<p>Skoro sam pisao da se vladavina većine, koja se često pominje kao glavni argument u parlamentu Crne Gore, nerijetko i od žalosnog predśednika Skupštine, često pretvara u tiraniju većine, koja se malo razlikuje od tiranije manjine ili tiranije oligarhija iz nekadašnjih nedemokratskih sistema vladavine, ukoliko vlast nije ograničena Ustavom i zakonima. I tu se ne radi samo o poštovanju evropskih standarda u pristupanju EU, već i međunarodnih povelja, koje su ratifikovane od strane Crne Gore kao članice Savjeta Evrope i koje su integrisane u crnogorsko zakonodavstvo. Posebno što one imaju supremaciju nad nacionalnim zakonodavstvom.</p> <p>Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, koja se oslanja na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948, članom 11 jemči pravo na slobodu mirnog protestnog okupljanja. Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama koje se tiču prava na slobodu mirnog okupljanja radi iskazivanja nezadovoljstva, ističe da to pravo, zajedno sa pravom na slobodu izražavanja, čini temelj demokratskog društva. Stav Suda je da i onda kada okupljanje nije prijavljeno u skladu sa propisima, vlasti treba da pokažu izvjestan stepen tolerancije i omoguće da okupljeni „iznesu poruku zbog koje su se okupili“.</p> <h2>Derogacija zakona</h2> <p>Ne samo da Evropski sud i međunarodne povelje štite slobodu mirnog protestnog okupljanja, već zahtijevaju da se vode javne rasprave koje su uzrok protesta građana. Ne postoji bolji način da se zaustave mirni protesti od dekonstrukcija razloga zbog kojih se dešavaju. Donositi protivustavne zakone, protivne međunarodnim poveljama ratifikovanim od strane Crne Gore i odlukama Evropskog suda za ljudska prava je derogacija osnovnih ljudskih prava. Seljački mentalitet predstavnika vlasti, koja se uporno trudi da prevari međunarodnu zajednicu nedemokratskim ponašanjem i donošenjem nezakonitih i anticivilizacijskih zakona, uredbi, njihovim usvajanjem bez javne procedure i javne rasprave, na kraju se obije o glavu državi Crnoj Gori odlukama Savjeta Evrope, Evropskog parlamenta ili Komisije EU za pridruživanje.&nbsp;</p> <p>Nema klasifikacije koja se globalno bavi stepenom demokratije u svim zemljama svijeta, u kojima Srbija ne zauzima veoma nisko mjesto kao hibridna demokratija, mada sve više poprima obrise gole diktature. Ta i takva Srbija poštuje pravo građana na slobodno okupljanje i proteste, bez obzira da li se blokiraju saobraćajnice, institucije ili nešto treće. Za razliku od Srbije, koja ne pokazuje ni minimum namjera da pristupi EU, u Crnoj Gori, koja je tobože najbliža pristupanju EU i koja se kune u EU integracije, to osnovno ljudsko pravo se kažnjava ogromnim novčanim kaznama. I to od onih koji su podizali šatore na najprometnijoj ulici Podgorice, pekli prasad, litijašili svakodnevno po gradovima Crne Gore, zamislite, u vrijeme „zloglasnog“ DPS-a.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>NE MORAJU NIKOGA DA PITAJU: Slaven Radunović u crnogorskom parlamentu<span>(Photo: Skupština Crne Gore)</span></figcaption> </figure>  <p>Ponašanje ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, <b>Slavena Radunovića</b> i predśednika parlamenta <b>Andrije Mandića</b> samo je dio niza derogacija zakona i procedura. Posebno kad se radi o jednom tako važnom zakonu za Crnu Goru koji se tiče prostornog planiranja. Njihove riječi da je njihov zakon volja većine i da „srećom ne moraju nikoga da pitaju, jer je naaaarod njih izabrao“, govore sve o današnjoj Crnoj Gori. Umjesto opšteg interesa, koji se normativno verifikuje kroz javnu raspravu, saglasnost institucija predviđenih zakonom, učešće civilnog društva, stručnih orgaizacija i pojedinaca, mi imamo bahatu vlast koja je pravi nasljednik <b>Miloševićevog</b> SPS-a i njihovog stava „ako mi odlučimo da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“.&nbsp;</p> <p>Već pomenuta Rimska deklaracija još propisuje: „Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pritvor se ne smije pretvarati u zatvor, on mora biti opravdano obrazložen i što kraći, kao i zamijenjen, ukoliko postoje uslovi, drugim sredstvima kojima se obezbjeđuje prisustvo na procesu. Pritvorena lica imaju prioritet u procesuiranju. „Svako ko je optužen za krivično djelo smatraće se nevinim sve dok se ne dokaže njegova krivica na osnovu zakona“. Nijedno od ovih pravila se ne poštuju u Crnoj Gori!</p> <h2>Pravosuđe, sluškinja vlasti</h2> <p>Onog trenutka kada je ukinuto dvotrećinsko pravilo za izbor Tužilačkog savjeta tada je crnogorsko pravosuđe postalo sluškinja izvršne vlasti. Ne zaboravite, <b>Milivoje Katnić</b>, koji je danas politički sužanj zato što je radio svoj posao, izabran je dvotrećinski. Što znači da je jedino tako mogao biti smijenjen, što mu je davalo nezavisnost od političke volje vlasti. Besmislice da je bio čovjek DPS-a i saradnik kriminalnih klanova padaju u vodu pred činjenicama koliko je visokih funkcionera DPS-a odgovaralo pred zakonom njegovom zaslugom, kao i broj članova kriminalnih klanova. Jasno je da su on i njegov bivši pomoćnik <b>Saša Čađenović</b>, žrtve političke osvete, što je najbolja slika „podjele vlasti“ u Crnoj Gori.