O upotrebi vještačke inteligencije u medicini i načinima na koje se ona koristi pri dijagnostici, prevenciji, liječenju i personalizacijin terapije, govorio je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, specijalizant psihijatrije i doktorand faramakologije Šućro &nbsp;Madžgalj.
Sreća je što je vještačka inteligencija danas &nbsp;dostupna svakome u bilo kom dijelu svijeta.
- Pitanje je da li nas vještačka inteligencija oslobađa, ili nas oslobađa od nas samih. To je pitanje slobodne volje, odnosno slobodnog odlučivanja. Da li ćemo mi da oslonimo svoju slobodu na vještačku inteligenciju i da ona odlučuje umjesto nas i da &nbsp;na takav način mi naše strahove i naš taj egzistencijalni vakum nekako samo oslanjamo na nekog drugog. Suštinski samo &nbsp;je pitanje kako ćemo mi to da postavimo, da li ćemo da dozvolimo da vještačka inteligencija odlučuje i radi umjesto nas, ili ćemo mi da ga koristimo kao oruđe ne bi li nam pomoglo sa čim &nbsp;mi koegzistiramo. Da li će biti budućnost, pa budućnost je ono što radimo sada, vještačka inteligencije je inkorporirana u svaku poru našeg društva, tako da vjerujem da je upravo to naša budućnost- rekao je Madžgalj.
&nbsp;Vjeruje vještačkoj inteligenciji, koja je već dosta prisutna u medicini, a biće sve prisutnija, ističe Madžgalj, i ističe da se smatra da će psihijatrija biti grana medicina koja će posljednja da bude pod uplivom vještačke inteligencije.
- Na kongresu pokažu robota koji ima 50 posto veći nivo empatije, nego čovjek. Sama empatija kao stabilna crta ličnosti ima svoj kapacitet koliko traje, a kod vještačke inteligencije ona je perletum mobile, prosto je nemoguće da se istroši. U tom smislu je itekako psihijatrija pod uplivom vještačke inteligencije, u otkrivanju ranih biomarkera psihotičnosti, depresivnosti i tako dalje, da se blagovremeno intervenira na tom polju. Sve su to oruđa gdje možemo.da iskoristimo vještačku inteligenciju. Što se radiologije tiče to je tek priča za sebe, zato što imate nekad radiologa, pogotovu u urgentnom centru, recimo 50 snimaka, bilo rendgen, bilo skenera i nekada je to dosta zahtjevno, međutim, vještačku inteligenciju ako pustimo da ona odlučuje umjesto nas praktično smo izgubili radiologa, odnosno njegovu funkciju. Međutim, nije to baš tako, vi možete da na rendgenskom snimku da vidite zasjenjenje, to može da bude tumor, a može da bude i progutan predmet. Ipak su ljekari ti koji mogu konzistentnije da sagledaju cjelokupnu sliku. Tu više vidim vještačku inteligenciju u smislu trijažiranja, da vam pokaže šta je urgentnije, šta nije, i da da neke osnovne smjernice. U tom smislu vještačka inteligencija apsolutno da- istakao je Madžgalj.
Vještačka inteligencija je najčešće primjenjiva, smatra Madžgalj, kada je &nbsp;medicina u pitanju, u dijagnostici i prevenciji oboljenja.
- Vještačka inteligencija može da se primjeni zapravo na sva tri nivoa, od dijagnostike, prevencije, pa čak i liječenja. Pravovremena mogućnost individualizovanog tretmana pravovremenom dijagnostikom. Možete i da pratite efekat terapije što je do sada bilo klinički. Vještačka inteligencija omogućava i personalizaciju terapije, u smislu da vam u odnosu na tjelesnu masu, površinu kože, funkciju bubrega, funkciju jetre, ali to nije samo urea, kreatinin i transaminaze u smislu hepatograma, već je tu je niz nekih drugih procesa koje je moguće pratiti vještačkom inteligencijom kod samog čovjeka- zaključio je Madžgalj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH7mSesyWf1s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Madžgalj: Vještačka inteligencija je inkorporirana u svaku poru našeg društva

ChatGPT i vještačka inteligencija su svima dostupni, dok su ljudski talenti ono što pravi razliku - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, klinički psiholog i komunikolog Radoje Cerović.
Prepoznati značaj i mogućnosti vještačke inteligencije, smatra on, od ekstremne je važnosti jer je u današnjem vremenu Chat GPT dio procesa razmišljanja.&nbsp;
- Prvo je da ljudski talenti shvate da su talenti, jer ako vi to ne shvatate onda ne idete u tom pravcu. I sa strane poslodavaca, i sa strane zaposlenih je potrebno na neki način se vrati valorizaciji ljudskih sposobnosti, i to posebno onih ljudskih sposobnosti kao što je empatija, kreativnost, koji ne mogu biti zamijenjeni bilo kakvim mašinskim učenjem. U tom trenutku idemo u pravcu koje diktira ovo vrijeme - zaključio je Cerović.
Krajnji autput našega odlučivanja i donošenja planova je, prema njegovim riječima, u svakom slučaju potpomognut od ChatGPT-a.
- Do skoro je bila velika priča da će određene profesije da nestanu, do skoro je bila velika priča oko radiologa, a radiolozi u medicini uz pomoć vještačke inteligencije mogu da prepoznaju stvari koje oko ne može da prepozna, vještačka inteligencija prepozna, i onda je jedno vrijeme kružila priča da će ta specijalnost da nestane. Na bazi toga rezon je da će nestati radiolozi koji ne koriste vještačku inteligenciju, i nestaće oni profesionalci koji ne koriste vještačku inteligenciju. Nijedna od tih profesija, u ovom trenutku, mi ne vidimo da nestaje, ali zahtijeva da se do kraja upoznamo, uključimo u sve procese vještačku inteligenciju i da ona postane stabilno dio procesa - rekao je Cerović.
Preplitanje vještačke i ljudske inteligencije je nešto što nije bilo na prvi pogled jasno.
- Iako nijesu fizički prepleteni, de facto jesu i to je nastavak ljudskog mozga koji se zove vještačka inteligencija. Oni koji dobro razmišljaju i koriste vještačku inteligenciju će imati najbolji krajnji output. U tom nekom opštem takmičenju u kome se kvalitet odluka i kvalitet razmišljanja dramatično podiže opet imate jedno novo takmičenje u kome svi imaju vještačku inteligenciju. Vještačka inteligencija neće napraviti sama po sebi razliku između uspješne kompanije i uspješnog profesionalca, opet će biti neophodno da mi itekako razmišljamo - istakao je Cerović.
Kombinujući &nbsp;vještačku inteligenciju i psihometriju, objašnjava on, zadatak je pomoći firmama HR menadžerima preduzeća da velikom brzinom prepoznaju strukturu mekih vještina kod kandidata za posao.
- To je ekstremno važno kad imate ljude koji su u kontaktu sa klijentom i veoma je važno kad znamo da ovi načini kako mi obično radimo selekciju personala, razgovarate sa nekim i taj neko bi trebalo da pretpostavi kakve su vaše sposobnosti, iako često imamo utisak da to možemo da prepoznamo, nauka nam govori da to apsolutno nije tačno, i da postoje neke posebne kategorije ljudi, posebno toksični, posebno problematični, koje mi nećemo prepoznati, čak naprotiv imaćemo o njima vrlo pozitivan stav. To su, na primjer, narcisoidne osobe, antisocijalne osobe, manipulativne osobe, koje ostavljaju sjajan utisak na prvi pogled. I vještačka inteligencija, i psihometrijska nauka imaju načine da prepoznaju takve ljude i u jednom trenutku mi dozvoljavamo da mašina nam da određene informacije, ne da bi mašina odlučivala, nego kada nam da te informacije onda nam ukazuje da smo mi, vjerovatno, u prisustvu takve osobe - naglasio je Cerović.

