Sportisti mogu biti moćan alat da se neka nacija ujedini, a politika često zloupotrebljava sport za širenje nacionalizma, poručile su crnogorske sportske legende sa drugog dana Nacionalne platforme za za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Jedan od najboljih crnogorskih sportista u istoriji, vaterpolista Nikola Janović, podsjetio je da je postizao uspjehe sa tri različite reprezentacije, da je imao privilegiju da igra za Jugoslaviju, zatim Srbiju i Crnu Goru, a na kraju za Crnu Goru.&nbsp;
- Kada smo osvojili Malagu, uvijek smo se trudili da kažemo da je to pobjeda svih građana Crne Gore upravo zbog tog osjetljvog momenta i podjela koje postoje u našem društvu - objasnio je Janović.
On je istakao da sprotisti mogu da budu moćan alat kada neka nacija treba da se ujedini, da građani ni sa čim ne mogu tako dobro da se identifikuju kao sa rezultatima sportista, kada se, kako je naveo, pokazuje kako treba da se navija za svoju državu i nastupa za nju.&nbsp;
- Sport takođe može da posluži i kao alat u produbljivanju nacionalnih podjela. Nikada sportisti nisu nosioci tih podjela. Svi koji smo igrali u klubovima i sa reprezentacijom prošli puno toga smo protivnike doživljavali kao prijatelje, igrali smo zajedno u klubovima prolazili zajedno sve te pobjede i poraze. Imam mnoge prijatelje u Srbiji i Hrvatskoj, imao sam privilegiju da igram za Jugoslaviju, kasnije za SiCG, pa za Crnu Goru, željeli smo uvijek da pošaljemo suštinsku poruku da su sve naše pobjede pobjede svih građana u našoj državi - rekao je Janović.
Paraolimpijka Maja Rajković ukazala je da ona i njene kolege paraatletičari žive paraolimpizam svakog dana, kao ljudi koji imaju dosta zdravstvenih problema koji svakog dana dobijaju borbu i da je za njih svaki trening pobjeda.
- Ponosna sam što sam nosila zastavu na OI, osjetila tu euforiju koja se dešava. Toliko različitosti na jednom mjestu. Prvi put sam vidjela da su osobe sa invaliditetom izjednačene sa drugim osobama i osjećali smo se kao da nam ništa ne fali. Nama je bilo dovoljno i to veče. Da nam ništa ne fali. Mi smo veoma mali sitem i kod nas jeste bilo diskriminacije, sažaljenja, sa tim se boriš, moraš da budeš pobjednik - kazala je Rajković.
Oni su takvi, kako dodaje, da ne žele da priznaju ekstremizam i nacionalizam.
- Ali, kod nas to ne postoji. Mi se družimo, ne obraća se pažnja ko je koje nacije, vjere ili bilo šta. Jer samo tako punite sebe energijom da idete dalje i dajete dobra ovom svijetu - dodala je Rajković.
Dugogodišnji pivot rukometne reprezentacije Mladen Rakčević ukazao je da sportski tereni jesu idealna platforma za nacionalizam, ali i onaj ekstremni nacionalizam koji nikome nije donio dobro.
- Sport bi trebalo da bude najčistija društvena grana, međutim, nažalost, nije. Ranije, u tom sportu nije bilo toliko novca, samim tim je bio manje interesantan onima koji su preko sporta htjeli određene poruke da pošalju. Treneri i klubovi ne rade na pravilan način, u smislu PR-a. U trenutku kad određeni dječak ili djevojčica dobije zapaženiju ulogu i krene u komunikaciju sa novinarima, nemaju uopšte početno znanje na koji način bi trebalo da se obraćaju javnosti. Da ne pričamo o planetarno poznatim sportistima koji nerijetko daju loše poruke. Ljubav prema svojoj zemlji ne znači mrzjeti druge - rekao je Rakčević.
