Reforma pravosuđa od nezavisnosti: Što ga više mijenjamo, to je više isto

Što se više mijenja, to je više isto. Ovako bi se mogla opisati reforma crnogorskog pravosuđa koja je započeta još 2000. godine, navodi se u analizi koju je za CDT pisao advokat Siniša Gazivoda.

Analiza je pripremljena u okviru dijaloga koji CDT sa Institutom Damar pokreće povodom obilježavanja 20 godina nezavisnosti.

U analizi se podsjeća da je reforma pravosuđa u Crnoj Gori započeta 2000. godine donošenjem Projekta reforme pravosuđa od strane Vlade ondašnje Republike Crne Gore.

- Na prvi pogled poređenje toga kako je pravosuđe izgledalo na početku reforme, a kako izgleda sada, vjerovatno bi se najbolje moglo opisati francuskom izrekom - plus ça change, plus c’est la même chose (što se više mijenja, to je više isto) - navodi se u analizi.

Ovo posebno, dodaje se, ako se to poređenje čini iz ugla koji je građanima najvažniji - dužina trajanja postupaka, povjerenje u pravosuđe, percepcija rezistentnosti pravosuđa na korupciju, politički i drugi uticaj.

- Ipak, pažljivijim sagledavanjem, u dosadašnjoj reformi desile su se i brojne izuzetno važne promjene - navodi se u dokumentu.

Dodaje se da se, od iskazivanja namjere za pristupanje EU, sticanja statusa kandidata za članstvo 2010. godine i započinjanja pregovora o pristupanju u junu 2012. godine, pa do danas, pravosudna reforma u najvećem dijelu planira i sprovodi kao dio procesa za ispunjavanje kriterijuma za članstvo u EU.

- Konkretnije, od otvaranja pregovora za poglavlje 23 - Pravosuđe i osnovna prava, te donekle za pregovaračko poglavlje 24 - Pravda, sloboda i sigurnost u decembru 2013. godine, koncept reforme sprovodi se, više ili manje uspješno, u kontekstu pregovaranja - navodi se u analizi.

U tom smislu, kako se podsjeća, u junu 2013. godine, Vlada je usvojila akcione planove za poglavlja 23 i 24, a zatim je u julu 2013. godine Skupština donijela Amandmane na Ustav Crne Gore koji su uveli i značajne izmjene u pogledu pravosuđa.

- Izbor predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika Sudskog savjeta prenijeti su u nadležnost Sudskog savjeta. Propisana je kvalifikovana većina za izbor sudija Ustavnog suda, Vrhovnog državnog tužioca, izmijenjena je struktura Sudskog savjeta na način da više poslanici u Skupštini Crne Gore nijesu članovi Sudskog savjeta već je povećan broj uglednih pravnika koje, u skladu sa izmjenama, Skupština bira kvalifikovanom većinom. Izbor državnih tužilaca, osim vrhovnog državnog tužioca u potpunosti je prenijet u nadležnost Tužilačkog savjeta - dodaje se u dokumentu.

Ocjenjuje se da političke promjene iz ljeta 2020. godine i njihove određene reperkusije ne mogu da se izostave ni iz najkraće kontekstualizacije pravosudne reforme.

- Reforme koje su uslijedile uticale su i na kadrovski sastav pravosudnih institucija. Ove promjene doprinijele su jačanju odgovornosti u sistemu i dovele do toga da se na optuženičkoj klupi u ovom trenutku nalaze veoma istaknuti predstavnici pravosuđa od kojih su neki bili i nosioci same pravosudne reforme, iako za sva lica za koja je postupak još uvijek u toku i dalje važi pretpostavka nevinosti - navodi se u analizi.

Međutim, dodaje se, činjenica da su neki od njih sa čelnih pozicija u pravosuđu i organima za sprovođenje zakona prešli na optuženičke klupe u svakom slučaju upućuje na tektonske potrese i promjene u pravosudnom sektoru.

- Ovi slučajevi predstavljaju, možda i najveći izazov za sudstvo u njegovoj dosadašnjoj istoriji. Sudovi moraju da pokažu da su nepristrasni i nezavisni i od tih pojedinaca kojima sude, ali i od političkih centara moći koji očekuju ovakav ili onakav ishod postupka, kao i od očekivanja opšte javnosti, te da pri tome obezbijede pravo na pravično suđenje svim okrivljenim licima. Uz to i sam postupak mora biti sproveden u razumnom roku, kako zbog prava okrivljenih, tako i zbog efikasnog sprovođenja pravde - ističe se u analizi.

Naglašeno je da nijedna reforma neće biti uspješna bez jasne političke volje i elementarnog društvenog konsenzusa i suštinskih, a ne samo formalnih promjena.

- Nezavisno, profesionalno i efikasno pravosuđe mora biti shvaćeno kao zajednički interes svih – vlasti, opozicije, pravosudnih institucija i građana - zaključuje se u analizi reforme pravosuđa od obnove nezavisnosti do danas.

Cjelokupna analiza je dostupna OVDJE.