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569" data-rendition-name="original" width="1856" height="1034" loading="lazy" alt="Snimak suđenja Katniću i Lazoviću"> <figcaption>POLITIČKI SUŽANJ: Milivoje Katnić u sudnici Višeg suda u Podgorici<span>(Photo: Screenshot/Viši sud)</span></figcaption> </figure>  <p>Umjesto da opozicija internacionalizuje pitanje političkog utamničenja Saše Čađenovića 17 mjeseci i mrcvarenja Milivoja Katnića i uskraćivanja prava „da se brani lično ili putem branioca koga sam izabere“, „da ispituje svjedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbjedi prisustvo i saslušanje svedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za one koji svjedoče protiv njega“, što imperativno propisuju međunarodne povelje, ona se ponaša oportuno, braneći se opštim frazama. Stvari koje su očigledne treba nazvati pravim imenom, bez političkih kalkulacija.</p> <p>Katnić je imao poseban stil nastupa, pomalo arhaičan, što se koristilo da bi se izvrgao podsmijehu od strane pojedinih nabijeđenih novinara i polusvijeta. Međutim, tim istim nipošto nije zasmetao nastup <b>Brajuška Brajuškovića</b> na Anketnom odboru „za politički obračun sa političkim protivnicima“, pokazujući žalosnu sliku ko je sve bio i ko sve i danas može biti policajac u Crnoj Gori.</p> <p>Kad smo kod Anketnog odbora, pitanje je zašto nema anketnog odbora zbog oružanog napada na policiju 1998. godine, od kojeg se i danas vide tragovi metaka na policijskim oklopnim kolima? Zašto nema anketnog odbora zbog dva masovna zločina na Cetinju, kako bi se utvrdila pozadina ta dva zločina? Zašto se dozvoljava da se neustavnim zakonom o novčanom kažnjavanju ljudi koji traže istinu sprječavaju u svom legitimnom zahtjevu? Koga štiti ministar unutrašnjih poslova i istražni organi? Ko je taj ko je iznad zakona u Crnoj Gori i ko je taj ko je ekskulpiran od svake zakonske odgovornosti?</p> <h2>Platni deficit</h2> <p>Znao sam da diploma Megatrenda, privatnog fakulteta iz Beograda koji se može završiti bez pohađanja ako ste novčano solventni, u poslovnom svijetu ne vrijedi pišljiva boba. Često ni njeni vlasnici. Ali je, očito, u politici rasadnik kadrova. Što je najgore, vlasnici tih diploma prednjače u blamiranju sebe, parlamenta i politike, kao najnečasnije rabote, misleći da što više nekog popljuju iznoseći laži, podižu sebi rejting. Crna Gora je raj za takve, koji, kad postanu vlast, daju sebi za pravo da kriminalizuju ljude bez ikakvih dokaza i posljedica.</p> <p><b>Hana Arendt</b> piše: „To stalno laganje i nema za cilj da narod povjeruje u laž, već je cilj da u ništa ne vjeruje“. Da li znate kad premijer <b>Spajić</b> govori istinu? Teško. Čak je i nagradu dobijenu zbog toga što je povećao akcize na cigarete pretvorio u lažni „uspjeh u suzbijanju šverca“. Magic Mickey! Nije samo Spajić u pitanju, mi svakodnevno slušamo bajke o tekućoj likvidnosti, o finansiranju potrošnje iz redovnih prihoda budžeta, da je inflacija uvozna i sl. Mora mi neko objasniti kako se to povećavaju akcize na neke robe i PDV na turističke usluge, a da to ne utiče na inflaciju? Drugo, nije poenta makroekonomije da se uvode dodatni nameti kako bi se održala ravnoteža budžeta.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>DA LI ZNATE KADA GOVORI ISTINU: Premijer Milojko Spajić<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Ekonomija koja povećanje BDP temelji, pored inflacije, na drastično povećanoj potrošnji koja ne podiže domaću proizvodnju, već mahom uvoz, proizvodi konstantni rast deficita platnog prometa sa inostranstvom, pa se postavlja pitanje dokle će moći da se finansira toliki platni deficit bez dodatnog zaduživanja? Crna Gora ne može da emituje eure, pa konstantni odliv eura i mala pokrivenost uvoza izvozom roba i usluga, vodi zemlju u nelikvidnost i konačno – u bankrot.&nbsp;</p> <p>Lijepo je što je nezapošljenost 9,9%, ali nikako da nam se kaže u kojim oblastima je povećanje zapošljenosti. Važi ona stara izreka da je statistika kao bikini, sve otkriva samo ne ono najvažnije. Uvozićemo radnu snagu u sektoru usluga, a partijske uhljebe ćemo zapošljavati u administraciji i javnim preduzećima.&nbsp;</p> <p>Od deset sektora koji su najveći izvor poreskih prihoda, šest su u opadanju (poljoprivreda, idustrija, građevinarstvo, IT sektor, finansije, poslovanje sa nekretninama). Pitanje je kako će proći turistička sezona? Ekonomija Crne Gore potonjih godina potpuno zavisi od izbjeglica iz Ukrajine i Rusije. Kako se taj broj smanjuje tako se smanjuje i ekonomska aktivnost. Rast BDP od 2,5% u tekućoj godini je isključivo vezan za povećanje prihoda iz poreza i PDV-a. Likovanje da je ta stopa veća nego u zemljama EU je na nivou vica kad se pogledaju izvori rasta i apsolutne vrijednosti u poređenju sa zemljama EU.&nbsp;</p> <p>Takozvana fiskalna reforma nije dala predviđeni rast BDP od 4,8% za ovu godinu. On je duplo manji i moraju se mijenjati mnogi parametri. Već se pokazuje nedostatak prihoda u penzionom fondu. Razmetanje o padu procenta zaduženja u odnosu na BDP je zamlaćivanje građana, kad se zna po kom osnovu je rastao BDP u odnosu na dug. U razvijenim zemljama je i zaduženje od 200% BDP-a manji problem, nego u zemlji sa zaduženjem 60% BDP-a, sa ekonomskom strukturom kao Crna Gora. Država se zadužuje po sve nepovoljnijim uslovima, tako da reprogram ranijih kredita samo podiže nivo zaduženosti. Kad budemo imali vlast koja će građanima objasniti ozbiljnost situacije, umjesto stalnih obmana i prizemne propagande, tek tada će Crna Gora početi da se ponaša racionalno, bez laži, avanturizma i igranja sa sudbinom države.</p>

