U Budilniku na Televiziji E povodom Međunarodnog dana volontera pitamo da li su građani Crne Gore spremni da pomognu i koliko je volonterizam zaista prisutan u našem društvu? 
Govorimo i o početku distribucije prvog izdanja časopisa na romskom jeziku. 
Biće riječi o tome ima li Crna Gora potencijala da postane lider u eri vještačke inteligencije i koliko smo spremni za izazove koje ona nosi
Analiziramo i koliko je program CNP-a prilagodljiv osobama sa oštećenjem sluha i šta je potrebno unaprijediti kako bi kultura bila dostupna svima.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik: Da li su građani Crne Gore spremni da pomognu?

AI može unaprijediti zdravstvenu dijagnostiku, istraživanja u molekularnoj medicini, procese u obrazovanju, kao i uslove za razvoj inovacionih biznisa u Crnoj Gori, kazali su na jučerašnjoj drugoj nacionalnoj konferenciji “AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova”.
Na panelu „Primjena AI u obrazovanju, zdravstvu i drugim djelatnostima“, učesnici odnosno stručnjaci iz različitih oblasti govorili su o uticaju i potencijalu vještačke inteligencije u Crnoj Gori. Oni su istakli važnost etičke upotrebe tehnologija, jačanje digitalnih vještina i stvaranje institucionalnih pretpostavki za širu primjenu vještačke inteligencije u različitim sektorima.
<h3>Ždralević: Vještačka inteligencija postaje nezamjenjiv alat u molekularnoj onkologiji</h3>
Dr Maša Ždralević, naučna saradnica Instituta za napredne studije i šefica Laboratorije za molekularnu medicinu Medicinskog fakulteta UCG, istakla je da savremena molekularna onkologija ulazi u fazu snažne integracije sa vještačkom inteligencijom, posebno u oblastima rane detekcije i personalizacije terapije za oboljele od karcinoma.
Kao molekularni biolog, dr Ždralević se bavi proučavanjem mehanizama koji stoje u osnovi razvoja i agresivnosti tumora, uključujući metaboličko reprogramiranje ćelija raka. Kako objašnjava, promjene u metabolizmu tumora mogu ukazati na njegovu sposobnost metastaziranja, a analize poput tečne biopsije i mikro-RNK profila predstavljaju sve značajnije komplementarne alate postojećim metodama ranog otkrivanja.
- Danas je već jasno da vještačka inteligencija nije samo predmet spekulacije – razvijeni modeli i algoritmi pomažu u obradi podataka koje mi generišemo u laboratoriji. Integracija širokih omičkih skupova podataka, poput transkriptomike, proteomike, metabolomike i lipidomike, sa kliničkim i demografskim informacijama, omogućava otkrivanje obrazaca koje ljudsko oko ne može da uoči- &nbsp;kazala je ona.
Poseban izazov, navodi Ždralević, predstavlja analiza metaboloma – trenutnog presjeka svih metabolita u organizmu – koji može ukazati na postojanje patologije.&nbsp;
- Kada se deset različitih omika spoji sa kliničkim podacima, to je količina informacija koju jedan istraživač ne može obraditi. Tu AI modeli imaju presudnu ulogu- kazala je.
Naglašava da su već dostupni naučni radovi koji pokazuju visoku tačnost algoritama u predviđanju rizika, odgovora na terapiju ili pojave rezistencije kod najčešćih tipova karcinoma, poput raka dojke, pluća i debelog crijeva. Integracija digitalizovanih patoloških slika sa podacima iz prostorne transkriptomike omogućava razvoj preciznih prognostičkih modela koji mogu pomoći ljekarima u donošenju terapijskih odluka.
Dr Ždralević otkriva da su istraživači iz Crne Gore nedavno predali projekat u oblasti primjene AI u molekularnoj onkologiji, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore, zasnovan na domaćim podacima. „Nadamo se prilici da ovaj projekat realizujemo, jer smatramo da je ovo pravac kojim se moramo kretati.“
Kao jedan od ključnih potencijala AI, navodi i razvoj novih biomarkera iz tečne biopsije, koji omogućavaju otkrivanje bolesti prije pojave kliničkih simptoma. „To je trenutak kada se najviše može učiniti za pacijenta“, kaže ona.
Upozorava, međutim, na važnost opreza: modeli zahtijevaju validne biološke hipoteze, kvalitetne kohorte pacijenata i rigoroznu validaciju na različitim populacijama.&nbsp;
- Ne smijemo AI posmatrati kao magični ključ. Potrebno je vrijeme da se ovi modeli trajno integrišu u kliničku praksu – ali oni već sada imaju nezamjenjivu ulogu- poručila je Ždralević.
<h3>Radović: Vještačka inteligencija ključna za rasterećenje ljekara i skraćenje listi čekanja</h3>
Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Aleksandar Radović, poručio je da vještačka inteligencija postaje neophodan alat u modernom zdravstvenom sistemu, posebno zbog dramatičnog rasta broja pacijenata i složenosti savremene dijagnostike.
- Pripadamo generaciji ljekara koja je radni vijek započela u analognom dobu. Dolaskom digitalizacije bili smo oduševljeni, ali je ona istovremeno stvorila nove izazove — broj pacijenata raste brže nego što mi kao struka možemo da odgovorimo- kazao je Radović.
Broj kontakata sa pacijentima u KCCG-u porastao je sa oko 700–800 hiljada na čak 1,8 miliona godišnje, dok potrebe za dijagnostikom rastu sa svakim novim aparatom i metodom. Istovremeno, broj medicinskog kadra ne prati taj trend.
<h3>AI već skraćuje vrijeme dijagnostike</h3>
Radović naglašava da se vještačka inteligencija već koristi u radiologiji, gdje značajno ubrzava rad ljekara.
- Dok ljekaru za analizu CT ili MR snimka treba 15 do 40 minuta, uz pomoć AI informaciju dobija već nakon pet minuta- objašnjava on. „To je ogromna pomoć, ali se otvara i pitanje etike — da li AI smije donositi konačne odluke o tome da li je pacijent bolestan?“
U patologiji je KCCG, uz podršku Fonda za inovacije, pokrenuo projekat digitalne analize patohistoloških preparata. Po završetku projekta, AI bi trebalo da označi ćelije koje odstupaju od normale, a patolog donosi konačnu dijagnozu.
<h3>Administrativno opterećenje – najveći problem</h3>
Prema riječima Radovića, ljekari danas više vremena provode pred monitorom nego u kontaktu s pacijentom.
- Informacioni sistemi su nam pomogli, ali i opteretili. Ljekar danas pola pregleda provede gledajući u ekran. To narušava odnos pacijent–ljekar- navodi direktor KCCG-a.
Naglašava da su u Evropi ti problemi još izraženiji — pacijenti dolaze sa unaprijed postavljenim ‘dijagnozama’ koje pronalaze na internetu, što dodatno komplikuje proces liječenja.
<h3>Vještačka inteligencija kao rješenje za liste čekanja</h3>
Radović smatra da su najveće mogućnosti AI upravo u organizaciji zdravstvenog sistema, prije svega u automatizaciji zakazivanja i smanjenju gubitka termina.
Nakon uvođenja SMS podsjetnika, KCCG je smanjio broj propuštenih pregleda za oko 100.000 u odnosu na prethodnu godinu.
- To je bio jednostavan sistem. Zamislite šta možemo postići kada AI bude upravljala slobodnim terminima u realnom vremenu, pozivala pacijente i optimizovala kompletnu mrežu upućivanja između primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa- ističe Radović.
Upozorava da se trenutno čak 70% pacijenata liječi na tercijarnom nivou, što drastično opterećuje KCCG i finansijski sistem, iako većina može biti zbrinuta na primaru.
<h3>Prevencija i organizacija – polje koje AI može transformisati</h3>
Radović naglašava da AI može pomoći u boljoj edukaciji, jačanju preventivne medicine i sprečavanju nepotrebnog opterećenja sistema, ali uz stroga ograničenja kada je riječ o donošenju medicinskih odluka.
- Vještačka inteligencija može mnogo, ali mora biti jasno definisano gdje joj je mjesto. U administraciji i organizaciji — neograničeno. U dijagnostici — kao alat. U donošenju odluka — strogo kontrolisano- kazao je.
Direktor poručuje da će KCCG, ukoliko se trenutni projekti pokažu uspješnim, pokrenuti šire inicijative i koristiti potencijal AI kako bi zdravstveni sistem bio efikasniji i dostupniji građanima.
<h3>Pavićević: Bez podataka i matematike nema ozbiljne vještačke inteligencije u Crnoj Gori</h3>
Milutin Pavićević, osnivač start-upa Zuno i asistent na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), poručio je da Crna Gora ima izuzetnu šansu u oblasti vještačke inteligencije zahvaljujući kvalitetnom kadru na univerzitetima, ali da nas niska kultura odnosa prema podacima i nedovoljno snažno matematičko obrazovanje ozbiljno ograničavaju.
Govoreći o razvoju obrazovanja za vještačku inteligenciju, Pavićević je podsjetio da je taj proces u Crnoj Gori u velikoj mjeri počivao na entuzijazmu pojedinaca.
- Naš obrazovni sistem, kad je vještačka inteligencija u pitanju, ali i ranije kad su programiranje i informatika u pitanju, počivao je na tome da entuzijazam jednog pojedinca pokrene određene stvari na univerzitetima, pa da se to godinama sistematizuje u znanje i praksu- kazao je on, podsjetivši na ulogu profesora Krstajića i osnivanje CE smjera 2001. godine sa profesorom Goranom Šukovićem.
Kao veliku prednost, istakao je to što danas „na gotovo svim univerzitetima i fakultetima koji se bave vještačkom inteligencijom“ postoje ljudi koji nose razvoj ove oblasti – od Aleksandra Plamenca, Igora Jovančevića i Sava Tolmovića na PMF-u, preko Vese Popović Bugarin na ETF-u, do Stevana Čakića na UDG-u.
