U slučaju snimaka koji se ovih dana dovode u vezu sa odbjeglim osuđenikom Milošem Medenicom, reakcija u crnogorskom javnom diskursu pokazuje koliko snažan može biti efekat ovakvih sadržaja koji se pojavljuju u medijima i na društvenim mrežama kada se o njima ne može dobiti autentična potvrda ili dati populaciji objektivan odgovor po pitanju njihove istinitosti, navode u saopštenju iz Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA). 
Digitalna transformacija crnogorskog društva u XXI-om vijeku i razvoj vještačke inteligencije otvorilo je pitanje pravne i društvene odgovornosti u digitalnom prostoru, naročito kada je, kako kažu, riječ o generisanju audio i video sadržaja koji mogu imitirati stvarne osobe i događaje
Prioritetna potreba, ističu, crnogorskog društva je jasno prepoznavanje i definisanje zloupotrebe vještačke inteligencije kada se manifestuje kroz prezentaciju digitalne manipulacije, posebno kada je cilj obmana javnosti, izazivanje panike ili nanošenje reputacione štete. 
Zato, dodaju iz STEGA-e, pitanje više nije da li će se takve zloupotrebe dešavati, već kako će država na njih odgovoriti. 
- Ukoliko ne želi da joj se ponovi današnji scenario „jes/nije original, jes Miloš/nije Miloš“, odgovorna vlast mora prije svega reagovati proaktivno u nekoliko paralelnih pravaca - naglasili su u saopštenju. 
Prvi pravac djelovanja u predupređivanju nastanka štete, koji STEGA prepoznaje, jeste, pojašnjavaju, izmjena i dopuna zakonskog okvira kroz učinkovitiju i ažurniju implementaciju evropskih zakonodavnih rješenja, naročito u svjetlu već vjerovatnog skorog pristupanja Evropskoj uniji. 
- Implementacija bi se prije svega sprovela kroz prilagođavanje krivičnog zakonodavstva. Dopune odredbi ili definisanje posebnog poglavlja koje bi prepoznalo društvenu štetnost i rangiralo kaznenu odgovornost pojedinca, privrednog ili političkog subjekta prvi su korak koji mora pratiti kreiranje i usvajanje niza novih, kao i dopuna postojećih pravnih akata iz srodnih oblasti u cilju sveobuhvatne zaštite populacije. Osim krivičnog zakonodavstva, u cilju usklađivanja sa već usvojenim evropskim propisima kao što su Artificial Intelligence Act (EU) 2024/1689, Digital Services Act (EU) 2022/2065, Data Act (EU) 2023/2854, Cyber Resilience Act (EU) 2024/2847, GDPR (EU) 2016/679, Digital Markets Act (EU) 2022/1925, NIS2 Directive (EU) 2022/2555 i Data Governance Act (EU) 2022/868, kao nužnost nameće se usvajanje i niza potpuno novih zakona koji do sada nijesu postojali, kao što su Zakon o vještačkoj inteligenciji, Zakon o digitalnim uslugama, Zakon o čuvanju i manipulaciji digitalnim podacima, Zakon o bezbjednosti digitalnih proizvoda, kao i izmjene i dopune postojećih zakona: Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, Zakona o zaštiti konkurencije, Zakona o informacionoj bezbjednosti i Zakona o upravljanju podacima - podvlači se u saopštenju. 
Drugi pravac, kako poručuju, koji STEGA prepoznaje kao nužan i proaktivan način djelovanja jeste institucionalni odgovor. Država mora razviti operativne kapacitete za digitalnu forenziku. 
- To podrazumijeva formiranje specijalizovanih timova unutar specijalizovane nezavisne Vladine agencije zadužene za forenziku, koja ne smije biti unutar policije, sudstva ili tužilaštva, ali bi radila i za njihove potrebe. Pripadnici ove agencije bili bi obučeni za prepoznavanje i analizu deepfake sadržaja, kao i ostvarivali kontinuiranu institucionalnu saradnju sa domaćim i stranim univerzitetima, drugim forenzičkim tijelima i institutima, kao i tehnološkim sektorom. Bez tehničkog znanja institucije ostaju spore, dok se manipulativni sadržaji šire brže od sistema koji treba da ih kontroliše - upozoravaju iz STEGA-e. 
Treći pravac proaktivnog djelovanja vlasti, kako kažu, jeste organizacioni i razvojni aspekt. STEGA prepoznaje potrebu kreiranja digitalnog kompasa do 2030. godine kroz uspostavljanje nacionalne strategije za vještačku inteligenciju koja bi istovremeno regulisala rizike i podsticala inovacije i bila u skladu sa Sofijskom deklaracijom i EU Digital Decade Policy Programme 2030. To, dodaju, uključuje podršku domaćim projektima, korišćenje AI rješenja u javnoj upravi radi efikasnijeg pružanja usluga građanima, kao i transparentno korišćenje algoritama u javnom sektoru.
- Četvrti pravac proaktivnog djelovanja vlasti, koji STEGA smatra nužnim, jeste veća informisanost i transparentnost kroz promociju medijske i digitalne pismenosti. Nijedan zakon ne može zamijeniti informisanog građanina, a građanin je informisan ako su mu podaci javno dostupni. Uvođenje medijske i digitalne pismenosti u obrazovni sistem, kao i javne kampanje koje objašnjavaju kako nastaju manipulativni sadržaji, predstavljaju pravce dugoročne zaštite društva. Povjerenje se ne brani zabranama, već edukacijom, transparentnošću i razumijevanjem. STEGA cijeni da je uvijek bolje proaktivno reagovati u cilju sprečavanja ili umanjenja efekata nego retroaktivno djelovati na otklanjanju ili umanjenju nastale štete, a medijsko i digitalno opismenjavanje populacije razvija unutrašnje pojedinačne proaktivne mehanizme odbrane - ističu u saopštenju. 
Prema njihovim riječima, svjesno, namjerno i ciljano generisanje i distribucija digitalnog sadržaja nastalog u cilju obmane, a u svrhu ostvarivanja koristi ili nanošenja štete, manipulacijom nad originalnim ili stvaranjem potpuno novog digitalnog sadržaja sa stvarnim akterima koji se nije desio, treba i mora biti detaljno prepoznato i kroz izmjene ili dopune uneseno u crnogorsko zakonodavstvo.
- Razlike u regulaciji vještačke inteligencije jasno odražavaju šire političke i društvene modele tri najveća globalna tehnološka prostora — Sjedinjenih Američkih Država i Kine s jedne strane i Evropske unije sa druge strane. Iako se sve tri strane suočavaju sa istim tehnološkim izazovima, posebno u oblasti manipulativnih audio i video sadržaja, njihovi odgovori značajno se razlikuju. Američki pristup je znatno decentralizovaniji i tržišno orijentisan. U Sjedinjenim Američkim Državama ne postoji jedinstveni federalni zakon ekvivalentan AI Act-u, već se regulacija razvija kroz kombinaciju sektorskih pravila, preporuka i sudske prakse. Naglasak je na inovaciji i brzom tehnološkom razvoju, dok se problem zloupotrebe, uključujući deepfake sadržaje, uglavnom rješava kroz postojeće zakone o prevari, kleveti i zaštiti potrošača. Prednost ovog modela je fleksibilnost i brzina razvoja, ali nedostatak predstavlja neujednačena zaštita i sporija reakcija na sistemske rizike - dodaje se u saopštenju.
Kineski model, kako istilu, s druge strane, karakteriše snažna centralna kontrola i regulatorna intervencija države. Kina je među prvim državama koja je donijela posebna pravila za „generisani sadržaj“, uključujući obavezno označavanje sintetičkih medija i registraciju određenih AI sistema kod regulatora.
Međutim, ističu iz STEGA-e, za razliku od evropskog pristupa, fokus nije primarno na zaštiti individualnih prava, već na očuvanju društvene stabilnosti i državne kontrole nad informacijama. Regulacija je stroga i operativno efikasna, ali sa manjim naglaskom na transparentnosti prema korisnicima.
- Evropski model pokušava zauzeti srednji put između američke deregulacije i kineske centralizacije. Cilj je omogućiti razvoj tehnologije uz očuvanje demokratskih standarda i povjerenja u javni prostor. Upravo zbog toga evropski pristup danas sve češće služi kao referentni okvir državama koje nastoje uskladiti tehnološki razvoj sa pravnom sigurnošću i društvenom odgovornošću. Evropska unija razvila je proaktivni pristup koji STEGA smatra imanentnim crnogorskom putu kao skorašnjem dijelu EU prostora, zasnovan na regulaciji rizika i zaštiti osnovnih prava. AI Act (EU) 2024/1689 polazi od pretpostavke da tehnologija mora biti usklađena sa demokratskim standardima, zaštitom privatnosti i transparentnošću. Fokus nije na zabrani razvoja, već na obavezi proizvođača i korisnika da jasno označe „generisani sadržaj“, spriječe obmanu javnosti i preuzmu odgovornost za posljedice upotrebe sistema. Evropski model, koji STEGA preferira, naglašava povjerenje, pravnu sigurnost i dugoročnu stabilnost digitalnog prostora kao pretpostavku skladnog i neometanog ekonomskog, socijalnog, naučnog i obrazovnog razvoja društva - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

