Crnogorski naučnik Aleksandar Kapisoda, koji više od 20 godina živi u Njemačkoj i bavi se jezičkim i semantičkim modelima baziranim na vještačkoj inteligenciji, gostujući u "Drugačijoj radio vezi" rekao je da je potreba za prepoznavanjem crnogorskog jezika u digitalnom svijetu bila ključni razlog zbog kojeg je kreirao jezički model "MontenegroGPT" i asistenta na bazi vještačke inteligencije (AI) "Vladimir Dukljanski".
Motiv da pokrene ovaj projekat bio je i u tome što je, kada je prvi put probao da koristi ChatGPT, primijetio da crnogorski jezik nije prepoznat, jer ovaj jezički model zasnovan na vještačkoj inteligenciji nije poznavao njegovu strukturu, niti je pravilno koristio slova ś i ź. Još jači motiv bila je potreba da se stane na put negiranju crnogorskog jezika.
Kapisoda naglašava da je motivacija bila višestruka.
- Dugo se bavim upravljanjem znanjimaa i prikupljanjem informacija – profesionalno radim na tome već više od 20 godina. To je tehnički dio priče - naglasio je.
Drugi razlog, kako je dodao, vezan je za problem sa Wikipedijom, jer ovo pitanje, kako je istakao, ni prethodna vlast u Crnoj Gori nije shvatila dovoljno ozbiljno.
- Crnogorski jezik nije ozbiljno shvaćen na toj platformi i, jednostavno, crnogorska verzija Wikipedije ne postoji - istakao je Kapisoda. 
Jedan od razloga koji su ga motivisali takođe bilo je i uočavanje da jezički model zasnovan na vještačkoj inteligenciji ChatGPT nije prilagođen crnogorskom jeziku.
- Treći ključni trenutak desio se 2022. godine, kada sam vidio da dolazi ChatGPT i shvatio njegov kvalitet. To je bio "gejm čendžer", digitalna revolucija slična onoj industrijskoj iz 1890-ih godina. Kada sam prvi put probao ChatGPT, primijetio sam da crnogorski jezik nije prepoznat – nije poznavao njegovu strukturu, niti je pravilno koristio slova, a ni danas ne poznaje u potpunosti. To je bio moj motiv da pokrenem ovaj projekat -rekao je on.
Međutim, pored tehničkih, razloge za rad na projektu MontenegroGPT Kapisoda je vidio i u sveri kulturološkog prepoznavanja.
- Četvrti aspekt, koji neki mogu smatrati političkim, ali ja ga vidim kao nacionalno pitanje, jeste negiranje crnogorskog jezika. U Crnoj Gori se to često svodi na političku raspravu, ali ja ne želim da ulazim u politiku. Cilj mi je bio da eliminišem to negiranje kroz MontenegroGPT - istakao je Kapisoda, dodavši da se sada kroz njega jasno može vidjeti razlika između crnogorskog, hrvatskog, bosanskog i srpskog jezika, a razlike nijesu samo u slovima i riječima, već i u strukturi rečenica i gramatici.
Komentarišući činjenicu da, zarazliku od velikih svjetskih jezika kojima je ChatGPT u velikoj mjeri prilagođen, jer koristi ogromnu bazu publikacija i sajtova koje su dostupne na internetu, što kada je u pitanju crnogorski jezik to nije bilo moguće, budući da ne postoje toliko velike tekstualne baze na našem jeziku, Kapisoda ističe da je to i bio jedan od najvećih izazova.
- Tražio sam sve što je bilo dostupno na internetu. Naravno, poštovao sam autorska prava i koristio metode poput web crawlinga da prikupim javno dostupne podatke. Tehnički detalji su posebna tema, ali su zahtijevali mnogo rada i eksperimentisanja. Konsultovao sam se s više advokata i utvrdio da je materijal koji sam koristio potpuno validan i u skladu s regulativama - naglasio je naš sagovornik.
Komentarišući činjenicu da kod jezičkih modela baziranih na vještačkoj inteligenciji nerijetko dolazi do tzv. “halucinacija”, odnosno da chatbot u nekim situacijama “izmisli” odgovor koji nije baziran na činjenicama, Kapisoda je rekao da mu je upravo bio cilj da MontenegroGPT oslobodi takvih grešaka.
- Napravio sam nešto drugačije – samostalno sam uzeo te materijale i razvio program. Postavio sam pitanje zašto 79-80 odsto korisnika ChatGPT-a, odnosno obični korisnici, najčešće koriste model za postavljanje i odgovaranje na pitanja. Na osnovu toga, u prvom koraku uzeo sam kompletan tekst s interneta i zatražio da mi izvuče sva pitanja i odgovore iz tog teksta. Nakon što sam pročitao te odgovore, validirao sam ih i dodatno ih unio u jezični model. Time sam omogućio da odgovori budu precizniji i smanjio pojavu tzv. ‘halucinacija’ – situacija u kojoj jezični modeli izmišljaju informacije kada nijesu sigurni ili kada je pitanje nejasno - naglasio je, dodavši da su zahvaljujući procesu validacije odgovora, značajno smanjene greške i dezinformacije koje se često pojavljuju kod drugih jezičnih modela.
U tom smislu, može se reći da je Montenegro GPT napredniji model u odnosu na ono što je OpenAI ponudio kroz ChatGPT. Informacija da postoji jezični model koji ne pravi greške u odgovorima proširila se kroz AI zajednicu.
