The Centre for Democratic Transition (CDT) is calling on the members of parliament who make up the Committee for Comprehensive Electoral Reform to urgently create the formal conditions for the continuation of its work and to finally begin serious and high-quality work on advancing this reform, in line with the decision establishing the committee and international recommendations - said Executive Director of this non-governmental organization Dragan Koprivica.
He stressed that if politicians continue to constantly postpone serious and dedicated work and keep wasting valuable time on the implementation of this reform, the country will very soon reach a point of no return.
- It is an electoral standard that electoral legislation should not be amended within a year prior to elections. Given that the general local elections were scheduled by previous amendments for 13 June 2027, and that the expected date of regular parliamentary elections falls within the same period, the reform must be completed by June of this year - Koprivica emphasized.
This means, he added, that the draft amendments to the laws must be finalized no later than 15 April, in order to correct the major mistake made during the July round of electoral reform.
- In July, we neither had a quality public debate nor obtained opinions from relevant international institutions, which, according to established practice, requires a longer period of time. Only three months remain for us to formulate all the remaining solutions - Koprivica pointed out.
What CDT stated in July was, as he said, confirmed by the European Commission (EC) in November, when it noted in its report that the electoral reform had been carried out without substantive consultations and with only partial implementation of the recommendations of the Venice Commission, OSCE/ODIHR, and GRECO, and pointed to the need for further improvements to the legislation through an inclusive and transparent process.
- We remind that it is necessary to continue work on a series of interrelated processes - from introducing open lists, enabling individual candidacies, and the direct election of local community bodies, through ensuring a transparent and accurate voter register, to regulating a second round of presidential elections, addressing the problem of disinformation in the electoral process, strengthening sanctions for abuses, and protecting voting rights in accordance with international standards. Only when all these measures - which by their nature are complex, institutionally demanding, and impossible to implement overnight - are taken into account, can we speak of a truly comprehensive, high-quality, and sustainable electoral reform - Koprivica assessed.
He believes it is clear to everyone that there is no longer a single day to waste, and that any failure to continue this reform would represent a new blow by partitocracy to democracy and democratic processes in Montenegro.
- We hope that politicians will finally abandon the policy of relativizing the importance of this reform, inaction, and constant delays in fulfilling one of the most important obligations of this society - Koprivica concluded.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Koprivica: The last chance for electoral reform

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva poslanike i poslanice koji čine Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu da hitno stvore formalne uslove za nastavak njegovog rada i konačno počnu ozbiljno i kvalitetno da rade na nastavku ove reforme u skladu sa odlukom o osnivanju odbora i međunarodnim preporukama - poručio je izvršni direktor ove nevladine organizacije Dragan Koprivica.
Ističe da, ukoliko političari nastave sa stalnim prolongiranjem ozbiljnog i posvećenog rada i nastave da troše dragocjeno vrijeme sa sprovođenje ove reforme, vrlo brzo ćemo doći do tačke bez povratka.
- Izborni je standard da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu prije izbora, budući da su opšti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13. jun 2027. godine, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora, reforma mora biti završena u junu ove godine - naglasio je Koprivica.
Ovo znači, kako dodaje, da bi tekstovi izmjena zakona morali biti kompletirani najkasnije do 15. aprila, kako bi se ispravila velika greška koja je učinjena u toku julskog kruga izborne reforme.
- Kada nijesmo imali kvalitetnu javnu raspravu, niti dobili mišljenja od relevantnih međunarodnih institucija, za šta je, prema ustaljenoj praksi, potreban duži vremenski period. Za formulisanje svih preostalih rješenja ostalo nam je samo tri mjeseca - istakao je Koprivica.
Ono što je u julu saopštavao CDT Evropska komisija (EK) je, kako je rekao, potvrdila u novembru kada je u svom izvještaju saopštila da je izborna reforma sprovedena bez suštinskih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR i GRECO, te uputila na potrebu za daljim unapređenjima zakona i to u inkluzivnom i transparentnom procesu.
- Podsjećamo da je neophodno nastaviti rad na nizu međusobno povezanih procesa - od uvođenja otvorenih lista, omogućavanja individualnih kandidatura i direktnog izbora organa mjesnih zajednica, preko transparentnog i tačnog biračkog spiska, do regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora, rješavanja problema dezinformacija u izbornom procesu, jačanja sankcija za zloupotrebe i zaštite biračkog prava u skladu sa međunarodnim standardima. Tek kada se sve ove mjere - koje su po svojoj prirodi složene, institucionalno zahtjevne i nemoguće za sprovesti preko noći - uzmu u obzir, moći će se govoriti o zaista sveobuhvatnoj, kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi - ocijenio je Koprivica.
Vjeruje da je svima jasno da više nemamo ni dana za gubljenje, kao i da bi eventualni neuspjeh nastavka ove reforme značio novi udarac partitokratije demokratiji i demokratskim procesima u Crnoj Gori.&nbsp;
- Nadamo se da će političari konačno prekinuti politiku relativizacije značaja ove reforme, nerada i stalnog prolongiranja jedne od najvažnijih obaveza ovoga društva - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Posljednja šansa za izbornu reformu

Tabloidizacija medija, uključujući i javne emitere, pojačano prisustvo emisija preko kojih se šire dezinformacije i govor mržnje, devalvacija novinarskih nagrada i loši uslovi rada samo su neki djelovi stvarnosti u kojima Crna Gora i medijski radnici dočekuju Dan novinara - ocijenila je&nbsp;
Crnu Goru, njene novinare/ke i institucije treba da zabrine izostanak truda da se kredibilni mediji očuvaju i dodatni prodor emisija, propagandista i političkih teoretičara zavjere koji pod izgovorom “drugog mišljenja” zapravo pokušavaju uništiti povjerenje u kredibilne medije i šire.
Nekontrolisani sadržaj televizija iz okruženja konstantno, i vjerovatno jače nego ikada, dopire do crnogorske publike, prenosi se na portalima, spuštajući dodatno ionako pogažene standarde kvalitetnog programa i novinarstva.
Novinari su u proteklih nekoliko mjeseci napadani i maltretirani na crkvenim skupovima, na protestima, stvorila se atmosfera u kojoj novinari moraju da traže „blagoslov“ jer će u protivnom biti napadnuti. Državne institucije nisu učinile skoro ništa da ih zaštite i time doprinijele atmosferi u kojoj su novinari legitimne mete. Sve to, uz hvalospjeve o brzom ulasku Crne Gore u EU, pa ćemo ovim putem predložiti nadležnima da uporede uslove rada i zaštitu novinara kod nas i Evropi.
Različito nacionalno-novinarsko organizovanje i hiperprodukcija nagrada po ovom osnovu dodatno ukazuju da se mediji umjesto na kredibilne i nekredibilne više dijele po nacionalnom predznaku, a njihove nagrade nerijetko završavaju u rukama onih čiji je cilj stvaranje nestabilnosti u društvu.
Iako se u javnosti stvara slika da su svi mediji isti, u Crnoj Gori postoje mediji koji odgovorno i kredibilno izvještavaju, a o čijem radu i više brinu i bolje ga čuvaju međunarodne nego domaće institucije i organizacije.
Značajan dio novinara i novinarki u Crnoj Gori i dalje nema adekvatne finansijske i druge uslove za rad, svoj posao obavljaju nezaštićeni, dok ih političari i institucije najčešće ignorišu i biraju kome će odgovoriti na pitanja i dati izjavu ili intervju, a standardi se urušavaju uvozom toksičnih sadržaja koji se prodaju u novinarskim formama.
Dodatno, svjedočimo inflaciji medija na malom tržištu, ne zna se ko ih i kako zaista finansira, što jasno govori da značajan dio njih nije održiv, već postoji kako bi se urušilo povjerenje u medije i zamaglila linija koja razdvaja kredibilne medije od propagandnih emitera.
U vremenu ugrožavanja demokratskih pravila funkcionisanja u svijetu i u Crnoj Gori kredibilno i profesionalno novinarstvo nikad nije bilo važnije - njegova funkcija čuvara
demokratije mora biti branjena i odbranjena – to je jedan od najvažnijih zadataka svih progresivnih djelova našeg društva.
Srećan nam Dan novinara!
Jelena Jovanović
 