AI ne smije postati „religija“
Pavićević upozorava da vještačka inteligencija ne može biti znanje koje se „jednom nauči na fakultetu“, već oblast u kojoj je neophodno trajno učenje i sve dublje razumijevanje.
- Stvara se sve veći jaz između ljudi koji zaista znaju da čitaju i pišu kod, razumiju modele i bave se objašnjivošću i predvidivošću AI sistema – i onih koji vještačku inteligenciju posmatraju kao magiju i oslanjaju se isključivo na velike jezičke modele- istakao je on.
U tom kontekstu posebno je naglasio ulogu naprednih programa obrazovanja, poput postdiplomskih studija, međunarodnih škola mašinskog učenja i institucija kao što su Nacionalni centar kompetencija i slične inicijative, koje bi trebalo da omoguće mladim ljudima usavršavanje u zemlji i inostranstvu.
- Ti ljudi su nam potrebni da vještačka inteligencija ne bi postala religija u smislu ‘ja vjerujem ChatGPT-u’. Moramo da znamo šta radimo, a ne samo da koristimo alate- poručio je Pavićević.
<h3>AI kao nova informatika – dio svačijeg posla</h3>
Pavićević smatra da će vještačka inteligencija postati „sljedeća informatika“ – nešto što svaki profesionalac mora makar osnovno da razumije.
Podsjetio je na otpor koji je postojao kad se očekivalo da „IT kadar vodi elektronske dnevnike“, a danas se podrazumijeva da svako ima osnovnu digitalnu pismenost.
- Nadam se da ćemo ovaj put biti pametniji – da već na fakultetima i u prvim godinama rada objasnimo ljudima da je rad sa vještačkom inteligencijom, makar u smislu prompt inženjeringa i razumijevanja šta od nje možemo da očekujemo, sastavni dio svačijeg posla- kazao je on.
<h3>Gdje AI najviše podiže produktivnost</h3>
Govoreći o globalnim iskustvima, Pavićević je naveo da najveće pomake u produktivnosti donosi primjena velikih jezičkih modela u poslovnim procesima koji podrazumijevaju veliku količinu dokumenata i repetitivnih zadataka.
Kao primjer naveo je IBM-ovu inicijativu „Power to the People“, u kojoj su najveći efekti AI transformacije postignuti najprije u:
· procurementu (obrada tendera, RFP-ova i prijava),
· pravnim službama,
· IT sektorima,
· ljudskim resursima (HR).
- Tamo gdje imamo veliku automatizaciju i ogromnu količinu podataka koje treba prebaciti iz jednog oblika u drugi, sortirati i iz njih izvući ključne dijelove – veliki jezički modeli su trenutno najveći ‘booster’ produktivnosti- rekao je Pavićević.
Naveo je primjere kompanija poput BMW-a i osiguravajućih kuća, gdje je, prema njegovim riječima, zabilježen rast produktivnosti i do 30% po zaposlenom nakon uvođenja ovakvih rješenja u procese obrade dokumenata.
Bankarski sektor, osiguranje, korisnička podrška, call centri i svi sistemi gdje se obrađuje mnogo teksta, prema njegovoj ocjeni, biće među najpogođenijim – ali u pozitivnom smislu – rastom produktivnosti.
<h3>„Najveća slabost – odnos prema podacima“</h3>
Kao ključnu kočnicu razvoja vještačke inteligencije u Crnoj Gori, Pavićević ističe „izuzetno nisku kulturu odnosa prema podacima“.
- Mi ne čuvamo, ne sistematizujemo i ne dijelimo skupove podataka jedni sa drugima. Naši studenti uče na sintetičkim i stranim skupovima podataka. Naši seminarski radovi, umjesto da budu generatori ideja za unapređenje procesa u crnogorskim preduzećima, završe kao ponavljanje istih procedura nad stranim podacima- upozorava on.
Pozdravio je pokretanje inicijative otvorenih podataka u javnoj upravi, ali smatra da je potrebno i mnogo više: brža i jednostavnija razmjena relevantnih, dobro sistematizovanih, makar povremeno ažuriranih skupova podataka za potrebe nauke i obrazovanja.
- Portali otvorenih podataka mogu da budu jednako dobar izvor za seminarski rad, diplomski rad, magistarski ili doktorski rad. Ako treba da promijenimo jednu stvar kod sebe – to je kultura odnosa prema podacima- poručio je Pavićević, dodajući da bi takve promjene iz univerziteta „izbacile“ veliki broj ideja koje bi se mogle pretvarati u start-upove i rješenja unutar postojećih kompanija.
<h3>Matematika kao temelj</h3>
Na kraju, Pavićević je naglasio da se u priči o vještačkoj inteligenciji ne smije zaboraviti – matematika.
- Ako hoćemo da zaista razumijemo vještačku inteligenciju, moramo da imamo jako matematičko obrazovanje- zaključio je on.
Panel je moderirao Ivan Bošković, izvršni direktor kompanije IT Advanced Services.