Slobodan Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vladavina političkih, pravnih i ekonomskih manipulanata

<p>Da akcija pod kodnim imenom „Značka“ čiji je cilj čišćenje službe od politički nepodobnih policajaca - koju su osmislili ključni ljudi bezbjednosnog sektora - ne ide željenom dinamikom jasno je iz izjava potpredsjednika Vlade <b>Alekse Bečića</b>, ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i vršioca dužnosti direktora Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića. </b>Trojica čelnika bezbjednosnog sektora već neko vrijeme gromoglasno rabe termin ,,veting“, sve da bi u javnosti opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom.</p>
<p>-Jasno je svakome ko zna išta o pravu da ne možemo govoriti o vetingu, jer nemamo nijedan propis ili zakon koji bi regulisao kako bi se taj proces odvijao u bezbjednosnom sektoru, odnosno u Upravi policije. Ono čemu svjedočimo nije veting, već politički obračun sa neistomišljenicima, a to nije dobro - kazao je ranije za Televiziju E advokat <b>Veselin Radulović</b>.</p>
<p>Dodaje da nije vidio namjeru funkcionera Demokratske Crne Gore, koji rukovode bezbjednosnim sektorom, ili bilo kakvu najavu da će predložiti u proceduru neki zakon koji bi regulisao postupak vetinga u Upravi policije ili bezbjednosnom sektoru.</p>
<h2>BEZ ZAKONSKIH STANDARDA, PO PARTIJSKOJ VOLJI</h2>
<p>Pod plaštom „vetinga“ Bečić, Šaranović, Šćepanović i njihov dirigent iz pozadine – ideolog Demokrata <b>Boris Bogdanović - </b>obračunavaju se sa dugogodišnjim službenicima pokretanjem neosnovanih disciplnskih postupaka i upkos tome što Vladina komisija za žalbe poništava suspenzije jer su nezakonite istrajavaju u naumu i donose nova rješenja.</p>
<p>Veting po standardima EU i praksi pojednih država koje su ga sprovodile podrazumijeva sistemski pristup i detaljne provjere javnih funkcionera, rukovodilaca i nosilaca tužilačkih i pravosudnih funkcija kao i nosilaca javnih ovlašćenja što je slučaj sa policijom, vojskom, carinom i inspekcijskim organima.</p>
<p>Na osnovu posebnog zakona se sprovodi veting u kojem se definiše postupak provjera sa precizno naznačenim procedurama zasnovanim na nacionalnom i međunarodnom zakonodavstvu. To podrazumijava izbor stručne i nezavisne komisije sa kompetentnim članovima koji će sprovesti veting.</p>
<p>Veting mora biti neselektivan u oblasti u kojoj se sprovodi. Prvo veting moraju proći članovi komisije, a u instituciji u kojoj se sprovodi moraju da ga prođu svi zaposleni - u ovom slučaju kada je policija u pitanju – svi funkcioneri i nosioci policijskih ovlašćenja, počev od direktora do posljednjeg policajca. Veting se sprovodi transparentno i uz poštovanje svih osnovnih ljudskih sloboda i prava. A osnov da se uopšte krene u jedan takav proces je svakako donošenje zakona o vetingu.</p>
<h2>NEUGODNA PITANJA&nbsp;</h2>
<p>Da li se akcija ,,Značka“ može nazvati vetingom ili se na osnovu dosadašnjih „rezultata“ može reći da se radi o - klasičnom političkom postupku zloupotrebe policije s ciljem progona neistomišljenika.</p>
<p>Da li je veting kad ministar unutrašnjih poslova formira komisiju za bezbjednosne provjere, formira disciplinsku komisiju i postavlja disciplinskog tužioca na koje nakon izbora ima direktan uticaj? Ili je, možda, veting kad se provjere sprovode na osnovu jednog - člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima koji sadrži elemente diskriminacije – oduzima pravo na odbranu? Kako se može govoriti o zakonitim disciplinskim postupcima, kada se, recimo, zna da je načelnik za antikorupciju <b>Peđa Tanjević</b> pravosnažno osuđivan za koruptivno krivično djelo zloupotreba službenog položaja...&nbsp;</p>
<p>Mnogo pitanja na koje čelnici bezbjednosnog sektora ne žele ponuditi makar jedan validan odgovor.&nbsp;</p>
<p>Ostalo je da se policiji vjeruje na riječ. I da se ne razmatra, ili analizira, zbog čega nije bilo akcije u slučaju <b>Predraga Šukovića. </b>Šef Specijalnog policijskog odjeljena (SPO) nije ispitivan, pozivan na odgovornost ni kada su se otkrili detalji iz afere ,,Plava sveska“ ili kada su Televizija E i Portal ETV objavili podatke o sumnjivim transakcijama u vezi sa kupo-prodajom stanova u Budvi - kada je za svega dva sata ostvarena ekstra-zarada od 80.000 eura...</p>
<p>Nije ispitano kako je i kada veliki broj aktuelnih rukovodilaca u policiji ima kupljenje diplome; da li načelnik policijskog regionalnog centra ,,Sjever“ <b>Haris Đurđević</b> ima moralno pravo da selektivno predlaže bezbjednosne provjere i disciplinske postupke, ako sam ima neprijavljenu imovinu...</p>
<p>Očigledno je da bi malo ko iz vrha bezbjednosnog sektora, baš kao i veliki broj aktivnih starješina bezbjednosnih struktur, mogao da ,,preživi“ sistem vetinga.&nbsp;</p>
<p>To je još jedan dokaz da je ova priča tek jedan od navodnih razloga da se od policije prije svega stvori partijska vojska poslušnika dvojca Bečić – Bogdanović preko čijih će pripadnika njihova sada već kvazi partija pokušati da zadrži uticaj koji se odavno istopio u biračkom tijelu.</p>
<p>A kad dođe vrijeme da se odgovori moraju dati i položiti računi, jer progonjeni policajci već pišu tužbe, njih će na kraju, kao i obično, platiti građani Crne Gore. Transformiše li se polako Danilo Šaranović u Vesnu Bratić? Znaće se uskoro.</p>
<h2>I MANDIĆ BI DA „PROVJETRAVA“</h2>
<p>Da apsurdima sa „vetingom“ nema kraja, crnogorska javnost je svjedočila prije samo desetak dana kada se „jahanju“ na ovom terminu pridružio i predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>koji je „smislio“ da provede veting u pravosuđu do kraja godine. &nbsp;</p>
<p>- Veting sudija i tužilaca treba da bude sproveden do kraja godine - &nbsp;poručio je Mandić koji je sve upakovao u dostizanje „visokih standarda koje su dostigle države Evropske unije (EU)“.</p>
<p>Da tragedija bude veća, Mandić je to rekao na sastanku sa ministrom pravde <b>Bojanom Božovićem</b> koji je na ovu bedastoću četničkog vojvode ostao potpuno nijem.</p>
<p>- Tokom razgovora Božoviću sam iznio stav da ne treba gubiti vrijeme kada je u pitanju veting, već da on treba da bude sproveden i završen do kraja godine - rekao je Mandić Božoviću, a ovaj stoički oćutao.</p>
<p>Neće biti da Mandić i Božović ne znaju da „provjetravanje“ u pravosuđu, pa i u drugim sektorima poput bezbjednosnog, nosi sa sobom realne rizike od politizacije, zbog čega je važan međunarodni nadzor procesa, da veting ne smije izazvati blokadu institucija, te da se crnogorsko pravosuđe još uvijek „oporavlja" od tzv. smjene generacija koja je uslijedila nakon što je velikom broju sudija konstatovan prestanak funkcije na osnovu izmijenjenih uslova za starosnu penziju prije nekoliko godina.</p>
<p>Veting jeste radikalan, ali veoma složen i sveobuhvatan model rezova u pravosuđu koji podrazumijeva re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija.</p>
<p>Ponovno opsežno ocjenjivanje značilo bi da se svi dosadašnji faktori osiguranja integriteta kroz izbor, ocjenjivanje, napredovanje sudija i tužilaca, provjere imovinskih kartona ili treninge smatraju nedovoljnim. No, prema stavovima stručnjaka, veting arhitektura mora istovremeno biti čvrsta i elastična.</p>
<p>Tijela, odnosno organi, koja obavljaju re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija kroz provjere kompetencija, imovine, veza sa organizovanim kriminalom i korupcijom moraju biti stručna, politički nezavisna i sposobna da vode složene postupke.</p>
<p>Što se tiče propisa, oni treba da osiguraju da sudije, tužioci i ostali koje ne žele proći kroz proces re-evaluacije mogu odstupiti sa svojih funkcija. To predstavlja elastičnost vetinga, jer je krajnji cilj ovakvih politika oslobađanje sistema od potencijalno korumpiranih pojedinaca po svaku cijenu.</p>
<p>U Albaniji su naprimjer na desetine sudija i tužilaca sami odstupili sa funkcija jer nisu htjeli proći kroz proces re-evaluacije.</p>
<h2>ISKUSTVO ALBANIJE</h2>
<p>Upravo se Albanija, od kada je počela priča o ovom modelu rezova u pravosuđu, u domaćoj javnosti često pominjala kao dobar primjer. Međutim, malo je bilo riječi o problemima i izazovima sa kojima se ta zemlja suočavala.&nbsp;</p>
<p>Glavni izazovi sa kojima se Albanija nosila su bili dugotrajanost procesa i mogućnost blokade institucija.</p>
<p>Albanija je još tokom 2016. godine započela proces vanredne ponovne procjene svih svojih sudija i tužilaca kao dio reforme pravosudnog sistema. Do danas, dakle ni devet godina poslije, proces još uvijek nije završen.&nbsp;</p>
<p>U decembru prošle godine završena je incijalna, prva faza vetinga u toj zemlji, tokom koje je urađena procjena 805 nosilaca pravosudnih funkcija. Veting proces u Albaniji, odnosno druga faza provjera, očekuje se da bude završen 2026. godine.</p>
<p>Ako bi iskustvo Albanije primijenili na crnogorsku zbilju, s obzirom da je susjedima bilo potrebno šest godina da okončaju pravosnažno 405 postupaka, to bi moglo značiti da bi i Crnoj Gori bilo potrebno oko šest godina da provjeri sve svoje sudije i tužioce, kojih je oko 370.</p>
<p>Dakle, šest godina – nikako šest mjeseci kako bi to želio Mandić.</p>
<p>Osim toga, uvijek je važan i politički kontekst, posebno imajući u vidu da su se u prethodnom periodu, bez ikakvih analiza, zbog jednog čovjeka (<b>Milivoje Katnić</b>), mijenjali sistemski zakoni poput Zakona o radu.</p>
<p>Prvi korak ka sprovođenju vetinga svakako bi bile neophodne izmjene Ustava i zakona koje će se direktno primjenjivati na sve sudije i tužioce, što uvijek predstavlja i realan rizik od politizacije jer te odluke treba da sprovode Vlada i Skupština.&nbsp;</p>
<p>Zbog svega toga je posebno važno da cijeli proces bude pod međunarodnim nadzorom, sa angažovanjem eksperata iz međunarodnih organizacija u pripremama izmjena Ustava i zakona. Te nacrte bi bilo neophodno poslati Venecijanskoj i Evropskoj komisiji, koji bi potom pratiti cijeli proces vetinga ili čak bili neposredno uključeni u sastav tijela koja će sprovoditi provjeru sudija i tužilaca, kako je rađeno i u Albaniji.&nbsp;</p>