1250x600

1084x550

Cerović: Chat GPT i vještačka inteligencija su svima dostupni, ljudski talenti su ono što pravi razliku

Irska uprava za zaštitu podataka (DPC) koja djeluje u ime Evropske unije, danas je otvorila istragu o upotrebi ličnih podataka od strane društvene mreže X radi obuke njene vještačke inteligencije, posebno njenog četbota Grok.
Istraga se odnosi na upotrebu ličnih podataka uključenih u objave dostupne javnosti koje korisnici stavljaju na društvenu platformu X, u Evropskoj uniji i Evropskom ekonomskom prostoru, navodi se u saopštenju.
Mreža X se obavezala u septembru da više ne koristi neke lične podatke svojih evropskih korisnika da obučava svoj program vještačke inteligencije.
Tada je irska uprava DPC objavila da je povučen sudski postupak koji je pokrenula u irskom Visokom sudu oko tog slučaja.
Objava u septembru se odnosila na lične podatke korišćene između 7. maja i 1. avgusta prošle godine. Ali kompanija je poslije tog datuma nastavila da razvija svoje modele vještačke inteligencije.
Irska uprava će prema tome razmotriti usklađenost tog razvoja sa odredbama evropskih propisa za zaštitu podataka, posebno kada je riječ o legalnosti i transparentnosti obrade podataka, dodaje se u saopštenju.
Irska uprava za zaštitu podataka nadležna je da djeluje u ime EU zato što je evropsko sjedište X u Irskoj, kao što je i sjedište brojnih gigantata Silikonske doline.
Američki tehnološki giganti, čiji je dio i X, su u središtu trgovinskih razgovora EU i SAD.
Ako razgovori ne uspiju Evropska komisija mogla bi da odluči da ih oporezuje, zaprijetila je predsjednica Ursula fon der Lajen.

EU ispituje mrežu X zbog upotrebe ličnih podataka za obuku vještačke inteligencije

Crnogorski naučnik Aleksandar Kapisoda, koji više od 20 godina živi u Njemačkoj i bavi se jezičkim i semantičkim modelima baziranim na vještačkoj inteligenciji, gostujući u "Drugačijoj radio vezi" rekao je da je potreba za prepoznavanjem crnogorskog jezika u digitalnom svijetu bila ključni razlog zbog kojeg je kreirao jezički model "MontenegroGPT" i asistenta na bazi vještačke inteligencije (AI) "Vladimir Dukljanski".
Motiv da pokrene ovaj projekat bio je i u tome što je, kada je prvi put probao da koristi ChatGPT, primijetio da crnogorski jezik nije prepoznat, jer ovaj jezički model zasnovan na vještačkoj inteligenciji nije poznavao njegovu strukturu, niti je pravilno koristio slova ś i ź. Još jači motiv bila je potreba da se stane na put negiranju crnogorskog jezika.
Kapisoda naglašava da je motivacija bila višestruka.
- Dugo se bavim upravljanjem znanjimaa i prikupljanjem informacija – profesionalno radim na tome već više od 20 godina. To je tehnički dio priče - naglasio je.
Drugi razlog, kako je dodao, vezan je za problem sa Wikipedijom, jer ovo pitanje, kako je istakao, ni prethodna vlast u Crnoj Gori nije shvatila dovoljno ozbiljno.
- Crnogorski jezik nije ozbiljno shvaćen na toj platformi i, jednostavno, crnogorska verzija Wikipedije ne postoji - istakao je Kapisoda. 
Jedan od razloga koji su ga motivisali takođe bilo je i uočavanje da jezički model zasnovan na vještačkoj inteligenciji ChatGPT nije prilagođen crnogorskom jeziku.
- Treći ključni trenutak desio se 2022. godine, kada sam vidio da dolazi ChatGPT i shvatio njegov kvalitet. To je bio "gejm čendžer", digitalna revolucija slična onoj industrijskoj iz 1890-ih godina. Kada sam prvi put probao ChatGPT, primijetio sam da crnogorski jezik nije prepoznat – nije poznavao njegovu strukturu, niti je pravilno koristio slova, a ni danas ne poznaje u potpunosti. To je bio moj motiv da pokrenem ovaj projekat -rekao je on.
Međutim, pored tehničkih, razloge za rad na projektu MontenegroGPT Kapisoda je vidio i u sveri kulturološkog prepoznavanja.
- Četvrti aspekt, koji neki mogu smatrati političkim, ali ja ga vidim kao nacionalno pitanje, jeste negiranje crnogorskog jezika. U Crnoj Gori se to često svodi na političku raspravu, ali ja ne želim da ulazim u politiku. Cilj mi je bio da eliminišem to negiranje kroz MontenegroGPT - istakao je Kapisoda, dodavši da se sada kroz njega jasno može vidjeti razlika između crnogorskog, hrvatskog, bosanskog i srpskog jezika, a razlike nijesu samo u slovima i riječima, već i u strukturi rečenica i gramatici.
Komentarišući činjenicu da, zarazliku od velikih svjetskih jezika kojima je ChatGPT u velikoj mjeri prilagođen, jer koristi ogromnu bazu publikacija i sajtova koje su dostupne na internetu, što kada je u pitanju crnogorski jezik to nije bilo moguće, budući da ne postoje toliko velike tekstualne baze na našem jeziku, Kapisoda ističe da je to i bio jedan od najvećih izazova.
- Tražio sam sve što je bilo dostupno na internetu. Naravno, poštovao sam autorska prava i koristio metode poput web crawlinga da prikupim javno dostupne podatke. Tehnički detalji su posebna tema, ali su zahtijevali mnogo rada i eksperimentisanja. Konsultovao sam se s više advokata i utvrdio da je materijal koji sam koristio potpuno validan i u skladu s regulativama - naglasio je naš sagovornik.
Komentarišući činjenicu da kod jezičkih modela baziranih na vještačkoj inteligenciji nerijetko dolazi do tzv. “halucinacija”, odnosno da chatbot u nekim situacijama “izmisli” odgovor koji nije baziran na činjenicama, Kapisoda je rekao da mu je upravo bio cilj da MontenegroGPT oslobodi takvih grešaka.
- Napravio sam nešto drugačije – samostalno sam uzeo te materijale i razvio program. Postavio sam pitanje zašto 79-80 odsto korisnika ChatGPT-a, odnosno obični korisnici, najčešće koriste model za postavljanje i odgovaranje na pitanja. Na osnovu toga, u prvom koraku uzeo sam kompletan tekst s interneta i zatražio da mi izvuče sva pitanja i odgovore iz tog teksta. Nakon što sam pročitao te odgovore, validirao sam ih i dodatno ih unio u jezični model. Time sam omogućio da odgovori budu precizniji i smanjio pojavu tzv. ‘halucinacija’ – situacija u kojoj jezični modeli izmišljaju informacije kada nijesu sigurni ili kada je pitanje nejasno - naglasio je, dodavši da su zahvaljujući procesu validacije odgovora, značajno smanjene greške i dezinformacije koje se često pojavljuju kod drugih jezičnih modela.
U tom smislu, može se reći da je Montenegro GPT napredniji model u odnosu na ono što je OpenAI ponudio kroz ChatGPT. Informacija da postoji jezični model koji ne pravi greške u odgovorima proširila se kroz AI zajednicu.
- Kada je objavljeno da postoji model koji minimizira te greške, interesovanje je bilo ogromno. Dobio sam više od 30.000 mejlova izvan Crne Gore, a iz same Crne Gore čak 120.000 poruka. Iskreno se izvinjavam svima kojima još nijesam odgovorio – trudim se da to postepeno učinim... Ljudi su bili zainteresovani da saznaju zašto sam kreirao Montenegro GPT i šta me je motivisalo. Kao što sam ranije rekao, crnogorski jezik nije bio u fokusu istraživača koji su trenirali OpenAI modele od 2019. do 2022. godine. Oni jednostavno nijesu imali taj jezik u vidu - pojasnio je.
Kapisoda podsjeća i da je i na AI festivalu u Kanu, na kojem je učestvovao zbog svog redovnog posla, takođe bilo komentara i pitanja vezanih za MontenegroGPT, jer su tehnike koje je razvio mogle biti primijenjene i u kompaniji u kojoj radi, posebno u domenu validiranja odgovora na pitanja.
- Iskustvo u Kanu bilo je zaista nevjerovatno – ljudi su me prepoznali i počeli da razgovaraju sa mnom o modelu. Bilo mi je fascinantno da je nešto što sam razvio samostalno izazvalo toliku pažnju u AI zajednici -ispričao je Kapisoda.
Dodatnu motivaciju je, kako je naglasio, imao i zbog toga što spada u one Crnogorce u inostranstvu koji u svakodnevnom životu nemaju mnogo prilika da govore crnogorskim jezikom.
- Možda je upravo to što živim van Crne Gore bila dodatna motivacija da doprinesem crnogorskoj zajednici na ovaj način. Crna Gora zaslužuje da ima snažan jezični model, i ponosan sam što sam to ostvario. Ljudi su bili impresionirani ne samo tehničkim aspektima modela, već i mojom ličnom motivacijom - kazao je on, dodavši da je jedan od načina da crnogorski jezik opstane u digitalnom svijetu upravo Montenegro GPT.
Pored činjenice da je u ovom jezičkom modelu eliminisana pojava AI “halucinacija”, MontenegroGPT takođe ima još jednu važnu karakteristiku o kojoj se razmišljalo prilikom kreiranja, a to je zaštita privatnosti korisnika i njihovih podataka.
- Montenegro GPT je razvijen uz poštovanje evropskog AI akta, koji stupa na snagu naredne godine. Već u julu ove godine biće predstavljen kodeks koji će regulisati način na koji se AI programira i koristi, a upravo te regulative bile su mi vodilja. Ključno pitanje jeste – gdje se nalazi model? Na kojim serverima? Da li je smješten u Evropskoj uniji, kao što je to slučaj sa mnogim evropskim modelima, ili u Kini, poput DeepSeeka, ili možda koristi infrastrukturu OpenAI-a, koji svoje servere ima širom svijeta? Mi, kao i druge kompanije, koristimo različite infrastrukturne partnere, ali osnovno pravilo jeste da serveri moraju biti u skladu s GDPR regulativom i pravilima zaštite podataka. To je prva ključna stvar - istakao je Kapisoda.
Druga bitna razlika Montenegro GPT-a u odnosu na OpenAI jeste način upravljanja podacima.
- OpenAI prikuplja određene informacije kako bi spriječio zloupotrebe – na primjer, ako korisnik pokuša da generiše nezakonit sadržaj, OpenAI može privremeno da zadrži podatke do 30 dana radi kontrole. To je legitimna praksa. Međutim, moj pristup je drugačiji. Montenegro GPT koristi sistem monitoringa, ali bez direktnog povezivanja podataka s identitetom korisnika. Umjesto toga, postoji nezavisna komisija u Austriji koja procjenjuje da li je određeni sadržaj problematičan. Ako postoji potreba za daljom istragom, tek tada se pristupa IP adresama i relevantnim pravnim procedurama. Ovaj sistem omogućava neophodnu kontrolu, ali uz poštovanje privatnosti korisnika - dodao je Kapisoda.
On je naglasio da, dok se čeka početak zvanične primjene AI akta sljedeće godine, ovo rješenje predstavlja prelazno, ali efikasno sredstvo zaštite podataka.
Dodao je i da je Montenegro GPT sertifikovan kao prvi crnogorski digitalni AI model. To znači da će od sljedećeg mjeseca postojati mogućnost procjene usklađenosti drugih AI modela u Crnoj Gori s evropskim regulativama. Ako neka kompanija želi da implementira AI rješenja, moći će provjeriti da li ispunjava sve standarde privatnosti i etike.
- Zamislimo situaciju u kojoj kineska kompanija razvije revolucionarni AI model. Korisnici bi trebalo da se zapitaju – da li bi željeli da se njihova pitanja, postavljena nekom AI modelu, kasnije koriste i monetizuju bez njihovog znanja - upitao je Kapisoda, naglasivši da je regulatorni okvir u Kini potpuno drugačiji, da ne štiti korisničke podatke i da zbog toga nikada ne bi koristio jezički model DeepSeek, jer, kako je precizirao, to jednog dana može postati jako opasno, ne samo zbog pojedinaca kao korisnika tih platformi, nego i zbog države i nacionalne sigurnosti.
Kapisoda je najavio da će u budućnosti predstaviti i druge. 
Kapisoda je naglasio da je MontenegroGPT tek početak njegovog rada na primjeni vještačke inteligencije u svrhu zaštite crnogorske jezičke i kulturne baštine, najavivši da će naredni projekat o ovoj oblasti biti "NjegošGPT", koji će na osnovu djela ovog crnogorskog pjesnika i vladara pronići u njegov način razmišljanja i omogućiti da saznamo kako bi Petar II Petrović Njegoš danas odgovorio na neka pitanja ili reagovao na informacije koje bi saznao.