 
Izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me

Standardi padaju, novinare maltretiraju, a institucije su saučesnici

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva poslanike i poslanice koji čine Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu (Odbor) da predlože produžetak roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se omogućilo cjelovito sprovođenje ove reforme u skladu sa odlukom o osnivanju odbora i međunarodnim preporukama., navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor CDT-a Dragan Koprivica.&nbsp;
Kako se dodaje, pozivaju da se u odluci o produžetku rada Odbora predvidi njegov intenzivan rad i finalizacija svih potrebnih predloga izmjena zakona i teksta etičkog kodeksa od 15.1. do 15.4.2026. godine.&nbsp;
Nakon ovoga bi, kako se ističe, uslijedilo otvaranje inkluzivne javne rasprave i dobijanje mišljenja od relevantnih međunarodnih institucija do 1.6, a onda i finalizacija ovih tekstova i usvajanje u Skupštini do 15.6.2026. godine.
- Ukoliko Odbor postavi dinamiku svog rada na ovaj način, ispoštovaće se standard da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu prije izbora, budući da su opšti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13.6.2027. godine, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora - pojašnjava se u saopštenju.&nbsp;
CDT je, kako su objasnili, pitanje produžetka rada Odbora pokrenuo još u septembru 2026. godine na svojoj konferenciji o nastavku izborne reforme, a onda i na posljednjoj sjednici Odbora najavio da ćemo početkom decembra utvrditi realan nivo završenog posla i ukoliko on bude nezadovoljavajući uputiti predlog za produžetak rada.
- Smatramo da obim do sada pripremljenih rješenja u tri radne grupe koje funkcionišu u okviru Odbora nije ni blizu konačnim rješenjima i da nije moguće konačna i kvalitetna rješenja pripremiti do 31.12, kada je planiran završetak rada Odbora. Ukoliko ovdje uzmemo u obzir najavu da će Skupština, do kraja godine, usvojiti oko 100 zakona ili izmjena zakona, uz redovno usvajanje novog budžeta, svakome je jasno da kvalitetna izborna reforma do kraja godine nije moguća - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Takođe, ističe se i da smagtraju da u planiranju rada Odbora treba ispraviti i veliku grešku koja je učinjena u toku julskog kruga izborne reforme, kada nijesmo imali kvalitetnu javnu raspravu, niti dobili mišljenja od relevantnih međunarodnih institucija.
- Ono što je u julu saopštavao CDT, Evropska komisija (EK) nam je potvrdila u novembru kada je u svom izvještaju saopštila da je izborna reforma sprovedena bez suštinskih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR i GRECO, i uputila na potrebu za daljim unapređenjima zakona i to u inkluzivnom i transparentnom procesu - poručuje se.&nbsp;
CDT ne želi, kako dodaju, da se Odboru ponove opaske iz prethodnog izvještaja EK da zakonodavstvo i dalje nije usklađeno sa evropskim standardima o inkluzivnim, transparentnim i otpornim izbornim procesima, da nedostaju efikasne garancije protiv zloupotrebe državnih resursa, kao i da okvir za finansiranje političkih partija i kampanja mora biti dodatno izmijenjen kako bi se obezbijedila stvarna kontrola partijskih troškova i uvele odvraćajuće sankcije. Drugim riječima, ne želimo doći u situaciju da nam se sugeriše promjena zakona koji su tek usvojeni.
- Podsjećamo da je neophodno nastaviti rad na nizu međusobno povezanih procesa – od uvođenja otvorenih lista, omogućavanja individualnih kandidatura i direktnog izbora organa mjesnih zajednica, preko transparentnog i tačnog biračkog spiska, do regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora, rješavanja problema dezinformacija u izbornom procesu, jačanja sankcija za zloupotrebe i zaštite biračkog prava u skladu sa međunarodnim standardima. Tek kada se sve ove mjere – koje su po svojoj prirodi složene, institucionalno zahtjevne i nemoguće za sprovesti preko noći – uzmu u obzir, moći će se govoriti o zaista sveobuhvatnoj, kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi - dodali su.
Zato, smatraju, da je njihov prijedlog za produžetak rada Odbora racionalan, izvodljiv i da ispravlja greške u procesu izborne reforme koje su urađene u julu.&nbsp;
- Nadamo se da će jednako racionalna biti i odluka Skupštine Crne Gore da se ovaj važan proces nastavi - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CDT: Produžiti rok za rad odbora – izborna reforma do kraja godine je nemoguća

