svaka nova tehnologija donosi nove izazove i probleme, ali i nova rješenja, bolja nego što su ikada bila. - Moramo da krenemo od onoga gdje su naše mlade generacije dobre i konkurentne i imaju potecijal, tu treba da se fokusiramo. Onda koristimo AI da to pojačamo. Možda su to sektori biotehnologije i medicine - dodao je Spajić.&nbsp; On je kazao da je optimista i vjeruje u budućnost ove zemlje.&nbsp; - Ljudi su centar svega, trebamo ih njegovati i pravilno usmjeravati. Edukacija je bitna - naveo je Spajić.&nbsp; Osnivač i predsjednik grupa Eagle Hills, Emaar, Americana i Noon, Mohamed Alabar, rekao je da AI ima nevjerovatan efekat na to kako živimo, radimo i kako postajemo efikasni.&nbsp; - Najveći uticaj AI ima na kreiranje radnih mjesta i tu mnoge velike vlade imaju problem, jer mašine preuzimaju veliki dio posla koji su ranije radili ljudi. Zato je danas vladama svuda teško da kreiraju nova radna mjesta. Vjerujem da će se to vremenom uravnotežiti - kazao je Alabar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0" data-rendition-name="original" width="1616" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> <figcaption>Mohamed Alabar(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, za male zemlje kao Crna Gora i njegova AI će raditi u našu korist.&nbsp; - Nemamo mnogo stanovnika i AI može da radi za nas. Mašine nam omogućavaju da postignemo rezultate kao da imamo 100 miliona ljudi, iako nas ima 600 hiljada ili kao u UAE, gdje nas je deset miliona - saopštio je Alabar.&nbsp; On je naveo da u njegovoj kompaniji za e-trgovinu rade milion isporuka dnevno. - To znači milion operacija, pakovanja, sortiranja, logistike, upravljanja sistemima. Imamo 100 hiljada zaposlenih, koji zajedno s tehnologijom omogućavaju da prosječna isporuka traje oko 15 minuta - rekao je Alabar. On smatra da će AI mnogo bolje raditi za male nacije, nego za, recimo, Francusku ili Ameriku. - Ako govorimo o sektoru nekretnina, efekti AI-ja su ogromni. Ranije je za pripremu velikog projekta trebalo šest mjeseci - dizajn, vizualizacije, razvoj ideja. Danas sve to traje dva dana - kazao je Alabbar. On je dodao da se nada da će, sa vještačkom inteligencijom, zajedno sa Vladom, u Crnoj Gori uraditi nešto ogromno, masivno i humano. - Mislim da bi to mogao biti jedan od najnaprednijih AI projekata na svijetu. Zato što će cijeli projekat biti oblikovan uz pomoć AI-ja. Danas se mnogo govori o pametnim gradovima, ali vjerujem da možemo stvoriti potpuno AI vođene gradove, kako bismo imali najmoderniju tehnologiju u našem regionu - rekao je Alabar. Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, ocijenio je da je vještačka inteligencija danas realnost koja mijenja način na koji živimo, radimo i upravljamo. - Naš zadatak je da AI bude pokretač razvoja a ne izvor rizika, gdje je Crna Gora već preduzela određene korake. Radimo na prvoj strategiji o vještačkoj inteligenciji, koja će biti ključna mapa puta za razvoja AI sistema - naveo je Dukaj. On je kazao da taj proces vode transparentno i inkluzivno, a samo zajedničkim radom mogu se postići održivi i dugoročni rezultati. - Naša obaveza je da zaštitimo privatnost građana i unaprijedimo javne usluge i ojačamo sajber bezbjednost. Samo društvo koje vjeruje u AI može da ga iskoristi za napredak - dodao je Dukaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  Predsjednik Asocijacije menadžera, Budimir Raičković, ocijenio je da ovaj skup pozicionira Podgoricu i Crnu Goru tamo gdje pripada, a to je mjesto šanse. - Mi treba da uhvatimo korak što prije sa naprednim tehnologijama. Podgorica je prije par dana dobila informaciju da će biti grad prijestonica mladih 2028, a mladi prate procese i Crna Gora može biti upravo to. Ne da mladi koriste napredne tehnologije nego da aktivno učestvuju i stvaraju - saopštio je Raičković.&nbsp; Na konferenciji je predstavljena i digitalna radnica pod nazivom Oksi.