STEGA: Vještačka inteligencija i digitalna transformacija crnogorskog društva između zloupotrebe i razvoja

Nekoliko minuta nečijeg govora i par fotografija dovoljni su da se kreira video za koji je teško utvrditi da nije pravi, kažu stručnjaci. Slučajevi u kojima poznati ljekari u videoporukama prodaju medikamente, a da to i ne znaju, odranije su poznati kao zloupotreba vještačke inteligencije.
I najnoviji zapisi odbjeglog osuđenika Miloša Medenice, prema mišljenju stručnjaka za tu oblast Dejana Abazovića i Ivana Boškovića iz Asocijacije menadžera bezbjednosti, najvjerovatnije su generisani vještačkom inteligencijom.
- Sa sigurnošću ne mogu reći ni jedno ni drugo, sa 100 odsto sigurnošću, ali u svakom slučaju mislim da se ipak radi o vještačkoj inteligenciji, na bazi svega onoga što je meni dostupno i čime ja raspolažem - kazao je Abazović.
Za Ivana Boškovića, budući da je snimak došao iz potpuno nepouzdanih izvora, za njega je on a priori upitan.
- Ja nisam imao vremena da provjeravam da li je autentičan ili nije. Ono što mogu sigurno da kažem jeste da su mogućnosti vještačke inteligencije na tom nivou da mogu kreirati ovako realističan video. Da li je ovaj ili nije, to ne mogu sa sigurnošću da kažem - kazao je Bošković.
Kako je teško prepoznati da li su neki video, fotografija ili tonski zapis autentični, treba sumnjati u njihovu vjerodostojnost, najprije ako dolaze sa društvenih mreža, kažu naši sagovornici. Tu oblast, ističu, treba urediti zakonom i za to, kao i za svaku drugu zloupotrebu, neko treba da odgovara.
Posljednji snimak Medenice Abazović smatra i najlošijim.
- Mislim da je ovo možda i najgori snimak u seriji svih ovih koji su u zadnje vrijeme izašli. To dokazuje da živimo upravo u vremenu tehnologije koju moramo posmatrati sa aspekta naše potrebe i obaveze da tu tehnologiju prepoznajemo i kroz određena zakonska ili regulativna rješenja, sa kojima ćemo ovakve situacije prevenirati i prepoznati kako bismo mogli adekvatno i da djelujemo - kazao je Abazović.
Bošković kaže da inicijative, postoje.
- Sigurno postoji udruženje za vještačku inteligenciju u Crnoj Gori. Postoji i jedna sjajna firma koja se u Crnoj Gori bavi upravo tehnologijom utiskivanja vodenog žiga u materijal koji se generiše vještačkom inteligencijom – nešto što bi moglo da pomogne u kasnijoj detekciji. Imamo lokalno i ekspertizu, imamo i neke korake, imamo i znanje. Sad ostaje onaj teži put – kako se kreira zakonska regulativa - istakao je Bošković.
Kako bi se izborila sa zloupotrebama vještačke inteligencije, Južna Koreja bila je prva zemlja na svijetu koja je usvojila zakon.