Kapisoda: Cilj mi je bio da spriječim negiranje crnogorskog jezika kroz MontenegroGPT

<h2>Možemo li još uvijek vjerovati onome što vidimo i čujemo?&nbsp;</h2>
Zamislite da na internetu naiđete na video u kojem poznata novinarka predstavlja gosta koji govori o softveru za trgovanje kriptovalutama. Sve izgleda autentično – njen glas, izgled, način govora. Međutim, ispostavlja se da je taj video lažan, kreiran pomoću vještačke inteligencije. Ovaj primjer nije fikcija; upravo to se dogodilo s novinarkom Ksenijom Turkovom iz Glasa Amerike. Ovaj incident postavlja ključno pitanje: Kako razlikovati stvarnost od manipulacije u digitalnom svijetu? Odgovor možemo pronaći na stranicama zvanim medijska pismenost - sposobnosti kritičkog analiziranja i procjene informacija koje primamo. U eri vještačke inteligencije (AI), ova vještina postaje neophodna za navigaciju kroz more informacija koje nas svakodnevno preplavljuju. Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost pristupa, analize, evaluacije i kreiranja medijskih sadržaja. Ona izaziva sumnju, analizu, istraživanje i zaključivanje. To jeste proces, ali i svjesnost trenutka koji živimo. U kontekstu vještačke inteligencije, to znači razumijevanje kako tehnologije poput algoritama i mašinskog učenja oblikuju informacije koje konzumiramo. Na primjer, vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, poznate kao deepfake. Ovi sadržaji mogu prikazivati osobe koje izgovaraju ili rade stvari koje nikada nisu učinile, što može imati ozbiljne posljedice po društvo.
<h2>Vještačka inteligencija i dezinformacije: Kako prepoznati manipulaciju?</h2>
Vještački inteligentne tehnologije omogućavaju kreiranje sofisticiranih dezinformacija koje je teško prepoznati. Evo nekoliko primjera: a) Deepfake video i audio snimciDeepfake tehnologija koristi vještačku inteligenciju za kreiranje lažnih video i audio snimaka koji izgledaju i zvuče autentično. Na primjer, tokom ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, pojavio se lažni video predsjednika Volodimira Zelenskog koji poziva svoje vojnike na predaju. Ovaj video je brzo demantovan, ali je pokazao koliko deepfake može biti opasan. b) Algoritmi i „filter baloni“ Društvene mreže koriste algoritme koji nam prikazuju sadržaje na osnovu naših prethodnih interakcija, stvarajući tzv. „filter balone“. To znači da smo često izloženi informacijama koje potvrđuju naša postojeća uvjerenja, dok suprotna mišljenja ostaju skrivena. Ovaj fenomen može ograničiti našu perspektivu i otežati kritičko razmišljanje.c) Lažne vijesti generisaneAI-jem Vještačka inteligencija može automatski generisati članke koji izgledaju kao da su ih napisali ljudi. Ovi tekstovi mogu širiti dezinformacije ili propagandu, a da čitaoci nisu svjesni njihove lažnosti. Na primjer, tokom pandemije COVID-19, vještačka inteligencija je korišćena za širenje lažnih informacija o virusu i vakcinama, što je dodatno zbunjivalo javnost. U eri vještačke inteligencije, medijska pismenost je ključna za zaštitu od dezinformacija. Postavlja se pitanje: Kako biti medijski pismen u eri vještačke inteligencije? Na ovo pitanje je teško dati odgovor, pa u nastavku šaljemo par predloga:1. Njegujte sumnju: Provjeravajte izvore informacija – Budite skeptični prema senzacionalističkim vijestima i uvijek provjerite da li su informacije potvrđene od strane pouzdanih izvora. 2. Budite budni: Analizirajte slike i video snimke – Obratite pažnju na detalje koji mogu ukazivati na manipulaciju, poput neprirodnih pokreta ili nesklada između zvuka i slike. 3. Učite: Pokušajte da razumijete kako funkcionišu algoritmi – Budite svjesni da platforme koriste algoritme koji vam prikazuju sadržaje na osnovu vaših prethodnih interakcija, što može ograničiti vašu izloženost različitim perspektivama. 4. Pitajte: Razvijajte kritičko mišljenje – Postavljajte pitanja i ne prihvatajte informacije zdravo za gotovo. Razmislite o motivima iza određenih sadržaja i ko ima koristi od njihovog širenja. 5. I opet, učite: Obrazujte se o medijskoj pismenosti – Učestvujte u radionicama i edukacijama koje vam mogu pomoći da bolje razumijete medije i tehnologije.
<h2>Etika i odgovornost: Ko kontroliše informacije?&nbsp;</h2>
Razvoj vještačke inteligencije postavlja etička pitanja o kontroli i distribuciji informacija, o svjesnosti pojedinca da analizira i provjerava. Ko je odgovoran za sadržaje koje kreira vještačka inteligencija? Kako spriječiti zloupotrebu ovih tehnologija? Velike tehnološke kompanije imaju značajnu ulogu u oblikovanju informacija koje konzumiramo. Njihovi algoritmi odlučuju koje vijesti i sadržaji će nam biti prikazani, što može uticati na naše stavove i ponašanje. Sundar Pičai, izvršni direktor kompanije Google, naglašava odgovornost u razvoju AI tehnologija: „AI je jedna od najvažnijih stvari na kojima čovječanstvo trenutno radi. Ona je dublja od vatre ili struje. Međutim, moramo osigurati da je razvijamo odgovorno kako bismo izbegli negativne posljedice.“ Važno je uvidjeti benefite vještačke inteligencije i upotrebljavati je u korist informacija za razvoj potencijala i mogućnosti. Vještačka inteligencija može biti sredstvo za napredak ili tortura emocija i ponašanja. Zbog toga je važno oslanjati se na etiku i razum u svakom trenutku stvaranja medijskih sadržaja.
<h2>Zbog čega je važno stvarati medijski pismene građane?</h2>
U društvu preplavljenom informacijama, gdje svako može kreirati i dijeliti sadržaj, medijski pismeni građani su ključni za očuvanje demokratskih vrijednosti, kritičkog mišljenja i informisanog društva. Bez medijske pismenosti, ljudi postaju laka meta manipulacija, bilo da je riječ o lažnim vijestima, političkoj propagandi ili komercijalnim prevarama. Kako možemo donositi informisane odluke ako ne znamo prepoznati istinu od laži? Medijski pismeni građani su otporniji na dezinformacije, bolje razumiju kako funkcionišu mediji i tehnologije, i mogu aktivno učestvovati u društvenim diskusijama, umjesto da budu pasivni konzumenti sadržaja. U svijetu gdje vještačka inteligencija sve više oblikuje naše digitalno iskustvo, kritičko mišljenje i sposobnost analize informacija nisu samo korisne vještine – one su neophodne za zaštitu slobode mišljenja i demokratskih procesa.
<h2>Zbog čega je važno biti budan?</h2>
U digitalnom dobu, gdje vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, budnost i kritičko razmišljanje su ključni. Medijska pismenost nam omogućava da prepoznamo manipulacije i zaštitimo se od dezinformacija. Biti medijski pismen danas znači aktivno preispitivati informacije koje primamo i razumjeti tehnologije koje oblikuju našu stvarnost. Dakle, sljedeći put kada naiđete na nevjerovatan sadržaj na internetu, zapitajte se: Da li je ovo stvarno? Ko stoji iza ovoga? Koji je cilj ovog sadržaja? U eri vještačke inteligencije, kritičko razmišljanje nije opcija – to je nužnost.Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Istina ili iluzija: Medijska pismenost u eri vještačke inteligencije