Dodao je da je u klubovima gdje je igrao bilo svih nacionalnosti.&nbsp;
- Kad pođete negdje u inostranstvo, iz bivše Jugoslavije se zovemo “naši”. Poštovanje drugog čovjeka proističe iz kuće. Iz moje kuće sam dobio takvo vaspitanje, da ne treba da vodim računa ko je koje nacije, vjere, već da je čovjek – čovjek“, naveo je on i dodao da „smo u Crnoj Gori previše ostrašćeni i da imamo previše mržnje“. Ako razmišljate drugačije od nekog, vi ste mu automatski neprijatelj. Sportisti mogu da utiču na društvene situacije, pogotovo kada je u pitanju nacionalizam. Primjer je najbolji fudbaler na svijetu Mbape, koji je poslije nekih izbora u Francuskoj javno istupio protiv te desnice koja se bila zahuktala u tom prvom krugu. To je izuzetno značilo da Francuska ostane na nekim stabilnim nogama. Jako je bitno koje poruke sportisti šalju - kazao je proslavljeni rukometaš.
Rajković je, komentarišući incidente koji se dešavaju tokom sprotskih događaja kazala da tu gube sport i ljudi koji su na terenu.&nbsp;
- Tu samo sport gubi i oni ljudi koji su na terenu, koji daju svoje srce i dušu za tu utakmicu, za taj rezultat, za napredak. Dođu ljudi ostrašćeni, vjerovatno i politički motivisani da naprave nešto i mislim da je to poraz sporta. Tu samo sport gubi, a moramo priznati da je sport jedina svijetla tačka u Crnoj Gori - kazala je crnogorska paraolimpijka.
Rakčević je dodao i da sportisti koji imaju uticaj na društvo, kontakt sa novinarima, sa javnošću, i prisustvo na društvenim mrežama, treba jako da povedu računa na koji način prezentuju neke kritike ili podržavaju određenu stranu.&nbsp;
- Treba mnogo više edukacije, od same djece koja se profilišu da mogu biti profesionalni sportisti, samim tim će dolaziti u situaciju da imaju uticaja na društvo, na koji način da komuniciraju sa javnošću - objasnio je on.
Janović, poslanik u Skupštini Crne Gore, kaže da danas u Crnoj Gori imamo političare, koji su izgradili karijeru na principu zaštite nacionalne zajednice.
- Ja smatram da to pravo nemam, kao nekadašnji kapiten, ja upravo moram da šaljem poruke koje ukazuju na jedinstvo svih nas, koje moraju biti takve da su svi građani Crne Gore podjednako vrijedni bez obzira kako se izjašnjavaju i u suštini neko ko se bavio sportom ne može da bude nacionalista - rekao je Janović.
Upitan da li etiketa nacije čini da se ljudi osjećaju komfornije, te da li insistiranje na tome šteti ideji nacije i prelazi granicu dobrog ukusa, Janović ističe da se bez potrebe insistira na nacionalizmu i pretjeranom isticanju nacionalnog identiteta koji, kaže, treba razlikovati od patriotizma i ljubavi prema svojoj državi.
Janović je podsjetio i da je igrao za dubrovački Jug i beogradsku Crvenu Zvezdu, još dok su tragični događaji iz našeg regiona bili svježi.
- Ali uvijek sam se trudio da na način i na koji sam igrao i ponašao se van bazena, da doprinosimo boljoj slici države iz koje dolazim i boreći se za taj klub pokazuješ lijepu sliku o svojoj zemlji i to je izuzetno važno i to jedino sportista može da prenese i zato ne kažu slučajno da sport prvi razbija sve barijere nakon ratnih dešavanja - rekao je on.
Rakčević je kazao da su sportisti ranije učeni da vole svoju zemlju i da nikad ne prave konekcije sa politikom, političkim liderima, sa određenim partijama. Sport bi trebalo da bude najčistija grana“, ponovio je on.
Na pitanje: gubi li sport trku sa ekstremizmom i nacionalizmom, Janović zaključuje da je to derbi koji će uvijek da postoji, ali da sportisti nijesu oni koji generišu ekstremizam, već se to često dešava na tribina.
- Ali sportisti i bivši i sadašnji treba da ostanu stub odbrane protiv nacionalizma i ekstremizma, i taj vid borbe mora da bude pobjednički - zaključio je Janović.