Spajić: Kod nas relativno jeftina električna energija, to je glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije

Ljudska inteligencija nije skroz jasna, ne znamo baš ni kako ona funkcioniše i ljudi pokušavaju da je stvore i u nečemu vještačkom, kompjuterima, raznim sistemima, što su filozofska i psihološka pitanja koja su je zainteresovala da krene da se bavi temom vještačke inteligencije - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, konsultantkinja za digitalnu transformaciju i AI Tara Miranović.
Njena iskustva su uglavnom bazirana, kaže Miranović, na primjenu vještačke inteligencije i digitalne transformacije u zapadnoj Evropi, gdje se vještačka inteligencija smatra alatom.
Naglašava da bi trebalo izbjegavati antropomorfizam, tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka, jer ona to nije i to je ono što brine, jer može se ući na neko polje manipulacije.&nbsp;
- Nije to konkretno ni neka šansa, nije ni prijetnja, počinjemo od toga da je alat pa na nama je da odlučimo kako ćemo to sve da upotrijebimo. Ono što je očigledno jeste ta neka razlika u zrelosti digitalnih infrastruktura i digitalnih sistema, teško je nekada i praviti te komparativne analize nas i njih. Čini mi se da kod nas postoji možda i više entuzijazma, jer nam je nova tema i dosta je uzbudljiva, ali s druge strane i više straha, taj strah dolazi donekle iz neznanja, a mislim da s dovoljno znanja možemo da ga pretvorimo u šanse- rekla je Miranović.
Kaže da su mladi u Crnoj Gori bolji ili jednaki od svojih vršnjaka u spoznaji i korištenju vještačke inteligencije.
Ukazuje i na činjenicu da ljudi obliku i stvaraju digitalne tehnologije, koje takođe kroz svakodnevnu upotrebu oblikuju ljude, na isti način kao i vještačka inteligencija.&nbsp;
- Kada govorimo o toj vještačkoj inteligenciji uglavnom mislimo na te velike jezičke modele, na Chat Gpt, to nam je neki sinonim za vještačku inteligenciju i tu ono što vidimo jeste da oblikuje način na koji govorimo, riječi koje biramo su riječi koje Chat Gpt više bira. Postoji jako jasna veza između te dvije stvari, što je interesantna situacija, jer Chat Gpt trenira našim jezikom i našim izražavanjem sada trenira nas, pa ćemo mi prije da posegnemo za nekim riječima koje on više koristi, a onda mimo toga su sada svakodnevne komunikacije sada drugačije, zbog toga što imate nešto što su AI partneri, na primjer, AI companions kao šira tema što su partneri i prijatelji, gdje neki ljudi jednostavno biraju da imaju odnos sa vještačkom inteligencijom, a ne sa čovjekom i to je nešto što će svakako da promijeni način na koji vi onda i priđete čovjeku i tim nekim ljudskim odnosima. Na neki indirektan način je ta vještačka inteligencija prisutna i na društvenim mrežama, algoritmi koji nama nude sadržaje i na Instagramu i Tik Toku, sve je to vještačka inteligencija, neki manje ili više primitivni oblici, mogu da budu dosta jednostavno ili dosta napredni, što je primjer Tik Tok-a, oni takođe oblikuju način na koji mi vidimo svijet- zaključila je Miranović.

Miranović: Treba izbjegavati antropomorfizam, odnosno tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka

Vještačka inteligencija može biti koristan alat za učenje, ali nemojte je koristiti za svoje domaće zadatke, poručio je papa Lav oko 15.000 mladih iz Sjedinjenih Američkih Država u petak.
U direktnom video-prenosu iz Vatikana na nacionalnu katoličku omladinsku konferenciju u Indijanapolisu, u saveznoj državi Indijana, papa Lav je rekao mladima da vještačka inteligencija „postaje jedna od ključnih odlika našeg vremena“, piše Rojters.
- Odgovorna upotreba vještačke inteligencije znači korišćenje na način koji vam pomaže da rastete. Ne tražite od nje da radi vaše domaće zadatke - rekao je papa.
Lav, prvi papa iz SAD, razgovarao je oko 40 minuta sa mladima u prvom ovakvom događaju tokom prvih šest mjeseci pontifikata, odgovarajući na pitanja o katoličkoj vjeri i dajući savjete o tome kako steći prijatelje u školi.
Papa, koji je pojačao kritiku antimigracionih politika predsjednika SAD Donalda Trampa, takođe je ukratko govorio o politici.
Rekao je da Isus želi da hrišćani budu „ljudi koji grade mostove umjesto zidova“, prizivajući jednu od najoštrijih kritika pokojnog pape Franje upućenih Trampu.
- Molim vas, budite pažljivi da ne koristite političke kategorije kada govorite o vjeri, kada govorite o Crkvi. Crkva ne pripada nijednoj političkoj partiji. Ona, naprotiv, pomaže da se oblikuje vaša savjest… kako biste mogli da mislite i djelate sa mudrošću i ljubavlju - kazao je on.