Marija Žižić

Duško Mihailović

„Veting“: Bezbjednost pod ključem, pravosuđe na nišanu

<p>Mora se ta Palata pravde, ili zgrada sudstva, na nekom adekvatnom prostoru sagraditi, kako bi se omogućilo sudijama u tim ozbiljnim predmetima, da na jedan civilizovan i adekvatan način obavljaju svoju tešku dužnost - poručio je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Zdravko Begović.</p>
<p>Sudovima u Crnoj Gori nedostaje trenutno 67 sudija, to su kazali medijima iz Sudskog savjeta, a, kako su dodali, deficitarnosti kadra doprinosi nedovoljna zainteresovanost mladih pravnika.</p>
<p>Činjenica je da u Crnoj Gori pojedini sudovi nemaju čak nemaju sudija, kaže Begović, poput suda na Žabljaku, a u Višem sudu u Podgorici, podsjeća on, nedostaje deset sudija, a u deficitu su i Apelacioni sud, dodaje on, sud u Baru, Kolašinu i Herceg Novom.</p>
<p>- Postavlja se potpuno logično, normalno, zdravo pitanje kako izaći iz te jedne apsurdne situacije, koja nije nastala za jedan dan, već je u kontinuitetu nagrizala crnogorsko sudstvo, ali, iskren da budem, niko nije razmišljao o tome, uvijek su bili preči neki ili politički, ili neki drugi interesi, jer ne može sudstvo da se razvija bez podrške drzave. Jedan od glavnih razloga zašto nedostaje veliki broj sudija, to je jer su plate sudijama relativno male. Ako je, &nbsp;recimo, sudiji Osnovnog suda u Podgorici plata, recimo, 1.200 ili 1.300 eura za posao koji je strašno odgovoran i težak, izuzetno rizičan i odgovoran, potpuno je jasno da će se svako od tih mladih ljudi pitati ,,pa zašto bih ja obavljao tako težak i odgovoran posao, pod žestokim pritiskom svakodnevnim, za toliki novčani iznos, kad mogu u nekoj korporaciji, nekom osiguravajućem društvu, ili nekoj dobrostojećoj kompaniji imati dvostruko više - naveo je Begović.</p>
<p>Osim toga ističe da su uslovi u kojima rade te sudije surovi.</p>
<p>- Ima kancelarije sudija koje su kao neke obične portirnice gdje nema tehničkih uslova da se boravi, a ne još i da se sudi. Imamo žestok pritisak od strane političkih aktera na ponašanje i rad tih sudija, u velikom broju slučajeva, potpuno neosnovan i neopravdan. Onda, imamo te duge inicijalne odluke za mlade ljude koji kreću da budu i postaju sudije, koje traju po godinu dana, i uslovi pod kojima se te odluke obavljaju, to su sve razlozi koji su doveli do toga, i o kojoj ozbiljno izvršna vlast mora povesti računa, kako bi se izmijenili na jedan, praktično, komforniji način i dali šansu tim mladim ljudima da se opredjele za tako važan i odgovoran posao - rekao je Begović.</p>
<p>Na jednoj anketi Pravnog fakulteta, prisjeća se Begović, ogroman broj studenata se izjasnio da bi voljeli da njihov budući poziv bude advokatura, dodaje on, iako su ranije studenti listom htjeli, kako kažu, da budu sudije ili tužioci.</p>
<p>- Postoji taj, zaista, &nbsp;ozbiljan problem, na koji treba ozbiljno da se osvrne svako ko utiče na razvoj sudstva, jer, u protivnom, imaćemo jednu agoniju, iz koje ćemo vrlo teško izaći, da ne kažem nikako - poručio je Begović.</p>
<p>U posljednje četiri godine Crna Gora je imala četiri ministra pravde, podsjeća Begović, i svaki je imao svoju koncepciju, smatra on, u pogledu izgradnje Palate pravde, kako navodi, od lokacije pa do načina i namjene te zgrade.</p>
<p>- Apsolutno sam ubijeđen da u najskorije vrijeme mora nešto da se konkretno uradi, po tom pitanju. Mora se ta Palata pravde, ili zgrada sudstva, na nekom adekvatnom prostoru sagraditi, kako bi se omogućilo sudijama u tim ozbiljnim predmetima, da na jedan civilizovan i adekvatan način obavljaju svoju tešku dužnost. Pod hitno se nešto mora uraditi! U ovakvoj situaciji mi nemamo elementarnih uslova, ne postoje sudnice, nijesu opremljene, i ništa nećemo napraviti ako se nešto hitno ne poduzme. Dolaskom nove predsjednice Vrhovnog suda napravljen je jedan pokušaj, jedna namjera da se improvizacijom popravi to stanje, tako da ćemo sada mi &nbsp;u specijalnom odjeljenju Višeg suda imati još dvije sudnice, i to će se koristiti sudnica Apelacionog suda, i sudnica Vrhovnog suda, koje su nešto veće od onih običnih sudnica, i moći će da se odvijaju određeni glavni pretresi - zaključio je Begović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Portal ETV

Begović: Male plate i uslovi u kojima rade sudije su razlog deficitarnosti tog kadra