- Kada je objavljeno da postoji model koji minimizira te greške, interesovanje je bilo ogromno. Dobio sam više od 30.000 mejlova izvan Crne Gore, a iz same Crne Gore čak 120.000 poruka. Iskreno se izvinjavam svima kojima još nijesam odgovorio – trudim se da to postepeno učinim... Ljudi su bili zainteresovani da saznaju zašto sam kreirao Montenegro GPT i šta me je motivisalo. Kao što sam ranije rekao, crnogorski jezik nije bio u fokusu istraživača koji su trenirali OpenAI modele od 2019. do 2022. godine. Oni jednostavno nijesu imali taj jezik u vidu - pojasnio je.
Kapisoda podsjeća i da je i na AI festivalu u Kanu, na kojem je učestvovao zbog svog redovnog posla, takođe bilo komentara i pitanja vezanih za MontenegroGPT, jer su tehnike koje je razvio mogle biti primijenjene i u kompaniji u kojoj radi, posebno u domenu validiranja odgovora na pitanja.
- Iskustvo u Kanu bilo je zaista nevjerovatno – ljudi su me prepoznali i počeli da razgovaraju sa mnom o modelu. Bilo mi je fascinantno da je nešto što sam razvio samostalno izazvalo toliku pažnju u AI zajednici -ispričao je Kapisoda.
Dodatnu motivaciju je, kako je naglasio, imao i zbog toga što spada u one Crnogorce u inostranstvu koji u svakodnevnom životu nemaju mnogo prilika da govore crnogorskim jezikom.
- Možda je upravo to što živim van Crne Gore bila dodatna motivacija da doprinesem crnogorskoj zajednici na ovaj način. Crna Gora zaslužuje da ima snažan jezični model, i ponosan sam što sam to ostvario. Ljudi su bili impresionirani ne samo tehničkim aspektima modela, već i mojom ličnom motivacijom - kazao je on, dodavši da je jedan od načina da crnogorski jezik opstane u digitalnom svijetu upravo Montenegro GPT.
Pored činjenice da je u ovom jezičkom modelu eliminisana pojava AI “halucinacija”, MontenegroGPT takođe ima još jednu važnu karakteristiku o kojoj se razmišljalo prilikom kreiranja, a to je zaštita privatnosti korisnika i njihovih podataka.
- Montenegro GPT je razvijen uz poštovanje evropskog AI akta, koji stupa na snagu naredne godine. Već u julu ove godine biće predstavljen kodeks koji će regulisati način na koji se AI programira i koristi, a upravo te regulative bile su mi vodilja. Ključno pitanje jeste – gdje se nalazi model? Na kojim serverima? Da li je smješten u Evropskoj uniji, kao što je to slučaj sa mnogim evropskim modelima, ili u Kini, poput DeepSeeka, ili možda koristi infrastrukturu OpenAI-a, koji svoje servere ima širom svijeta? Mi, kao i druge kompanije, koristimo različite infrastrukturne partnere, ali osnovno pravilo jeste da serveri moraju biti u skladu s GDPR regulativom i pravilima zaštite podataka. To je prva ključna stvar - istakao je Kapisoda.
Druga bitna razlika Montenegro GPT-a u odnosu na OpenAI jeste način upravljanja podacima.
- OpenAI prikuplja određene informacije kako bi spriječio zloupotrebe – na primjer, ako korisnik pokuša da generiše nezakonit sadržaj, OpenAI može privremeno da zadrži podatke do 30 dana radi kontrole. To je legitimna praksa. Međutim, moj pristup je drugačiji. Montenegro GPT koristi sistem monitoringa, ali bez direktnog povezivanja podataka s identitetom korisnika. Umjesto toga, postoji nezavisna komisija u Austriji koja procjenjuje da li je određeni sadržaj problematičan. Ako postoji potreba za daljom istragom, tek tada se pristupa IP adresama i relevantnim pravnim procedurama. Ovaj sistem omogućava neophodnu kontrolu, ali uz poštovanje privatnosti korisnika - dodao je Kapisoda.
On je naglasio da, dok se čeka početak zvanične primjene AI akta sljedeće godine, ovo rješenje predstavlja prelazno, ali efikasno sredstvo zaštite podataka.
Dodao je i da je Montenegro GPT sertifikovan kao prvi crnogorski digitalni AI model. To znači da će od sljedećeg mjeseca postojati mogućnost procjene usklađenosti drugih AI modela u Crnoj Gori s evropskim regulativama. Ako neka kompanija želi da implementira AI rješenja, moći će provjeriti da li ispunjava sve standarde privatnosti i etike.
- Zamislimo situaciju u kojoj kineska kompanija razvije revolucionarni AI model. Korisnici bi trebalo da se zapitaju – da li bi željeli da se njihova pitanja, postavljena nekom AI modelu, kasnije koriste i monetizuju bez njihovog znanja - upitao je Kapisoda, naglasivši da je regulatorni okvir u Kini potpuno drugačiji, da ne štiti korisničke podatke i da zbog toga nikada ne bi koristio jezički model DeepSeek, jer, kako je precizirao, to jednog dana može postati jako opasno, ne samo zbog pojedinaca kao korisnika tih platformi, nego i zbog države i nacionalne sigurnosti.
Kapisoda je najavio da će u budućnosti predstaviti i druge. 
Kapisoda je naglasio da je MontenegroGPT tek početak njegovog rada na primjeni vještačke inteligencije u svrhu zaštite crnogorske jezičke i kulturne baštine, najavivši da će naredni projekat o ovoj oblasti biti "NjegošGPT", koji će na osnovu djela ovog crnogorskog pjesnika i vladara pronići u njegov način razmišljanja i omogućiti da saznamo kako bi Petar II Petrović Njegoš danas odgovorio na neka pitanja ili reagovao na informacije koje bi saznao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kapisoda: Cilj mi je bio da spriječim negiranje crnogorskog jezika kroz MontenegroGPT