Papa Lav poručio mladima: Ne dozvolite da vam vještačka inteligencija radi domaće zadatke

Pametna integracija vještačke inteligencije u naše bezbjednosne operacije jedan je od prioriteta ove Vlade, kazao je ministar javne uprave, mr Maraš Dukaj, otvarajući drugi dan Šeste regionalne Cyber Security konferencije. Nevladina organizacija Secure u saradnji sa Ministarstvom javne uprave u Podgorici je organizovala Šestu regionalnu Cyber Security konferenciju sa ciljem unapređenja razumijevanja, saradnje i prakse u oblasti informacione bezbjednosti kroz razmjenu znanja, edukaciju i promociju inovativnih pristupa zaštite podataka i digitalnih sistema. Poseban fokus ovogodišnjeg izdanja stavljen je na primjenu vještačke inteligencije u jačanju sajber otpornosti, kao i na razmatranje njenih prednosti i rizika u kontekstu bezbjednosnih izazova savremenog digitalnog društva. Dukaj je ukazao da su od sajber napada iz 2022. strateški reagovaili i preduzeli odlučne i konkretne korake na putu transformacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120131132_0dbf6f28015018f86ac47856cc6de7152edd231788c4315dcc1fd21b185b2062.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120131132_0dbf6f28015018f86ac47856cc6de7152edd231788c4315dcc1fd21b185b2062" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Cyber Security konferencija"> </figure>  - Pokrenuli smo Centar za sajber kapacitete Zapadnog Balkana u Podgorici, usvojili smo novi Zakon o informacionoj bezbjednosti koji je usklađen sa NIS 2 direktivom Evropske unije i postavili čvrstu osnovu za budući razvoj kao punopravna članica NATO-a. Iz ovog iskustva izvukli smo tri osnovne lekcije. Prvo, sajber bezbjednost nije samo investicija, ona zahtijeva stalnu modernizaciju infrastrukture, sprovođenje standarda i procedura, kao i ulaganje u ljude, kako bi naši talenti rasli i napredovali, umjesto da odlaze iz naših institucija. Drugo, koordinacija i razmjena informacija umnožavaju otpornost. Napad iz 2022. pokazao je da nijedna institucija ne može sama da stoji. Efikasan odgovor zavisi od saradnje između institucija, ministarstva, nevladinog sektora i pogotovo naših partnera – EU i NATO. Treće, vještačka inteligencija je multiplikator sile za branioce sa jedne strane i napadače sa druge - saopštio je Dukaj. Osvrnuo se na velike prednosti, ali i prijetnje koje dolaze sa sve većom upotrebom vještačke inteligencije (AI). - AI nam daje izvanredne nove mogućnosti automatizovanog otkrivanja prijetnji i analize rizika u realnom vremenu. Naše politike moraju pratiti dvostruki put – usvajanje i korištenje vještačke inteligencije za odbranu uz istovremeno jačanje naših sistema za odbranu od napada koje omogućava AI. Jedan od prioriteta koje su Ministarstvo i Vlada zacrtali jeste pametna integracija AI u naše bezbjednosne operacije. Drugi prioritet je finalizacija i usvajanje strateškog okvira vještačke inteligencije kako bi vještačka inteligencija ojačala javne službe bez ugrožavanja integriteta sistema ili potkopavanja ukupne otpornosti. Veoma je važno i normiranje otpornosti kroz jasan i moderan zakon, stabilno finansiranje i jaka partnerstva, uključujući stavljanje u rad Agencije za sajber bezbjednost i potpunu implementaciju Zakona o informacionoj bezbjednosti - saopštio je ministar. Predsjednica NVO Secure, Ivona Dabetić kazala je da se ova konferencija održava u trenutku kada se svijet suočava sa sve kompleksnijim bezbjednosnim, tehnološkim i geopolitičkim izazovima.