Stručnjaci o snimku Medenice: Vrijeme je za zakon o vještačkoj inteligenciji

Ilon Mask i njegova kompanija "SpaceX" zatražili su izgradnju konstelacije koja je 100 puta veća od broja satelita koji su trenutno u orbiti.
"SpaceX" je podnio zahtjev Federalnoj komisiji za komunikacije (FCC) za lansiranje milion satelita namijenjenih stvaranju "orbitalnog podatkovnog centra". Ovo nije prvi put da su se pojavile informacije o Maskovim planovima za izgradnju orbitalnog podatkovnog centra, kako su to naveli izvori iz kompanije nakon vijesti da se izvršni direktor navodno priprema za javno predstavljanje SpaceX-a.
Prema podnesku koji je uočio PCMag, ovaj podatkovni centar bi radio na solarnu energiju i pružao računarski kapacitet za potrebe vještačke inteligencije.
"SpaceX" traži "raspoređivanje sistema do milion satelita, koji bi radili unutar uskih orbitalnih ljuski koje se protežu do 50 km svaka", kako je detaljno navedeno u podnesku. Prema SpaceX-ovom podnesku, "orbitalni podatkovni centri su najefikasniji način za zadovoljavanje rastuće potražnje za računarskom snagom vještačke inteligencije", jer koriste "solarnu energiju uz male operativne troškove i troškove održavanja".
Da bi se stekla predstava o astronomskom broju satelita za koje SpaceX traži dozvolu, recimo da je kompanija nedavno dostigla prekretnicu lansiranja 11.000 Starlink satelita. Međutim, u orbiti ih nema toliko jer se sa satelitima mogu pojaviti problemi, ali neslužbena veb stranica koja prati Starlink statistiku, tvrdi da je u orbiti od 30. januara 2026. godine bilo više od 9.600 satelita.
FCC će vjerovatno smanjiti broj koji SpaceX traži u svom podnesku, kao što je savezna agencija učinila i u prošlosti. Ranije ovog mjeseca, FCC je odobrio SpaceX-ov zahtjev za raspoređivanje još 7.500 Starlink satelita, nakon 7.500 lansiranih 2022. godine, eđutim, to je mnogo manje od skoro 30.000, koliko je SpaceX prvi put tražio 2020. godine.