Osvrćući se na to što je kao uspješan sportista ušao u politiku, Janović je kazao da ni stvari u politici, kao ni u čemu drugom, ne treba generalizovati i da i u politici može da se radi častan posao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crnogorske sportske legende: Sportisti mogu ujediniti građane, ali neki žele i da ih zloupotrijebe zarad podjela

Neke vlasti na Zapadnom Balkanu svjesno jačaju ekstremizam, dok su neke, od kojih bi se to moglo i očekivati jer je u njima krajnja desnica, ekstremistički narativ utišale, što govori da jačanje ekstremističkih narativa zavisi od vlasti i njenih institucija, poruka je sa drugog panela Nacionalne platforme za sprječavanje ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT), navodi se u njihovom saopštenju.&nbsp;
Govoreći o ekstremizmu u državama regije, odnosno polarizaciji u društvu, filozof i politički analitčar sa Kosova Škeljzen Malići je ukazao da u toj državi polarizacije ima ali da nije snažna kao u drugim zemlhama.
- Kosovo je mirnija oaza od regiona, ali imamo unutrašnju blokadu pošto smo mlada demokratija. U suštini institucionalni život nije siguran, kosovsko društvo je bilo podijeljeno i kad smo bili najhegemonizovaniji. Danas je ista podjela kao ranije, samo su se promijenili akteri. Na Kosovu imamo trenutno drugu vrstu blokade da se institucije ne poštuju ili zaobilaze. Imamo situaciju da tri mjeseca ne može da se konstituiše Skupština zbog jedne proceduralne stvari - naveo je on.
Poslanica u Narodnoj skupštini Srbije Biljana Đorđević istakla je da u toj zemlji nema ni pokušaja, makar i nespretnog, institucionalnog odgovora na ekstremizam.&nbsp;
- Zapravo, imamo jednu vrstu potpune inverzije, gdje govor mržnje dolazi od samog vrha vlasti, gdje jedna vrlo opasna relativizacija koja je u proteklih deset dana bila vidljiva u slučaju nacizma. Imali smo situaciju da se transparent “Bolje ćaci, nego naci” našao na Niškoj tvrđavi, sa sve svastikom koja nije bila precrtana. Bilo je jasno da je to djelo povezano sa Srpskom naprednom strankom, koja je na vlasti. Iako je to zabranjeno zakonima koje imamo, nije bilo reakcije institucija na tako nešto. Imamo govore opozicije i zgrožavanje javnosti, ali izostaje reakcija institucija. Nakon nekoliko dana, pojavio se takav veliki transparent sa precrtanom svastikom ispred Narodne skupštine, jer se saznalo da je to zakonom zabranjeno, &nbsp;istakla je Đorđević, navodi se u saopštenju CDT-a.&nbsp;
Đorđević kaže da sa takvom revitalizacijom nečega što je nacizam, trivijalizacijom toga i tvrdnjama da su oni koji protestuju izdajnici države, nacisti, fašisti, onemogućava da se institucije razviju i reaguju.&nbsp;
- Ali ne samo da onemogućavamo institucije da razviju mogućnosti da reaguju na tako nešto, nego trivijalizacijom onesposobljavamo društvo da reaguje kada se stvarno suoči sa stvarnim prijetnjama, sa stvarnim pokretima koji su neonacistički, rasistički. Nemamo institucionalni odgovor, imamo pokušaj društvenog odgovora - kazala je Đorđević.
Bojan Glavašević, osnivač Greyhound advisory i bivši zastupnik u hrvatskom saboru kaže da ne vidi da ekstremistički narativi u Hrvatskoj rastu.
- Oni jesu dio vladajuće većine, ali za razliku od ranije, iako je krajnja desnica u koaliciji sa HDZ-om, taj ekstremistički narativ je utišan jako, što je pomalo apsurdno. To ima veze sa tim što naš premijer nije autentično nacionalista i to ne trpi, ali nemamo garancije da će onaj koji dođe nakon njega biti isti takav - rekao je Glavašević.
Podsjetio je da je prije par dana izašao izvještaj Evropske komisije o zločinima i govoru mržnje u Hrvatskoj i da tu postoji nekakva konstanta kada su u pitanju mete.
- Dakle, uvijek su tu Romi, Srbi, LGBT zajednica, u posljednje vrijeme jevrejska zajednica su mete takvih napada. Ali, generalno u Hrvatskoj ja vidim neko smanjivanje toga - dodao je Glavašević.