&nbsp; - Evropa prolazi kroz period intenzivnih napetosti produženog rata u Ukrajini i snažnih hibridnih prijetnji koje oblikuju novo bezbjednosno okruženje. Na nedavnom NATO samitu u Hagu digitalna bezbjednost je stavljena u sam vrh prioriteta kolektivne odbrane. Saveznici su naglasili da je otpornost mreža kritične infrastrukture i informacionih sistema jednako važno kao i tradicionalna odbrana, te da sajber domen postaje ključni prostor nadmetanja i saradnje - istakla je Dabetić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120131132_49a75b369db0a724ef567c55365a9cea001059fea21cd8d07fc927c7b54fb241.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251120131132_49a75b369db0a724ef567c55365a9cea001059fea21cd8d07fc927c7b54fb241" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Cyber Security konferencija"> </figure>  Državni sekretar Ministarstva odbrane Marko Marković u svom obraćanju je istakao da resorno ministarstvo i Vojska Crne Gore ulažu napore u pravcu prilagođavanja savremenoj bezbjednosnoj eri. - Na osnovu naučenih lekcija Crna Gora je napravila niz koraka radi povećanja sajber bezbjednosti izmjenama Zakona o informacionoj bezbjednosti, usvojili smo Nacionalnu strategiju sajber bezbjednosti za period od 2022. do 2026. i formirali Agenciju za sajber bezbjednost. Prateći navedeno, Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore nastavljaju da maksimalno posvećeno pristupaju obavezama planiranja sajber bezbjednosti i odbrane, svjesni da time istovremeno doprinosimo kolektivnoj bezbjednosti u okviru NATO saveza, dok uporedo unapređujemo sopstvene kapacitete, znanja i sposobnosti - kazao je Marković. Zamjenica ambasadorke Britanske ambasade u Crnoj Gori Sarah Pilbeam navela je da se Crna Gora kao članica NATO saveza suočava sa zajedničkim izazovima kao i Ujedinjeno Kraljevstvo. - Upravo zbog toga Ujedinjeno Kraljevstvo je predano podržavanju Crne Gore u jačanju sajber bezbjednosti kroz tri prioriteta – povećanjem otpornosti u informacionom okruženju zajedno se borimo sa dezinformacijama i branimo demokratske procese; povećanjem sajber bezbjednosti kroz inicijative kao što je napredni balkanski sajber program sa BAE sistemima; pomažemo da se izgrade nacionalne sposobnosti širom regiona i investiramo u ljude. Podržavajući Crnu Goru i njene ljude ne branimo samo mreže, već gradimo inkluzivna, otporna društva. Zajedno možemo osigurati sigurniju, pravedniju budućnost ispunjenu mogućnostima - ispričala je Pilbeam. Službenik za politiku za evropske integracije i plan rasta Delegacije EU, dr Davide Meinero naveo je niz aktivnosti koje se trebaju sprovesti u oblasti sajber bezbjednosti da bi se pospješio ulazak Crne Gore u EU. - Moramo ojačati sajber bezbjednost, povećati tehničke kapacitete i ljudske resurse, poboljšati podršku sekundarnoj legislative vezanoj za NIS 2. Trebamo koristiti sajber bezbjednost kao priliku za pozicioniranje zemlje u prvoj liniji borbe protiv sajber kriminala i prijetnji - istakao je Meinero. Ana Zec, šefica kancelarije Rezidentne koordinatorke UN u Crnoj Gori istakla je da je za sistem UN obrazovanje važan segmenat pristupa vještačkoj inteligenciji. - Neophodno je ulaganje u obrazovanje na svim nivoima kako bismo izgradili digitalno pismeno društvo sposobno da se nosi sa svim mogućnostima i rizicima novih tehnologija. Potrebni su nastavni programi koji integrišu AI, nauku o podacima i sajber bezbjednost ne kao izborni predmet, već kao osnovno znanje za buduće generacije. Potrebna nam je kontinuirana obuka za državne službenike, profesionalce iz privatnog sektora, nastavnike i širu javnost, sa posebnim fokusom na mlade. Samo društvo koje je opremljeno obrazovanjem i znanjem, opremljeno je otpornošću - poručila je Zec.