<h2>Možemo li još uvijek vjerovati onome što vidimo i čujemo?&nbsp;</h2>
Zamislite da na internetu naiđete na video u kojem poznata novinarka predstavlja gosta koji govori o softveru za trgovanje kriptovalutama. Sve izgleda autentično – njen glas, izgled, način govora. Međutim, ispostavlja se da je taj video lažan, kreiran pomoću vještačke inteligencije. Ovaj primjer nije fikcija; upravo to se dogodilo s novinarkom Ksenijom Turkovom iz Glasa Amerike. Ovaj incident postavlja ključno pitanje: Kako razlikovati stvarnost od manipulacije u digitalnom svijetu? Odgovor možemo pronaći na stranicama zvanim medijska pismenost - sposobnosti kritičkog analiziranja i procjene informacija koje primamo. U eri vještačke inteligencije (AI), ova vještina postaje neophodna za navigaciju kroz more informacija koje nas svakodnevno preplavljuju. Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost pristupa, analize, evaluacije i kreiranja medijskih sadržaja. Ona izaziva sumnju, analizu, istraživanje i zaključivanje. To jeste proces, ali i svjesnost trenutka koji živimo. U kontekstu vještačke inteligencije, to znači razumijevanje kako tehnologije poput algoritama i mašinskog učenja oblikuju informacije koje konzumiramo. Na primjer, vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, poznate kao deepfake. Ovi sadržaji mogu prikazivati osobe koje izgovaraju ili rade stvari koje nikada nisu učinile, što može imati ozbiljne posljedice po društvo.
<h2>Vještačka inteligencija i dezinformacije: Kako prepoznati manipulaciju?</h2>
Vještački inteligentne tehnologije omogućavaju kreiranje sofisticiranih dezinformacija koje je teško prepoznati. Evo nekoliko primjera: a) Deepfake video i audio snimciDeepfake tehnologija koristi vještačku inteligenciju za kreiranje lažnih video i audio snimaka koji izgledaju i zvuče autentično. Na primjer, tokom ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, pojavio se lažni video predsjednika Volodimira Zelenskog koji poziva svoje vojnike na predaju. Ovaj video je brzo demantovan, ali je pokazao koliko deepfake može biti opasan. b) Algoritmi i „filter baloni“ Društvene mreže koriste algoritme koji nam prikazuju sadržaje na osnovu naših prethodnih interakcija, stvarajući tzv. „filter balone“. To znači da smo često izloženi informacijama koje potvrđuju naša postojeća uvjerenja, dok suprotna mišljenja ostaju skrivena. Ovaj fenomen može ograničiti našu perspektivu i otežati kritičko razmišljanje.c) Lažne vijesti generisaneAI-jem Vještačka inteligencija može automatski generisati članke koji izgledaju kao da su ih napisali ljudi. Ovi tekstovi mogu širiti dezinformacije ili propagandu, a da čitaoci nisu svjesni njihove lažnosti. Na primjer, tokom pandemije COVID-19, vještačka inteligencija je korišćena za širenje lažnih informacija o virusu i vakcinama, što je dodatno zbunjivalo javnost. U eri vještačke inteligencije, medijska pismenost je ključna za zaštitu od dezinformacija. Postavlja se pitanje: Kako biti medijski pismen u eri vještačke inteligencije? Na ovo pitanje je teško dati odgovor, pa u nastavku šaljemo par predloga:1. Njegujte sumnju: Provjeravajte izvore informacija – Budite skeptični prema senzacionalističkim vijestima i uvijek provjerite da li su informacije potvrđene od strane pouzdanih izvora. 2. Budite budni: Analizirajte slike i video snimke – Obratite pažnju na detalje koji mogu ukazivati na manipulaciju, poput neprirodnih pokreta ili nesklada između zvuka i slike. 3. Učite: Pokušajte da razumijete kako funkcionišu algoritmi – Budite svjesni da platforme koriste algoritme koji vam prikazuju sadržaje na osnovu vaših prethodnih interakcija, što može ograničiti vašu izloženost različitim perspektivama. 4. Pitajte: Razvijajte kritičko mišljenje – Postavljajte pitanja i ne prihvatajte informacije zdravo za gotovo. Razmislite o motivima iza određenih sadržaja i ko ima koristi od njihovog širenja. 5. I opet, učite: Obrazujte se o medijskoj pismenosti – Učestvujte u radionicama i edukacijama koje vam mogu pomoći da bolje razumijete medije i tehnologije.
<h2>Etika i odgovornost: Ko kontroliše informacije?&nbsp;</h2>
Razvoj vještačke inteligencije postavlja etička pitanja o kontroli i distribuciji informacija, o svjesnosti pojedinca da analizira i provjerava. Ko je odgovoran za sadržaje koje kreira vještačka inteligencija? Kako spriječiti zloupotrebu ovih tehnologija? Velike tehnološke kompanije imaju značajnu ulogu u oblikovanju informacija koje konzumiramo. Njihovi algoritmi odlučuju koje vijesti i sadržaji će nam biti prikazani, što može uticati na naše stavove i ponašanje. Sundar Pičai, izvršni direktor kompanije Google, naglašava odgovornost u razvoju AI tehnologija: „AI je jedna od najvažnijih stvari na kojima čovječanstvo trenutno radi. Ona je dublja od vatre ili struje. Međutim, moramo osigurati da je razvijamo odgovorno kako bismo izbegli negativne posljedice.“ Važno je uvidjeti benefite vještačke inteligencije i upotrebljavati je u korist informacija za razvoj potencijala i mogućnosti. Vještačka inteligencija može biti sredstvo za napredak ili tortura emocija i ponašanja. Zbog toga je važno oslanjati se na etiku i razum u svakom trenutku stvaranja medijskih sadržaja.
<h2>Zbog čega je važno stvarati medijski pismene građane?</h2>
U društvu preplavljenom informacijama, gdje svako može kreirati i dijeliti sadržaj, medijski pismeni građani su ključni za očuvanje demokratskih vrijednosti, kritičkog mišljenja i informisanog društva. Bez medijske pismenosti, ljudi postaju laka meta manipulacija, bilo da je riječ o lažnim vijestima, političkoj propagandi ili komercijalnim prevarama. Kako možemo donositi informisane odluke ako ne znamo prepoznati istinu od laži? Medijski pismeni građani su otporniji na dezinformacije, bolje razumiju kako funkcionišu mediji i tehnologije, i mogu aktivno učestvovati u društvenim diskusijama, umjesto da budu pasivni konzumenti sadržaja. U svijetu gdje vještačka inteligencija sve više oblikuje naše digitalno iskustvo, kritičko mišljenje i sposobnost analize informacija nisu samo korisne vještine – one su neophodne za zaštitu slobode mišljenja i demokratskih procesa.
<h2>Zbog čega je važno biti budan?</h2>
U digitalnom dobu, gdje vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, budnost i kritičko razmišljanje su ključni. Medijska pismenost nam omogućava da prepoznamo manipulacije i zaštitimo se od dezinformacija. Biti medijski pismen danas znači aktivno preispitivati informacije koje primamo i razumjeti tehnologije koje oblikuju našu stvarnost. Dakle, sljedeći put kada naiđete na nevjerovatan sadržaj na internetu, zapitajte se: Da li je ovo stvarno? Ko stoji iza ovoga? Koji je cilj ovog sadržaja? U eri vještačke inteligencije, kritičko razmišljanje nije opcija – to je nužnost.Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