Nedobronamjerni akteri nijesu, kako navodi on, ekskluzivni za Crnu Goru.&nbsp;
- Naći ćete ih u svakoj demokratiji, pogotovo mladoj kakve sve naše jesu i oni fundamentalno će iskoristiti svaku situaciju da okrenu taj trend unazad. Mislim da je puno važnije to što se radikalizacija maknula iz velikih “mainstream” stranaka, to je proizvodilo mikrosocijalni efekat koji je bio problematičan do mjere da je bilo teško nositi se s njime” kazao je Glavašević i dodao da su se policija i sudska praksa u Hrvatskoj ipak stabilizovale.&nbsp;
- Imate institucije za koje znate da će, kad neko iskoristi ustaški pozdrav, da će policija reagovati i da će sudska praksa to reflektovati kao nešto što se ipak kažnjava. Velikim dijelom na tom putu nam je pomogla EU - zaključio je on.
Đorđević je kazala da je kod studenata koji protestuju u Srbiji posebno zanimljivo što su među sobom različiti ideološki i što jako vode računa da očuvaju svoje jedinstvo.&nbsp;
-Nama, kao starijoj generaciji, u početku je bilo neobično da prihvatimo miks različitih simbola, ali je bila vrlo značajna reaproprijacija tih nacionalnih simbola. Ne u smislu otetih i isključivo nacionalističkih, nego kao naših, patriotskih, koji su u suštini građanski - od zastave, himne, kola koja se igraju paralelno sa drugim muzikama - kazala je Đorđević.
Glavašević, čiji je otac, novinar Siniša Glavašević ubijen u Vukovaru tokom rata, naveo je da nacionalizam dijeli ljude na “nas i njih” i stvara neprijatelje.
- Nacionalizam funkcioniše na konstruisanju nas i njih i oni su naši neprijatelji, kakvi god oni bili. Istovremeno mi konstruišemo sopstveni identitet i mi nismo kao oni i oni nisu kao mi. I na tom nekom najvišem nivou ta priča onda bude vrlo učinkovita. Ali na nivou ličnih priča smo otvorenih čuti da je neko proživio nešto što je bilo teško, iako je možda ta osoba bila na drugoj strani, možda mogu čuti šta ta osoba ima reći, na trenutak da se izmaknem iz sopstvenog iskustva... Na tom nivou ljudskom negdje možemo da se nađemo. Ne moramo da se složimo oko svega, ali to može biti temelj da ta mržnja otupi - zaključio je Glavašević.
Malići je podsjetio da je od osamdesetih godina sam bio u svim inicijativama dijaloga i razgovara između Albanaca i Srba, da je pravio i izložbe u Beogradu devedesetih godina, pa poslije rata književne večeri, predstave.
- Nisam saglasan sa osudama Evropske unije, ona je pokušavala šta može. Mislim da su na individualnom i grupnom planu postojali kontakti srpske i kosovske alternativne scene koji nisu nikad ni prestali, postoje neki centri moći koji guraju na drugu stranu. Postoje u politici vrhunski prevaranti kao što je Vučić, on je sve obećavao i jednoj i drugoj strani. Ključ stabilnosti Balkana je pomirenje - srpsko i albansko - rekao je on.

Da li će ekstremistički narativi jačati zavisi od vlasti

Put od dezinformacija o ženama, LGBTIQ osobama, preko komentara koji sadrže jezik mržnje, do nasilja je veoma kraći nego što se misli, a država sa krhkim institucijama je plodno tlo za ovakvo nasilje. Ovo je poruka iz CDT-ovog podkasta „Akcija“ koji se bavio rodno zasnovanim dezinformacijama, a u kojem su gostovali izvršna direktorica „SOS Podgorica“ Biljana Zeković i izvršni direktor asocijacije Spektra Jovan Džoli Ulićević.&nbsp;
Komentarišući istraživanje Raskrinkavanja koje je pokazalo da su žene i LGBTIQ osobe sve češće mete dezinformacija, a kako se navodi u saopštenju, Zeković je kazala da postoji bezbroj oblika koje možemo da svrstamo pod dezinformacije.
- Treba istražiti i izvještavanje kada su žene i djeca žrtve nasilja u porodici. Kada su žene u pitanju možemo slobodno da govorimo o mržnji prema ženama, seksizmu koji izbija iz bezbroj izjava, posebno čelnih ljudi u Crnoj Gori, gdje prepoznajete da šalju jasnu poruku javnosti gdje je, po njima, jednoj ženi mjesto u crnogorskom društvu - kaže Zeković.