Dukaj: Prioritet pametna integracija vještačke inteligencije u bezbjednosne operacije

Kompanija Gugl (Google) je lansirala Gemini 3, najnoviji paket modela vještačke inteligencije koji je najbolji do sada, te zamjenjuje Gemini 2.5, koji je predstavljen u maju.
Gemini 3 se uvodi u AI Modu u Gugl pretrazi (za pretplatnike Google AI Pro i AI Ultra), a takođe i u aplikaciji Gemini za sve korisnike. Izvršni direktor Gugla Sundar Pičai je rekao da je "mnogo bolji u otkrivanju konteksta i namjere koja stoji iza zahtjeva korisnika, tako da on dobija ono što mu je potrebno uz manje podsticanja".
Iz Gugla kažu da je Gemini 3 "najbolji model na svijetu za multimodalno razumijevanje" te da pruža "bogatije vizualizacije i dublju interaktivnost". Izdanje Geminija 3 počinje s Geminijem 3 Pro, "u previewu", a nakon toga slijedi Gemini 3 Deep Think, koji trenutno testiraju "testeri sigurnosti". Nakon što završe s njim, bit će dostupan pretplatnicima Google AI Ultra.
Gemini 3 Pro "značajno nadmašuje" Gemini 2.5 Pro na svakom glavnom AI benchmarku. On "donosi novi nivo dubine i nijansi svakoj interakciji", s odgovorima koji su "pametni, koncizni i direktni, mijenjajući klišeje i laskanje za istinski uvid, govoreći korisniku ono što treba čuti, a ne samo ono što želi čuti", navode iz Gugla. Gemini 3 Deep Think nadmašuje Gemini 3 Pro u benchmarkovima, ali kompromis je to što mu je potrebno više vremena da dođe do odgovora.
Gemini 3 je bolji u tome da korisnicima pomogne da nauče bilo šta, budući da je od početka izgrađen da "besprekorno sintetiše informacije o bilo kojoj temi u više modaliteta, uključujući tekst, fotografije, video, audio i kod".
Gugl kaže da je Gemini 3 njihov najsigurniji model do sada, šta god to značilo te da je "prošao najopsežniji set sigurnosnih evaluacija od bilo kojeg Gugl AI modela do sada". Pokazuje "smanjenu sikofanziju, povećanu otpornost na prompt injekcije i poboljšanu zaštitu od zloupotrebe putem cyber napada".

Google lansirao novi AI model Gemini 3

Profesori sa Univerziteta Crne Gore dio su projekta Metakognitiv, koji realizuju sa kolegama iz inostranstva, a čiji je cilj stvaranje platforme, koja bi omogućila studentima da detektuju da li je nešto generisano preko vještačke inteligencije. To je, u emisiji E-uživo, na Televiziji E, kazao saradnik na Prirodno-matematičkom fakultetu – doktorand Aleksandar Plamenac.
Na taj način bi, kako je objasnio Plamenac, korisnici ove platforme mogli, na neki način, i da provjere vjerodostojnost sadržaja koji je pročitan.&nbsp;
Sagovornik TV E komentarisao je zloupotrebe vještačke inteligencije, imajući u vidu da je sve teže prepoznati tekstove, ali i fotografije i video snimke – koji su nastali kao proizvod vještačke inteligencije.
“Jako često vještačka inteligencija zna da prepozna samu sebe. Na internetu možete da nađete dosta modela koji su u stanju da prepoznaju tekst koji je generisan, isto važi i za sliku i za video. Dodatno bih spomenuo: mi, na Univerzitetu, dio smo jednog projekta koji se nazova Metakognitiv, gdje sarađujemo sa kolegama iz Haga, Helsinkija i iz Košica, i radimo na tome da napravimo jednu platformu, koju mogu da koriste studenti netehničkih nauka, neko ko ne razvija vještačku inteligenciju. Kroz tu platformu mogu da detektuju da li je nešto generisano preko vještačke inteligencije i da, na neki način, provjere vjerodostojnost tog sadržaja koji je upravo pročitan”, kazao je Plamenac, gostujući na TV E.
Sličan alat bi, dodaje, pomogao i nastavnicima, s obzirom na to da se vještačka inteligencija sve više zloupotrebljava tokom obrazovanja.
Gost TV E komentarisao je i veliku popularnost alata poput Chat GPT-a, ali i zloupotrebe koje je ta popularnost donijela, među kojima je i pojava da korisnici od ovog alata traže savjete psihologa.
"Chat GPT, i bilo koji alat tog tipa, ni na koji način ne može da zamijeni psihologa – prosto ne poznaje ljudsku empatiju i, sa te strane, čovjek mora da bude obazriv. Dokle god je to na nivo nekih bazičnih konsultacija ili eventualne edukacije - to je, u nekoj mjeri, u redu”, kazao je Plamenac.
Zabrinjavajuće je, zaključuje on, kada svakodnevni život čovjeka zavisi od toga šta će da kaže alat kao što je Chat GPT.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqjNTb4dleWE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Profesori iz Crne Gore dio važnog projekta: Vještačka inteligencija zna da prepozna samu sebe