Evropska unija će smanjiti regulativu kako bi olakšala procvat vještačke inteligencije na kontinentu, izjavio je u ponedjeljak francuski predsjednik Emanuel Makron na samitu o vještačkoj inteligenciji u Parizu, pozivajući na ulaganja u EU – konkretnije u Francusku.
Evropska komesarka zadužena za digitalne tehnologije Hena Virkunen takođe je obećala da će EU pojednostaviti pravila i implementirati ih na način pogodan za poslovanje.
Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ukinuo ograničenja koje je uveo njegov prethodnik kako bi podstakao konkurentnost SAD, povećan je pritisak na EU da slijedi mekši pristup regulaciji vještačke inteligencije kako bi se evropske kompanije zadržale u tehnološkoj trci.
- Pojednostavićemo. Veoma je jasno da moramo ponovo da se sinhronizujemo s ostatkom svijeta - rekao je Makron.
Pozivajući se na primjer katedrale Notr Dam, koja je obnovljena u rekordnom roku poslije razornog požara zahvaljujući posebnoj, pojednostavljenoj regulativi, Makron je rekao da će takav pristup biti usvojen za centre podataka, za ovlašćenje za izlazak na tržište, za vještačku inteligenciju i atraktivnost.
Poslije njegovog govora, na mjesto samita u Grand Palau zavladala je atmosfera noćnog kluba sa DJ-em koji je puštao muziku, dok su riječi "hajde da inoviramo" i "oslobodimo se" odjekivale iz zvučnika.
Trampovi rani potezi u vezi sa vještačkom inteligencijom su podvukli koliko su se strategije za regulisanje vještačke inteligencije u Sjedinjenim Državama, Kini i EU razmimoišle.
Na dvodnevnom samitu koji je počeo u ponedjeljak mnogi su tražili od EU da ublaži svoje propise.
- Evropska produktivnost zavisi od korišćenja ove tehnologije u nastajanju - rekao je izvršni direktor Alfabeta (Alphabet) Sundar Pičai, matične kompanije Gugla.
Evropska komesarka Virkunen rekla je da je shvatila poruku.
- Slažem se sa industrijama u vezi s činjenicom da sada takođe moramo da pogledamo naša pravila, da imamo previše propisa koji se preklapaju. Srezaćemo propise i administrativni teret naših industrija - rekla je ona.
Poslanici Evropskog parlamenta su prošle godine odobrili Zakon o vještačkoj inteligenciji, prvi sveobuhvatni skup pravila koja regulišu tu tehnologiju.
Francuska se nada da će se svjetski lideri na samitu saglasiti sa zajedničkim, neobavezujućim tekstom koji kaže da revolucija vještačke inteligencije treba da bude inkluzivna i održiva.
Međutim, nije jasno da li će SAD pružiti podršku. Potpredsjednik SAD Džej Di Vens mogao bi da iznese stavove SAD kada održi govor na samitu u utorak. Makron je najavio ulaganja privatnog sektora u vještačku inteligenciju u Francuskoj u ukupnom iznosu od oko 109 milijardi eura. To će uključivati i najavljeno otvaranje data centra francuskog startapa Mistrala u širem regionu Pariza.
Međutim, nisu se svi u Parizu saglasili s mekšim pristupom regulaciji vještačke inteligencije.
- Ono što me brine je da će... biti pritisaka iz SAD i drugih zemalja da se oslabi zakon EU o vještačkoj inteligenciji i oslabe te postojeće zaštite - rekao je direktor politike u neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u SAD "Data &amp; Society" Brajan Čen.
Predstavnici radnika izrazili su zabrinutost zbog uticaja vještačke inteligencije na zaposlene, uključujući i ono što se dešava radnicima čije poslove preuzima vještačka inteligencija i gura ih na manje zaštićena radna mjesta.