500x500

1250x600

1084x550

AI kao ključ razvoja: Stručnjaci poručuju da će vještačka inteligencija transformisati zdravstvo, obrazovanje i biznis u Crnoj Gori

Vještačka inteligencija i napredne tehnologije su prava razvojna šansa Crne Gore, poručio je premijer Milojko Spajić i dodao da male države imaju posebnu priliku u vremenu koje dolazi. Spajić je konstatovao da je AI svima već ušao u svakodnevne živote. - Nema osobe koja ne koristi smartphone da nije probala ChatGPT ili neku od drugih aplikacija prisutnih na tržištu - rekao je Spajić na Drugoj nacionalnoj konferenciji pod nazivom "AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova".&nbsp; On je kazao da male države imaju posebnu šansu u vremenu ispred nas, jer brojnost ne mora da bude prednost jedne zemlje. Manje države mogu mnogo toga da urade koristeći AI i njene mogućnosti. - Crna Gora ima veliku prednost, a to je da je električna energija koja je kod nas relativno jeftina i pristupačna. To je bitno jer je ona glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije. Električna energija pokreće data centre i druga kompleksna postrojenja - naveo je Spajić na konferenciji koju su organizovali Asocijacija menadžera Crne Gore, Akademija za liderstvo, menadžment i korporativno upravljanje AMM-a i Naučno-tehnološki park (NTP). Prema njegovim riječima, AI i druge napredne tehnologije treba da budu treći stub privrede, pored turizma i energetike. To je prava razvojna šansa Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  On smatra da je sada nikada relevantnije da se nauči da se programira.&nbsp; - Kad se kaže da će AI zamijeniti programere, upravo je suprotno. Tačno je da na ChatGPT-ju možete da napravite jedan bazični kod, ali ljudi ne smiju da imaju alergiju prema kodu. Potpuno je nebitno šta ste završili od škole, to je za svakoga, svako treba da nauči da programira - saopštio je Spajić. On je naveo da nema potrebe za teorijama zavjere koje se tiču novih tehnologija. Svaka nova tehnologija donosi nove izazove i probleme, ali i nova rješenja, bolja nego što su ikada bila. - Moramo da krenemo od onoga gdje su naše mlade generacije dobre i konkurentne i imaju potecijal, tu treba da se fokusiramo. Onda koristimo AI da to pojačamo. Možda su to sektori biotehnologije i medicine - dodao je Spajić.&nbsp; On je kazao da je optimista i vjeruje u budućnost ove zemlje.&nbsp; - Ljudi su centar svega, trebamo ih njegovati i pravilno usmjeravati. Edukacija je bitna - naveo je Spajić.&nbsp; Osnivač i predsjednik grupa Eagle Hills, Emaar, Americana i Noon, Mohamed Alabar, rekao je da AI ima nevjerovatan efekat na to kako živimo, radimo i kako postajemo efikasni.&nbsp; - Najveći uticaj AI ima na kreiranje radnih mjesta i tu mnoge velike vlade imaju problem, jer mašine preuzimaju veliki dio posla koji su ranije radili ljudi. Zato je danas vladama svuda teško da kreiraju nova radna mjesta. Vjerujem da će se to vremenom uravnotežiti - kazao je Alabar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0" data-rendition-name="original" width="1616" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> <figcaption>Mohamed Alabar(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, za male zemlje kao Crna Gora i njegova AI će raditi u našu korist.&nbsp; - Nemamo mnogo stanovnika i AI može da radi za nas. Mašine nam omogućavaju da postignemo rezultate kao da imamo 100 miliona ljudi, iako nas ima 600 hiljada ili kao u UAE, gdje nas je deset miliona - saopštio je Alabar.&nbsp; On je naveo da u njegovoj kompaniji za e-trgovinu rade milion isporuka dnevno. - To znači milion operacija, pakovanja, sortiranja, logistike, upravljanja sistemima. Imamo 100 hiljada zaposlenih, koji zajedno s tehnologijom omogućavaju da prosječna isporuka traje oko 15 minuta - rekao je Alabar. On smatra da će AI mnogo bolje raditi za male nacije, nego za, recimo, Francusku ili Ameriku. - Ako govorimo o sektoru nekretnina, efekti AI-ja su ogromni. Ranije je za pripremu velikog projekta trebalo šest mjeseci - dizajn, vizualizacije, razvoj ideja. Danas sve to traje dva dana - kazao je Alabbar. On je dodao da se nada da će, sa vještačkom inteligencijom, zajedno sa Vladom, u Crnoj Gori uraditi nešto ogromno, masivno i humano. - Mislim da bi to mogao biti jedan od najnaprednijih AI projekata na svijetu. Zato što će cijeli projekat biti oblikovan uz pomoć AI-ja. Danas se mnogo govori o pametnim gradovima, ali vjerujem da možemo stvoriti potpuno AI vođene gradove, kako bismo imali najmoderniju tehnologiju u našem regionu - rekao je Alabar. Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, ocijenio je da je vještačka inteligencija danas realnost koja mijenja način na koji živimo, radimo i upravljamo. - Naš zadatak je da AI bude pokretač razvoja a ne izvor rizika, gdje je Crna Gora već preduzela određene korake. Radimo na prvoj strategiji o vještačkoj inteligenciji, koja će biti ključna mapa puta za razvoja AI sistema - naveo je Dukaj. On je kazao da taj proces vode transparentno i inkluzivno, a samo zajedničkim radom mogu se postići održivi i dugoročni rezultati. - Naša obaveza je da zaštitimo privatnost građana i unaprijedimo javne usluge i ojačamo sajber bezbjednost. Samo društvo koje vjeruje u AI može da ga iskoristi za napredak - dodao je Dukaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  Predsjednik Asocijacije menadžera, Budimir Raičković, ocijenio je da ovaj skup pozicionira Podgoricu i Crnu Goru tamo gdje pripada, a to je mjesto šanse. - Mi treba da uhvatimo korak što prije sa naprednim tehnologijama. Podgorica je prije par dana dobila informaciju da će biti grad prijestonica mladih 2028, a mladi prate procese i Crna Gora može biti upravo to. Ne da mladi koriste napredne tehnologije nego da aktivno učestvuju i stvaraju - saopštio je Raičković.&nbsp; Na konferenciji je predstavljena i digitalna radnica pod nazivom Oksi.

Spajić: Kod nas relativno jeftina električna energija, to je glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije

Ljudska inteligencija nije skroz jasna, ne znamo baš ni kako ona funkcioniše i ljudi pokušavaju da je stvore i u nečemu vještačkom, kompjuterima, raznim sistemima, što su filozofska i psihološka pitanja koja su je zainteresovala da krene da se bavi temom vještačke inteligencije - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, konsultantkinja za digitalnu transformaciju i AI Tara Miranović.
Njena iskustva su uglavnom bazirana, kaže Miranović, na primjenu vještačke inteligencije i digitalne transformacije u zapadnoj Evropi, gdje se vještačka inteligencija smatra alatom.
Naglašava da bi trebalo izbjegavati antropomorfizam, tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka, jer ona to nije i to je ono što brine, jer može se ući na neko polje manipulacije.&nbsp;
- Nije to konkretno ni neka šansa, nije ni prijetnja, počinjemo od toga da je alat pa na nama je da odlučimo kako ćemo to sve da upotrijebimo. Ono što je očigledno jeste ta neka razlika u zrelosti digitalnih infrastruktura i digitalnih sistema, teško je nekada i praviti te komparativne analize nas i njih. Čini mi se da kod nas postoji možda i više entuzijazma, jer nam je nova tema i dosta je uzbudljiva, ali s druge strane i više straha, taj strah dolazi donekle iz neznanja, a mislim da s dovoljno znanja možemo da ga pretvorimo u šanse- rekla je Miranović.
Kaže da su mladi u Crnoj Gori bolji ili jednaki od svojih vršnjaka u spoznaji i korištenju vještačke inteligencije.
Ukazuje i na činjenicu da ljudi obliku i stvaraju digitalne tehnologije, koje takođe kroz svakodnevnu upotrebu oblikuju ljude, na isti način kao i vještačka inteligencija.&nbsp;
- Kada govorimo o toj vještačkoj inteligenciji uglavnom mislimo na te velike jezičke modele, na Chat Gpt, to nam je neki sinonim za vještačku inteligenciju i tu ono što vidimo jeste da oblikuje način na koji govorimo, riječi koje biramo su riječi koje Chat Gpt više bira. Postoji jako jasna veza između te dvije stvari, što je interesantna situacija, jer Chat Gpt trenira našim jezikom i našim izražavanjem sada trenira nas, pa ćemo mi prije da posegnemo za nekim riječima koje on više koristi, a onda mimo toga su sada svakodnevne komunikacije sada drugačije, zbog toga što imate nešto što su AI partneri, na primjer, AI companions kao šira tema što su partneri i prijatelji, gdje neki ljudi jednostavno biraju da imaju odnos sa vještačkom inteligencijom, a ne sa čovjekom i to je nešto što će svakako da promijeni način na koji vi onda i priđete čovjeku i tim nekim ljudskim odnosima. Na neki indirektan način je ta vještačka inteligencija prisutna i na društvenim mrežama, algoritmi koji nama nude sadržaje i na Instagramu i Tik Toku, sve je to vještačka inteligencija, neki manje ili više primitivni oblici, mogu da budu dosta jednostavno ili dosta napredni, što je primjer Tik Tok-a, oni takođe oblikuju način na koji mi vidimo svijet- zaključila je Miranović.

Miranović: Treba izbjegavati antropomorfizam, odnosno tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka

Vještačka inteligencija može biti koristan alat za učenje, ali nemojte je koristiti za svoje domaće zadatke, poručio je papa Lav oko 15.000 mladih iz Sjedinjenih Američkih Država u petak.
U direktnom video-prenosu iz Vatikana na nacionalnu katoličku omladinsku konferenciju u Indijanapolisu, u saveznoj državi Indijana, papa Lav je rekao mladima da vještačka inteligencija „postaje jedna od ključnih odlika našeg vremena“, piše Rojters.
- Odgovorna upotreba vještačke inteligencije znači korišćenje na način koji vam pomaže da rastete. Ne tražite od nje da radi vaše domaće zadatke - rekao je papa.
Lav, prvi papa iz SAD, razgovarao je oko 40 minuta sa mladima u prvom ovakvom događaju tokom prvih šest mjeseci pontifikata, odgovarajući na pitanja o katoličkoj vjeri i dajući savjete o tome kako steći prijatelje u školi.
Papa, koji je pojačao kritiku antimigracionih politika predsjednika SAD Donalda Trampa, takođe je ukratko govorio o politici.
Rekao je da Isus želi da hrišćani budu „ljudi koji grade mostove umjesto zidova“, prizivajući jednu od najoštrijih kritika pokojnog pape Franje upućenih Trampu.
- Molim vas, budite pažljivi da ne koristite političke kategorije kada govorite o vjeri, kada govorite o Crkvi. Crkva ne pripada nijednoj političkoj partiji. Ona, naprotiv, pomaže da se oblikuje vaša savjest… kako biste mogli da mislite i djelate sa mudrošću i ljubavlju - kazao je on.

Papa Lav poručio mladima: Ne dozvolite da vam vještačka inteligencija radi domaće zadatke