500x500

Istina ili iluzija: Medijska pismenost u eri vještačke inteligencije

Evropska unija će smanjiti regulativu kako bi olakšala procvat vještačke inteligencije na kontinentu, izjavio je u ponedjeljak francuski predsjednik Emanuel Makron na samitu o vještačkoj inteligenciji u Parizu, pozivajući na ulaganja u EU – konkretnije u Francusku.
Evropska komesarka zadužena za digitalne tehnologije Hena Virkunen takođe je obećala da će EU pojednostaviti pravila i implementirati ih na način pogodan za poslovanje.
Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ukinuo ograničenja koje je uveo njegov prethodnik kako bi podstakao konkurentnost SAD, povećan je pritisak na EU da slijedi mekši pristup regulaciji vještačke inteligencije kako bi se evropske kompanije zadržale u tehnološkoj trci.
- Pojednostavićemo. Veoma je jasno da moramo ponovo da se sinhronizujemo s ostatkom svijeta - rekao je Makron.
Pozivajući se na primjer katedrale Notr Dam, koja je obnovljena u rekordnom roku poslije razornog požara zahvaljujući posebnoj, pojednostavljenoj regulativi, Makron je rekao da će takav pristup biti usvojen za centre podataka, za ovlašćenje za izlazak na tržište, za vještačku inteligenciju i atraktivnost.
Poslije njegovog govora, na mjesto samita u Grand Palau zavladala je atmosfera noćnog kluba sa DJ-em koji je puštao muziku, dok su riječi "hajde da inoviramo" i "oslobodimo se" odjekivale iz zvučnika.
Trampovi rani potezi u vezi sa vještačkom inteligencijom su podvukli koliko su se strategije za regulisanje vještačke inteligencije u Sjedinjenim Državama, Kini i EU razmimoišle.
Na dvodnevnom samitu koji je počeo u ponedjeljak mnogi su tražili od EU da ublaži svoje propise.
- Evropska produktivnost zavisi od korišćenja ove tehnologije u nastajanju - rekao je izvršni direktor Alfabeta (Alphabet) Sundar Pičai, matične kompanije Gugla.
Evropska komesarka Virkunen rekla je da je shvatila poruku.
- Slažem se sa industrijama u vezi s činjenicom da sada takođe moramo da pogledamo naša pravila, da imamo previše propisa koji se preklapaju. Srezaćemo propise i administrativni teret naših industrija - rekla je ona.
Poslanici Evropskog parlamenta su prošle godine odobrili Zakon o vještačkoj inteligenciji, prvi sveobuhvatni skup pravila koja regulišu tu tehnologiju.
Francuska se nada da će se svjetski lideri na samitu saglasiti sa zajedničkim, neobavezujućim tekstom koji kaže da revolucija vještačke inteligencije treba da bude inkluzivna i održiva.
Međutim, nije jasno da li će SAD pružiti podršku. Potpredsjednik SAD Džej Di Vens mogao bi da iznese stavove SAD kada održi govor na samitu u utorak. Makron je najavio ulaganja privatnog sektora u vještačku inteligenciju u Francuskoj u ukupnom iznosu od oko 109 milijardi eura. To će uključivati i najavljeno otvaranje data centra francuskog startapa Mistrala u širem regionu Pariza.
Međutim, nisu se svi u Parizu saglasili s mekšim pristupom regulaciji vještačke inteligencije.
- Ono što me brine je da će... biti pritisaka iz SAD i drugih zemalja da se oslabi zakon EU o vještačkoj inteligenciji i oslabe te postojeće zaštite - rekao je direktor politike u neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u SAD "Data &amp; Society" Brajan Čen.
Predstavnici radnika izrazili su zabrinutost zbog uticaja vještačke inteligencije na zaposlene, uključujući i ono što se dešava radnicima čije poslove preuzima vještačka inteligencija i gura ih na manje zaštićena radna mjesta.

1250x600

1084x550

Francuska i EU najavljuju manje regulisanje tehnologije radi jačanja vještačke inteligencije