Francuska i EU najavljuju manje regulisanje tehnologije radi jačanja vještačke inteligencije

Vještačka inteligencija je dala fantastične rezultate u medicini, da ne govorimo o operacijama gdje robotsko oko može da vidi, da uveliča cancer 100.000 puta, ljudsko ne može, to je svima jasno. Spašava milione života. Biznismeni su pitali vještačku inteligenciju gdje uložiti novac, ona je to kroz nekih 30 sekundi, naravno, sve izlistala, i oni koji su slušali vještačku inteligenciju zaradili su 8 puta više novca na berzi, nego velike svjetske ekonomiste - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, profesor na Fakultetu za medije, komunikacije, kreativnu industriju Kanadskog univerziteta Dubai dr Zvezdan Vukanović.
Juče je održana tribina Metaverzum u vremenu vještačke inteligencije u organizaciji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Na tribini je bilo &nbsp;puno režisera, kaže Vukanović, i ljudi iz kreativnih industrija, naučnika, savjetnika bivšeg predsjednika države i Vlade, navodi on, bili su akademici, doktori, kako kaže, i &nbsp;profesori.
- Moram da kažem da je bilo interesantno! Ja sam govorio iz jednog ugla o kome se mnogo ne priča u Crnoj Gori, to je ugao biznisa, tehnologije. Vještačka inteligencija je funkcionisala dugi niz godina na sistemu machine learninga &nbsp;i veliki broj ljudi nije shvatao taj koncept. Ljudi su smatrali da je vještačka inteligencija samo kopirala one podatke koje ste joj dali, međutim, taj se koncept promijenio. Sad se koristi koncept deep learning, što znači da mašina počinje da uči kao čovjek na neuralnim sinapsama, u prijevodu, dakle mašina ili robot počinje da razmišlja kao čovjek, neuronski - rekao je Vukanović.
IQ vještačke inteligencije je trenutno 155, kaže Vukanović, i taj IQ je, kako navodi, neprekidno u porastu, a jedan od najumnijih ljudi čovječanstva Albert Ajnštajn, podsjeća Vukanović, je imao IQ 160.
- Vi kad pričate sa vještačkom inteligencijom, skoro kao da pričate sa Albertom Ajnštajnom. Dok sam skenirao veliki broj podataka za ovo moje predavanje, ja sam skenirao sve najznačajnije podatke šta su nobelovci govorili o pitanju jednog segmenta metaverzuma, koji je bio kriptovalute, i recimo, vještačka inteligencija sa lakoćom, ona ima 2.76 triliona podataka, toliki broj nula, kad bismo sve te nule poređali bilo bi 100, 200 metara, to je nevjerovatan broj informacija. Mi nijesmo nikad u istoriji imali &nbsp;ništa slično tome. Primjera radi, to je toliko veliki broj informacija da bi vam bilo potrebno milion miliona biblioteka da svi podaci stanu u to. To je cifra koja je matematički, skoro, pa nezamisliva - istakao je Vukanović.
Sistem machine learning nije dao najbolje rezultate, objašnjava Vukanović, pa se prešlo na takozvani veći nivo stvaranja, ističe on, stvaranja takozvanih drvenastih segmenata.
- U posljednjih nekoliko mjeseci su razvili AI agente koji će moći da rade multidisciplinarno. Oni će moći da obavljaju 50 različitih poslova istovremeno, što ljudski um nikako ne može. Vještačka inteligencija je dala fantastične rezultate u medicini, da ne govorimo o operacijama gdje robotsko oko može da vidi, da uveliča cancer 100.000 puta, ljudsko ne može, to je svima jasno. Spašava milione života. U oblasti biznisa rađena je simulacija prije godinu dana, najveći ekonomisti su pitani da li mogu da kažu građanima gdje uložiti novac, jer investitori to jako vole da čuju, oni imaju ogroman novac, žele da investiraju. Mjereno je koliku će zadadu imati ako slušaju vodeće ekonomiste, a koliko ako slušaju vještačku inteligenciju. Onda su pitali vještačku inteligenciju gdje uložiti novac, ona je to kroz nekih 30 sekundi, naravno, sve izlistala, i oni koji su slušali vještačku inteligenciju zaradili su 8 puta više novca na berzi, nego velike svjetske ekonomiste - rekao je Vukanović.
Jak je lobi velikih protivnika vještačke inteligencije, podsjeća Vukanović, i samog metaverzuma, odnosno, treća dimenzija u internetu, kako objašnjava on, koji je postojao i ranije.
- Pitanje metaverzuma je je jedno otvoreno pitanje, ono stalno raste. Potencijal vještačke inteligencije je 2030.godine ozbiljno procijenjen na 15.7 triliona dolara, to je nevjerovatna svota novca. Trenutno SAD- e proizvedu u toku jedne godine 15.7 triliona dolara profita godišnje. To je jedna industrija koja se širi, posebno u oblasti skalarnih industrija, i to je jedan od razloga što je Dubai bio grad koji je strašno brzo napredovao, zapravo što je imao 8 skalarnih industrija iza sebe, primjera radi, Crna Gora ima samo jednu skalarnu industriju - naglasio je Vukanović.
Veliki je otpor prema vještačkoj inteligenciji, podsjeća Vukanović, ali je takav otpor bio i kada je, kako navodi, televizija uvedena prvi put, i bila je velika zabrinutost kako će televizija uticati, kako kaže, na porodični život konzervativnih ljudi.
- Tehnofobija je prirodno stanje! Ja se sjećam jednog akademika koji mi je rekao da mi je predavanje super, ali da se moramo više oslanjati na tradiciju. Super! Znate li ko se oslanja na tradiciju, i ne koristi tehnologiju, to su plemena u Amazonu, nemaju nikakvu tehnologiju, oni su stvarno iskreni…Mi živimo u globalizovanom svijetu, nama će sada proces globalizacije, u narednih 20 godina skočiti četiri puta. Mi u Crnoj Gori imamo probleme jer nijesmo te vozove, koji su išli ka Evropskoj uniji uhvatili na vrijeme, kad je trebalo. Ja uvijek kažem da Crna Gora treba da bude dio Evropske unije, ako ništa drugo, da bude dio evropskog sistema, i to je zato da ste bezbjedniji, da ste dio većeg sistema, više učite, više se krećete - zaključio je Vukanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4JgcPuxlTL8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukanović: Potencijal vještačke inteligencije je 2030. godine ozbiljno procijenjen na 15.7 triliona dolara

Nedostatak kontrole nad društvenim mrežama i vještačkom inteligencijom predstavlja megafon za najgore impulse čovječanstva - izjavio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš.
- Digitalne platforme i vještačka inteligencija bez provjere dali su govoru mržnje neviđenu brzinu i opseg. Najgorim impulsima čovječanstva dat je megafon i često dovode do nasilja - rekao je on na otvaranju 10. globalnog foruma Alijanse civilizacija UN u Lisabonu.
Moramo, prema njegovim riječima, obuzdati onlajn širenje govora mržnje i dezinformacija-
- Riječ je o starim taktikama sa novim medijem - naveo je Gutereš.
Širenjem dipfejk sadržaja, kako dodaje, nemoguće i neprovjereno u trenutku postaju kredibilno.
Gutereš je na forumu ponovio apele za mir u Ukrajini, Gazi, Libanu i Sudanu.
Misija Alijanse civilizacija je da promoviše dijalog i saradnju zajednica, kultura i religija. Na 10. forumu u Lisabonu okupilo se više političkih i vjerskih lidera.

Gutereš: Nedostatak kontrole nad društvenim mrežama i vještačkom inteligencijom megafon za najgore impulse čovječanstva