Pametna integracija vještačke inteligencije u naše bezbjednosne operacije jedan je od prioriteta ove Vlade, kazao je ministar javne uprave, mr Maraš Dukaj, otvarajući drugi dan Šeste regionalne Cyber Security konferencije. Nevladina organizacija Secure u saradnji sa Ministarstvom javne uprave u Podgorici je organizovala Šestu regionalnu Cyber Security konferenciju sa ciljem unapređenja razumijevanja, saradnje i prakse u oblasti informacione bezbjednosti kroz razmjenu znanja, edukaciju i promociju inovativnih pristupa zaštite podataka i digitalnih sistema. Poseban fokus ovogodišnjeg izdanja stavljen je na primjenu vještačke inteligencije u jačanju sajber otpornosti, kao i na razmatranje njenih prednosti i rizika u kontekstu bezbjednosnih izazova savremenog digitalnog društva. Dukaj je ukazao da su od sajber napada iz 2022. strateški reagovaili i preduzeli odlučne i konkretne korake na putu transformacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120131132_0dbf6f28015018f86ac47856cc6de7152edd231788c4315dcc1fd21b185b2062.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120131132_0dbf6f28015018f86ac47856cc6de7152edd231788c4315dcc1fd21b185b2062" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Cyber Security konferencija"> </figure>  - Pokrenuli smo Centar za sajber kapacitete Zapadnog Balkana u Podgorici, usvojili smo novi Zakon o informacionoj bezbjednosti koji je usklađen sa NIS 2 direktivom Evropske unije i postavili čvrstu osnovu za budući razvoj kao punopravna članica NATO-a. Iz ovog iskustva izvukli smo tri osnovne lekcije. Prvo, sajber bezbjednost nije samo investicija, ona zahtijeva stalnu modernizaciju infrastrukture, sprovođenje standarda i procedura, kao i ulaganje u ljude, kako bi naši talenti rasli i napredovali, umjesto da odlaze iz naših institucija. Drugo, koordinacija i razmjena informacija umnožavaju otpornost. Napad iz 2022. pokazao je da nijedna institucija ne može sama da stoji. Efikasan odgovor zavisi od saradnje između institucija, ministarstva, nevladinog sektora i pogotovo naših partnera – EU i NATO. Treće, vještačka inteligencija je multiplikator sile za branioce sa jedne strane i napadače sa druge - saopštio je Dukaj. Osvrnuo se na velike prednosti, ali i prijetnje koje dolaze sa sve većom upotrebom vještačke inteligencije (AI). - AI nam daje izvanredne nove mogućnosti automatizovanog otkrivanja prijetnji i analize rizika u realnom vremenu. Naše politike moraju pratiti dvostruki put – usvajanje i korištenje vještačke inteligencije za odbranu uz istovremeno jačanje naših sistema za odbranu od napada koje omogućava AI. Jedan od prioriteta koje su Ministarstvo i Vlada zacrtali jeste pametna integracija AI u naše bezbjednosne operacije. Drugi prioritet je finalizacija i usvajanje strateškog okvira vještačke inteligencije kako bi vještačka inteligencija ojačala javne službe bez ugrožavanja integriteta sistema ili potkopavanja ukupne otpornosti. Veoma je važno i normiranje otpornosti kroz jasan i moderan zakon, stabilno finansiranje i jaka partnerstva, uključujući stavljanje u rad Agencije za sajber bezbjednost i potpunu implementaciju Zakona o informacionoj bezbjednosti - saopštio je ministar. Predsjednica NVO Secure, Ivona Dabetić kazala je da se ova konferencija održava u trenutku kada se svijet suočava sa sve kompleksnijim bezbjednosnim, tehnološkim i geopolitičkim izazovima.&nbsp; - Evropa prolazi kroz period intenzivnih napetosti produženog rata u Ukrajini i snažnih hibridnih prijetnji koje oblikuju novo bezbjednosno okruženje. Na nedavnom NATO samitu u Hagu digitalna bezbjednost je stavljena u sam vrh prioriteta kolektivne odbrane. Saveznici su naglasili da je otpornost mreža kritične infrastrukture i informacionih sistema jednako važno kao i tradicionalna odbrana, te da sajber domen postaje ključni prostor nadmetanja i saradnje - istakla je Dabetić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120131132_49a75b369db0a724ef567c55365a9cea001059fea21cd8d07fc927c7b54fb241.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251120131132_49a75b369db0a724ef567c55365a9cea001059fea21cd8d07fc927c7b54fb241" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Cyber Security konferencija"> </figure>  Državni sekretar Ministarstva odbrane Marko Marković u svom obraćanju je istakao da resorno ministarstvo i Vojska Crne Gore ulažu napore u pravcu prilagođavanja savremenoj bezbjednosnoj eri. - Na osnovu naučenih lekcija Crna Gora je napravila niz koraka radi povećanja sajber bezbjednosti izmjenama Zakona o informacionoj bezbjednosti, usvojili smo Nacionalnu strategiju sajber bezbjednosti za period od 2022. do 2026. i formirali Agenciju za sajber bezbjednost. Prateći navedeno, Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore nastavljaju da maksimalno posvećeno pristupaju obavezama planiranja sajber bezbjednosti i odbrane, svjesni da time istovremeno doprinosimo kolektivnoj bezbjednosti u okviru NATO saveza, dok uporedo unapređujemo sopstvene kapacitete, znanja i sposobnosti - kazao je Marković. Zamjenica ambasadorke Britanske ambasade u Crnoj Gori Sarah Pilbeam navela je da se Crna Gora kao članica NATO saveza suočava sa zajedničkim izazovima kao i Ujedinjeno Kraljevstvo. - Upravo zbog toga Ujedinjeno Kraljevstvo je predano podržavanju Crne Gore u jačanju sajber bezbjednosti kroz tri prioriteta – povećanjem otpornosti u informacionom okruženju zajedno se borimo sa dezinformacijama i branimo demokratske procese; povećanjem sajber bezbjednosti kroz inicijative kao što je napredni balkanski sajber program sa BAE sistemima; pomažemo da se izgrade nacionalne sposobnosti širom regiona i investiramo u ljude. Podržavajući Crnu Goru i njene ljude ne branimo samo mreže, već gradimo inkluzivna, otporna društva. Zajedno možemo osigurati sigurniju, pravedniju budućnost ispunjenu mogućnostima - ispričala je Pilbeam. Službenik za politiku za evropske integracije i plan rasta Delegacije EU, dr Davide Meinero naveo je niz aktivnosti koje se trebaju sprovesti u oblasti sajber bezbjednosti da bi se pospješio ulazak Crne Gore u EU. - Moramo ojačati sajber bezbjednost, povećati tehničke kapacitete i ljudske resurse, poboljšati podršku sekundarnoj legislative vezanoj za NIS 2. Trebamo koristiti sajber bezbjednost kao priliku za pozicioniranje zemlje u prvoj liniji borbe protiv sajber kriminala i prijetnji - istakao je Meinero. Ana Zec, šefica kancelarije Rezidentne koordinatorke UN u Crnoj Gori istakla je da je za sistem UN obrazovanje važan segmenat pristupa vještačkoj inteligenciji. - Neophodno je ulaganje u obrazovanje na svim nivoima kako bismo izgradili digitalno pismeno društvo sposobno da se nosi sa svim mogućnostima i rizicima novih tehnologija. Potrebni su nastavni programi koji integrišu AI, nauku o podacima i sajber bezbjednost ne kao izborni predmet, već kao osnovno znanje za buduće generacije. Potrebna nam je kontinuirana obuka za državne službenike, profesionalce iz privatnog sektora, nastavnike i širu javnost, sa posebnim fokusom na mlade. Samo društvo koje je opremljeno obrazovanjem i znanjem, opremljeno je otpornošću - poručila je Zec.