1250x600

1084x550

"SpaceX" želi lansirati milion satelita za potrebe vještačke inteligencije

Nijesam osoba za koju se može reći da je strašljiva. Navikla sam da se bavim problemima, da ih imenujem, da ih ne guram pod tepih i da tražim načine kako da se s njima nosim.
Pa ipak, kada krenem da razmišljam o svemu onome čemu su moja djeca svakodnevno izložena u online svijetu, ne osjećam se sigurno. Ne osjećam se ni mirno, ni samouvjereno, ni spremno koliko bih željela.
I to nije strah od tehnologije. Nije ni nostalgija za „starim vremenima“. To je nelagoda koja dolazi iz spoznaje da živimo u svijetu koji se mijenja brže nego što mi uspijevamo da ga razumijemo – a kamoli da u tom svijetu budemo pouzdani vodiči svojoj djeci.
Razloga za nelagodu ima mnogo. A pitanje jesmo li spremi za sve to. Postoji čitava industrija zloupotrebe djece koja funkcioniše paralelno sa našim svakodnevnim životima.
Postoje platforme koje koristimo kao da su bezazlene, a dokazano je da nijesu. Postoje algoritmi koji ne služe da informišu, već da zadrže pažnju, po svaku cijenu. I postoji sloj interneta koji ne vidimo, ne razumijemo i često potcjenjujemo – dok istovremeno ni ovaj „vidljivi“ ne znamo da koristimo kako treba.
Iskreno, danas često ne umijem da prepoznam da li je neki video stvaran ili je nastao uz pomoć vještačke inteligencije. Nekad se šokiram onim što vidim, nekad se nasmijem, nekad ostanem zbunjena. A onda me sačeka rečenica: „Ada majko, zar ne vidiš da je to AI?“. U tim trenucima shvatim zašto me zovu Facebook majka, koliko se brzo uloge mijenjaju i zašto smo mi odrasli postali oni koji kasne.
I dok se sve to dešava, mi se kao roditelji najčešće samo vrtimo oko istog rješenja: ZABRANI! Gasi internet. Da im uzmemo telefone, da im zabranimo sadržaje, da ih na silu zaštitimo od svijeta koji nam djeluje opasno i nepoznato. Rjeđe razmišljamo o tome da li smo ga mi uopšte pokušali razumjeti, naučiti da ga čitamo, da se za njega pripremimo i da ga pratimo zajedno s djecom. Kao da nam je zabrana prva i jedina linija odbrane, jer je najbrža i jer od nas traži najmanje učenja.
Ipak, vremenom mi se iskristalisala jedna razlika oko koje nemam dilemu. Kada su u pitanju mala djeca, granice ne mogu biti rezultat improvizacije. One moraju biti jasne, unaprijed postavljene i dosljedne.
Kod tinejdžera je već drugačije. Tu više nema iluzije da ćemo „ugasiti internet“. Koliko god ponekad poželjela da mogu jednim klikom da isključim sve i da se ne borim za svaki slobodan minut bez ekrana, znam da to nije realno. To bi bilo jednako moguće kao i to da me u ovom trenu prestanu oslovljavati sa „druže“.
Neke tokove ne možemo da zaustavimo. I možda je najveća greška koju pravimo upravo to što trošimo energiju pokušavajući da zaustavimo ono što je već dio stvarnosti, umjesto da se zapitamo kako da u toj stvarnosti budemo snalažljiviji, prisebniji i iskreniji.
Prije par godina, pokušavajući da riješim problem sa Metom i Facebookom, sat vremena sam razgovarala sa asistentom, ubijeđena da je u pitanju stvarna osoba. Razgovor je bio smislen, tečan, djelovao je „ljudski“. Tek sjutradan, dok sam pokušavala da na internetu pronađem način da ponovo stupim u kontakt, shvatila sam da sam zapravo razgovarala sa vještačkom inteligencijom.
Taj trenutak mi je bio poraz. Ne zato što sam razgovarala sa AI, nego zato što mi dlaka s glave nije posumnjala da jeste. Zato što sam bila ubijeđena da „bih ja to znala“. Taj mali lični šok bio je mnogo jači od bilo koje statistike. Pokazao mi je koliko je lako povjerovati, koliko se lako oslonimo na pretpostavku da smo „dovoljno pametni“ i koliko brzo potcijenimo kompleksnost svijeta u kojem živimo.
To je za mene medijska pismenost.
Medijska pismenost nije predmet. Nije jedno predavanje. Nije kampanja. Nije ni još jedna lijepa fraza koju ćemo ponavljati u strategijama, dokumentima i javnim nastupima.
Medijska pismenost je svakodnevna praksa. To je navika da zastanemo prije nego što povjerujemo. Prije nego što podijelimo. Prije nego što se uplašimo ili zgrozimo.
To je spremnost da se zapitamo: ko stoji iza ove informacije? Zašto mi je baš sada servirana? Šta se od mene očekuje – da kliknem, da se naljutim, da se uplašim, da kupim, da dijelim?
Problem je što mi, roditelji današnje djece, nikada nijesmo učeni kako da to radimo. Odrasli smo u svijetu u kojem su informacije dolazile sporije, kroz ograničen broj kanala. U svijetu jednog televizora u kući, jednog crtanog u 19:15 i relativno jasne razlike između stvarnog i izmišljenog. Danas živimo u svijetu u kojem se sadržaji proizvode brže nego što mi uspijevamo da ih obradimo, a granica između stvarnog i konstruisanog postaje sve tanja.
Zato me plaši što se kod nas medijska pismenost često svodi na pojam, a ne na vještinu.
Kao da je dovoljno reći djeci „ne vjeruj svemu što vidiš“ i time završiti posao. A vještina se ne uči jednom rečenicom. Ona se gradi vremenom, ponavljanjem, greškama i priznanjem da nešto ne znamo. Plaši me i to što naš strah često postaje glasniji od naše radoznalosti. A strah, kada se nekritički dijeli, ne štiti – on se širi. On stvara paniku, teorije zavjere, nepovjerenje prema svemu i svima. I tada postaje problem ne samo za našu djecu, nego i za cijelo društvo.Ako želimo da djeca odrastaju u svijetu u kojem razlikuju činjenice od manipulacije, moramo prvo priznati da tu razliku često ne pravimo mi. Da i mi klikćemo, dijelimo, vjerujemo i reagujemo impulsivno. Da i mi nekad prihvatamo problematične, lažne ili plasirane sadržaje zdravo za gotovo.
I možda je upravo to prvi i najvažniji korak medijske pismenosti: da se odrasli usude da kažu – ne znam. Ali želim da naučim. I spremna sam da učim zajedno sa svojom djecom. Ne kao autoritet koji sve zna, nego kao roditelj koji je svjestan da je odrastanje danas proces u kojem se i odrasli stalno iznova obrazuju. Jer djeca ne uče najviše iz onoga što im govorimo, nego iz onoga što vide da mi radimo.
Medijska pismenost, na kraju, nije pitanje tehnologije. To je pitanje odnosa prema svijetu. I odgovornosti da priznamo da više nijesmo sigurni vodiči po defaultu – ali možemo to postati, ako prestanemo da se pravimo da znamo sve.

Priznanje koje dugujemo sebi i djeci

Guglova funkcija pretrage pod nazivom “AI Overviews“ citira Jutjub (Youtube) više nego bilo koji medicinski veb-sajt kada odgovara na upite o zdravstvenim stanjima, pokazalo je najnovije istraživanje.
Kompanija Gugl je saopštila da su odgovori vještačke inteligencije, koji se pojavljuju na vrhu rezultata pretrage i koriste generativnu AI za odgovore na pitanja korisnika, “pouzdani“ i citiraju ugledne medicinske izvore, kao što su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i klinika Mejo, prenosi "Gardijan".
Studija kojom su analizirani odgovori na više od 50.000 zdravstvenih upita, dobijenih pomoću Gugl pretraga iz Berlina, otkrila je, međutim, da je najcitiraniji izvor bio Jutjub.
Ova platforma za dijeljenje video-zapisa je druga najposjećenija veb-stranica na svijetu, poslije samog Gugla, i u vlasništvu je kompanije Gugl.
Istraživači iz SE Ranking-a, platforme za optimizaciju pretraživača, ustanovili su da je Jutjub izvor za 4,43 odsto svih odgovora koje daje "AI Overviews".
Nijedna bolnička mreža, vladin zdravstveni portal, medicinsko udruženje niti akademska institucija nisu se približili tom broju, naveli su istraživači ove platforme.
- Ovo je značajno jer Jutjub nije izdavač medicinskog sadržaja - ukazali su istraživači, dodajući da je to video-platforma opšte namjene.
Oni su naveli da tu svako može da postavi sadržaj, od sertifikovanih ljekara do influensera i ljudi bez ikakve medicinske obuke.
Gugl je naveo da je "AI Overviews" dizajniran da prikazuje visokokvalitetni sadržaj iz renomiranih izvora, bez obzira na format, i da su razni kredibilni zdravstveni organi i licencirani medicinski stručnjaci kreirali sadržaj na Jutjubu.
Kako se navodi, rezultati studije ne mogu da se odnose na druge regione jer je sprovedena korišćenjem upita na njemačkom jeziku u Njemačkoj.