Vještačka inteligencija je dala fantastične rezultate u medicini, da ne govorimo o operacijama gdje robotsko oko može da vidi, da uveliča cancer 100.000 puta, ljudsko ne može, to je svima jasno. Spašava milione života. Biznismeni su pitali vještačku inteligenciju gdje uložiti novac, ona je to kroz nekih 30 sekundi, naravno, sve izlistala, i oni koji su slušali vještačku inteligenciju zaradili su 8 puta više novca na berzi, nego velike svjetske ekonomiste - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, profesor na Fakultetu za medije, komunikacije, kreativnu industriju Kanadskog univerziteta Dubai dr Zvezdan Vukanović.
Juče je održana tribina Metaverzum u vremenu vještačke inteligencije u organizaciji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Na tribini je bilo &nbsp;puno režisera, kaže Vukanović, i ljudi iz kreativnih industrija, naučnika, savjetnika bivšeg predsjednika države i Vlade, navodi on, bili su akademici, doktori, kako kaže, i &nbsp;profesori.
- Moram da kažem da je bilo interesantno! Ja sam govorio iz jednog ugla o kome se mnogo ne priča u Crnoj Gori, to je ugao biznisa, tehnologije. Vještačka inteligencija je funkcionisala dugi niz godina na sistemu machine learninga &nbsp;i veliki broj ljudi nije shvatao taj koncept. Ljudi su smatrali da je vještačka inteligencija samo kopirala one podatke koje ste joj dali, međutim, taj se koncept promijenio. Sad se koristi koncept deep learning, što znači da mašina počinje da uči kao čovjek na neuralnim sinapsama, u prijevodu, dakle mašina ili robot počinje da razmišlja kao čovjek, neuronski - rekao je Vukanović.
IQ vještačke inteligencije je trenutno 155, kaže Vukanović, i taj IQ je, kako navodi, neprekidno u porastu, a jedan od najumnijih ljudi čovječanstva Albert Ajnštajn, podsjeća Vukanović, je imao IQ 160.
- Vi kad pričate sa vještačkom inteligencijom, skoro kao da pričate sa Albertom Ajnštajnom. Dok sam skenirao veliki broj podataka za ovo moje predavanje, ja sam skenirao sve najznačajnije podatke šta su nobelovci govorili o pitanju jednog segmenta metaverzuma, koji je bio kriptovalute, i recimo, vještačka inteligencija sa lakoćom, ona ima 2.76 triliona podataka, toliki broj nula, kad bismo sve te nule poređali bilo bi 100, 200 metara, to je nevjerovatan broj informacija. Mi nijesmo nikad u istoriji imali &nbsp;ništa slično tome. Primjera radi, to je toliko veliki broj informacija da bi vam bilo potrebno milion miliona biblioteka da svi podaci stanu u to. To je cifra koja je matematički, skoro, pa nezamisliva - istakao je Vukanović.
Sistem machine learning nije dao najbolje rezultate, objašnjava Vukanović, pa se prešlo na takozvani veći nivo stvaranja, ističe on, stvaranja takozvanih drvenastih segmenata.
- U posljednjih nekoliko mjeseci su razvili AI agente koji će moći da rade multidisciplinarno. Oni će moći da obavljaju 50 različitih poslova istovremeno, što ljudski um nikako ne može. Vještačka inteligencija je dala fantastične rezultate u medicini, da ne govorimo o operacijama gdje robotsko oko može da vidi, da uveliča cancer 100.000 puta, ljudsko ne može, to je svima jasno. Spašava milione života. U oblasti biznisa rađena je simulacija prije godinu dana, najveći ekonomisti su pitani da li mogu da kažu građanima gdje uložiti novac, jer investitori to jako vole da čuju, oni imaju ogroman novac, žele da investiraju. Mjereno je koliku će zadadu imati ako slušaju vodeće ekonomiste, a koliko ako slušaju vještačku inteligenciju. Onda su pitali vještačku inteligenciju gdje uložiti novac, ona je to kroz nekih 30 sekundi, naravno, sve izlistala, i oni koji su slušali vještačku inteligenciju zaradili su 8 puta više novca na berzi, nego velike svjetske ekonomiste - rekao je Vukanović.
Jak je lobi velikih protivnika vještačke inteligencije, podsjeća Vukanović, i samog metaverzuma, odnosno, treća dimenzija u internetu, kako objašnjava on, koji je postojao i ranije.
- Pitanje metaverzuma je je jedno otvoreno pitanje, ono stalno raste. Potencijal vještačke inteligencije je 2030.godine ozbiljno procijenjen na 15.7 triliona dolara, to je nevjerovatna svota novca. Trenutno SAD- e proizvedu u toku jedne godine 15.7 triliona dolara profita godišnje. To je jedna industrija koja se širi, posebno u oblasti skalarnih industrija, i to je jedan od razloga što je Dubai bio grad koji je strašno brzo napredovao, zapravo što je imao 8 skalarnih industrija iza sebe, primjera radi, Crna Gora ima samo jednu skalarnu industriju - naglasio je Vukanović.
Veliki je otpor prema vještačkoj inteligenciji, podsjeća Vukanović, ali je takav otpor bio i kada je, kako navodi, televizija uvedena prvi put, i bila je velika zabrinutost kako će televizija uticati, kako kaže, na porodični život konzervativnih ljudi.
- Tehnofobija je prirodno stanje! Ja se sjećam jednog akademika koji mi je rekao da mi je predavanje super, ali da se moramo više oslanjati na tradiciju. Super! Znate li ko se oslanja na tradiciju, i ne koristi tehnologiju, to su plemena u Amazonu, nemaju nikakvu tehnologiju, oni su stvarno iskreni…Mi živimo u globalizovanom svijetu, nama će sada proces globalizacije, u narednih 20 godina skočiti četiri puta. Mi u Crnoj Gori imamo probleme jer nijesmo te vozove, koji su išli ka Evropskoj uniji uhvatili na vrijeme, kad je trebalo. Ja uvijek kažem da Crna Gora treba da bude dio Evropske unije, ako ništa drugo, da bude dio evropskog sistema, i to je zato da ste bezbjedniji, da ste dio većeg sistema, više učite, više se krećete - zaključio je Vukanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4JgcPuxlTL8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukanović: Potencijal vještačke inteligencije je 2030. godine ozbiljno procijenjen na 15.7 triliona dolara

Nedostatak kontrole nad društvenim mrežama i vještačkom inteligencijom predstavlja megafon za najgore impulse čovječanstva - izjavio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš.
- Digitalne platforme i vještačka inteligencija bez provjere dali su govoru mržnje neviđenu brzinu i opseg. Najgorim impulsima čovječanstva dat je megafon i često dovode do nasilja - rekao je on na otvaranju 10. globalnog foruma Alijanse civilizacija UN u Lisabonu.
Moramo, prema njegovim riječima, obuzdati onlajn širenje govora mržnje i dezinformacija-
- Riječ je o starim taktikama sa novim medijem - naveo je Gutereš.
Širenjem dipfejk sadržaja, kako dodaje, nemoguće i neprovjereno u trenutku postaju kredibilno.
Gutereš je na forumu ponovio apele za mir u Ukrajini, Gazi, Libanu i Sudanu.
Misija Alijanse civilizacija je da promoviše dijalog i saradnju zajednica, kultura i religija. Na 10. forumu u Lisabonu okupilo se više političkih i vjerskih lidera.