Cijela ideja i priča oko vještačke inteligencije je, zapravo, učenje mašine da ona razmišlja umjesto vas, i sve dok smo mi ti koji kreiramo sadržaj, dok mi nju učimo, nema bojazni -kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, profesor informatike Biljana Krivokapić.
Postoje mnogo predrasuda vezanih za vještačku inteligenciju, kaže Krivokapić, a to se dešava iz, kako kaže, čistog neznanja, i navike da na sve što je novost, ističe ona, negativno reagujemo.
- Sa pojavom Chat gpt mi primjenjujemo termin vještačke inteligencije i najveći broj ljudi ga upravo veže za upotrebu Chat gpt. Međutim, vještačka inteligencija je mnogo širi pojam i njena primjena je itekako značajna. Naš zadatak je, nas odraslih i u sistemu obrazovanja, jeste da nađemo balans u svemu što se tiče koristenja Chat gpt i kada o njemu govorimo, da ga na neki način prihvatimo, činjenica je da je tu, da ga ne možete ugasiti i da ne možete stopirati točak koji se okreće, već da morate naći mehanizme. Postoje mehanizmi, moram vam reći iz ugla mene kao nastavnice, samo je, naravno, pitanje koliko ćemo se mi edukovati. Da biste nešto uradili, da biste nešto mijenjali, vi najprije morate biti edukovani na tom polju - rekla je Krivokapić.
Činjenica je da je Chat gpt veoma korišten, podsjeća Krivokapić, i da je to sredstvo koje mnogo pomaže u radu, ne koristeći samo suvoparne informacije koje se dobijaju od njega, ali, ističe ona, ali olakšava.
- Ja bih cjelokupnu ideju AI uporedila sa pojavom bilo koje mašine, mašine za pranje za sušenje veša. Unazad nekoliko decenija nijesu postojale, nego se ručno pralo. Ranije bi žene rekle ali ta mašina ne može kvalitetno da opere, kao što na ruke možete da operete. Postoje neke stvari koje moramo prihvatati. Ovo je sad jedan period gdje ova tema još nije naišla na široku podršku, odnosno prihvatanje, vjerovatno će trebati još vremena. Mislim da sistem obrazovanja najprije treba da prepozna benefite, da prepozna poteškoće, i tek kad prepozna rizike i vidi benefite sve to implementira u samom programu, onda ćemo imati jedan normalan način funkcionisanja - istakla je Krivokapić.
Bojazan da će vještačka inteligencija istisnuti knjigu, kao primarni oblik informisanja, sagovornica Budilnika kaže da je taj problem nastao mnogo prije, pojavom digitalne tehnologije, ističe ona, te da njeno iskustvo kao prosvjetnog radnika govori da se, ipak, još uvijek djeca, kako kaže, informišu i uče iz knjiga.&nbsp;
AI je koristan alat, kaže Krivokapić, te se putem nje mogu koristiti određeni senzori, ispitivati određene stvari, pratiti promjene neke i informacije &nbsp;ističe ona, a zapravo, kako naglašava, da se nauči mašina.
- Cijela ideja i priča oko vještačke inteligencije je, zapravo, učenje mašine da ona razmišlja umjesto vas. Sve dok smo mi ti koji kreiramo sadržaj, dok mi nju učimo, nema bojazni. Vi kad pravite određene aktivnosti, želite da ispitujete određene teme, pratite neke pojave, vi ćete da koristite raznorazne senzore da dobijete neke informacije, a onda ćete u postupku svega toga evidentirati sve te promjene. Mnogo ćete brže dobiti informaciju zašto su se neke pojave desile, šta možemo da očekujemo na osnovu svega onoga &nbsp;što je predlog. To je zapravo kao jedno istraživanje samo što možete da ga dobijete za jednu sekundu, i na taj način, takvim pristupom, vidite da je to jedna fenomenalna stvar, samo treba da naučimo da je koristimo u te svrhe - zaključila Krivokapić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3De6qRRG5WlJc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Krivokapić: Vještačka inteligencija je tu, ne možete je ugasiti i stopirati, točak se okreće, morate se edukovati

Crna Gora je juče otpisala Okvirnu konvenciju Savjeta Evrope o vještačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava.
Potpis na ovaj dokument, kako su kazali iz Savjeta Evrope, stavio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u sjedište ove institucije u Strazburu, u prisustvu generalnog sekretara Savjeta Evrope Alena Berseta.
- Okvirna konvencija je prvi međunarodni pravno obavezujući ugovor koji se bavi rizicima koje vještačka inteligencija može da predstavlja za ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, a istovremeno promoviše inovacije - naveli su iz Savjeta Evrope.
Crna Gora je, kako je precizirano, 11. potpisnica ugovora.&nbsp;
- Pridružuje se Andori, Gruziji, Islandu, Norveškoj, Republici Moldaviji, San Marinu, Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i Izraelu, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji, koje su potpisale sporazum kada je otvoren za potpisivanje 5. septembra - istakli su iz Savjeta Evrope.

Jasmina Beharovic

Crna Gora potpisala Okvirnu konvenciju Savjeta Evrope o vještačkoj inteligenciji

Napredak Crne Gore mora počivati ne samo na ekonomskim i institucionalnim reformama, već i na vrijednosnim temeljima koji afirmišu pravdu, odgovornost i istorijsko pomirenje, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je u intervjuu agenciji MINA povodom 19. godišnjice crnogorske nezavisnosti kazao da se 21. maja obilježava dan kada su građani odlučili da Crna Gora ponovo postane nezavisna država - svoja na svome, okrenuta budućnosti, a ukorijenjena u slobodarskoj viziji predaka.
“21. maj 2006. godine donio nam je našu kuću, ali i odgovornost da je sačuvamo i razvijamo na vrijednostima zajedništva i demokratije”, poručio je Milatović.
Kako je rekao, simbolika 21. maja podsjeća na viševjekovnu borbu za slobodu, ratnike i umjetnike, vizionare i pregaoce, graditelje i radnike, i sve druge pojedince koji su svoja životna djela ugradili u temelje razvoja zemlje.&nbsp;
„Zagledani u slavnu prošlost treba da tražimo dodatnu inspiraciju za sopstveno djelovanje, odgovorni pred zaostavštinom koju ćemo predati u ruke generacijama koje dolaze“, naveo je Milatović. 
 
 Na pitanje da sumira postignute rezultate i ključne pravce djelovanja u prethodnoj godini, Milatović je kazao da se vodio dubokim uvjerenjem da napredak Crne Gore mora počivati ne samo na ekonomskim i institucionalnim reformama, već i na vrijednosnim temeljima koji afirmišu pravdu, odgovornost i istorijsko pomirenje.
„Svojim djelovanjem, trudim se da vrijednosno ukazujem na tekovine koje će nas kao društvo staviti na stabilan put razvoja i prosperiteta“, rekao je Milatović.
On je podsjetio da je u tom kontekstu pokrenuo inicijativu za rehabilitaciju žrtava Golog otoka, kao korak ka izgradnji društva koje je spremno da se suoči sa nepravdama iz sopstvene prošlosti. 
 
 „Ohrabren sam činjenicom da je ova inicijativa naišla na snažnu i široku podršku lokalnih samouprava, predstavnika civilnog društva, političkih aktera i, što je posebno važno, potomaka žrtava Golog otoka“, naveo je Milatović.
Milatović je kazao da je njegova pažnja bila usmjerena i na inicijativu za uvođenje otvorenih izbornih lista.&nbsp;
„Smatram da bi uvođenje otvorenih lista bilo ljekovito po politički život Crne Gore, kroz uspostavljanje sistema koji jača vezu između poslanika i građana i zadaje udarac partitokratiji, a daje vjetar u leđa onima koji žele da Crna Gora bude zemlja slobodnog izbora, individualne odgovornosti i transparentnosti“, rekao je Milatović.
Neophodno je, dodaje on, mijenjati loše prakse i vratiti građanima osjećaj da njihov glas vrijedi. 
 Prema riječima Milatovića, napredovanje demokratske kulture u Crnoj Gori kroz takvu promjenu bilo bi nesumnjivo, a građani bi imali osjećaj istinskog učestvovanja u donošenju odluka.&nbsp;
„U prilog tome govori i činjenica da većina evropskih država već praktikuje sistem otvorenih lista, što me dodatno uvjerava da bi isti konsolidovao demokratiju u Crnoj Gori, ali i pomogao u prevazilaženju blokovskih podjela koje, nažalost, u velikoj mjeri još uvijek živimo“, kazao je Milatović.&nbsp;
Kako je istakao, crnogorski građani više nemaju vremena da čekaju.&nbsp;
„Vrijeme je da pokažemo hrabrost. Da mijenjamo ono što ne funkcioniše. Da stvaramo politički prostor u kojem će demokratija disati punim plućima, a građanin biti istinski suveren“, naglasio je Milatović.
Govoreći o vanjskoj politici Crne Gore, Milatović je ukazao na to da je geopolitička realnost sada umnogome drugačija od one koja je postojala prije skoro dvije decenije kada je Crna Gora ponovo kao nezavisna država stupila na međunarodnu scenu. 
 