Iako je bitan dio reforme tužilaštva urađen i politički uticaj na njega je slabiji nego što je bio, on i dalje postoji i ne događa se najvećim dijelom u medijima, izjavama političara ili na društvenim mrežama, već najčešće interno, putem različitih vrsta komunikacija - poručeno je sa panela „Od političkog uticaja do javnih pritisaka - koliko je tužilaštvo nezavisno“ u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Bivši član Tužilačkog savjeta i predsjednik UO Instituta alternativa Stevo Muk osvrnuo se na vrijeme provedeno u Tužilačkom savjetu i rekao da je najvažnija reforma tužilaštva sprovedena u periodu 2021. i 2022, i da je uprkos otporu brojnih političkih partija, dijela NVO i medija bliskim režimu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu jedva uspio da prođe i obezbijedi većinu u Tužilačkom savjetu.
- Mi smo sve to uradili uglavnom zahvaljujući toj većini od šest članova Tužilačkog savjeta, a nekad i sa ogromnom većinom od 10 glasova kada su nam se pridružili članovi iz reda tužilaca. I dalje mislim da taj odnos snaga nije trebalo mijenjati, nije se pokazalo da smo bili marioneta politike vlasti. Ja sam neko ko nije zadovoljan onim što se nije desilo polovinom 2024, kada je izmijenjen Zakon o državnom tužilaštvu da bi se, zato što je to neko tako protumačio, uslišile sugestije Venecijanske komisije na jedan pogrešan način - rekao je on.
Istakao je da od aktuelnog vrhovnog državnog tužioca nisu dobijeni odgovori o stvarnom stanju u tužilaštvu.
- Jedan važan dio tog vremena koje smo tamo proveli u Tužilačkom savjetu obilježila je činjenica da smo imali V.D. na mjestu VDT-a i znate da smo se zalagali zajedno da imamo VDT-a u punom mandatu. Došli smo do njega spektakularnom većinom, i moje očekivanje, kao nekoga ko se zalagao za njegov izbor, bio je da dobiejm odgovor na pitanje u kakvom stanju je tužilaštvo i kakvi su tamo uslovi, koji su stvarni problemi tužilaštva, pa i oni koji se odnose na konkretne tužioce. Mi, nažalost, te odgovore nijesmo dobili - rekao je Muk.
Smatrao je, kaže, da VDT, u mjeri mogućeg, treba da ponudi ono što je transparentnost i vjerodostojnost.
- Doživio sam perfidnu opstrukciju u pokušaju da dobijem odgovore na neka važna pitanja - istakao je Muk.
Razgovor o tužilaštvu, dodao je Muk, ne može da se svede na priču o statistici.
- Možda je u 95 odsto slučajeva sve u redu, nema političkih uticaja, ekonomskih pritisaka. Ali se na pet odsto slučajeva prelama povjerenje javnosti i u tužilaštvo i sudove - naveo je on.
Govoreći o vođenju discplinskih postupaka protiv tužilaca, on je kazao da neki mehanizmi jednostavno ne funkcionišu.
On je istakao da ne vjeruje da će se disciplinski i etički postupci završiti.&nbsp;
- Znate gdje će se oni završiti, na leđima onih koji su već procesuirani, pa ćemo imati neke bolje statističke podatke - poručio je Muk.
Govoreći o vetingu, on je rekao da Crna Gora već ima dvije institucije koje se time bave - Agenciju za sprječavanje korupcije (ASK) i Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB).
- E sad šta ja mislim o njima, blago rečeno da nisu na visini zadatka. U toj situaciji postoji neki paradoks, prvo je potrebno reformisati ove institucije, a onda da provjere važe za sve ljude koji ulaze u sistem, a onda za ljude koji napreduju - kazao je Muk ističući da nepovjerenje u ASK i ANB za uloge u vetingu znači da te institucije nisu reformisane do kraja.
Muk je kazao i da se političkim uticajem na tužilaštvo ne može smatrati samo ono što je javno i dostupno, već da postoji druga, kako je kazao, opasnija, vrsta uticaja.
- Mislim da se stvarni i opasni uticaj ne događa u medijima, nego se događa interno kroz neke vrste komunikacija i uticaja, kojima mi ipak ne svjedočimo. Mi vidimo ono što je u medijima, na društvenim mrežama i to kritikujemo, i to sa razlogom - navodi on.
Zamjenica Vrhovnog državnog tužioca, Jelena Đaletić podsjetila je da je Zakonom o državnom tužilaštvu, jedna od propisanih nadležnosti Tužilačkog savjeta eksplicitno navedena, a to je da Tužilački savjet razmatra pritužbe rukovodioca državnih tužilaštava i državnih tužilaca u pogledu ugrožavanja njihove samostalnosti.
- U tom pravcu je donijeta odluka na Tužilačkom savjetu da se izmijeni poslovnik o radu Tužilačkog savjeta, na način što bi se propisala jasna procedura i ovlašćenje komisije za razmatranje ove vrste pritužbi, a u konačnom i zauzimanje određenih stava od strane Tužilačkog savjeta. Upoznala bih javnost da su normirane odredbe koima je predviđeno da će Tužilački savjet zauzeti jasan stav i o tome obavijestiti javnost, kada su u pitanju ove vrste pritužbi - rekla je ona.
Kada je u pitanju integritet državnih tužilaca, ukazala je da je početkom novembra usvojen novi etički kodeks.
- Donošenje novog etičkog kodeksa, kao skup pravila i ponašanja, iniciran je i donijet kako bi se napravila jasna distinkcija između povrede pravila ponašanja od strane tužilaca, a sa druge strane disciplinskih prekršaja - navela je ona.
Predviđena su, kako kaže, i nova pravila ponašanja koja bi mogla predstavljati povredu etičkog kodeksa, jedan od tih primjer je i ponašanje na društvenim mrežama od strane nosilaca tužilačkih funkcija.
- Kada je u pitanju disciplinska odgovornost, prošle godine, kada je mijenjan Zakon o državnom tužilaštvu, unaprijeđen je disciplinski okvir, upravo iz razloga jer su rezultati u prethodnom periodu bili na nezadovoljavajućem nivou. Neka ponašanja se nisu mogla podvesti pod disciplinske prekršaje, tako da je unaprijeđen disciplinski okvir na način što su propisani novi disciplinski prekršaji sa jedne strane, a sa druge strane dato je ovlašćenje disciplinskom tužiocu da može samoinicijativno da pokreće disciplinske postupke - rekla je Đaletić.
Kad je u pitanju disciplinska i etička odgovornost, ona je istakla da je najveća odgovornost na rukovodiocima državnih tužilaštava.
<h2>Reforme će dati rezultat ako uđemo u EU</h2>
Advokat Goran Rodić smatra da će, ako se desi da uđemo u EU, reforme mogli dati rezultate.
- Kada uđemo, doći ćemo do sistema koji funkcioniše, moguće uz penele, ali doći ćemo do zelene grane. Ako budemo pružali otpor, kao što smo ga pružali, onda se bojim da će te reforme dočekati i pola vijeka - ocijenio je Rodić.
Problem je, prema njegovim riječima, što se stalno obmanjujemo i lažemo. Rodić apostrofira i problem odgovornosti, koje danas nema u državi.
- Pitanje odgovornosti koje imaš u privatnom dijelu, kada ste u državi, raspoređujete ga na sve strane i ta odgovornost koja nekada jeste postojala se negdje devedesetih promjenom ovog sistema izgubila i do danas je nismo uspostavili - naveo je Rodić.
Rodić smatra da je nesporno da je politika upravljala, kako pravosuđem, tako i školstvom i zdravstvom.
- Politika je bila iznad prava i zakona a sve po po potrebi službe. Problem je kompleksan i ja sam skloniji presjekom stanja da tvrdim da smo kao cijelo društvo bliže metastazi po problemima, nego da smo u kondiciji - ocijenio je Rodić.
Rodić je kazao da je nakon 2020. godine, nakon promjene vlasti popustio pritisak koji je, kako je kazao, funkcionisao bez greške u namjeri u kojoj je sprovođen.
- Ja u tome ne izuzimam ni svoju branšu. I komora i rukovodstvo je bilo pod tim, od 2020, popustila je ta stega, biološki su odstupili stariji i iskusniji koji su držali to, ali da biste išli naprijed, vi morate podvući crtu i reći - to ne valja - kaže Rodić.