Istraživanje: Guglova pretraga "AI Overviews" najčešće citira Jutjub u odgovorima o zdravlju

Vještačka inteligencija će kao cunami pogoditi tržište rada, a mladi će najviše biti na udaru, upozorila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristalina Georgijeva, na zatvaranju Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
MMF očekuje da će narednim godinama u razvijenim ekonomijama 60 odsto radnih mjesta biti poboljšano, eliminisano ili transformisano zahvaljujući AI, a ovaj proces će pogoditi 40 odsto poslova na globalnom nivou.
Georgijeva je sugerisala da je u razvijenim ekonomijama jedno od deset radnih mesta već na neki način promijenjeno pod uticajem vještačke inteligencije, što će vjerovatno dovesti do pritisaka na rast plata ovih radnika.
Ona je upozorila da će AI izbrisati mnoge poslovne pozicije koje su tradicionalno zauzimali mlađi radnici.
Ljudi čiji poslovi nijesu direktno promijenjeni vještačkom inteligencijom, će takođe osjetiti posljedice, pošto bi njihove plate mogle da padnu ako njihova produktivnost ne bude povećana.
- Srednja klasa će, neizbježno, biti pogođena - napomenula je Georgieva.
Izvršni direktor kompanije za razvoj veštačke inteligencije Antropik, Dario Amodei, je ranije u Davosu upozorio da nakon jedne do pet godina tržište rada više neće moći da se prilagođava eksponencijalnom rastu sposobnosti AI modela.
Amodei je ocijenio i da vlade i ekonomski kreatori politika još ne shvataju u dovoljnoj mjeri razmjere promjena koje dolaze, dodajući da je iznenađen koliko se malo ozbiljne ekonomske analize trenutno sprovodi, čak i među vodećim ekspertima.

AI će biti cunami za tržište rada

&nbsp;Vještačka inteligencija će kao cunami pogoditi tržište rada, a mladi će najviše biti na udaru, upozorila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva na zatvaranju Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
&nbsp;MMF očekuje da će narednim godinama u razvijenim ekonomijama 60 odsto radnih mjesta biti poboljšano, eliminisano ili transformisano zahvaljujući AI, a ovaj proces će pogoditi 40 odsto poslova na globalnom nivou.
&nbsp;Georgijeva je sugerisala da je u razvijenim ekonomijama jedno od deset radnih mesta već na neki način promijenjeno pod uticajem vještačke inteligencije, što će vjerovatno dovesti do pritisaka na rast plata ovih radnika.
&nbsp;Ona je upozorila da će AI izbrisati mnoge poslovne pozicije koje su tradicionalno zauzimali mlađi radnici.
&nbsp;Ljudi čiji poslovi nijesu direktno promijenjeni vještačkom inteligencijom, će takođe osjetiti posljedice, pošto bi njihove plate mogle da padnu ako njihova produktivnost ne bude povećana.
&nbsp;- Srednja klasa će, neizbježno, biti pogođena - napomenula je Georgieva.
&nbsp;Izvršni direktor kompanije za razvoj veštačke inteligencije Antropik, Dario Amodei, je ranije u Davosu upozorio da nakon jedne do pet godina tržište rada više neće moći da se prilagođava eksponencijalnom rastu sposobnosti AI modela.
&nbsp;Amodei je ocijenio i da vlade i ekonomski kreatori politika još ne shvataju u dovoljnoj mjeri razmjere promjena koje dolaze, dodajući da je iznenađen koliko se malo ozbiljne ekonomske analize trenutno sprovodi, čak i među vodećim ekspertima.