Gutereš: Nedostatak kontrole nad društvenim mrežama i vještačkom inteligencijom megafon za najgore impulse čovječanstva

Cijela ideja i priča oko vještačke inteligencije je, zapravo, učenje mašine da ona razmišlja umjesto vas, i sve dok smo mi ti koji kreiramo sadržaj, dok mi nju učimo, nema bojazni -kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, profesor informatike Biljana Krivokapić.
Postoje mnogo predrasuda vezanih za vještačku inteligenciju, kaže Krivokapić, a to se dešava iz, kako kaže, čistog neznanja, i navike da na sve što je novost, ističe ona, negativno reagujemo.
- Sa pojavom Chat gpt mi primjenjujemo termin vještačke inteligencije i najveći broj ljudi ga upravo veže za upotrebu Chat gpt. Međutim, vještačka inteligencija je mnogo širi pojam i njena primjena je itekako značajna. Naš zadatak je, nas odraslih i u sistemu obrazovanja, jeste da nađemo balans u svemu što se tiče koristenja Chat gpt i kada o njemu govorimo, da ga na neki način prihvatimo, činjenica je da je tu, da ga ne možete ugasiti i da ne možete stopirati točak koji se okreće, već da morate naći mehanizme. Postoje mehanizmi, moram vam reći iz ugla mene kao nastavnice, samo je, naravno, pitanje koliko ćemo se mi edukovati. Da biste nešto uradili, da biste nešto mijenjali, vi najprije morate biti edukovani na tom polju - rekla je Krivokapić.
Činjenica je da je Chat gpt veoma korišten, podsjeća Krivokapić, i da je to sredstvo koje mnogo pomaže u radu, ne koristeći samo suvoparne informacije koje se dobijaju od njega, ali, ističe ona, ali olakšava.
- Ja bih cjelokupnu ideju AI uporedila sa pojavom bilo koje mašine, mašine za pranje za sušenje veša. Unazad nekoliko decenija nijesu postojale, nego se ručno pralo. Ranije bi žene rekle ali ta mašina ne može kvalitetno da opere, kao što na ruke možete da operete. Postoje neke stvari koje moramo prihvatati. Ovo je sad jedan period gdje ova tema još nije naišla na široku podršku, odnosno prihvatanje, vjerovatno će trebati još vremena. Mislim da sistem obrazovanja najprije treba da prepozna benefite, da prepozna poteškoće, i tek kad prepozna rizike i vidi benefite sve to implementira u samom programu, onda ćemo imati jedan normalan način funkcionisanja - istakla je Krivokapić.
Bojazan da će vještačka inteligencija istisnuti knjigu, kao primarni oblik informisanja, sagovornica Budilnika kaže da je taj problem nastao mnogo prije, pojavom digitalne tehnologije, ističe ona, te da njeno iskustvo kao prosvjetnog radnika govori da se, ipak, još uvijek djeca, kako kaže, informišu i uče iz knjiga.&nbsp;
AI je koristan alat, kaže Krivokapić, te se putem nje mogu koristiti određeni senzori, ispitivati određene stvari, pratiti promjene neke i informacije &nbsp;ističe ona, a zapravo, kako naglašava, da se nauči mašina.
- Cijela ideja i priča oko vještačke inteligencije je, zapravo, učenje mašine da ona razmišlja umjesto vas. Sve dok smo mi ti koji kreiramo sadržaj, dok mi nju učimo, nema bojazni. Vi kad pravite određene aktivnosti, želite da ispitujete određene teme, pratite neke pojave, vi ćete da koristite raznorazne senzore da dobijete neke informacije, a onda ćete u postupku svega toga evidentirati sve te promjene. Mnogo ćete brže dobiti informaciju zašto su se neke pojave desile, šta možemo da očekujemo na osnovu svega onoga &nbsp;što je predlog. To je zapravo kao jedno istraživanje samo što možete da ga dobijete za jednu sekundu, i na taj način, takvim pristupom, vidite da je to jedna fenomenalna stvar, samo treba da naučimo da je koristimo u te svrhe - zaključila Krivokapić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3De6qRRG5WlJc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Krivokapić: Vještačka inteligencija je tu, ne možete je ugasiti i stopirati, točak se okreće, morate se edukovati

Crna Gora je juče otpisala Okvirnu konvenciju Savjeta Evrope o vještačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava.
Potpis na ovaj dokument, kako su kazali iz Savjeta Evrope, stavio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u sjedište ove institucije u Strazburu, u prisustvu generalnog sekretara Savjeta Evrope Alena Berseta.
- Okvirna konvencija je prvi međunarodni pravno obavezujući ugovor koji se bavi rizicima koje vještačka inteligencija može da predstavlja za ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, a istovremeno promoviše inovacije - naveli su iz Savjeta Evrope.
Crna Gora je, kako je precizirano, 11. potpisnica ugovora.&nbsp;
- Pridružuje se Andori, Gruziji, Islandu, Norveškoj, Republici Moldaviji, San Marinu, Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i Izraelu, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji, koje su potpisale sporazum kada je otvoren za potpisivanje 5. septembra - istakli su iz Savjeta Evrope.

Jasmina Beharovic

Crna Gora potpisala Okvirnu konvenciju Savjeta Evrope o vještačkoj inteligenciji

U Budilniku na Televiziji E &nbsp;sjutra ujutru saznajemo hoće li tužioci u štrajk i šta to znači za pravosudni sistem i građane Crne Gore? Istražujemo koliko se vještačka inteligencija koristi – od industrije do svakodnevnog života.&nbsp;
Govorimo i o posljedicama vrelog ljeta koje je prepolovilo rod mandarina u Ulcinju, i kako će to uticati na poljoprivrednike? Na kraju, otkrivamo kakva je budućnost obućarskog zanata i da li ova stara vještina može preživjeti u modernom vremenu.&nbsp;
U novom izdanju Srećnog dana saznajte sve o astrološkim znacima i načinima manipulacije.&nbsp;
Nakon trijumfa u Hrvatskoj u goste nam dolazi Vasilije Jakšić, kotorski automobilista i prvak Evrope iz 2022, a o humoru i stand up komediji govoriće Semir Gicić, stand up komičar.

Jutro na TV E: Tužilački štrajk, vještačka inteligencija, posljedice vrelog ljeta...