 „Posvećenost obavezama koje proizilaze iz članstva u NATO-u i težnja ka uspješnom okončanju našeg EU puta pokazuju odlučnost da održimo i unapređujemo građanski karakter naše zemlje i njenu demokratiju“, rekao je Milatović.
On je kazao da se tokom prve dvije godine mandata trudio da diplomatskim putem promoviše Crnu Goru kao budućeg člana evropske porodice, kredibilnu NATO članicu i dobrog susjeda.&nbsp;
Milatović je rekao da su rezultati vidljivi, što pokazuju brojne posjete najviših evropskih zvaničnika, i činjenica da je Crna Gora bila domaćin Samita Brdo-Brioni zajedno sa slovenačkim i hrvatskim kolegama, pokazavši posvećenost regionalnoj saradnji.&nbsp;
„Posebno sam ponosan na činjenicu da smo nedavno postali pridružena članica Inicijative Tri mora, što je značajan diplomatski uspjeh i korak bliže zacrtanom cilju pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji do 2028. godine“, dodao je Milatović.
Kako je rekao, Crna Gora se, kroz njenu ulogu građanske države i faktora stabilnosti na Balkanu, pozicionira visoko u evroatlanskim krugovima, što svima treba da služi za ponos.&nbsp;
Milatović je kazao i da, dok istinski podržava zakonodavnu i izvršnu vlast u reformskom i konstruktivnom djelovanju ka daljem napretku u evropskim integracijama, zabrinuto posmatra određene devijacije na koje je ukazivao.
„Nadam se da će, kroz odgovoran odnos prema građanima kao nosiocima suvereniteta, biti ispravljene“, dodao je Milatović.
On je istakao da je u prethodnom periodu snažno ukazivao i usmjeravao pažnju javnosti na ključne izazove i strateške pravce koje država mora imati kada je u pitanju i njen ekonomski razvoj.
„Otvarao sam debate vezano za opravdanost promjena penzionog modela u Crnoj Gori, zalagao se za veću fiskalnu odgovornost u donošenju politika, kao i za snažniju institucionalnu podršku malim i srednjim preduzećima koja čine okosnicu crnogorske privrede“, naveo je Milatović.
Posebno je, kaže, naglašavao važnost pokretanja investicionog ciklusa i izgradnje velikih infrastrukturnih projekata, poput autoputa i modernizacije željeznice, uz pomoć evropskih fondova kako bi ti procesi bili završeni u skladu sa najboljim evropskim praksama i što manje opteretili državni budžet, uvijek insistirajući na transparentnim procedurama.&nbsp;
„Takođe sam zagovarao otvoreni dijalog i isticao važnost transparentnosti i dugoročne održivosti prilikom sklapanja strateških partnerstava i privlačenja stranih investicija“, rekao je Milatović.
On smatra da svaki projekat koji se tiče državnih resursa i ključne infrastrukture mora biti u funkciji javnog interesa i ekonomske sigurnosti crnogorskih građana.&nbsp;
Milatović je kazao i da je kroz set konkretnih mjera dao doprinos naporima Vlade da se obuzda inflacija i zaštiti standard građana, smatrajući da je to jedan od najvećih problema sa kojim se crnogorska ekonomija suočava.&nbsp;
„Crna Gora mora voditi ekonomsku politiku koja je održiva, inkluzivna i strateški usmjerena ka dugoročnom razvoju i članstvu u EU“, istakao je Milatović.
Govoreći o značaju mladih u razvoju države, Milatović je rekao da Crnoj Gori nikad nije manjkalo talenta, ali da jeste nedostajalo sistemske podrške toj populaciji.
„Ključno za našu budućnost je da kao odgovorno društvo mlade ljude izvedemo na put uspjeha. Ne smijemo dozvoliti da iznevjerena očekivanja pređašnjih generacija budu teret već nauk i podstrijek da umjesto sukoba, partitokratije i podjela biraju vrijednosti meritokratije, demokratije i jedinstva“, rekao je Milatović.
On je je kazao da se, kada god razgovara sa mladima, trudi da im predoči svoju misiju stvaranja boljeg i pravednijeg društva.&nbsp;
„To je ono društvo u kom se ljudi vrednuju ne po onome šta imaju, već koliko znaju i gdje će preporuka za posao biti isključivo kvalifikacije, a ne partijska knjižica. Želeći da doprinesem stvaranju ovakvog društva, nedavno sam najavio inicijativu koja za mene ima izuzetan lični i profesionalni značaj – stipendiranje mladih, talentovanih ljudi za školovanje na najboljim svjetskim univerzitetima”, naveo je Milatović.&nbsp;
Kako je dodao, Kabinet Predsjednika je otvorio vrata za praksu studentima kroz potpisivanje Memoranduma o saradnji s Fakultetom političkih nauka, a slične memorandume planiraju i s drugim fakultetima u narednom periodu.&nbsp;
“Na ovaj način, zajedno sa partnerima želim da u mjeri mogućeg podržim ljude koji su naša budućnost i koji će stečena znanja moći da primjenjuju u svojoj domovini donoseći sa sobom napredak i prosperitet kroz dobre prakse koje budu usvojili”, istakao je Milatović.
Na pitanje kako gleda na kulturu, koja je često u sijenci politike, Milatović je kazao da je kultura temelj identiteta, kontinuiteta i razvoja svakog društva i da se zato, pored podrške brojnim inicijativama iz oblasti kulture, zalagao za unapređenje kulturnih politika, očuvanje kulturne baštine i afirmaciju umjetničkog stvaralaštva.
“Svaki građanin Crne Gore, bez obzira na to u kojem dijelu države živi, mora imati kontinuiran i jednak pristup kulturi. Ovo mora biti naša zajednička odgovornost i cilj kojem svi iskreno stremimo”, zaključio je Milatović.

Milatović: Crnu Goru moramo čuvati i razvijati na vrijednostima zajedništva i demokratije

U okviru redovnog književnog programa Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“, u ponedjeljak 26. maja u 20 časova biće održano autorsko veče Nikole Šaranovića. Događaj će se održati u Multimedijalnoj sali KIC-a, a razgovor sa autorom vodiće Valentina Knežević, urednica književnog programa.
Tokom večeri biće predstavljene dvije najnovije knjige ovog podgoričkog autora – zbirka poezije Pohvala pustinji i poetsko-filozofski tekst Rječnik jedne riječi, koje su nedavno objavljene u izdanju CID-a.
U pogovoru knjizi Rječnik jedne riječi, sociolog i filozof Đuro Šušnjić ističe da se „Nikoline pri/misli urezuju u sećanje i bez našeg pristanka, nudeći nam puno 'mladog nerođenog vremena'“, te da Šaranović „raspoređuje reči svoga jezika da bi ispričao istine koje se ne tiču samo njega, nego i svih nas“.
Nikola Šaranović rođen je 1979. godine u Podgorici. Doktor je pravnih nauka i predaje međunarodnopravne predmete na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica. Autor je pet knjiga poezije: Mam i pomama (2000), Prelesni vijenac (2006), Polusonet, Polusan (2007), Pohvala pustinji (2024) i Rječnik jedne riječi (2024). Poezija mu je objavljivana u listovima „Pobjeda“ i „Politika“, kao i u časopisu „Ars“, a zastupljen je i u antologiji novije poezije sa prostora bivše Jugoslavije Izvan kutije (2010).
Ulaz na program je slobodan.