Vještačka inteligencija će biti cunami za tržište rada

Švajcarski alpski grad Davos ponovo dočekuje vodeće političare, ekonomiste i ljude iz kulture na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
On se održava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp nastoji da demontira međunarodni poredak: od rušenja utvrđenih trgovinskih pravila i masovnog povlačenja iz međunarodnih organizacija, uključujući klimatski sporazum UN, do zarobljavanja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon napada na glavni grad Karakas i prijetnji aneksijom Grenlanda, koji je formalno dio saveznice Danske.
Trampov napad na međunarodna pravila koja su uglavnom na snazi od Drugog svjetskog rata i njegov uticaj na globalni mir, politiku i ekonomiju trebalo bi da budu među ključnim temama petodnevnog skupa koji počinje u ponedjeljak (19. januar), a održava se pod motom „Duh dijaloga“.
- Dijalog nije luksuz u vremenima neizvjesnosti, to je hitna potreba. U kritičnom trenutku za međunarodnu saradnju – obilježenom dubokom geoekonomskom i tehnološkom transformacijom – ovogodišnji sastanak će biti jedan od naših najznačajnijih - rekao je Borge Brende, predsjednik i izvršni direktor Svjetskog ekonomskog foruma.&nbsp;
Donaldu Trampu će se pridružiti više od 60 šefova država i vlada, uključujući njemačkog kancelara Fridriha Merca, kanadskog premijera Marka Karnija, argentinskog predsjednika Havijera Mileja, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, kineskog vicepremijera He Lifenga, pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa i sirijskog vođu Ahmada al Šaru. Tamo će biti i srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
<h2>Najveća američka delegacija ikada u Davosu</h2>
Tramp predvodi najveću američku delegaciju ikada u Davosu, u kojoj će biti petoro ministara i drugi visoki zvaničnici.
U delegaciji su i državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner, čime se otvara prostor za diskusije o Ukrajini, Venecueli, Gazi i Iranu, odakle stižu svjedočenja o brutalnom gušenju protesta protiv vlasti.
Očekuje se da će se Tramp sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i saveznicima Kijeva iz G7 – uključujući lidere Njemačke, Italije, Francuske, Velike Britanije, Kanade i predsjednicu Evopske komisije – to će biti na marginama glavnog događaja kako bi se osigurala američka podrška za bezbjednosne garancije za Ukrajinu nakon mogućeg mirovnog sporazuma sa Rusijom, izvijestio je Fajnenšel tajms.
Snažnom američkom prisustvu doprinijeće i prvi „USA House“ – to je prostor smješten u maloj crkvi na glavnoj gradskoj ulici, gdje će američki zvaničnici organizovati razne događaje i umrežavati se sa investitorima.
<h2>Geoekonomski rat</h2>
Iako se očekuje da će geopolitički potresi i neizvjesnost dominirati diskusijama, kreatori politika i poslovni lideri su zainteresirani za raspravu i o načinima rješavanja drugih izazova sa kojima se suočava globalna ekonomija.
A ona se pokazala relativno otpornom uprkos pojačanim trgovinskim napetostima i političkoj neizvjesnosti, dijelom zahvaljujući ogromnim ulaganjima u vještačku inteligenciju u SAD, što je stabilizovalo najveću svjetsku ekonomiju.
Međutim, predviđeni globalni rast od 3,1 odsto u 2026. godini još nije idealan, posebno u vrijeme kada se globalni dug popeo na nivoe kakvi nisu viđeni od Drugog svjetskog rata.
Prema Međunarodnom monetarnom fondu, posebno je zabrinjavajuća situacija sa dugom u nekoliko afričkih zemalja.
Globalna trgovina i dalje je pod pritiskom jer zemlje usvajaju protekcionističke mjere, poput nametanja jednostranih carina, povećanja ograničenja stranih ulaganja i smanjenja snabdijevanja ključnim mineralima.
Ekonomski sukobi među nacijama i njihove posljedice bile su među glavnim temama godišnjeg izvještaja WEF-a o globalnim rizicima objavljenog u srijedu.
<h2>Izazovi i šanse vještačke inteligencije</h2>
Vještačka inteligencija još je jedna tema koja je u fokusu ove godine, sa nekoliko događaja i predavanja posvećenih tehnologiji, slično kao i na ranijim sastancima Svjetskog ekonomskog foruma. U Davosu će biti vodeći tehnološki lideri poput Satje Nadela (Microsoft), Džensena Huanga (Nvidia) i Demisa Hasabisa (Google AI).
Vještačka inteligencija već pokazuje velike potencijale u medicini i obrazovanju i proteklih godina u taj sektor je uloženo ili je obećano ulaganje svota koje se mjere u bilionima dolara. I to iako se mnoge kompanije trenutno bore sa pronalaženjem realnih mogućnosti upotrebe tehnologije, odnosno područja gde AI nudi dobru dodatnu vrijednost.
Postoji zabrinutost zbog uticaja AI na radna mjesta, jer se strahuje da će mnoga od njih postati suvišna u narednih nekoliko godina.
Izvršni direktor kompanije Anthropic, Dario Amodei, takođe među ovogodišnjim učesnicima, kaže da bi vještačka inteligencija mogla da eliminiše polovinu svih radnih mjesta u sektoru takozvanih belih kragni u narednih pet godina, naglašavajući potrebu za masovnim ulaganjima u prekvalifikaciju radnika.
Vještačka inteligencija pojačava rizik produbljenja postojećeg digitalnog jaza, pri čemu siromašnije zemlje ne uspijevaju da iskoriste prilike koje nudi AI. Postoje i zabrinutosti jer modeli vještačke inteligencije mogu da šire dezinformacije i kreiraju deepfake sadržaje.
Dezinformacije i sajber bezbjednost spadaju među najveće globalne rizike, prema anketi Foruma o rizicima, što naglašava potrebu za efikasnom regulacijom.
<h2>Novo rukovodstvo Svjetskog ekonomskog foruma</h2>
Ovogodišnji sastanak će biti prvi bez osnivača Svjetskog ekonomskog foruma Klausa Švaba na čelu Davosa. Njemački ekonomista podnio je ostavku u aprilu 2025. godine zbog optužbi da su on i njegova supruga koristili sredstva Foruma u lične svrhe. Nezavisna istraga, međutim, nije pronašla nikakvo krivično djelo, već samo manje nepravilnosti.
Švaba su naslijedili privremeni kopredsjednici Leri Fink, izvršni direktor investicionog fonda BlackRock, i Andre Hofman, potpredsjednik švajcarske farmaceutske kompanije Roche Holdings.
Ovogodišnja prominentna lista učesnika je podsticaj za organizatore Svjetskog ekonomskog foruma nakon prilično burne godine. Organizacija koja postoji još od 1971. godine i koja je utemeljena kako bi podsticala dijalog, sada se suočava sa izazovima jer multilateralizam slabi, a slobodna trgovina je pod sve većim pritiskom.

Davos: Malo Tramp, malo vještačka inteligencija

U emisiji Srećan dan donosimo filmsku priču o Mojkovcu kroz dokumentarni film „Mojkovac - Domaćin sjevera“. Gošća je Mirjana Miladinović, autorka filma, koja govori o motivima nastanka, značaju lokalnih priča i Mojkovcu kao simbolu gostoprimstva, tradicije i sjevera Crne Gore.
Otvaramo i aktuelno pitanje savremenog doba: da li vještačka inteligencija slabi našu sposobnost mišljenja? Razgovaramo o tome kako tehnologija utiče na koncentraciju, donošenje odluka i kritičko razmišljanje, ali i gdje su granice između pomoći i zavisnosti.
U fokusu je i intrigantna tema teorije nevidljivog gosta - šta ona podrazumijeva, kako funkcioniše i na koji način utiče na naše ponašanje, odluke i međuljudske odnose, često i nesvjesno.
Gledajte Srećan dan, na Televiziji E!