Vještačka inteligencija nije prijetnja računovodstveno-revizorskoj profesiji, ali utiče na njeno oblikovanje, poručeno je sa otvaranja &nbsp;19. Međunarodnog kongresa računovođa i revizora Crne Gore koji je večeras počeo u Ulcinju.
Ovogodišnji Kongres, počeo je panelom “Primjena vještačke inteligencije u savremenom poslovanju” čiji je moderator bio Radoica Luburić, Izvršni direktor Centralne banke Crne Gore.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli Edin Glogić smatra da vještačka inteligencija ima svojih prednosti, ali takođe smatra da je potrebno ograničiti u nekim segmentima.
- Informacione tehnologije utiču na oblikovanje naše profesije. Vještačka inteligencija uveliko je u primjeni u raznim segmentima našeg poslovanja, a najizraženija je u otkrivanju finansijskih prevara. Izazov pred našom profesijom je kako integrisati nove tehnologije u računovodstveno-revizorskoj profesiji, kako bi dobili ono što želimo, a to je dobar, savremen i kontrolisan alat - kazao je Glogić.
Izvršni direktor kompanije “DataDesign”, Branimir Bukilić, smatra da se vještačka inteligencija mora koristiti bez bojazni da će ona zamijeniti bilo koga.
- Vještačka inteligencija neće zamijeniti bilo koju profesiju pa ni računovodstveno-revizorsku. Nove tehnologije će nam pomoći da odradimo posao sa postojećim kapacitetima, a da ubrzamo taj proces - kazao je Bukilić.
Finansijska direktorica “Crnogorski Telekom”, Gordana Blagojević, istakla je da primjena vještačke inteligencije omogućava značajno povećanje produktivnosti i efikasnosti procesa.
- Mišljenja sam da treba pronaći način da se vještačka inteligencija iskoristi na pravi način - smatra Blagojević.
Na panelu se govorilo i o mašinskom učenju, koje je, smatra profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Adaleta Hasanović, samo dio vještačke inteligencije, a koje je najzastupljenije u sektoru finansija.
Profesor Univerziteta “Adriatic” Nikša Grgurević smatra da je vještačka inteligencija najzastupljenija u farmaceutskim istraživanjima, ali i u otkrivanju finansijskih prevara.
- Ne treba posmatrati vještačku inteligenciju kao opasnost jer ona može da utiče na povećanje produktivnosti - smatra Grgurević.
Tokom prve večeri Kongresa, potpisan je Sporazuma o saradnji ISRCG sa Komorom poreskih savjetnika Crne Gore, a dokument su potpisali Generalna sekretarka ISRCG, Anastasija Boljević i Predsjednik Komore poreskih savjetnika, Zoran Vukićević.
Učesnici ovogodišnjeg Kongresa su predstavnici računovodstveno-revizorske struke iz Crne Gore, regiona i EU, kao i predstavnici nadležnih državnih institucija i regulatora, bankarskog sektora, akademske profesije, javnog i realnog sektora.
Takođe, na Kongresu će biti predstavljeni radovi eminentnih autora, objavljenih u Zborniku radova sa Kongresa, a u naredna dva dana, biće održano i više panela na relevantne i aktuelne teme za računovodstveno-revizorsku profesiju.

Vještačka inteligencija utiče na oblikovanje računovodstveno-revizorske profesije

Ujedinjene nacije su usvojile "Pakt za budućnost" čiji je cilj rješavanje velikih izazova 21. vijeka, od sukoba, do klimatskih promjena i ljudskih prava, uprkos primjedbama grupe zemalja na čelu sa Rusijom.
Usvajanje teksta naišlo je na kratko odgađanje kada je zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Veršinjin predložio amandman koji naglašava princip nemiješanja u unutrašnja pitanja država i poziva UN da izbjegnu dupliranje napora.
Primjedbe Rusije podržali su Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Iran, Nikaragva i Sirija, ali je amandman velikom većinom odbačen.
Generalni sekretar Antonio Gutereš, koji je organizovao "Samit budućnosti", nazvao je dogovor prilikom koja se pruža jednom u generaciji za preoblikovanje ljudske istorije obnavljanjem međunarodne saradnje.
Kao uvod u godišnju sjednicu Generalne skupštine UN na visokom nivou, koja počinje u utorak, 24. septembra, desetine šefova država i vlada okupilo se na potpisivanju teksta, prenio je AFP.
U usvojenoj verziji lideri su se obavezali da će ojačati multilateralni sistem da bi "ostali u korak sa svijetom koji se mijenja i da bi zaštitili potrebe i interese sadašnjih i budućih generacija koje se suočavaju sa stalnom krizom".
- Vjerujemo da postoji put ka svjetlijoj budućnosti cijelog čovječanstva - navodi se u dokumentu.
U Paktu je precizirano 56 akcija, uključujući posvećenost multilateralizmu, poštovanje Povelje UN i očuvanje mira, a poziva se i na reforme međunarodnih finansijskih institucija i Savjeta bezbjednosti UN, zajedno sa obnavljanjem napora u borbi protiv klimatskih promjena, promovisanjem razoružanja i usmjeravanjem razvoja vještačke inteligencije.

Usvojen UN "Pakt za budućnost" za izazove od klime do vještačke inteligencije

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je još na sastanku sa reisom Rifatom Fejzićem da on u svom mandatu nikad neće srušiti džamiju "Husein Kovač" na Koniku u Podgorici.
- Iz Bošnjačke stranke su se kasnije u to uključili i jedan od mojih kolega ministara, a visoki funkcioner te stranke je bio kod mene i njega sam obavijestio da ćemo sačekati da se prijave za legalizaciju i da nema ništa od rušenja. Očigledno su politički ili neki drugi razlozi učinili da se gura ta priča kako će Slaven Radunović da ruši džamiju. Jednostavno je neko trebalo samo da ih informiše što su razgovarali sa mnom - naveo je Radunović, odgovarajući na pitanja poslanika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradunovic-rusenju-dzamije-mora-da-prethodi-elaborat-do-danas-nije-sproveden-ugovor-o-kupoprodaji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Radunović je &nbsp;potom je pokazao fotografiju Isa Mahmutovića koji je, kako je rekao, dovoljno zadužio njega i pravoslavce u Crnoj Gori.
- On je odbio da ruši kapelu na Lovćenu - naveo je Radunović.
Poslanik BS-a Amer Smailović iskazao je zadovoljstvo zbog ovakve odluke Radunovića, ističući da je ovo situavija u kojoj se treba odgovorno ponijeti.
- Dobili smo uvjeravanja da neće biti rušenja odbjekta. Drago mi je što čujem da se objekat neće rušiti. Sigurno da to niko ne bi dozvolio da se desi - poručio je Smailović.
Radunović je odgovorio da je blago razočaran riječima Smailovića, odnosno što BS javnost o ovome nije obavijestila na vrijeme.