Ona je navela da se mnogi zakoni donose u skladu sa patrijarhalnim shvatanjem.
- Da se žena vrati i zadrži u okviru porodice i bude zavisna od muškarca - poručuje ona.
Ulićević navodi da je cilj rodno zasnovanih dezinformacija razaranje društva.
- Instrumentalizuje se ta tema za razaranje društva, institucija i demokratije. Ovo je stiglo u Crnu Goru nakon što je uzelo maha u cijelom svijetu, izvozi se i iz onih zemalja koje se smatraju demokratskim, dio je koordinisanog pokreta koji ima svoje ekspoziture, trenere, obuke. Jedno paralelno civilno društvo koje ima za cilj promovisanje antidemokratskih narativa. Svuđe je za to pogodno tlo, posebno đe su institucije krhke - kazao je on dodajući da je tlo za dezinformacije ovog tipa pogodno i „đe se bavite isključivo govorom mržnje, a onda oni nauče kako da ga zaobiđu i šire dezinformacije
Ulićević ističe da se traže najaktuelnije i najprijemčivije teme da se napravi zbunjenost u društvu, da se kaleme dodatne dezinformacije i podstiče nasilje.
Mediji su, dodaje, u neku ruku lijeni kada je u pitanju izvještavanje o ženama i LGBT osobama.
- Postoji set standardnih tema o kojima se izvještava. Najviše se izvještava kroz prizmu diskriminacije i nasilja i tu najviše mediji vole priče koje kupe pažnju i lako se prodaju. Te lične priče ne završavaju do kraja posao koji može da se bori protiv dezinformacija - kaže Ulićević.
Kada je u pitanju Zakon o samoodređenju, kako kaže, mediji od svih tema koje se tiču prava te populacije, upravo ovoj dali najmanje prostora.
- Imali smo medije koji su otvoreno radili protiv zakona, širili dezinformacije, davali prostor ljudima koji su širili propagandu protiv ovog ljudskog prava“, dodaje Ulićević.&nbsp;
- Zvali su me na debate sa desničarima i crkvom, ja sam to uredno odbijao jer moramo svi da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima. Debata o tom zakonu je mogla da se napravi sa bilo kim od nas, da dođe neko ko je radio na zakonu, zaštitnik ljudskih prava, da vidimo šta se uradilo, a ne da li smo za ljudska prava ili nismo - poručuje Ulićević.
Zeković ističe i da novinari moraju da znaju koga pozivaju da im bude gost.
- Ako pozovete nekoga ko sipa mržnju tokom gostovanja, vi ste unaprijed bili svjesni da će to da se desi, zašto ste dali prostor nekome ko iznosi dezinformacije? Srijećemo se i sa manipulacijama kada su u pitanju podaci o nasilju nad ženama, pa ćete naći naslove „žene u Crnoj Gori biju svoje muževe“, „30 žena prebilo muževe“ ili će se manipulisati podacima policije da je 40 odsto muškaraca doživjelo nasilje u porodici. Taj podatak je tačan, ali je lažna informacija ako se dodatno ne objasni koji su rodbinski odnosi u pitanju, nasilje u porodici ne podrazumijeva samo nasilje nad ženama ili nad partnerima - ističe ona.
Govoreći o dezinformacijama kojima se targetira feminizam, Zeković kaže da Crna Gora ima izuzetno visoko stopu intelektualaca ali da se i dalje mora da objašnjavati šta je feminizam.
- I za šta se zalaže, da on ne znači mrziti muškarce, već izjednačiti prava muškaraca i žena - kaže ona.
Ulićević napominje da desničari pažljivo biraju teme o kojima će dezinformisati i kroz koje će dolaziti do ljudi, te da je on lično vidio dokumente u kojima se oni savjetuju koje teme da biraju.
- Pa se kaže treba koristiti temu sporta jer je to meka tema, tema kulture, migracija to su teme kroz koje ćemo da uđemo... - naveo je Ulićević.