Srećan dan: Dokumentarni film „Mojkovac - Domaćin sjevera“, slabi li AI sposobnost mišljenja, kako tehnologija utiče na koncentraciju...

U Belgiji je nedavno pokrenuta debata oko upotrebe vještačke inteligencije, jer je rektorka Univerziteta u Gentu Petra de Suter koristila vještačku inteligenciju da napiše svoj uvodni govor za akademsku godinu prošlog septembra, ali njen tekst sadrži greške i dva izmišljena citata - to je ono što je poznato kao "halucinacija", prenio je belgijski javni servis RTBF.
Prema Petri de Sater, Albert Ajnštajn je navodno rekao - Dogma je neprijatelj napretka. Samo što naučnik nikada nije izgovorio ovu rečenicu. Stoga je to halucinacija, lažna informacija koju vještačka inteligencija predstavlja kao istinitu.
Zamislite, da biste napisali govor, koristite ChatGPT. Tražite od njega da uključi citat Alberta Ajnštajna na temu napretka. Moguća su dva scenarija. Ili vam nudi pravi citat, ili proizvodi vjerovatan citat, odnosno nešto što Ajnštajn nije rekao, ali je mogao.
Ig Bersini je profesor i direktor laboratorije za vještačku inteligenciju na belgijskom univerzitetu i objasnio je taj fenomen.
- Vještačka inteligencija je kombinovala Ajnštajnove citate kako bi stvorila novi koji ima smisla. Statistički gledano, Ajnštajn je to mogao reći. ChatGPT kombinuje riječi koje su često bile povezane zajedno. Ali naravno, ovaj citat je lažan jer ga Ajnštajn nikada nije izgovorio - rekao je Bersini.
Kada kažemo da citat ima smisla, to znači da je to statistička konstrukcija. On spaja različite riječi koje su dio citata osobe, ali redosljed tih riječi ne postoji. Ajnštajn nikada nije rekao - Dogma je neprijatelj napretka.
U slučaju citata, to je fatalna greška, prema riječima Bersinija.
- To je očigledno nešto što apsolutno mora biti provjereno. A ako ste i rektor univerziteta, svakako morate da se pridržavate određenog etičkog kodeksa u vezi sa znanjem, a kada su u pitanju citati, apsolutno morate da provjerite njihovu vjerodostojnost, jer je uz nekoliko klikova na pretraživaču dovoljno da se dokaže greška - ističe on.
Giganti vještačke inteligencije pokušavaju da smanje ove halucinacije.
U nekim oblastima, one praktično ne postoje.
- Kada ima manje riječi, kao u programiranju i matematici, rječnik je ograničeniji za egzaktne nauke, tako da vještačka inteligencija funkcioniše veoma dobro. Komplikovanije je kada je koristite za romane, eseje, filozofske tekstove ili govore. Riječi su raznovrsnije i mogu imati višestruka značenja - rekao je Bersini i dodao da je u ovim oblastima potreban dodatni oprez.
Nesrećno iskustvo Petre de Suter služi kao podsjetnik.
Vještačka inteligencija nas može prevariti. I ona pravi lapsuse, pošto je apsorbovala sve tekstove koji su joj dati. To je takođe svojstveno ljudskoj prirodi. Osim što ljudi razumiju koncept istine i laži, za razliku od vještačke inteligencije. Ona ne provjerava svoje izvore.
- Dakle, na vama je da pažljivo obradite informacije koje prikupite i da u svakom trenutku vježbate svoje kritičko razmišljanje - dodao je Bersini.

Naučnici upozoravaju na pogrešne informacije - halucinacije vještačke inteligencije

Internacionalna policijska organizacija Crne Gore danas je u Baru organizovala okrugli sto pod nazivom „Zajedno protiv nasilja“, u okviru projekta „Osnažene žene - temelj sigurne zajednice“, koji se realizuje u partnerstvu sa Opštinom Bar. Događaj je okupio predstavnike institucija, nevladinog sektora i stručne javnosti s ciljem jačanja saradnje i unapređenja mehanizama zaštite žrtava nasilja, posebno rodno zasnovanog.
Ovaj skup je otvorio predsjednik IPO Crne Gore Nedeljko Đurović, izvršni direktor Momčilo Šćekić i generalni sekretar Boris Janković, naglašavajući da borba protiv nasilja zahtijeva koordinisano djelovanje svih društvenih aktera. Poručeno je da su povezivanje institucija i nevladinih organizacija, kao i brza i efikasna reakcija sistema, ključni za stvarnu zaštitu žrtava.
U radu okruglog stola učestvovali su predstavnici brojnih organizacija i ustanova, među kojima su Ivana Šćekić iz IPO Crne Gore i direktorica modne agencije „Top 3 Models“, psihološkinja Anđela Jukić iz skloništa „Lea“ Bar, socijalna radnica Milena Petrović, odbornica i prosvjetna radnica Vesna Drašković, predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Veselin Joketić, koordinatorka IPO za južnu regiju Marjana Slavković, kao i predstavnice više nevladinih organizacija i centara za socijalni rad.
Tokom diskusije istaknuto je da je i dalje prisutan zabrinjavajući broj slučajeva nasilja, te da mnoge žene osjećaju strah i nepovjerenje kada je riječ o prijavljivanju. Učesnici su upozorili da su predrasude i stigmatizacija žrtava i dalje snažno prisutne, kao i otpor prema traženju stručne psihološke pomoći. Zbog toga je naglašena potreba dugoročne edukacije i promjene društvene svijesti.
Poseban akcenat stavljen je na potrebu većeg uključivanja muškaraca u razgovore i aktivnosti na ovu temu, kao i na razbijanje transgeneracijskih stereotipa. Ukazano je i na određene nedostatke u zakonskim rješenjima i rokovima postupanja, uz predloge za jačanje nadležnosti socijalnih službi i veće uključivanje psihologa u procese podrške porodici.
Kao jedna od konkretnih inicijativa predloženo je formiranje savjetovališta za porodice, uz poruku da porodica mora biti temelj zdravog razvoja i sistema vrijednosti.
Predstavnici IPO Montenegro podsjetili su da se projekat „Osnažene žene - temelj sigurne zajednice“ od juna realizuje kroz niz radionica i javnih događaja, sa ciljem osnaživanja žena i unapređenja međusektorske saradnje. Opština Bar je istaknuta kao primjer dobre prakse u podršci civilnom sektoru i partnerstvu sa nevladinim organizacijama.
Zaključak skupa je da će nadležnim ministarstvima biti upućeni konkretni predlozi za unapređenje sistema zaštite i podrške žrtvama, kako bi se smanjili institucionalni propusti i spriječila dodatna traumatizacija tokom postupaka.
- Nećemo stati na riječima - naša obaveza je da reagujemo, povezujemo i mijenjamo sistem tamo gdje ne funkcioniše, jer žrtva mora biti zaštićena, a nasilje jasno i odlučno sankcionisano - poručio je izvršni direktor IPO Montenegro Momčilo Šćekić.
Samo zajedničkim djelovanjem institucija, nevladinog sektora i građana moguće je, kako je zaključeno na skupu, izgraditi sigurniju i odgovorniju zajednicu za sve.