Autorsko veče Nikole Šaranovića u KIC-u „Budo Tomović“

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović ponovo je danas reagovao na jučerašnje navode bivše načeknice Filijale za upravne unutrašnje poslove na Cetinju, Olivere Krivokapić, optužujući je da „sračunato obmanjuje i dezavuiše javnost, iznoseći tvrdnje koje nemaju uporište i utemeljenje u Zakonu o oružju“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkrivokapic-scepanovicu-iznenadena-sam-vasim-nivoom-nepoznavanja-propisa-zar-moram-da-vam-citiram-zakon-o-oruzju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kada je u pitanju posjedovanje legalnog oružja od strane lica Vuka Borilovića, naglašavamo da je, shodno Zakonu o oružju, nadležna Filijala za upravne unutrašnje poslove na Cetinju kao organ bila dužna da na osnovu obavještenja dostavljenog od strane Uprave policije kojim informiše Filijalu o podnošenju krivične prijave protiv lica Vuk Borilović zbog izvršenog krivičnog djela sa elementima nasilja, inicira i sprovede upravni postupak, preispita, izvrši reviziju i odgovarajućim rješenjem oduzme oružje od lica, odnosno zatraži i naloži istom licu da oružje vrati Filijali, kako je i jasno propisano Zakonom - navodi se u zajedničkom reagovanju Uprave policije i njenog direktora.
U tom kontekstu, kako navode, pojašnjavaju zakonske korake koje Flijala trebala da preduzme, a koji su, tvrde u UP, propušteni u odnosu na Borilovića.
- Naime, da su odgovorna lica izvršila preispitivanje odobrenja za držanje oružja i da su donijeli odgovarajuće rješenje licu Vuk Borilović, kojim ga obavezuju da vrati oružje Filijali, ostavljajući mu zakonski rok u kojem bi mogao to da učini, te da ukoliko lice ne ispoštuje zakonski rok da vrati oružje, područni organ, odnosno Filijala, bi tek tada mogla to rješenje da dostavi Upravi policije, kao obavještenje, čime bi se od strane Uprave policije oružje smatralo nelegalnim, jer se rješenjem licu ukida pravo na držanje oružja u legalnom posjedu – navodi se u saopštenju. 
Uprava policije i Šđepanović, međutim, naglašavaju da nijednu od tih radnji Područni organ za upravne unutrašnje poslove na Cetinju nije učinio.
- Samim tim Uprava policije nije bila u mogućnosti da oduzme legalno oružje od pomenutog lica bez prethodno sprovedenog upravnog postupka i donošenja rješenja od strane područnog organa – navode u saopštenju. 
Da su Filijala i odgovorno lice, kako dodaju, propustili da preduzmu zakonom propisane mjere i radnje dodatno potvrđuje i optužni predlog koji je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju podiglo protiv Olivere Krivokapić, a na osnovu formiranih spisa predmeta među kojima je u dokaznoj građi i krivična prijava i obavještenje područnom organu za Vuka Borilovića.
- To predstavlja jedan od ključnih dokaza da je O.K. propustila da zakonito i dosljedno primijeni Zakon o oružju. Uprava policije je u domenu svojih nadležnosti prepoznala osnov za oduzimanje oružja licu Vuk Borilović u skladu sa Zakonom o oružju zbog činjenice da je ovo lice svojim postupanjem, odnosno izvršenjem krivičnog djela nasilničko ponašanje, prekršilo odredbe člana 13 Zakona o oružju kojim je jasno propisano da se odobrenje za nabavku oružja fizičkom licu može izdati ukoliko lice, između ostalog, nije pravosnažno osuđeno za krivična djela koja u sebi sadrže elemente nasilja, odnosno ukoliko za ta krivična djela nije pokrenut postupak protiv istog. U konkretnom slučaju područnom organu je odmah ukazano na podnošenje krivične prijave protiv lica Vuk Borilović da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje, čiji je krivični postupak i ubrzo bio pokrenut od strane Osnovnog suda na Cetinju, te je sama činjenica da je Filijala zvaničnim putem upoznata o tome da lice Vuk Borilović ima poremećene odnose sa okolinom kroz nasilničko ponašanje predstavljala ključni opravdan pravni osnov za preispitivanje i reviziju, odnosno oduzimanje oružnog lista i oružja navedenom licu – navodi se u reagovanju.
Ističu da Uprava policije ne oduzima legalno oružje, osim u slučajevima kada se sumnja da je sa njim izvršeno krivično djelo i to po pribavljenoj naredbi nadležnog suda prilikom sprovođenja radnji pretresanja.
- Tako da je u slučaju Borilovića policija ukazala na kršenje odredbi Zakona o oružju čije držanje može biti zloupotrijebljeno, a za čije je dalje postupanje isključivo nadležan područni organ. Naime, članom 48 Zakona o oružju propisana je obaveza Ministarstva unutrašnjih poslova da oružje, municiju i isprave o oružju oduzme od fizičkog lica koje prestane da ispunjava neki od uslova iz člana 13 Zakona o oružju, što je u konkretnom slučaju lica Vuk Borilović predstavljalo pokretanje krivičnog postupka, čime se stekao uslov za oduzimanje oružja u legalnom vlasništvu – piše u reagovanju.
Dalje navode da kada su službenici Uprave policije pokrenuli obavještajni projekat kodnog naziva „Browing“ na teritoriji cijele države i procesuirali vise rukovodilaca filijala Ministarstva unutrašnjih poslova zlog zloupotrebe službenog položaja, procesirali su krivičnom prijavom i Krivokapić zbog, kako kažu, osnovane sumnje da je kao zaposlena na rukovodećem mjestu u Filijali za građanska stanja i lične isprave Cetinje, izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja na način što je protivpravnim iskorištavanjem službenog položaja i ovlašćenja kao i nevršenjem službene dužnosti, drugim licima pribavila korist izdavanjem oružnih listova suprotno odredbama člana 13 Zakona o oružju.
- U radnjama O.K. kao i M.P. koji su obuhvaćeni krivičnom prijavom, kako se osnovano sumnja, se stiču elementi bića krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, gdje je u 17 odvojenih slučajeva, postupano suprotno odrebama Zakona o oružju i kojom prilikom su oružni listovi izdati i licima koja nijesu imala prebivalište na teritoriji opštine Cetinje – navodi se u reagovanju.
Uprava policije i Šćepanović, kako navode, sa ovim reagovanjem prestaje sa svakom daljom komunikacijom „sa osumnjičenim licem preko sredstava javnog informisanja“ i prepušta drugim organima za sprovođenje zakona - tuzilaštvu i sudu - da donesu zakonitu odluku i utvrde materijalnu istinu.

Šćepanović: Krivokapić sračunato dezavuiše javnost

Saobraćajni inženjer Boško Matović upozorio je da su nelegalne automobilske trke koje organizuju mladi vozači posebno učestale u podgoričkom naselju Zabjelo, pozivajući nadležne institucije, a prije svega policiju, da reaguju i spriječe dalje ugrožavanje bezbjednosti na putevima.
- Najčešće mladi vozači traže različite vidove uzbuđenja i često je to kroz trke. Prije svega, govorimo o protivpravnom ponašanju iz kojeg proizilazi i brza vožnja i brojna druga nepropisna ponašanja koja su predmet &nbsp;Zakona o bezbjednosti u saobraćaju i za to su predviđene različite vrste sankcija, pa i kazna zatvora - rekao je Matović gostujući u jutarnjem programu „Budilnik” na Televiziji E.
On je istakao da su mladi vozači najčešće učesnici saobraćajnih nezgoda, kao i da čine polovinu ukupnog broja poginulih na crnogorskim cestama.
- Različiti su faktori koji dovode do toga da stradaju mladi vozači, a jedan od ključnih koji doprinosi riziku je neiskustvo. Kada govorimo o neiskustvu, posebna pažnja je usmjerena na vozače koji ne posjeduju vozačku dozvolu. To su vozači koji nijesu prošli kroz proces edukacije, odnosno kroz proces treninga organizovanog u autoškolama i oni u tom slučaju nemaju dovoljno vještine ni znanja da upravljaju vozilom u saobraćajnom okruženju. Zbog nekih izazova odrastanja, osjećaja nezavisnosti i sl. oni često bez vozačke dozvole učestvuju u saobraćaju, a posebno je problematičan dio kada govorimo o trkama i nekim rizičnim situacijama kojima su izloženi - rekao je Matović.
Dodao je da ne postoje pouzdani statistički podaci o broju mladih koji bez vozačke dozvole upravljaju vozilom, niti o onima koji bez dozvole učestvuju u trkama.
- Uvijek je odgovornost na sistemu, ali i na roditeljima koji, kako vjerujem, moraju više voditi računa o djeci, jer maloljetna djeca su pod nadležnošću roditelja - istakao je on.
Matović smatra da je porodica prva karika koja mora da preuzme odgovornost, ali i da je sistemska reakcija ključna kako bi se ovakva ponašanja sankcionisala.
- Roditelji su ti koji nose najveću odgovornost, &nbsp;a kasnije i sistem koji je zadužen za njihovo sankcionisanje… Najčešće mladi vozači traže različite vidove uzbuđenja i često je to kroz trke. Mi imamo tu situaciju na Zabjelu, kako kažu građani, gdje je zastupljena česta pojava ovakvih ponašanja. Prije svega je policija ta koja treba to da sankcioniše. Ukoliko policija radi svoj posao, takvo ponašanje se neće dalje nastaviti - zaključio je Matović.
&nbsp;

Matović: Policija da sankcioniše mlade vozače koji se trkaju na Zabjelu

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: vjestacka-inteligencija