Stvarni uticaji na tužilastvo dolaze iz manje vidljivih kanala

Iako reforma pravosuđa u Crnoj Gori traje više od 25 godina, ključni problemi, od preopterećenosti sudova do nedostatka kadra, ostali su gotovo nepromijenjeni, ocijenjeno je na panelu “Između EU standarda i realnosti: Šta određuje budućnost sudstva” u okviru konferencije “Prvih 25 godina pravosudne reforme” koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Crnogorski sudovi se suočavaju sa ogromnim prilivom predmeta i manjkom sudija, što dodatno usporava rad i udaljava pravosuđe od evropskih standarda, saglasni su učesnici panela o efikasnosti sudstva.
Miodrag Pešić, predsjednik Upravnog suda i predsjednik Udruženja sudija Crne Gore, ocijenio je da tokom prethodnih 25 godina koliko traje proces reforme pravosuđa, nije postignut vidljiv napredak. Svi problemi koji su nas mučili prije 25 godina, prisutni su i danas, kazao je on.&nbsp;
- Jedan od tih problema je i efikasnost crnogorskih sudova. Kada je u pitanju Upravni sud, mogu reći da je tu specifična situacija, jer smo u zadnjih par godina imali veliki priliv predmeta i na neki način smo pokušali da se nosimo sa svim tim. Kada sam ja počeo, zatekao sam 17 hiljada predmeta i 10 sudija. Da bi stvar bila gora, 2023. godine primili smo još 17 i po hiljada predmeta. Imali smo u jednom trenutku preko 30 hiljada predmeta, a znali smo da radimo i sa devet sudija - naveo je Pešić.&nbsp;
On je ukazao da je u okviru suda na čijem je čelu ipak postignuta veća efektivnost ovog suda, praveći prioritete među predmetima.&nbsp;
- Evropska komisija je u svom izvještaju navela da je vrijeme trajana postupaka pred Upravnim sudom smanjeno za skoro 600 dana. Imali smo u 2023. godini da je postupak pred Upravnim sudom trajajo 1411 dana, a u 2024. godini postupak je trajao 870 dana. Napravljen je veliki korak u efikasnosti kada je u pitanju Upravni sud. Ove godine, vrijeme trajanja postupka pred Upravnim sudom biće za 150, 200 dana još kraći - rekao je Pešić.
Pešić je naveo da se pred Upravnim sudom i dalje vodi veliki broj predmeta, čak 23 hiljade predmeta, ali da je svega 270 starije od tri godine.
Kako je ocijenio, potrebno je da se izvrši reorganizacija upravnog sudstva.
- Upravni sud je sve efikasniji, ali svi ovi podaci statistički koje sam iznio ne zanimaju građanina koji čeka tri godine na presudu. Pravosudni sistem, kao i svaki kompleksni sistem, podložan je entropiji. Ukoliko nemate konstantnu reformu i konstantno ulaganje, on lagano klizi ka nefunkcionalnosti. Imajući sve izazove koji se nalaze pred Upravnim sudom, mislim da ne može da odgovori zadatku koji ima pred sobom - rekao je Pešić.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, u proces reorganizacije sudske mreže neophodno je da budu uključeni ljudi koji, kako je on istakao, iznutra razumiju sistem.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović kazala je da je u tom sudu slična situacija kao i u Upravnom sudu, da imaju izražen problem nedostatka sudija, što utiče na efikasnost u rješavanju predmeta.&nbsp;
- Riješili smo oko 99 odsto priliva predmeta, bez osam sudija, u 2025. godinu smo takođe ušli bez osam sudija, dok smo recimo u februaru postupali bez 14 sudija. To utiče na rad i svih drugih sudova, jer imamo više od 30 odsto slučajeva koji se odnose na ostale sudove u Crnoj Gori. Sudije zaista daju maksimalne napore i zadovoljavajuću efikasnost u odnosu na okolnosti u kojima rade. Sa druge strane, iz pozicije građanina, ako građanin čeka godinu dana na zakazivanje suđenja, onda ne možemo govoriti o efikasnosti - rekla je je Jovović.
Jovović je kazala da mora istaći i činjenicu da više niko neće da radi u sudu, ili je riječ o vrlo malom broju zainteresovanih.&nbsp;
- Tokom 2024. godine smo imali tri ili četiri raspisana oglasa za po četiri ili pet savjetnika i niko se nije prijavio. Mi danas nemamo ni pripravnika, ni savjetnika, ni kandidata za sudije, došli smo u situaciju da biramo od onoga što imamo i da smo srećni - dodala je Jovović.
Advokat Siniša Gazivoda ocijenio je da postoji nekoliko faktora kako bi se pospješila efikasnost rada sudova. Upoređujući efikasnost sudova iz ranijeg perioda, sa stanjem danas, Gazivoda je kazao da je razlog bolje efikasnosti u ranijem periodu to što je postojao veći broj sudija, a manji broj predmeta.
Međutim, Gazivoda upozorava da se za kompleksna pitanja stvari moraju posmatrati strateški i praviti planovi za duži period.
- Strategija reforme pravosuđa je to trebala detaljno da analizira. Ne može se rješavati problem koji je nagomilan godinama a onda da na druge probleme ne obraćamo pažnju - naveo je Gazivoda.&nbsp;
Kazao je da je i u slučaju Specijalnog odjeljenja Višeg suda upozoravao da neće biti dovoljno sudija koji će preuzeti veliki broj predmeta za koje je podignuta optužnica.&nbsp;
- Nije se na nivou donosilaca odluka o o tome razmišljalo, nego se čekalo da dođe taj momenat, a onda je došlo do zakrčenja specijalnog odjeljenja Višeg suda - naveo je Gazivoda.&nbsp;
Govoreći o efikasnosti Ustavnog suda, Gazivoda je ocijenio da postoje ozbiljni problemi pred tim sudom i da je teško postizati rezultate.
- Ipak, imamo akciju u Ustavnom sudu da se postigne bolja efikasnost i oni o tome daju saopštenja i najavljuju da imaju plan da do kraja godine da nema predmeta iz 2023, što bi značilo da se ažurnost tog suda popravlja. Međutim, kao građani bi trebalo da imamo informaciju šta to znači u odnosu na raniji period. Jer to mogu biti dvije stvari. Ako pet sudija može da riješi ogroman broj zaostalih predmeta i da efikasno savladava zadatak to znači da, ili se u prethodnom periodu nije radilo ili znači da je kvalitet ovih odluka koje se ovako odnose upitan. To je važno pitanje o kojem bi trebalo da postoji javna debata - ocijenio je Gazivoda. &nbsp;
Jovović se osvrnula i na probleme u nepoštovanju procesne discipline, što opet, kako je kazala dodatno utiče na neefikasnost sudova.&nbsp;
- Državni organi ne postupaju po zahtjevu sudova, da moramo čak i kažnjavati da bi se dostavila dokumentacija, što onemogućuje sudovima da budu efikasni - kazala je Jovović.&nbsp;
<h2>Znati šta je cilj vetinga&nbsp;</h2>
Pešić je, govoreći o značaju vetinga, rekao da je pitanje šta želimo da dobijemo vetingom.&nbsp;
Govoreći u ime Udruženja sudija, kazao je da podržavaju njegovo sprovođenje, te da se nijedan sudija u Crnoj Gori ne plaši vetinga, ali da je druga stvar da li je on opravdan u ovom trenutku.
On je rekao da bi sproveli veting, moramo znati šta je njegov cilj.&nbsp;
- Moramo jasno da ga usmjerimo, da vidimo da li je njegov razlog korupcija, provjera kompetencija sudija, povećanje povjerenja u rad sudija. Moramo jasno da se opredijelimo šta želimo da dobijemo vetingom. Ako se odlučimo za veting, moramo najprije da odgovorimo na pitanje da li će on da riješi problem korupcije koju imamo. Drugo pitanje je da li je to najbolji način za provjeru sveukupnog integriteta sudija i da li će nakon sprovedenog vetinga doći do povjerenja u rad sudova - rekao je Pešić.&nbsp;
Gazivoda kaže da se o vetingu konstantno govori zadnjih godina, a da mi ni danas nemamo odgovor na pet klasičnih novinarskih pitanja: ko, šta, kad, gdje i kako bi se sprovodio.&nbsp;
- To je nanovo top politička tema, kao i Zakon o oduzimanju imovinske koristi koji političari zovu anti-mafija zakon. Mi diskutujemo o nečemu što je “mogli bi biti” a da niko olovku nije ubo da napiše kako to vidi i kako predlaže da se desi. Tako da je i o tome problematično pričati kad ne znamo o čemu pričamo - rekao je Gazivoda.
On smatra da treba jako fokusirano i posvećeno sa analizom uporednih praksi pojačavati disciplinsku i etičku odgovornost sudija i tužilaca.
- Mislim da kod nas dok se pričalo o vetingu, nije dovoljno dat akcenat na te stvari. Imamo određene izmjene u tom pogledu ali tek ćemo da vidimo da li one daju rezultate. Skeptičan sam u ozbiljnom dijelu oko toga - istakao je advokat Gazivoda. &nbsp;
Jovović upitana da li najave vetinga doživljava kao vid prijetnje, kazala je da se kada se govori o vetingu, može staviti znak jednakosti sa riječi - hajka.
- Zašto se nije krenulo 2022. sa vetingom? To se koristi da se stvara priča o korumpiranosti sudija pa je veting postala čarobna riječ - dodala je Jovović.