<p>Pravo na pravično suđenje jedno je od osnovnih ljudskih prava. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim.</p>
<p>&nbsp;To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E kazala direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.</p>
<p>Kada je riječ o iznošenju stavova, ona upozorava da bi trebalo voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i praksi poštovanja ljudskih prava. Nosioci javnih funkcija dužni su, napominje ona, da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija, kao i položaj lica u postupku.</p>
<p>Iz ugla poštovanja ljudskih prava, podjseća Pajković, pretpostavka nevinosti jedno je od osnovnih prava, kojim se obezbjeđuje pravo na pravično suđenje.</p>
<p>- Pravo na pravično suđenje jeste jedno od osnovnih ljudskih prava, koje se štiti kako Ustavom tako i međunarodnim konvencijama i deklaracijama. Mislim da je ispravno, i da će se i većina građana složitit sa mnom, da je u redu kreirati mišljenje na osnovu zvaničnih stavova institucija, koji su nadležni za donošenje odluka, u konkretnim slučajevima. Prije svega mislim na sudove i tužilaštva. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim. Imajući u vidu da tužilaštvo vodi postupke na osnovu sumnji, i na osnovu onoga što oni čine nama dostupnim, mislim da je ispravno kreirati stavove na osnovu toga - kaže Pajković.</p>
<p>Smatra da je važno, kako kaže, na koji način se ti stavovi iznose. Pajković navodi da se Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, pored ostalog, bavi antidiskriminacionim politikama.</p>
<p>- Pomenula bih Zakon o zaštiti diskriminacije i zabrani jednakosti, koji kao diskriminaciju, pored ostalog, i propisuje da je to upotreba određene terminologije, određenih riječi, određenog rječnika, u stilu stigmatizacije, u cilju ocrnjivanja i eventualnog dovođenja u nepovoljni položaj određenog lica. Kada govorimo o diskriminaciji, pored samog povrijeđenog dobra, lica prema kome se ta diskriminacija odnosi, ona može biti i šireg karaktera. Dakle, može uticati i na druga lica koja su indirektno diskriminisana, odnosno, koja trpe posljedice diskriminacije, samo zbog toga što su na neki način povezana sa osobom koja je predmet govora mržnje, stigme ili diskriminacije - navela je Pajković.</p>
<p>Kada je riječ o iznošenju stavova, napominje Pajković, treba voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i pozitivnih praksi poštovanja ljudskih prava. Podsjeća da postoji zakonska regulativa koja propisuje da su nosioci javnih funkcija dužni da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija i položaj lica u postupku.</p>
<p>- Dosta obraćamo pažnju na slobodu govora, koja ne treba da se suzbija. Kritička misao treba da bude ohrabrena, jer kritika može da bude sa pozitivnom namjenom, kako bi se ispravila pogrešna ponašanja. Ali, veoma je važno da se napravi linija između slobode govora i govora mržnje - naglasila je Pajković.</p>
<p>Podsjeća da javni funkcioneri uživaju imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog javno izgovorene riječ. Napominje da to ne treba zloupotrebljavati.</p>
<p>- Vrlo je važno da, ukoliko nema krivične i materijalne odgovornosti, sve ono što javno izgovorimo, a naročito nosioci javnih funkcija, ima posebnu težinu, samim tim posebnu odgovornost na sliku društva u kojem živimo” - poručila je Pajković.</p>
<p>Komentarišući prijedlog Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, čijim usvajanjem bi se pomjerila granica pritvora sa tri na pet godina, pez prava žalbe, Pajković kaže da kada se unapređuje zakonodavni okvir ne treba da izostane međuresorna saradnja. Vjeruje da će pravosudni organi imati priliku da iznesu svoje stavove i mišljenja.</p>
<p>- Sve što radimo, radimo da bude u saglasju sa standardima Evropske unije, sa međunarodnim standardima, u saglasju sa poštovanjem ljudskih prava. Za sve važne akte infofmišemo i tražimo mišljenje Evropske komisije. Sigurna sam da će i u ovom slučaju biti tako. Iskreno, kada se donose neke važne odluke za društvo, nemoguće ih je posmatrati samo iz jednog, uskog ugla. Primjera radi, ako biste mene, iz krajnje ljudskog ugla pitali, rekla bih da je pritvor jedna krajnja i ekstremna mjera, koja se primjenjuje samo u izuzetnim okolnostima. Ali, sve odluke koje se donose moraju se gledati na nivou generalnog zakonodavnog okvira. Ne možemo gledati da zaštitimo samo jednu stranu, jednu grupu, jedno pravo, već moramo štititi i pravni sistem, i vladavinu prava, i bezbjednost društva, i ljudska prava, ili eventualno zdravlje - kaže Pajković.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje da li će Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava imati zvaničan stav u vezi sa prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, Pajković kaže da će iz te institucije imati konkretan odgovor, u skladu sa sa konvecijskim pravima i deklaracijama o zaštiti ljudskih prava.</p>
<p>Govoreći o tome koliko se u Crnoj Gori poštuju ljudska prava kada je riječ o policijskim, tužilačkim i sudskim aktivnostima, spektakularnim hapšenjima uz medije, Pajković navodi da posljedice mogu biti velike, ukoliko postoje nehumana, nečovječna postupanja i elementi torture.</p>
<p>- Posljedice su i pred zadovoljenjem pravde, kao i kasnije u naknadama štete, što bi u konačnom iziskivalo velike troškove državi i pravnu nesigurnost. Ako imamo u vidu kolike su posljedice zbog nepoštovanja ljudskih prava od strane policije ili tužilaštva, mislim da nema dileme da država ne može imati nikakav interes od pogrešnih postupanja. Što se tiče samog postupka hapšenja, odnosno obezbjeviđanja da neko osumnjičeno lice pristupi nadležnim organima, mišljenja sam da se organi policije apsolutno rukovode time da postupak sporovedu na zadovoljavajući način, u skladu sa njihovim procedurama - navela je Pajković.</p>
<p>Kakav će to način biti, dodaje, umnoge zavisi od ličnosti koja je osumnjičena, koja treba da se sprovede, kao i od težine krivičnog djela, interesa i interesovanja javnosti za same procedure.</p>
<p>- Vjerujem da se u postupanju vode tim principima. A, ako imamo u vidu da, ako se ne varam, trenutno u policiji nedostaje više od hiljadu službenika, mislim da nema apsolutno ni prostora, ni energije za bilo kakvom senzacijom i da, možda, neki od tih postupaka učine više atraktivnim, nego što je sama suština i namjera - zaključila je Pajković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgaIraguuxY0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Jedino su sudovi nadležni da nekog proglase krivim

<p>Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti.</p> <p>Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu.</p> <p>„Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“.</p> <p>Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović<span></span></figcaption> </figure>  <p>Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo.</p> <p>Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“...</p> <p>Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora<span></span></figcaption> </figure>  <p>Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo?</p> <p>- Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović.</p> <p>Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi.</p> <p>A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?!</p> <p>- Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović.</p> <p>Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“.</p> <p>- To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića<span>(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</span></figcaption> </figure>  <p>Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima.</p> <p>- Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović.</p> <p>Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa.</p> <p>- Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore.</p> <p>Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...</p>