Dukaj: Prioritet pametna integracija vještačke inteligencije u bezbjednosne operacije

Kompanija Gugl (Google) je lansirala Gemini 3, najnoviji paket modela vještačke inteligencije koji je najbolji do sada, te zamjenjuje Gemini 2.5, koji je predstavljen u maju.
Gemini 3 se uvodi u AI Modu u Gugl pretrazi (za pretplatnike Google AI Pro i AI Ultra), a takođe i u aplikaciji Gemini za sve korisnike. Izvršni direktor Gugla Sundar Pičai je rekao da je "mnogo bolji u otkrivanju konteksta i namjere koja stoji iza zahtjeva korisnika, tako da on dobija ono što mu je potrebno uz manje podsticanja".
Iz Gugla kažu da je Gemini 3 "najbolji model na svijetu za multimodalno razumijevanje" te da pruža "bogatije vizualizacije i dublju interaktivnost". Izdanje Geminija 3 počinje s Geminijem 3 Pro, "u previewu", a nakon toga slijedi Gemini 3 Deep Think, koji trenutno testiraju "testeri sigurnosti". Nakon što završe s njim, bit će dostupan pretplatnicima Google AI Ultra.
Gemini 3 Pro "značajno nadmašuje" Gemini 2.5 Pro na svakom glavnom AI benchmarku. On "donosi novi nivo dubine i nijansi svakoj interakciji", s odgovorima koji su "pametni, koncizni i direktni, mijenjajući klišeje i laskanje za istinski uvid, govoreći korisniku ono što treba čuti, a ne samo ono što želi čuti", navode iz Gugla. Gemini 3 Deep Think nadmašuje Gemini 3 Pro u benchmarkovima, ali kompromis je to što mu je potrebno više vremena da dođe do odgovora.
Gemini 3 je bolji u tome da korisnicima pomogne da nauče bilo šta, budući da je od početka izgrađen da "besprekorno sintetiše informacije o bilo kojoj temi u više modaliteta, uključujući tekst, fotografije, video, audio i kod".
Gugl kaže da je Gemini 3 njihov najsigurniji model do sada, šta god to značilo te da je "prošao najopsežniji set sigurnosnih evaluacija od bilo kojeg Gugl AI modela do sada". Pokazuje "smanjenu sikofanziju, povećanu otpornost na prompt injekcije i poboljšanu zaštitu od zloupotrebe putem cyber napada".

Google lansirao novi AI model Gemini 3

Profesori sa Univerziteta Crne Gore dio su projekta Metakognitiv, koji realizuju sa kolegama iz inostranstva, a čiji je cilj stvaranje platforme, koja bi omogućila studentima da detektuju da li je nešto generisano preko vještačke inteligencije. To je, u emisiji E-uživo, na Televiziji E, kazao saradnik na Prirodno-matematičkom fakultetu – doktorand Aleksandar Plamenac.
Na taj način bi, kako je objasnio Plamenac, korisnici ove platforme mogli, na neki način, i da provjere vjerodostojnost sadržaja koji je pročitan.&nbsp;
Sagovornik TV E komentarisao je zloupotrebe vještačke inteligencije, imajući u vidu da je sve teže prepoznati tekstove, ali i fotografije i video snimke – koji su nastali kao proizvod vještačke inteligencije.
“Jako često vještačka inteligencija zna da prepozna samu sebe. Na internetu možete da nađete dosta modela koji su u stanju da prepoznaju tekst koji je generisan, isto važi i za sliku i za video. Dodatno bih spomenuo: mi, na Univerzitetu, dio smo jednog projekta koji se nazova Metakognitiv, gdje sarađujemo sa kolegama iz Haga, Helsinkija i iz Košica, i radimo na tome da napravimo jednu platformu, koju mogu da koriste studenti netehničkih nauka, neko ko ne razvija vještačku inteligenciju. Kroz tu platformu mogu da detektuju da li je nešto generisano preko vještačke inteligencije i da, na neki način, provjere vjerodostojnost tog sadržaja koji je upravo pročitan”, kazao je Plamenac, gostujući na TV E.
Sličan alat bi, dodaje, pomogao i nastavnicima, s obzirom na to da se vještačka inteligencija sve više zloupotrebljava tokom obrazovanja.
Gost TV E komentarisao je i veliku popularnost alata poput Chat GPT-a, ali i zloupotrebe koje je ta popularnost donijela, među kojima je i pojava da korisnici od ovog alata traže savjete psihologa.
"Chat GPT, i bilo koji alat tog tipa, ni na koji način ne može da zamijeni psihologa – prosto ne poznaje ljudsku empatiju i, sa te strane, čovjek mora da bude obazriv. Dokle god je to na nivo nekih bazičnih konsultacija ili eventualne edukacije - to je, u nekoj mjeri, u redu”, kazao je Plamenac.
Zabrinjavajuće je, zaključuje on, kada svakodnevni život čovjeka zavisi od toga šta će da kaže alat kao što je Chat GPT.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqjNTb4dleWE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Profesori iz Crne Gore dio važnog projekta: Vještačka inteligencija zna da prepozna samu sebe