Ključni problemi sudstva nijesu riješeni ni za četvrt vijeka

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je sve nadležne institucije da daju precizne zvanične odgovore na pitanje kako je moguće da nelegalno postavljeni spomenik Pavlu Đurišiću, koji je bio u postupku, bio fotografisan i medijski dokumentovan, iznenada prestane da postoji u institucionalnom vidokrugu, i zašto se u ovom slučaju zakoni i obaveze državnih organa mjesecima ne primjenjuju. 
Takođe, u CDT-u su pozvali poslanike i poslanice Skupštine Crne Gore, da bez obzira na partijsku pripadnost i bez bilo kakve politizacije ovog slučaja, pokrenu postupak kontrole postupanja državnih organa u ovom slučaju. Smatraju da je ovo tema od prvorazrednog javnog interesa i da se u državi, koja je “na pragu EU”, mora utvrditi činjenično stanje o postupanjima u ovom slučaju. 
- Ove činjenice je dodatno važno utvrditi nakon što je, prema pisanju Vijesti, ANB saopštila da je nadležnima blagovremeno dostavljala informacije u vezi sa dešavanjima u Gornjem Zaostru, što dodatno otvara pitanje kako je uprkos tome došlo do ovakvog ishoda i zahtijeva jasno objašnjenje institucija - kazao je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Umjesto jasnog i odgovornog postupanja, Koprivica konstatuje da već mjesecima gledamo sliku nemoći koju institucije same proizvode.
- Nestanak spomenika postao je simbol nestajanja pravne države: svi znaju gdje je spomenik bio, svi znaju ko ga je postavio, svi znaju da je stajao u prostoru manastira, ali ga, po službenoj verziji, niko ne može pronaći. Nevjerovatno je da bezbjednosne institucije, koje redovno obavještavaju javnost da prate situaciju i poznaju aktivnosti ekstremističkih grupacija, sada nijesu u stanju da utvrde ni elementarnu činjenicu - gdje je završio predmet javne kontroverze - istakao je Koprivica.
On podsjeća da je riječ o masivnoj bronzanoj statui, fizički većoj od prosječne osobe, kakvu je nemoguće neprimijećeno izmjestiti. 
- Ipak, prema institucionalnim verzijama, ovaj predmet je jednostavno “nestao”, kao da se radi o nečemu što se može skloniti u fioku, a ne o veoma masivnoj konstrukciji. Ako naše bezbjednosne službe nijesu u stanju da utvrde gdje je završilo ovako veliko i teško obilježje, teško je imati povjerenje u njihove sposobnosti da se nose sa ozbiljnijim bezbjednosnim izazovima - navodi Koprivica.
Prema njegovim riječima, dodatnu zabrinutost izaziva niz kontradiktornih odluka i postupanja nadležnih organa, u kojima se institucije čas pozivaju na svoje nadležnosti, čas ih prebacuju jedne na druge, ostavljajući javnost bez mogućnosti da shvati šta se zapravo dešava i ko je u pravu, kao da je cilj da se stvori što veća konfuzija.
- Ovo odavno ne liči na pravnu dilemu, nego na političku procjenu - da je lakše povući se nego preuzeti odgovornost i suočiti se sa radikalnom desnicom - naglasio je on.
Koprivica kaže da se u ovom slučaju posebno vidi društvena selektivnost u reagovanju na ekstremizam. 
- Kada su navijači na nedavnoj utakmici uzvikivali ustaške parole, reakcije su bile ispravne, brze, glasne i jedinstvene. Ali kada se veliča četnički komandant odgovoran za saradnju sa fašistima i nacistima i za masovne zločine nad civilnim stanovništvom, nastaje neprirodna i veoma neprijatna tišina i beskrajno razvlačenje postupaka. Takva dvostruka mjerila normalizuju ekstremizam koji je politički prihvatljiv dijelu vlasti i pokazuju da se deklarisane vrijednosti primjenjuju selektivno - kazao je Koprivica.
Ako se ovome doda da je u čitavom slučaju bilo i nasilja nad novinarima, koje je naknadno negirano, Koprivica ističe da dvostruki aršini postaju nešto što ne smije biti tolerisano. 
On poručuje da Crna Gora ne može graditi demokratiju i vladavinu prava na praksama u kojima jedni oblici ekstremizma izazivaju hitnu institucionalnu reakciju, dok se drugi pretvaraju u višemjesečnu institucionalnu avanturu koja završava “nestankom” dokaza.
- Vladavina prava podrazumijeva jednaku zaštitu žrtava, jednako sankcionisanje veličanja zločina i jasnu granicu prema onima koji relativizuju nasilje i istorijske činjenice. Ovo više nije pitanje jedne biste. Ovo je pitanje povjerenja u institucije, njihove sposobnosti da zaštite javni interes i njihove spremnosti da se suoče sa ekstremizmom, bez kalkulisanja i dvostrukih aršina - poručio je Koprivica.

Koprivica: Postupanje institucija u slučaju spomenika Pavlu Đurišiću zahtijeva parlamentarnu istragu

Na Balkanu se nikada ne zna šta će se desiti sa prošlošću a revizije istorije bi bilo znantno manje da se Jugoslavija sa fašistima i saradnicima obračunala drugačije, kao pravna država, poručeno je u podkastu "Akcija" CDT-a u kojem su gostovali frontmen Zabranjenog pušenja Davor Sučić (Sejo Sexon) i novinar Boro Kontić.
Govoreći o kultnom sarajevskom bendu Zabranjeno pušenje, i pokretu i emisiji Top lista nadrealista, Sučić je rekao da se akteri čuvene satirične i humorističke emisije nikada nijesu ponovo okupili jer je sadašnja realnost luđa od toga što su radili.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlYXPQ8wtJSk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nama su često znali reći – kako ste sve predvidjeli, ali kao što smo rekli, ključna riječ je nadrealizam. Nikako sanjali nismo da će se to pretočiti u stvarnost. Mi da smo takvi proroci bili mi bismo se obogatili na sportskoj prognozi. Nadrealisti se nikad nisu ponovo okupili jer je teško nadmašiti prirodno ludilo, ludaci koji su danas na sceni, pogotovo u politici su ozbiljne budale - rekao je on.&nbsp;
Kontić je, govoreći o počecima nacionalizma u Bosni i Hercegovini, rekao da se tada u javnosti govorilo o zabrani nacionalnih partija.&nbsp;
- Ja sam bio tada jedan od liberalnih duhova i govorio da ih treba dozvoliti, a sada da mogu da vratim na ulicu bih izlazio i govorio – ne. Nacionalne partije su potpuno protiv duha te države. Ako ti uspostaviš da neko činjenicom da je pripadnik neke nacije, da mu je to glavni adut za politiku i za sve, ti su tu državu osudio na propast i poraz - kazao je Kontić.&nbsp;
Sučić dodaje da sam termin nacionalno nosi u sebi katastrofalne reperkusije.&nbsp;
- Narod i nacija nije jedno te isto. Narod je etnička, vjerska, jezička kategorija, običajna, tradicionalna... Nacija je projekat, služi za objedinjavanje u nacionalni korpus - naveo je on.&nbsp;
Frontmen Zabranjenog pušenja kaže da u bivšoj Jugoslaviji mogućnosti za teritorijalna osvajanja nema, ali da ipak postoje mogućnosti za osvajanje duša u nacionalnoj politici.&nbsp;
- Zato duše srpske u BiH pripadaju Beogradu i navijaju za Zvezdu, ne navijaju za reprezentaciju BiH. Logičan je put da ako se ne može teritorija sa stanovništvom otkinuti, otkinuće se stanovništvo, jer sve sredine uče svoje nacije da preziru tu zemlju. U BiH je ostalo 300.000 Hrvata, bilo ih je 800.000, nacionalna politika koja bi trebalo da afirmiše naciju, ona je samo izvezla tu naciju svojoj nacionalnoj matici i ko zna gdje još - rekao je Sučić.&nbsp;
On je dodao i da se vrlo dobro i poimenično zna ko je činio zločine u ratu i da se to ne može pripisivati narodima.&nbsp;
- Koga da osudite, koga da okrivite za sve što se desilo nama posljednjih 30 godina, kako to apstrahovati u terminu naroda. Kako možete reći Srbi, Hrvati, Bošnjaci, kada se dobro zna ko su ljudi koji su to uradili, znaju se poimenično, to su stvari koje su definisane. Ljudi se međusobno optužuju, koji su ostali na penziji od 500 maraka - istakao je Sučić.&nbsp;
On podsjeća da se haški optuženici i osuđenici međusobno dobro slažu.&nbsp;
- Vi imate u izjavama haških optuženika i knjigama, gdje vidite da su oni jako kompaktna harmonična sredina, oni prave rođendane jedni drugima, jedni druge podržavaju, daju čitulje jer oni više zločinca od drugog naroda, oni su duhovno vrlo srodni, on je samo na drugoj strani rijeke Drine bio, a on je taj koji ima srce da napravi zločin za svoj narod, da se narod proširi - naveo je Sučić.&nbsp;
Kontić je podsjetio na riječi Adam Mihnika, novinara iz Poljske koji je rekao - najnepredvidivija stvar na Balkanu je prošlost.&nbsp;
- Ovdje ne možeš nikada predvidjeti šta će se desiti sa prošlošću - istakao je Kontić i dodao da je aktuelni talas istorijske revizije u Crnoj Gori počeo kada je odlučeno da se podigne spomenik Puniši Račiću koji je u parlamentu Kraljevine Jugoslavije ubio dvojicu predstavnika Hrvatske seljačke stranke i ranio njihovog lidera Stjepana.&nbsp;
- Od njegovog pucnja je nastao ustaški pokret, uništena Kraljevina Jugoslavija, ali nije štete na čemu je nastala. Tu počinje taj talas revizionizma - rekao je Kontić.&nbsp;
Sučić je istakao da se Jugoslavija nije obračunala sa fašistima i njihovim saradnicima kako je trebalo to da učini.
- Dopušteno je da previše ljudi bude strijeljano bez suda, da bude u neobilježenim grobnicama, a ne pravna država. To se moglo uraditi, pogledajte sudski spor Draži Mihailoviću, kaznu bi dobio i u Vašingotnu da mu je suđeno. Njegove naredbe koje direktno nalažu genocidne akcije, milioni spiskova, opreme, novaca zlata od Njemaca i Italijana, tačka. To bi možda potrajalo ali se moralo desiti - rekao je on.
On je dodao da su četnici proizvedeni u mučenike.
- Druga stvar, &nbsp;trebalo je da se se demistifikuje ta borba, romantika i mitovi. Danas nažalost, je ta atmosfera partijska, to su ipak bili partijski ljudi, to je njihova škola politike, vi danas u jednoj Hrvatskoj ne možete čuti da je 3.000 Dalmatinaca poginulo na Sutjesci isto toliko na Neretvi. U Mostaru je partizansko groblje porušeno jer je zajedničko - naveo je Sučić.&nbsp;
Kontić je ukazao na promjene u izvještavanju.&nbsp;
- U novinarstvu je u posljednjih 15, 20 godina iz konstruisanja vijesti ispalo „zašto“, kod nas se tako pojavljuju vijesti, uopšte nemaš objašnjenja. Imate da je Oluja prognala 250.000 ljudi, niko se ne vraća na 1991, šta je bila pozadina i u osnovi svega toga, politika koristi kratku pamet i otvara svaki problem kao da je od danas - zaključio je on.