Kaćuša Krsmanović

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

<p>Trećina sudija i skoro trećina državnih tužilaca, koji su učestvovali u istraživanju Akcije za ljudska prava (HRA) i agencije DeFacto Consultancy, smatra da u crnogorskom pravosuđu ima korupcije - saopštili su iz HRA.<br/>
<br/>
Iz te nevladine organizacije su kazali da je mnogo više advokata (79,9 odsto) i vještaka (63,1 odsto), koji percipiraju postojanje koruptivnih radnji u sudovima i tužilaštvima.<br/>
<br/>
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević kazala je da je opravdano strahovanje da su korupcija i kriminal ušli u crnogorsko pravosuđe, jer je u posljednjih nekoliko godina pokrenuto deset krivičnih postupaka protiv nekada najviših nocilaca sudijske i tužilačke funkcije.<br/>
<br/>
- Činjenica je da trećina sudija i skoro trećina tužilaca percipira korupciju. Mislimo da je to vrlo važan podatak koji treba uzeti u obzir i koji zahtijeva posebne mjere da se s tim uhvati u koštac - rekla je Gorjanc Prelević.<br/>
<br/>
Profesorica Olivera Komar, koja je predstavljala rezultate istraživanja “Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu”, kazala je da je važno utvrditi percepciju jer ona mijenja ponašanje pojedinaca.<br/>
<br/>
- Ukoliko vi mislite da sistem nije kakav treba, ako mislite da postoji problem vi ćete onda pokušati da se snađete. I to je onaj dio kako percepcija utiče na ponašanje i postaje stvarnost - pojasnila je Komar.<br/>
<br/>
Sudija i član Sudskog savjeta Rade Ćetković rekao je da predstavljeni podaci treba da budu signal za pravosuđe.<br/>
<br/>
- Da Sudski savjet osmisli mehanizme kojima će ove pojave prepoznati i nakon toga na njih apsolutno djelovati, s tim da dobiju epilog na sudu - naveo je on.<br/>
<br/>
Ćetković je napomenuo i da te promjene ne mogu da se ostvare u kratkom periodu.<br/>
<br/>
Član Sudskog savjeta Miodrag Iličković tvrdi da je neophodno osmisliti plan.<br/>
<br/>
- Na kratak rok, na srednji rok i na dugi rok. I to mora biti strategija države - kazao je Iličković.<br/>
<br/>
Direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Momir Jauković pitao je kako doći do rješenja “kad smo stalno u nekim izborima”<br/>
On je kazao i da to što se stav njegovog resora mijenja od ministra do ministra, utiče na sprovođenje javnih politika.<br/>
<br/>
Komentarišući nalaze o percepciji korupcije u pravosuđu, advokat i član Upravnog odbora Advokatske komore Andrija Raspopović rekao je da se ne može govoriti o koruptivnim radnjama u sudstvu jer predmeti prolaze kroz više nadležnih instanci.<br/>
<br/>
- Nemoguće je da korumpirate toliki broj ljudi da biste izdejstvovali neku povoljnu odluku za vas. Ako i nije nemoguće, onda je taj procenat zaista mali - tvrdi Raspopović.<br/>
<br/>
Istraživanje HRA je pokazalo da korupciju u pravosuđu u posljednje tri godine uviđa skoro trećina sudija (29,5 odsto), ali i četvrtina državnih tužilaca (25,8 odsto).<br/>
<br/>
- Procenti su veći kada na pitanje odgovaraju advokati i vještaci - korupciju u pravosuđu najviše uočavaju pravni zastupnici - 69,7 odsto, te 35,8 odsto vještaka - naveli su iz HRA.<br/>
<br/>
Kako su dodali, s druge strane, korupciju u svojim redovima u posljednje tri godine nije percipiralo 46,3 odsto sudija i 49,8 odsto tužilaca.<br/>
<br/>
Istraživanje je pokazalo da rizik od koruptivnih radnji postoji u sistemu napredovanja u okviru sudijske i tužilačke profesije, vidi skoro svaki drugi intervjuisani sudija (48,5 odsto) i nešto manje tužilaca (43,9 odsto).<br/>
<br/>
Iz HRA su kazali da svega 22,1 odsto sudija smatra da je adekvatno plaćen za obavljanje funkcije, dok je procenat zadovoljnih zaradom znatno veći među tužiocima.<br/>
<br/>
- Naime, 56,1 odsto tužilaca smatra da prima adekvatne zarade, ali i svega trećina vještaka - rekli su iz HRA.<br/>
<br/>
Dio istraživanja HRA se odnosio i na neprimjerene pritiske u cilju postupanja u određenim predmetima u protekle tri godine.<br/>
<br/>
Takav pritisak je, kako se navodi, iskusilo 2,4 odsto ispitanih državnih tužilaca i 5,3 odsto sudija.<br/>
<br/>
Sličan je rezultat zabilježen među ispitanim advokatima (11,9 odsto) i vještacima (8,7 odsto).<br/>
<br/>
- Da pojedine sudije primaju mito kako bi u nekim predmetima postupale na određeni način, potvrdno je odgovorilo 61,5 odsto advokata - rekli su iz HRA i dodali da je takvo mišljenje dosta drugačije među ostalim ispitanicima.<br/>
<br/>
S tom konstatacijom je saglasno 17,4 odsto vještaka, te 9,5 odsto sudija i 7,3 odsto tužilaca.<br/>
<br/>
Kako su kazali iz HRA, da pojedini državni tužioci primaju mito smatra skoro polovina ispitanih advokata (47,7 odsto), 14,1 odsto vještaka, te 7,4 odsto sudija, dok nijedan državni tužilac nije saglasan s tom konstatacijom.<br/>
<br/>
Navodi se da je sa idejom uvođenja fazne provjere integriteta zaposlenih u pravosuđu saglasnomanje od polovine ispitanih sudija (42,1 odsto) i skoro četvrtina tužilaca (24,4 odsto).<br/>
<br/>
S tom idejom su najviše saglasni advokati, 72,5 odsto, a nešto manje vještaci - 66,3 odsto.<br/>
<br/>
Rezultati istraživanja HRA pokazuju da su nosioci pravosudnih funkcija spremni da daju doprinos smanjenju korupcije i percepcije korupcije u pravosuđu - ako bi došlo do sprovođenja vetinga, čak 78 odsto tužilaca bi se podvrglo ispitivanju, kao i 71,6 odsto sudija.<br/>
<br/>
Iz HRA su rekli da je samo 7,3 odsto tužilaca i 3,2 odsot sudija izjavilo da bi u tom slučaju podnijelo ostavku.<br/>
<br/>
Istraživanje Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu, koje je sprovela HRA u saradnji sa agencijom DeFacto Consultancy, realizovano je od 12. jula do 18. septembra.<br/>
<br/>
Njime je obuhvaćeno 41 tužilac/teljka, 92 vještaka/inja, 95 sudija/tkinja, 109 advokata/ica.<br/>
<br/>
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta „Reformom pravosuđa do vladavine prava“ koji HRA sprovodi uz podršku regionalnog projekta „SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan“, koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) sa partnerima, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Norveške.</p>