Dezinformacija je mnogo i nije lako uočiti odmah šta je dezinformaciji a šta ne, naročito uz upotrebu jako moćnih alata generativnih modela rekao je gostujući &nbsp;u emisiji E uživo, na Televiziji E, asistent u nastavi na Prirodnomatičkom fakultetu - Aleksandar Plamenac.
Sve češća upotreba vještačke inteligencije, od alata poput &nbsp;chat GPT-a, koji mnogi koriste kao prijatelja, savjetnika ili čak psihologa, do lažnih video zapisa koje je sve teže razlikovati od onih vjerodostojnih, otvara pitanje gdje je granica između tehnološkog napretka i potencijalne zloupotrebe.
Vještačka inteligencija, kaže Plamenac, postaje ugrađena u svakodnevni život svih građana, od direktnih interakcija sa modelom poput Chat GPT-ja do platformi poput Netflixa ili društvenih mreža.&nbsp;
- Oni koriste modele vještačke inteligencije da personalizuju sadržaj, poput toga šta bi mogla da bude sljedeća serija koju ćete da gledate na osnovu svega onoga što ste dosad pogledali, ili film ili slično. To su neki algoritmi kojih možda nijesmo svjesni direktno, a i te kako smo okruženi sa njima- rekao je Plamenac.
Ukazuje da je jedna od zabluda mišljenje da je vještačka inteligencija samo Chat GPT, iako je njegovom pojavom došlo do promjena, pa se taj pojam personifikuje sa vještačkom inteligencijom.&nbsp;
- Vještačka inteligencija doživljava svoj razvoj od Drugog svjetskog rata na ovamo, već ‘60 - ih i ‘70- ih vi ste imali neke bazične jezičke modele koji su mogli da vam odgovaraju na neka jednostavna pitanja, poput kako si, šta ti je potrebno i slično tome. Mislim da uplivom Chat GPT-ja smo mi mnogo više u dodiru aa vještačkim inteligencijom i da se zato povezuje na taj način- istakao je Plamenac.&nbsp;
Smatra da je vještačka inteligencija jako moćan statistički i matematički alat, sačinjena od matematike i pohranjenih podataka.
Poručuje da bilo koji alat, što podrazumijeva i Chat GPT ne može zamijeniti stvarnu osobu, a ponajmanje psihologa.
&nbsp;- Chat GPT ne poznaje ljudsku empatiju na način koji mi poznajemo i onda sa te strane čovjek mora da bude obazriv. Dok je to na nivou nekih &nbsp;bazičnih konsultacija ili eventualna edukacija, to je u nekoj mjeri i u redu. Potencijalno zabrinjavajuća je činjenica da možda da možda vama neki svakodnevni život zavisi od toga šta će da kaže alat Chat GPT, ili da se u potpunosti oslanjate na njega, tu smo već u nekoj situaciji gdje je stvarna pomoć psihologa bila potenna- zaključio je Plamenac.

Plamenac: Vještačka inteligencija moćan statistički i matematički alat, ali ne može zamijeniti stvarnu osobu

Ljudi gotovo više ne mogu da razlikuju muziku koju je stvorila vkeštačka inteligencija od one koju su kreirali muzičari, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u srijedu.
Istraživačka kompanija Ipsos zamolila je 9.000 ispitanika da poslušaju dva isječka muzike generisane vještačkom inteligencijom i jedan isječak muzike koju su stvorili ljudi, u okviru istraživanja sprovedenog za francusku striming platformu Dizer (Deezer).
- Devedeset sedam odsto njih nije uspjelo da razlikuje muziku koju je u potpunosti stvorila vještačka inteligencija od muzike koju su kreirali ljudi - navedeno je u saopštenju Dizera.
Istraživanje je sprovedeno između 6. i 10. oktobra u osam zemalja: Brazilu, Velikoj Britaniji, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu, Holandiji i Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema podacima Dizera, više od polovine ispitanika osećalo je nelagodu jer nisu uspjeli da prepoznaju razliku.
Gotovo polovina njih vjeruje da im vještačka inteligencija može pomoći u otkrivanju novih pjesama, ali su znatno pesimističniji kada je riječ o posljedicama muzičkih sadržaja generisanih pomoću vještačke inteligencije.
Anketari su postavljali i šira pitanja o uticaju ove tehnologije, a 51 odsto ispitanika smatra da će ona dovesti do širenja veće količine muzike nižeg kvaliteta na striming platformama. Skoro dvije trećine (64 odsto) vjeruje da će to uzrokovati gubitak kreativnosti u muzičkoj produkciji.
- Rezultati ankete jasno pokazuju da je ljudima stalo do muzike i da žele da znaju da li slušaju pjesme koje je stvorila vještačka inteligencija ili ih je kreirao čovjek - izjavio je izvršni direktor Dizera Aleksis Lanternije.
Iz kompanije navode da ne samo da je primijećen porast sadržaja generisanog vještačkom inteligencijom na njihovoj platformi, već i da takva muzika nalazi svoju publiku.
U januaru je svaka deseta pesma koja se svakodnevno emitovala na platformi bila potpuno generisana vještačkom inteligencijom. Deset mjeseci kasnije taj procenat se povećao – sada je svaka treća pjesma, odnosno skoro 40.000 pjesama dnevno djelo vještačke inteligencije.
Osamdeset odsto ispitanika izrazilo je želju da muzika generisana vještačkom inteligencijom bude jasno označena za slušaoce. Dizer je jedina velika platforma za striming muzike koja sistematski obilježava AI sadržaj za svoje korisnike.
Ovaj problem postao je naročito aktuelan u junu, kada je bend pod nazivom The Velvet Sundown iznenada postao viralan na Spotifaju, a tek sljedećeg mjeseca otkriveno je da se zapravo radilo o sadržaju koji je stvorila vještačka inteligencija. Najpopularnija pjesma AI grupe preslušana je više od tri miliona puta.
Zbog toga je Spotifaj, koji je i sam više puta bio kritikovan zbog nedostatka transparentnosti u vezi sa upotrebom vještačke inteligencije, u septembru najavio niz novih mjera kako bi podstakao umjetnike i izdavače da budu otvoreniji i jasno označe korišćenje AI tehnologije u muzičkoj produkciji.

Ljudi više ne razlikuju muziku koju je stvorila vještačka inteligencija od one stvarne

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: vjestacka-inteligencija