Radunović: Dok sam ministar neće se rušiti "Husein Kovač" džamija

Siti smo obećanja, siti lažnih prezentacija i bajki. Siti manipulacija nad ljudima koji znaju šta znači pošten rad, čast i odanost svom kraju. Župljani, ovog puta imate jasan izbor – ili će vladari oni koji vas se sjete svake četiri godine, ili ljudi koji su sa vama svaki dan - poručio je nosilac liste Stranke evropskog progresa Nikola Čvorović.
Dok se u završnici kampanje politički turisti utrkuju ko će više obećati Župljanima, iz Stranke evropskog progresa ih pitaju što je sa rekultivacijom površinskog kopa Bunić i Zagrad.
- Zašto se ta područja i dalje vode kao aktivna, iako je eksploatacija odavno završena - samo da investitori izbjegnu svoje zakonske obaveze? Da li i njih čeka sudbina Mislova dola i eutanaziranih krava - arogancije, nepravde i zaborava? Đe je voda za Zagrad i Oblatno? Đe je struja za Lukavicu, iako projekat elektrifikacije decenijama skuplja prašinu u fiokama? Đe je makar nasut Morački put do Konjskog, dionica duga 900 metara koju su obećavali svake godine pred izbore - upitao je Čvorović.
On, kako dodaje, kao čovjek iz srca Župe ne obećava bajke.&nbsp;
- Ja poštujem svoje, i boriću se da naš kraj dobije ono što zaslužuje. Ovo nije još jedan apel - ovo je poziv. Poziv na dostojanstvo Župe nikšićke i Župljana i odbranu tog dostojanstva. Olovkom ovoga puta - za broj 4. Vrijeme je za Župu, vrijeme je za Nikšić - poručio je Čvorović.

Čvorović: Župa nikšićka zna istinu, vrijeme je da kaže dosta

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Za dane vikenda na teritoriji države uhapšeno je 89 vozača, dok su evidentirane 52 saobraćajne nezgode - saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Od ukupnog broja, kako je precizirano, njih 48 je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu, 21 zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga i 20 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja, većinom zbog prekoračenja propisane brzine kretanja vozila.
- Podgorička policija je uhapsila 36 vozača, dok su u sjevernoj regiji uhapšena 24 vozača - precizirali su iz Uprave policije.
Od petka 4. do nedjelje 6. aprila evidentirane su 52 saobraćajne nezgode na putevima u Crnoj Gori, sa jednim stradalim u Rožajama, dok je 10 osoba zadobilo teške i njih 15 lake tjelesne povrede.
Službenici saobraćajne policije su, kako dodaju, izdali 1.435 prekršajnih naloga učesnicima u saobraćaju, podnijeli 231 prekršajnu prijavu i oduzeli 17 para registarskih oznaka od vozača.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su M. A. (44) koji je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,83 g/kg, te Z. B. (42) koji je vozio sa 2,01 g/kg alkohola u organizmu. Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić uhapsili su M. K. (25) koji je upravljao vozilom pod dejstvom kokaina u organizmu, kao i V. T. (52) zbog vožnje u alkoholisanom stanju u koncentraciji od 2,43 g/kg - navodi se u saopštenju.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Rožaje uhapsili su S. M. (58) koji je upravljao vozilom pod uticajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 3,03 g/kg. Osuđen je na kaznu zatvora od 20 dana.
- Bjelopoljska policija je uhapsila E. M. (48) koji je vozio pod uticajem alkohola od 2,17 g/kg, i M. M. (41) koji je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola od 2,04 g/kg. Mojkovačka policija je uhapsila M. K. (43). On je upravljao vozilom bez položenog vozačkog ispita i pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,71 g/kg - rekli su iz Uprave policije.
Posebno apeluju na mlade vozače da budu savjesni i odgovorni učesnici u saobraćaju, te da budu oprezni, pažljivi i da se pridržavaju propisa kako bi spriječili nezgode sa najtežim posljedicama.
- Vozače pozivamo da ne upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, bez upotrebe mobilnog telefona u toku vožnje te da obavezno koriste zaštitni pojas. Bezbjednost u saobraćaju je zajednička odgovornost - zaključili su iz Uprave policije.

Za vikend uhapšeno 89 vozača, evidentirane 52 nezgode

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Ivanković: Radović preuzima radnike i postavlja na šefovska mjesta mimo procedura

Hiljade Amerikanaca spremaju se danas da demonstriraju širom SAD, kao i u samom Vašingtonu, protiv politike predsjednika Donalda Trampa &nbsp;i smanjenja javnog budžeta koje forsira milijarder Ilon Mask, prenosi Danas. 
 
Niz ljevičarskih građanskih pokreta pozvao je na demonstracije širom zemlje protiv republikanskog predsjednika. Tramp se od povratka u Bijelu kuću 20. januara pozivao na legitimitet naroda koji ga je izabrao, pokušavajući da opravda svoje postupke.
- Donald Tramp i Ilon Mask misle da im zemlja pripada. Uzimaju sve što im dođe pod ruku i izazivaju svijet ako želi da ih zaustavi- navodi se saopštenju objavljenom na sajtu jednog od pokreta koji organizuje demonstracije „Indivisible“.
Poručili su da u subotu, 5. aprila, izlaze na ulice širom zemlje da pruže otpor sa jasnom porukom – ''ruke dalje od nas“.
Jedan od glavnih protesta planiran je u blizini Bijele kuće, gdje će govoriti nekoliko demokratskih zvaničnika, među kojima član Predstavničkog doma Kongresa Džejmi Raskin.
Amerikanci su najnezadovoljniji zbog smanjenja socijalne pomoći, ugrožavanja obrazovanja i naučnog istraživanja, kao i zbog otpuštanje nekoliko hiljada službenika iz državnih preduzeća.
Mnogi simpatizeri Demokratske stranke kritikuje demokrate da su „nečujni i nemoćni“ pred napadima Trampove administracije.
Tramp je tokom svoje predizborne kampanje obećao da će smanjiti troškove savezne države i smanjiti federalnu potrošnju. Zadužio je svog multimilijarderskog saveznika Maska da sprovede taj program.

Tag: vjestacka-inteligencija