Trećna sudija i tužilaca percipira korupciju u pravosuđu

<p>Zagovornik sam uvođenja vetinga u crnogorskom pravouđu, kako oni ljudi koji rade profesionalno ne bi nosili teret onih koji su zloupotrebljavali – kazao je ministar pravde <b>Bojan Božović </b>na skupu „Veting u crnogorskom pravosuđu“ u organizaciji nevladine organizacije Akcija za ljudska prava.</p>
<p>Ističe da je za uvođenje ovog sistema ne samo zbog ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji, nego i zbog svih izazova.</p>
<p>- Želim da uradimo sve što je do nas, da procedura bude jasna, bez donošenja odluka iza zatvorenih vrata. Ako se dobro pripremi čitav projekat svi izazovi se mogu prevazići – smatra Božović.</p>
<p>Obaveza je da se, kako je naveo, integritet provjeri kod najviših funkcionera.</p>
<p>- Ne možemo da provjeravamo one samo koje biramo nego da proverimo i one koji biraju – ocijenio je Božović.</p>
<p>Smatra i da je potrebna politička volja, „sve korak po korak“.</p>
<p>- Mi moramo zatvarati poglavlje 23 i 24. Brisel očekuje pravosnažnost presuda i proaktivniji rad Agencije za sprečavanje korupcije – rekao je Božović.</p>
<p>Dodaje i da se neće zalagati za radikalni veting, jer može, prema njegovim riječima, da bude udar na pravično suđenje.</p>
<h2><b>Strahovi i fokus</b></h2>
<p>Vrhovni državni tužilac <b>Milorad Marković </b>smatra da je ovo pitanje veoma bitno da li ulazimo u veting i ako ulazimo – na koji način.&nbsp;</p>
<p>- Moramo odgovorno pristupiti ovom pitanju. Da, treba da imamo veting, ali ovo prati mnogo pitanja i koraka, imamo i puno strahova u kojem obliku treba pristupiti tome – naveo je Marković.</p>
<p>Ne treba fokus, kako je ocijenio, samo staviti na pravosuđe, nego i na vještake, advokate, notare, Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno sve one organe sa kojima sarađuje pravosuđe.</p>
<p>Pitanje je, kako dodaje, da li smo mi već počeli veting u Crnoj Gori.</p>
<p>- Imamo 10 postupaka protiv tužioca, policije.. Možemo reći da mi već imamo veting. Veliki broj zvaničnika je procesuiralo Specijalno državno tužilaštvo. Ne polazimo od nulte tačke, imamo rezultate – kazao je Marković.</p>
<p>Smatra da nosioci pravosudnih funkcija moraju imati stalne provjere i stalne evaulacije.</p>
<p>- Mi imamo već veting u Crnoj Gori i važno je da se uvede stalna evaluacija – rekao je Marković.</p>
<p>Tužilački savjet bi, prema njegovim riječima, bio pozvan da sprovodi evaulaciju.&nbsp;</p>
<p>- Jedno pitanje je veoma bitno – ovaj proces se mora sprovoditi bez političkog uticaja, ključno pitanje je na koji način sprovesti veting. Ovo nije proces koji se mže brzo završiti – naveo je Marković.</p>
<h2><b>Veting često zloupotrijebljen</b></h2>
<p>Sudija Osnovnog suda u Podgorici <b>Rade Ćetkovic </b>kazao je da je tačno da je bio član radne grupe koja je analizirala mogućnost uvođenja vetinga u Crnoj Gori.</p>
<p>- Trudili se da damo aktivan doprinos u rješavanju pitanja da li je veting neophodan u Crnoj Gori. Veting sam po sebi, iako često u javnosti predstavljen kao mehanizam koji će brzo i efikasno ispitivanjem odstraniti sve nosioce pravosudnih funkcija koji nemaju stepen autoriteta koji je potreban, često je zloupotrijebljen i koristi se kao sredstvo političke manipulacije – ocijenio je Ćetković.</p>
<p>Ne mogu se, kako ističe, očekivati rezultati ako se ne ulaže u pripremu.</p>
<p>- To se ne završava nešto brzo, nemamo ništa da traje koliko treba bitno je da se povrati povjerenje u pravosuđe. Morate biti u komunikaciji sa inostranim partnerima, evropskom komisijom, nevladinim sektorom – rekao je Ćetković.</p>
<p>Veting se, kako dodaje, uvodi kada ni jedan drugi mehanizam nije dao rezultate.</p>
<p>- Potrebno je ojačati sistem, obezbijediti tužiocima i sudijama uslove, omogućiti da postoji disciplinska odgovornost sudija i etička odgovornost tužioca - zaključio je Ćetković.</p>
<h2><b>Percepcija korupcije</b></h2>
<p>Suvlasnica agencije Defacto i profesorica na Fakultetu političkih nauka <b>Olivera Komar </b>kazala je, predstavljajući rezultate istraživanje o percepciji korupcije kod aktera u pravosuđu, da su uključili sudije, advokate, tužioce i vještake.</p>
<p>Podijeljeni su, kako je navela, odgovori na pitanje da li ima korupcije u pravosuđu.</p>
<p>- Tužioci i sudije vide manje korupcije u odnosu na one koji dolaze spolja – navela je Komar.</p>
<p>Ističe da kad postoji percepcija da nemate problem onda imate problem i da ga riješite.</p>
<p>Na pitanje o percepciji reforme pravouđa, manje od 20 odsto ispitanih tužioca misli da je veting dobar, dok malo više od 20 odsto misli da ovaj sistem treba uvesti.</p>
<p>Da bi veting smanjio korupciju u pravosuđu smatra 66 odsto ispitanih advokata, dok nešto više od 50 odsto vještačka smatra da bi veting bio dobar i da treba da se uvede.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o uvođenju faznog vetinga, 78 odsto ispitanih, kako je pokazalo istraživanje, kazalo je da će prihvatiti, 14,6 odsto nema stav, dok će sedam odsto dati otkaz.</p>
<p>Analiza je pokazala da je malo više onih koji znaju što bi, odnosno 71,6 odsto sudija je saglasno, dok je 3,2 odsto protiv.</p>
<h2><b>Pristupanje EU</b></h2>
<p>Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević objasnila je da je prva vrsta vetinga, takzovani preveting, najmanje kontraverzan, dok je druga vrsta vetinga bezbjednosna provjera.</p>
<p>Trećom vrstom vetinga, kako dodaje, provjerava se integritet svih sudija i državnih tužilaca.</p>
<p>- Veting ne znači reizbor, ne radi se o raspuštanju svih sudija i državnih tužilaca pa ponovni reizbor, već je fokus u provjeri zbog vjerovatnoće da može doći do zloupotrebe aktivnosti – istakla je Gorjanc Prelević.&nbsp;</p>
<p>U Crnoj Gori, kako je rekla, nedostaje 60 sudija i 25 tužilaca i sudije su opterećene sa po 700 predmeta u parnici u prosjeku.</p>
<p>Dodaje da je u toku 10 krivičnih postupaka protiv sudija i drzavnih tužilaca.</p>
<p>- Jedino se vrši provjera ranije osuđivanosti i provjere stručnosti. Veting i njegovo uvođenje neophodno je sagledati iz ugla pristupanja EU – navela je Gorjanc Prelević.</p>
<p>&nbsp;</p>

Božović: Zagovornik sam uvođenja vetinga, Marković: Moramo odgovorno pristupiti ovom pitanju