Dezinformacija je mnogo i nije lako uočiti odmah šta je dezinformaciji a šta ne, naročito uz upotrebu jako moćnih alata generativnih modela rekao je gostujući &nbsp;u emisiji E uživo, na Televiziji E, asistent u nastavi na Prirodnomatičkom fakultetu - Aleksandar Plamenac.
Sve češća upotreba vještačke inteligencije, od alata poput &nbsp;chat GPT-a, koji mnogi koriste kao prijatelja, savjetnika ili čak psihologa, do lažnih video zapisa koje je sve teže razlikovati od onih vjerodostojnih, otvara pitanje gdje je granica između tehnološkog napretka i potencijalne zloupotrebe.
Vještačka inteligencija, kaže Plamenac, postaje ugrađena u svakodnevni život svih građana, od direktnih interakcija sa modelom poput Chat GPT-ja do platformi poput Netflixa ili društvenih mreža.&nbsp;
- Oni koriste modele vještačke inteligencije da personalizuju sadržaj, poput toga šta bi mogla da bude sljedeća serija koju ćete da gledate na osnovu svega onoga što ste dosad pogledali, ili film ili slično. To su neki algoritmi kojih možda nijesmo svjesni direktno, a i te kako smo okruženi sa njima- rekao je Plamenac.
Ukazuje da je jedna od zabluda mišljenje da je vještačka inteligencija samo Chat GPT, iako je njegovom pojavom došlo do promjena, pa se taj pojam personifikuje sa vještačkom inteligencijom.&nbsp;
- Vještačka inteligencija doživljava svoj razvoj od Drugog svjetskog rata na ovamo, već ‘60 - ih i ‘70- ih vi ste imali neke bazične jezičke modele koji su mogli da vam odgovaraju na neka jednostavna pitanja, poput kako si, šta ti je potrebno i slično tome. Mislim da uplivom Chat GPT-ja smo mi mnogo više u dodiru aa vještačkim inteligencijom i da se zato povezuje na taj način- istakao je Plamenac.&nbsp;
Smatra da je vještačka inteligencija jako moćan statistički i matematički alat, sačinjena od matematike i pohranjenih podataka.
Poručuje da bilo koji alat, što podrazumijeva i Chat GPT ne može zamijeniti stvarnu osobu, a ponajmanje psihologa.
&nbsp;- Chat GPT ne poznaje ljudsku empatiju na način koji mi poznajemo i onda sa te strane čovjek mora da bude obazriv. Dok je to na nivou nekih &nbsp;bazičnih konsultacija ili eventualna edukacija, to je u nekoj mjeri i u redu. Potencijalno zabrinjavajuća je činjenica da možda da možda vama neki svakodnevni život zavisi od toga šta će da kaže alat Chat GPT, ili da se u potpunosti oslanjate na njega, tu smo već u nekoj situaciji gdje je stvarna pomoć psihologa bila potenna- zaključio je Plamenac.

Plamenac: Vještačka inteligencija moćan statistički i matematički alat, ali ne može zamijeniti stvarnu osobu

To je poznato nakon večerašnje ubjedljive pobjede Norveške nad Brazilom 33:14 &nbsp;u grupi "IV", kojim su Norvežanke izbile na čelo tabele.
Norvežanke, koje su bile favoritkinje uoči utakmice, posao su završile već u prvom poluvremenu, kada je bilo 18:7, dok se &nbsp;dominacija rukometašica Norveške nastavila i drugom periodu.
"Lavice" su čekale pobjednika ove utakmice da bi saznale protivnika u narednoj rundi.
Četrvrtfinalna utakmica Crne Gore i Norveške na programu je u srijedu, a igra se u Dortmundu.
Satnica još nije određena, ali se očekuje da utakmica počne u 20:30 časova.