IPO Crne Gore i Opština Bar pokrenuli inicijativu za zaštitu žena i jačanje sistema podrške

Vaterpolisti Jadran M:Tela poraženi su u Trebinju &nbsp;večeras od ekipe Novog Beograda 15:12 (4:2, 5:1, 4:2, 2:7). i zaustavljeni na putu ka četvrtfinalu Lige Šampiona. Takmičenje će nastaviti u Eurokupu.
Imali su Novljani sve u svojim rukama i šansu da pobjedom izbore plasman u četvrtfinale Lige šampiona.
Poveli su na startu meča golom Danila Stupara 1:0 i to je bilo sve što su uradili u ovom meču.
Vicešampion Evrope i Srbije je preuzeo kontrolu dešavanja u bazenu.
Prednost je konstantno rasla, pa je na kraju treće četvrtine bilo 13:5.
U posljednjih osam minuta, Novljani su uspjeli da ublaže poraz.
Novi Beograd ide u četvrtfinale LIge šampiona, a Jadran M:Tel se seli u Evrokup.
Vasilije Martinović (četiri) i Nikola Lukić (tri) su bili najbolji kod gostiju.
Strahinja Gojković je za Novljane dao četiri, a Danil Merkulov tri pogotka.

Novljani zaustavljeni: Novi Beograd savladao Jadran M:Tel

Jovica Rečević i naredne četiri godine biće na čelu Džudo saveza, odlučeno je na izbornoj Skupštini te asocijacije.
Rečević je bio jedini kandidat, a dobio je jednoglasnu podršku delegata Skupštine.
Na mjestu predsjendika je od početka aprila 2022. godine.
- Ozbiljan rad saveza se ogleda i u činjenici da su prisutni bili delegati svih džudo klubova iz Crne Gore, njih 43 koliko ukupno broji Skupština i svi su za predsjednika jednoglasno podržali Rečevića &nbsp;koji je i do sada pokrivao tu poziciju - saopšteno je iz Džudo saveza.
Jednoglasnu podršku dobio je i Upravni odbor, u liji sastav su, na predlog Rečevića, ušli Marinko Jovović (potpredsjednik saveza i član UO), Željko Dragojević, Luka Jokić i Jovana Peković.
Delegati su usvojili Izvještaj o radu za 2025. godinu, kao i finansijske izvještaje za prethodnu godinu.
Usvojene su izmjene i dopune Takmičarskog pravilnika u skladu sa normativima Evropske i Svjetske džudo federacije, kao i plan rada i predlog budžeta za 2026. godinu.

Rečeviću novi mandat na čelu Džudo saveza

Usred sve većih tenzija zbog mogućeg američkog vojnog udara na Iran, satelitski snimci pokazuju da su ulazi u nuklearna postrojenja Irana, poput kompleksa u Isfahanu, navodno zatrpani tonama zemlje. Satelitski snimak od 10. februara prikazuje ono što izgleda kao gomila zemlje koja ispunjava ulaze u tunelski kompleks u Centru za nuklearna istraživanja Isfahan, centralno područje Irana. Snimak iste lokacije iz 2024. godine prikazuje ulaze u tunele onako kako bi obično trebali izgledati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81" data-rendition-name="original" width="676" height="443" loading="lazy" alt="iran"></figure>  Posmatrači navode da je Iran donio odluku da zatrpa ulaze zemljom kao jednostavan način da oteža mogući upad specijalnih snaga u nuklearni kompleks. Nedavni satelitski snimci pokazuju i značajno gomilanje vojne opreme na bazama savezničkih snaga SAD‐a na Bliskom istoku, dok se vode pregovori o zaustavljanju iranskog nuklearnog programa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567" data-rendition-name="original" width="670" height="648" loading="lazy" alt="Iran"></figure>  Satelitski snimci pokazuju povećanje broja aviona u vazduhoplovnoj bazi Al-Udeid u Kataru 17. januara (lijevo) i 1. februara. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je 11. februara na obilježavanju 47. godišnjice Islamske revolucije rekao da Iran "ne teži posjedovanju nuklearnog oružja" i da je spreman na provjeru svojih tvrdnji. Teheran je odbio da dozvoli inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju tokom mjeseci pojačanih tenzija sa Sjedinjenim Državama oko iranskog nuklearnog programa.

Tag: vjestacka-inteligencija