<p>Dok gitarista svjetskog kalibra<b> Miloš Karadaglić</b> drži čas o čuvanju dostojanstva Trinaestojulske nagrade i vrijednosti tog datuma time što je odbio da primi najviše državno priznanje zbog okolnosti koje prate njenu ovogodišnju dodjelu, ostala dva laureata ne samo da ne prepoznaju značaj njegovog gesta, već svojim izjavama demonstriraju nerazumijevanje, neukus i duboko nepoštovanje prema jednom od najvažnijih savremenih crnogorskih umjetnika.</p>
<p>Grafičar <b>Veljo Stanišić</b>, jedan od dobitnika ovogodišnje nagrade, otišao je korak dalje i ustvrdio da Karadaglić "nije dostojan priznanja", uz niz paušalnih, problematičnih komentara.</p>
<p>- Ja sam nekako stavio poeziju na prvo mjesto, pa onda muziku. Sad sam totalno razočaran. A inače nešto mislim da ni kapacitet njegov... tačno ta neka viša sila... Skroman je u tom nekom smislu, skromna je i ta naša muzička tradicija, da budemo iskreni, u odnosu na pjesničku, ili ovu našu koja se razvila poslije Drugog svjetskog rata koja je ispred čak u odnosu na narode iz regiona. On nije ni dostojan te nagrade, tako se poigravati sa takvom jednom svetinjom, tako ci***it, to je malo za moj pojam ispod jednog nivoa elementarne kulture - rekao je Stanišić za Gradsku TV, u nastupu koji djeluje zbrkano, ali i otvoreno uvredljivo.</p>
<p>Da situacija bude još poraznija, pridružio mu se i negator svega crnogorskog, pisac <b>Bećir Vuković</b>, koji za muzičara svjetske slave kaže da ne zna "da li je kompozitor ili interpretator".</p>
<p>- On je interpretator bre, samo izvođač, ne komponuje - konstatovao je Stanišić.</p>
<p>Miloš Karadaglić danas važi za jednog od najistaknutijih gitarista svoje generacije i ambasadora klasične muzike na svjetskoj sceni.</p>
<p>Više puta je nastupao u Rojal Albert Holu u Londonu, bio je i u slavnom Karnegi Holu u Njujorku, a snimao je i u legendarnom Ebi roud studiju.</p>
<p>Karadaglić je nastupao i sa najpoznatijim svjetskim orkestrima kao što su Los Angeles Philharmonic, Chicago Symphony Orchestra, Philharmonia Orchestra, Orchestre Philharmonique de Radio France...</p>
<p>BBC Music ga je nedavno uvrstio među šest najvećih imena koja su oblikovala zvuk klasične gitare.</p>
<p>Aktivni je pokrovitelj brojnih dobrotvornih organizacija koje podržavaju mlade muzičare u Velikoj Britaniji i inostranstvu. Nedavno je pokrenuo „Fondaciju Miloš Karadaglić“, a ova filantropska organizacija ima za cilj da djeluje kao regionalni centar uticaja osnaživanjem umjetničke izvrsnosti kroz razne obrazovne mogućnosti, partnerstva i blisko mentorstvo.</p>

Kad progovore neukus i nepoštovanje: Stanišić velikana gitare proglasio nedostojnim priznanja

<p>Trinaestojulski ustanak, i u njegovu slavu Nagrada, pokazuje da je on/ona suština bića crnogorske kulture i društva, i da je svako pozivanje na vrijednosti 13. jula osnova identiteta i državnog i nacionalnog i kulturnog, a kako ga slavimo i na koji način emaniramo njegove vrijednosti predstavlja izazov i odgovornost svake generacije, kazao je redovni profesor na cetinjskom Fakultetu dramskih umjetnosti <b>Janko Ljumović.</b> </p>
<p>Komentarišući dešavanja oko dodjele Trinaestojulske nagrade, Ljumović je rekao da tužno gledati inferiorne pozicije nosilaca političkih odluka.</p>
<p>- Nekada smo dalje, a nekada bliže duhu savremenosti, da upravo iz nje crpimo ideje slavljenja i nagrađivanja, i da produciramo iskaz i izraz tog veličanstvenog čina opštenarodnog ustanka naroda Crne Gore - navodi Ljumović, prenosi Portal Analitika.</p>
<p>Može se, kako kaže, uz gusle i diple, violinu i gitaru, može sa CIP-om ili bez CIP-a, može i bez žena, a može i feministički u cjelosti.</p>
<p>- Jedino što nikako ne može biti njegov iskaz i izraz, to je fašizam u bilo kom obliku, stari ili novi redizjaniran i retuširan. Tužno je gledati inferiorne pozicije nosilaca političkih odluka koji ideju slavlja tako prospu, da se ono pretvori u ništa - zaključio je Ljumović.</p>

Ljumović: Tužno je gledati inferiorne pozicije nosilaca političkih odluka koji ideju slavlja tako prospu, da se ono pretvori u ništa

<p>Funkcioneri Građanskog pokreta URA <b>Filip Adžić</b> i <b>Ana Novaković Đurović</b> zvanično su podnijeli ostavke na poslaničke funkcije.</p>
<p>Oni su o tome obavijestili predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića.</b></p>
<p>Kako je već saopšteno iz GP URA, prema ranijem dogovoru o rotaciji poslanika, u poslaničke klupe umjesto Adžića i Novaković Đurović sješće <b>Zoran Mikić</b> i <b>Milena Vuković</b>.</p>

Adžić i Novaković Đurović zvanično podnijeli ostavke na poslanička mjesta

<p>Mislim da ovo nije korektno prema ovom čovjeku, progonimo ga samo jer je Srbin. To je sada očigledno, ironično je prokomentarisao na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza <b>Petar Odžić</b>,<b> </b>komentarišući izjavu pisca i dobitnika Trinaestojulske nagrade Bećira Vukovića za Gradsku TV.</p>
<p>Vuković, negator Crne Gore i crnogorske nacije i jedan od dobitnika Trinaestojulske nagrade, kaže kako se njemu kao laureatu bune oni koji šire "antisrpsku histeriju". </p>
<p>Iako njegova nagrađena knjiga "Kuće beskućnika" nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, Vuković tvrdi da je registrovana u Narodnoj biblioteci Srbije.</p>
<p>Prvo, navodi Odžić, ni <b>Miloš Karadaglić </b>nije napisao knjigu pa nam ne smeta štoo je dobitnik "Trinaestojulske nagrade", samo jer je Crnogorac.</p>
<p>- Drugo, i kad se zaposlite u državnoj firmi dobijete zakonski rok od godinu dana da položite državni ispit, zašto ne bi Bećir dobio tu mogućnost kao dobitnik nagrade?! Pa ako je ne napiše, uzet ćemo mu nagradu, i dat <b>Draganu Koprivici</b>! Treće, knjiga je registrovana u Srbiji, i samo može tamo da se čita, što je ok, i ko je kriv <b>Danilu Marunoviću</b> što on ima zabranu ulaska u Srbiju pa ne može da je pročita, i zato oće blokade - naveo je ironično Odžić. </p>
<p>Zatim je u postskriptumu dodao: “Kome se ne sviđa to što čika Bećir negira postojanje crnogorske nacije i jezika neka se vuče u Crnu Goru i tamo dobija crnogorske nagrade! Uh pardon, mi smo već u Crnoj Gori, kukala nam majka”. </p>

Odžić ironično: Kome se ne sviđa to što čika Bećir negira crnogorsku naciju i jezik neka se vuče u Crnu Goru i tamo dobija crnogorske nagrade

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: pravosude