Očekivano: "Lavice" u četvrtfinalu čeka Norveška

Empatija koju učesnice i organizatori Međunarodnog turnira prijateljstva u Pljevljima pokazuju snagu koja oplemenjuje sport i društvo, kazao je ministar Dragoslav Šćekić, navodeći da očekuje da će zajednička podrška biti podstrek Miljanu Aničiću u njegovoj borbi za ozdravljenje.
Šćekić je prisustvovao Međunarodnom turniru prijateljstva u Pljevljima, koji je okupio mlade fudbalerke iz više država drgiona.
On je pohvalio dugogodišnji kvalitetan rad ŽFK Breznica, navodeći da već decenijama organizuje &nbsp;događaje koji spajaju mlade, šire vidike i brišu granice.
- Posebno je pohvalio posvećenost organizatora i njihovu ulogu u promociji ženskog sporta i zdravih vrijednosti među mladima. Ovogodišnji turnir nosi i humanitarni karakter, posvećen sportskom radniku Miljanu Aničiću - navodi se u saopštenju iz Šćekićevog kabineta.
On je naglasio da Ministarstvo sporta i mladih i Vlada Crne Gore prepoznaju predan rad klubova, trenera i zajednica koje stvaraju pozitivno okruženje za razvoj mladih sportista.
- Takve ideje i projekti uvijek će imati naše razumijevanje i podršku - poručio je Šćekić.

Šćekić: Snaga koja oplemenjuje sport i društvo

Austrijanka Julija Šajb pobjednica je četvrtog veleslaloma sezone, koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen večeras u kanadskom Tremblantu.
Šajb, koja je slavila i na otvaranju sezone u Zeldenu, bila je drugoplasirana nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva minuta i 13 sekundi.
Šveđanka Sara Hektor osvojila je drugo mjesto sa zaostatkom od 57 stotinki, dok je treća bila pobjednica jučerašnjeg veleslaloma, Novozelanđanka Alis Robinson.
Ona je bila vodeća nakon prve vožnje, a trku je završila sa 78 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Amerikanka Mikaela Šifrin, a šesta Amerikanka Pola Polcan.
Hrvatica Zrinka Ljutić, koja je juče bila drugoplasirana, završila je na sedmom mjestu.
Robinson je vodeća u poretku veleslaloma sa 292 boda.
Austrijanka Julija Šajb je druga sa 280, dok je treća Ljutić sa 178 bodova.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 458 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 302, a treća Robinsonsa 292 boda.

Šajb slavila u Tremblantu, druga pobjeda u Svjetskom kupu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: vjestacka-inteligencija

Japan se suočava s krizom demencije: Roboti i vještačka inteligencija priskaču u pomoć

Budilnik: Da li su građani Crne Gore spremni da pomognu?

AI kao ključ razvoja: Stručnjaci poručuju da će vještačka inteligencija transformisati zdravstvo, obrazovanje i biznis u Crnoj Gori

Spajić: Kod nas relativno jeftina električna energija, to je glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije

Miranović: Treba izbjegavati antropomorfizam, odnosno tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka

Papa Lav poručio mladima: Ne dozvolite da vam vještačka inteligencija radi domaće zadatke

Dukaj: Prioritet pametna integracija vještačke inteligencije u bezbjednosne operacije

Google lansirao novi AI model Gemini 3

Profesori iz Crne Gore dio važnog projekta: Vještačka inteligencija zna da prepozna samu sebe

Plamenac: Vještačka inteligencija moćan statistički i matematički alat, ali ne može zamijeniti stvarnu osobu

Japan se suočava s krizom demencije: Roboti i vještačka inteligencija priskaču u pomoć

Očekivano: "Lavice" u četvrtfinalu čeka Norveška

Šćekić: Snaga koja oplemenjuje sport i društvo

Šajb slavila u Tremblantu, druga pobjeda u Svjetskom kupu

PRATITE TVe UŽIVO