Na Balkanu se nikada ne zna šta će biti sa prošlošću

Reforma pravosuđa u Crnoj Gori traje već 25 godina, ali rezultati i dalje ne pružaju građanima ono što im je najvažnije - pravdu u razumnom roku i jednako postupanje pred zakonom. Novi izvještaj Centra za demokratsku tranziciju (CDT) „Četvrt vijeka pravosudne reforme: Dokle smo?’’, čiji je autor Siniša Gazivoda, analizira stvarne domete reforme, njene granice i posljedice višedecenijskog pristupa koji je često zadovoljavao formu, ali ne i suštinu.
Reforma je tokom godina donijela važne zakonske i institucionalne promjene, ali ključni problemi - sporo postupanje, neujednačena praksa i politički uticaji - i dalje nijesu u potpunosti prevaziđeni.
- Pozitivni IBAR iz 2024. godine bio važan politički signal, ali ne i dokaz dubinske transformacije pravosuđa. Taj uspjeh, kako se navodi u analizi, više liči na „bumbarov paradoks“ - let koji se dogodio uprkos slabim uslovima, zahvaljujući povoljnim okolnostima, a ne stvarnim reformama. Nova Strategija reforme pravosuđa umjesto vizije razvoja sistema u skladu sa evropskim standardima, predstavlja dokument ograničenog dometa - napisan tako da zadovolji formu, bez jasnih ciljeva, rokova i odgovornosti institucija. U izvještaju se ocjenjuje da reforme ključnih tijela, poput Sudskog i Tužilačkog savjeta, napreduju sporo i parcijalno, pa ustavne promjene koje bi obuhvatile oba tijela i dalje nijesu sprovedene - navodi se u saopštenju.
Zabrinjava i činjenica da su finansijska nezavisnost i status pravosuđa i dalje među najslabijim tačkama sistema. Zarade sudija i tužilaca nijesu usklađene sa odgovornošću i složenošću njihovog posla, dok su budžetska izdvajanja za pravosuđe i dalje znatno ispod planiranog nivoa.
- Efikasnost sistema takođe ostaje hroničan problem - sudovi i dalje primaju više predmeta nego što ih rješavaju, a sistem alternativnog rješavanja sporova, iako zamišljen kao pomoć u rasterećenju sudova, u praksi ne daje zadovoljavajuće rezultate. Konačno, mehanizmi odgovornosti i dalje su više forma nego suština. Novi modeli ocjenjivanja i disciplinskih mjera nijesu testirani, dok se o „vetingu“ govori godinama - bez jasnih odgovora na to šta bi obuhvatio, ko bi ga sprovodio i kako bi se obezbijedila nepristrasnost - navodi se u saopštenju.
Reforma pravosuđa neće uspjeti dok god bude vođena rokovima, a ne rezultatima.&nbsp;
- Potrebno je da institucije pokažu da razumiju razliku između donošenja zakona i stvaranja pravde, između ispunjavanja forme i izgradnje povjerenja – jer bez nezavisnog i funkcionalnog pravosuđa nema ni vladavine prava, ni evropskog društva koje građani Crne Gore s pravom očekuju - kazali su u CDT-u.
Ovaj izvještaj predstavlja prvi u nizu koji će CDT objavljivati u okviru projekta podržanog od strane Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED), s ciljem praćenja napretka Crne Gore u oblasti vladavine prava i jačanja javne rasprave o kvalitetu pravosudnih reformi.

Četvrt vijeka reforme pravosuđa: Mnogo promjena, malo pravde

Crnu Goru očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva sa evropskim standardima i jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva, koje služi javnom interesu i doprinosi zaštiti ljudskih prava i demokratije.
To je ocijenjeno na događaju „Dodjela nagrada za etičko izvještavanje i razgovor sa novinarkama i novinarima“, koji je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović, poručila je da, prema najnovijem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori, državu očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva i praksi koje treba da štite integritet redakcija i novinarskih izvora.
- U izvještaju Evropske komisije jasno stoji da je pred Crnom Gorom veliki zadatak – usklađivanje medijskog zakonodavstva i primjena standarda koji u potpunosti štite integritet redakcija i samih izvora - kazala je Vuksanović.
Ona je istakla da su na današnjem događaju predstavljeni primjeri odgovornog istraživačkog novinarstva „koje mjeri dva puta, a siječe jednom“, uz provjeru činjenica, zaštitu izvora i poštovanje privatnosti.
Dodala je da je i tokom nedavnih konsultacija potvrđeno da su, prema mišljenju organizacija civilnog sektora koje se bave medijskim analizama i razvojem medija, neophodna veća budžetska ulaganja u medijski sektor Crne Gore.
Programska menadžerka za ljudska prava i demokratiju, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori Mladenka Tešić, poručila je da današnja ceremonija dodjele nagrada za etičko izvještavanje potvrđuje da crnogorski slobodni i profesionalni mediji imaju snažnu svijest o svojoj odgovornosti i djeluju kao čuvari ljudskih prava i demokratije, pozivajući vlast na odgovornost.
- I pored teških tema, poput seksualnog uznemiravanja učenika, slučaja Klapuh ili teškog položaja djece bez roditeljskog staranja, ohrabrujuće je vidjeti da crnogorski mediji proizvode dobro istražene i kvalitetno prezentovane istraživačke izvještaje - kazala je Tešić.
Prema njenim riječima, suština medija je da služe javnom interesu, što podrazumijeva davanje prioriteta pluralizmu u odnosu na dogovore, kvalitetnom sadržaju u odnosu na „klikabilne“ naslove i dugoročnim društvenim benefitima u odnosu na kratkoročni profit.
- Da bi se to postiglo, neophodna je saradnja između državnih vlasti, regulatora, medijskih stručnjaka, civilnog društva i međunarodnih partnera. Nezavisni i pluralistički mediji građanima pružaju raznovrsne i pouzdane informacije, stvarajući osnovu za informisanu javnu debatu - istakla je ona.
Tešić je naglasila da su te vrijednosti u samoj srži Evropske unije i procesa pristupanja Crne Gore EU, podsećajući donosioce odluka na važnost stvaranja okruženja u kojem novinari mogu da rade bez uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona.
- To je ključno pitanje koje se odnosi na vladavinu prava i može značajno uticati na put svake zemlje kandidata ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Tešić.
Predstavnica Sociološkog centra Crne Gore (SOCEN) Nikoleta Đukanović podsjetila je da cilj projekta bio da doprinese tačnom, etičkom i odgovornom izvještavanju o kršenju ljudskih prava u medijima, što je, kako je istakla, tema koja je uvijek aktuelna i u Crnoj Gori nikada nije u potpunosti zaokružena.
- U vremenu kada dezinformacije i senzacionalizam sve češće oblikuju javni diskurs, veoma je važno da osnažimo medijske profesionalce i novinare da izvještavaju istinito, objektivno i, što je najvažnije, u interesu javnosti - kazala je Đukanović.
Ona je navela da projekat ima za cilj da poveća odgovornost medija, postavi profesionalne standarde i pruži podršku novinarima u radu na temama od izuzetnog društvenog značaja.
- U osmišljavanju projekta nastojali smo da promovišemo etičko novinarstvo kroz tri ključne komponente – sistem monitoringa medijskog izvještavanja o slučajevima kršenja ljudskih prava i obradu slučajeva neetičkog izvještavanja, sprovođenje programa obuka i edukacija za novinare o profesionalnim i etičkim standardima, kao i jačanje saradnje između novinara i predstavnika pravosuđa kroz zajedničke radionice, panele i dijalog o odgovornom izvještavanju - pojasnila je Đukanović.
Prema njenim riječima, u posljednje dvije godine realizovan je veliki broj aktivnosti koje su obuhvatile izradu metodologije za praćenje medijskog sadržaja, analizu sudskih postupaka, intervjue sa novinarima, obuke o etičkom izvještavanju, kao i različite panel diskusije i sastanke između medijskih i pravosudnih aktera.
- Cilj svega toga bio je da doprinesemo razvoju i unapređenju kulture profesionalnog novinarstva, koje poštuje činjenice, dostojanstvo i ljudska prava, ali i jača povjerenje između građana, medija i institucija - kazala je Đukanović.
Tokom diskusije „Kako proces pristupanja EU otvara prostor za istraživačko novinarstvo?“ novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Đurđa Radulović, dobitnica prve nagrade za novinarski članak o seksualnom uznemiravanju u školama, govorila je o motivima i izazovima u radu na ovoj temi.
- Inspiracija za priču bila je jednostavna, svi smo znali da se to dešava. Cijela moja generacija mogla je, na jednoj običnoj kafi, da se prisjeti brojnih primjera, bilo da smo im svjedočili lično, bilo da nam je neko blizak ispričao. Seksualno uznemiravanje u školama je, nažalost, prisutna pojava - kazala je Radulović.
Istakla je da je bilo potrebno pronaći sagovornike spremne da progovore o tome i slučajeve koji imaju konkretne dokaze, poput poruka koje potvrđuju uznemiravanje.
- Ta prva priča bila je samo uvod u druge dvije koje sam radila – o seksualnom uznemiravanju u školama u Tuzima. Te priče, međutim, nijesu imale veliki odjek, jer se radi o manjinskoj zajednici, o školama koje se nalaze, kako mnogi kažu, ‘tamo negdje’, u selima. A radi se o učenicima osnovne škole, o slučajevima za koje su znali i profesori i Ministarstvo. To pokazuje koliko je pojava rasprostranjena i koliko se o njoj ćuti - kazala je Radulović.
Na pitanje da li su institucije nakon objavljivanja tekstova reagovale, Radulović je kazala da ne može da ocijeni da li je bilo konkretnih promjena.
- Nadam se da se makar više priča o tome i da će sada neki nesavjestan profesor razmisliti o svom ponašanju. Ljudi koji seksualno uznemiravaju postoje svuda u svijetu i to se ne može potpuno iskorijeniti, ali se može mnogo uraditi na prevenciji. Institucije su te koje treba da reaguju, a drugi profesori moraju biti svjesni da imaju odgovornost da posmatraju, da prepoznaju i da reaguju - poručila je Radulović.
Dobitnik druge nagrade o slučaju Klapuh, novinar Radija Slobodna Evropa Miloš Rudović, kazao je da je njegov istraživački tekst o slučaju Klapuh nastao iz želje da sazna više o tom zločinu, za koji ni nakon tri decenije niko nije odgovarao.
Objasnio je da je najveća prepreka tokom istraživanja bila saradnja sa organima u Beogradu.
- Na naše zahtjeve za slobodan pristup informacijama koje smo slali Ministarstvu pravde Srbije uopšte nijesmo dobijali odgovore. Odgovore smo, međutim, dobijali od Specijalnog suda, koji su pokazali da je odluka o izručenju više puta bila na stolu ili u kabinetu ministra pravde, ali po njoj nikada nije postupano - kazao je Rudović.
Govoreći o praktičnim izazovima, istakao je da su oni u novinarstvu uvijek slični – balans između brzine i tačnosti, kao i očuvanje objektivnosti.
- To su bili glavni izazovi, posebno imajući u vidu da je riječ o ratnom zločinu i da je svaku činjenicu bilo potrebno višestruko provjeriti - naveo je.
Na pitanje o zaštiti izvora, Rudović je objasnio da su se u ovom slučaju u velikoj mjeri oslanjali na dokumentaciju dobijenu po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama i materijale nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava.
- Problem je danas, posebno u eri društvenih mreža i digitalnih alata, kako zaštititi izvor informacija. To je izazov na koji novinari moraju svakodnevno da se pripremaju i rade, i nažalost, još uvijek nemamo konkretno rješenje za to - zaključio je Rudović.
Dobitnica treće nagrade, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Tijana Lekić istakla je da je pitanje granice između javnog interesa i zaštite privatnosti djece bez roditeljskog staranja &nbsp;bilo jedno od ključnih tokom izrade njenog istraživačkog teksta.
- Naš cilj od početka nije bio da idemo ka senzacionalizmu ili da šokiramo javnost. Zbog toga nijesmo ulazili u detalje niti prikazivali djecu kao žrtve, već kao subjekte prava - objasnila je Lekić.
Dodala je da se analiza fokusirala na institucionalne propuste koji dovode do uskraćivanja prava djece.
- Granica između javnog interesa i zaštite privatnosti završava se u trenutku kada bi objavljivanje određenih informacija moglo da ugrozi dostojanstvo djece ili bilo koje osobe o kojoj izvještavamo. Javnost ima pravo da zna, ali novinari moraju znati gdje to pravo prestaje - poručila je Lekić.
Njena koleginica, sa kojom dijeli nagradu, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Maja Boričić kazala je da joj je posebno drago što je njen istraživački tekst o djeci bez roditeljskog staranja prepoznat i nagrađen, jer se, kako je kazala, radi o najranjivijoj i često nevidljivoj kategoriji društva.
- Posebno mi je drago što je upravo ova priča dobila priznanje, jer su ta djeca najranjivija kategorija društva i praktično nevidljiva. Dobro bi bilo da mediji više govore o toj temi, kako bi društvo bolje razumjelo njihovu situaciju, ali i da institucije više rade na tome da im se pomogne da vode normalan život - kazala je Boričić.
Naglasila je da zadatak medija nije senzacionalizam, već doprinos razumijevanju i rješavanju društvenih problema.
- Treba objavljivati ono što doprinosi razumijevanju neke pojave i njenom rješavanju, bez ulaženja u nepotrebne detalje. To je posebno važno kada govorimo o djeci - istakla je Boričić.
Govoreći o stanju medijske scene u Crnoj Gori i njenom približavanju evropskim standardima, Boričić je kazala da evropski proces može doprinijeti većoj transparentnosti i boljem pristupu informacijama.
- Proces pristupanja Evropskoj uniji može da pomogne i u finansijskom smislu, ali i kroz otvaranje pristupa informacijama, obuke i povezivanje sa sličnim evropskim organizacijama. U tom procesu jedna od ključnih stavki je i zaštita novinara i medijskih sloboda, što je izuzetno važno za naš rad - poručila je Boričić.
Ona je dodala da crnogorski mediji još uvijek nemaju uslove kakve imaju kolege u razvijenijim zemljama.
- Ne možemo reći da smo na nivou drugih medijskih centara – nedostaju sredstva, novinari su često nezadovoljni i demotivisani. Ipak, ovaj posao ne može da radi neko ko ga ne voli, jer zahtijeva posvećenost i ličnu strast - zaključila je Boričić.
Učesnica Newsroom Europe projekta Evropske akademije Berlin Marija Bule ukazala je na visok nivo povjerenja koji građani Njemačke imaju u svoje medije i važnost evropskih programa podrške mladim novinarima.
- Iz mog, doduše ograničenog, iskustva mogu reći da u Njemačkoj postoji izuzetno veliko povjerenje u medije. Smatra se da su mediji nezavisni i slobodni, posebno javni servisi, u koje građani imaju gotovo potpuno povjerenje. Možda jedino krajnja desnica ima drugačiji stav, ali u cjelini, javnost vjeruje svojim medijima - kazala je Bule.
Ona je objasnila da u Njemačkoj važnu ulogu ima Savjet za štampu, koji djeluje kao samoregulatorno tijelo i nadzornik etičkog novinarstva.
- Savjet za štampu je svojevrsni medijski ‘čuvar’. Postoji etički kodeks, građani mogu podnijeti pritužbe, a Savjet može izreći i sankcije. Iako je riječ o dobrovoljnom i samoregulatornom mehanizmu, njemu pripadaju svi – online, štampani, televizijski i video mediji - navela je Bule.
Dodala je da je u Njemačkoj duboko ukorijenjena tradicija istraživačkog novinarstva i kritičkog izvještavanja o vlasti i opoziciji, što, kako kaže, „fomira kulturu odgovornosti i pluralizam mišljenja“.
Govoreći o projektu Newsroom Europe, koji finansira Evropska unija kroz program Erasmus+, Bule je istakla da takve inicijative mladim novinarima pružaju dragocjenu priliku za profesionalni razvoj.
- Trenutno sarađujem sa novinarima iz Poljske i Danske. Prakse, razmjene, grantovi i stipendije koje EU nudi mladim novinarima neprocjenjive su. Početak karijere u novinarstvu je težak, ali EU ulaže mnogo u razvoj mladih talenata, u njihovo umrežavanje i u učenje kako odgovorno izvještavati - kazala je Bule.
Događaj je organizovan u okviru projekta “Nadziranje medija – praćenje etičkog izvještavanja o kršenjima ljudskih prava” koji CEDEM realizuje u partnerstvu sa Sociološkim centrom Crne Gore (SOCEN), uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Crnu Goru očekuje značajan put ka jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva

U godini očekivanog pristupanja EU, Crna Gora je spremna da pokaže da može biti dobar domaćin Evropskog prvenstva za odbojkaše 2028, poručio je premijer Milojko Spajić.
-Predstavnicima Odbojkaškog saveza Crne Gore saopštio sam da će Vlada snažno podržati kandidaturu naše zemlje da, uz Srbiju, Hrvatsku i Letoniju, bude domaćin muškog odbojkaškog šampionata Evrope, rekao je Spajić.
Kako je kazao, sjajna energija, volja i profesionalizam naših odbojkaša i rekordna ulaganja u sport podsticaj su "da ugostimo najbolje evropske odbojkaše i istovremeno promovišemo Crnu Goru njenu ljepotu i potencijal."

Spajić najavio podršku kandidaturi da Crna Gora bude jedan od domaćina evropskog prvenstva u odbojci

Sara Malali je u srijedu i zvanično potvrđena za nadbiskupicu Kanterberija, čime je postala prva žena na čelu Engleske crkve.
Anglikanska zajednica širom svijeta, koja uključuje i Episkopalnu crkvu u SAD-u, nema formalnog poglavara, ali se nadbiskup Kanterberija tradicionalno smatra njenim duhovnim vođom.
Malali, 63-godišnja bivša medicinska sestra za onkološke pacijente koja je kasnije postala svećenica, i službeno je preuzela odgovornosti nove funkcije nakon što su sudije predsjedavale pravnom ceremonijom kojom je potvrđeno njeno imenovanje, objavljeno prije skoro četiri mjeseca.
Takva ceremonija, poznata kao služba Potvrde izbora (Confirmation of Election), predstavlja važnu prekretnicu za Englesku crkvu, koja je svoje prve žene svećenice zaredila 1994. godine, a prvu biskupicu 2015. godine.
Crkva svoje korijene vuče iz 16. stoljeća, kada se u vrijeme vladavine kralja Henrika VIII odvojila od Rimokatoličke crkve.

Sara Malali prva žena nadbiskupica Kanterberija u istoriji Engleske crkve

Infrastrukturni projekti predstavljaju jedan od ključnih multiplikatora privrednog rasta, naročito u kontekstu približavanja Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, poručeno je na radnom sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa predsjednicom Privredne komore Crne Gore Ninom Drakić i njenim saradnicima, tokom kojeg je razgovarano o ključnim ekonomskim kretanjima, strukturnim izazovima i razvojnim prioritetima crnogorske ekonomije.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, poseban akcenat stavljen je na ekonomske rezultate u 2025. godini i projekcije za 2026. godinu, uz ocjenu da je održivi rast uslovljen snažnijim investicijama u saobraćajnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu, kao i unapređenjem poslovnog ambijenta.
Sagovornici su saglasni da infrastrukturni projekti predstavljaju jedan od ključnih multiplikatora privrednog rasta, naročito u kontekstu približavanja Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Razgovarano je i o strukturnom nedostatku radne snage, koji predstavlja jedno od najvećih ograničenja daljeg privrednog rasta, posebno u sektoru turizma i pratećih djelatnosti.&nbsp;
U tom kontekstu, istaknuta je važnost usvajanja Zakona o stalnom sezoncu, kao instrumenta koji može doprinijeti većoj predvidivosti zapošljavanja, smanjenju sive ekonomije i povećanju produktivnosti rada.
Milatović je ukazao na višegodišnji trend stagnacije i pada prihoda od turizma, naglasivši da se radi o strateškom sektoru koji zahtijeva sistemski pristup, jaču koordinaciju javnog i privatnog sektora, kao i prelazak sa modela ekstenzivnog na održiviji i vrijednosno zahtjevniji turistički razvoj.
- Sagovornici su ukazali na potrebu snažnijeg uključivanja domaćih preduzeća u realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, kroz modele udruživanja kompanija iz građevinskog sektora, kako bi se povećala njihova konkurentnost i sposobnost učešća na velikim tenderima, uključujući projekte poput izgradnje auto-puta. Ocijenjeno je da bi takav pristup doprinio zadržavanju veće dodate vrijednosti u domaćoj ekonomiji i jačanju kapaciteta lokalne privrede - navedeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.
Na sastanku je istaknuto da će Milatović i u narednom periodu nastaviti, te dodatno intenzivirati međunarodne aktivnosti sa snažnim ekonomskim fokusom, usmjerene na promociju investicionih potencijala Crne Gore i povezivanje domaće privrede sa partnerima iz Evropske unije i drugih globalnih tržišta, uz aktivno učešće Privredne komore Crne Gore.
Milatović je poručio da će nastaviti da snažno zagovara ekonomske politike usmjerene ka održivom rastu, jačanju konkurentnosti i ubrzanju procesa evropske integracije, u bliskoj saradnji sa privredom i relevantnim institucijama.

Milatović sa predstavnicima Privredne komore: Bez snažne ekonomije nema uspješnog evropskog puta

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Kako se navodi u saopštenju, prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi.&nbsp;
U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen &nbsp;sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
&nbsp;– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju. &nbsp;
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCG Mišela Manojlović uputila predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću izražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

Tag: centar-za-demokratsku-tranziciju