Na kraju, Zeković je zaključila da je put od vrijeđanja na internetu do nasilja veoma kratak.&nbsp;
- Dovoljno je da žena pokuša da demantuje neki od komentara i to će da preraste u još veći nivo nasilja. Moramo da shvatimo da je to opasnije nego otvorena i direktna prijetnja, za to znamo da postoji neki sistem zaštite, pa ćete prijaviti, naći načina da se zaštiti, sve između prijetnji je ono što urniše jednu ličnost i porodicu - zaključila je Zeković.

Zeković: Mnogi zakoni se donose u skladu sa patrijahalnim shvatanjem; Ulićević: Moramo da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima

Povećanje budžetskih izdvajanja za političke partije predviđeno Nacrtom zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja izaziva ozbiljnu zabrinutost i predstavlja korak unazad u odnosu na preporuke Evropske unije, saopštila je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Ona je istakla da „iako ovaj zakon sadrži određena poboljšanja, njegova suštinska slabost leži u tome što dolazi izvan konteksta sveobuhvatne izborne i antikorupcijske reforme, pa će ostati bez stvarnog efekta dok god se ona ne dogodi“.
Kovačević navodi da „građani/ke neće nakon usvajanja ovog zakona osjetiti poboljšanje u izbornom integritetu, kontroli finansiranja partija ili sankcionisanju zloupotreba – jer sistem koji bi trebalo da nadgleda primjenu zakona ostaje netaknut“.
CDT podsjeća da je još na početku rada Odbora upozoravao da se zakon ne može izdvajati iz šireg paketa propisa koji uređuju izborni proces, ali da „za takav pristup nije bilo političke volje“.
- Bez njihove ozbiljne reforme, novi zakon je samo spisak lijepih želja - poručila je Kovačević, ukazujući na to da ključni zakoni – poput onih koji se odnose na Agenciju za sprečavanje korupcije, političke partije, preporuke DRI, krivičnu odgovornost i medije – ostaju nepromijenjeni.
Povećanje budžetskih sredstava za partije, kaže, donosi korist isključivo političkim subjektima.
- Jedini koji će osjetiti direktne koristi su političke partije – jer povećanje budžetskih sredstava za njihov rad proizvodi efekte odmah - navela je.
CDT ističe i problem načina na koji je povećanje predloženo.
- Za više od godinu dana koliko je trajao rad radne grupe za izradu Nacrta zakona, čiji smo bili aktivni članovi, pitanje povećanja novca za partije nije se pojavilo nijednom – barem ne pred nama. Onda se, u samom foto-finišu, iznenada pojavila očito dogovorena brojka od 0,8 odsto. Ovakav način donošenja odluka razotkriva duboku netransparentnost procesa, i obesmišljava učešće organizacija civilnog društva, eksperata i javnosti - kazala je Kovačević.&nbsp;
Prema njenim riječima, poslanici „nijesu ovu temu otvorili pred radnom grupom, ni pred ekspertima, ni pred javnošću“, već su odlučili da je „provuku na kraju – diskretno, baš onako kako to rade oni koji znaju da rade nešto pogrešno“.
- Jer kada je riječ o novcu za sebe, poslanici su pokazali onu vrstu političkog jedinstva koju građani rijetko imaju priliku da vide - ocijenila je.
Kovačević je naglasila i da „ne postoji uporedni primjer u savremenim evropskim demokratijama da se ovako visok procenat budžeta izdvaja za finansiranje partija“, jer se „u većini zemalja taj iznos kreće između 0,1 odsto i 0,2 odsto.
Podsjeća da su izdvajanja za partije u Crnoj Gori već sada visoko iznad evropskog prosjeka: u 2025. godini ona iznose 11,2 miliona eura, dok će po novom modelu ukupno premašiti 15 miliona. U isto vrijeme, institucije koje treba da nadgledaju finansiranje i izborni integritet imaju višestruko manje budžete.
- Cjelokupna tužilačka organizacija, koju čine 13 osnovnih, dva viša, specijalno i vrhovno tužilaštvo, ima budžet 15,4 miliona – taman koliko su naše partije odredile sebi, i odličan je pokazatelj koliko partije vrednuju vladavinu prava - navela je Kovačević.
CDT je pozvao domaće i međunarodne aktere da ne prihvate „ograničene promjene kao dovoljno utemeljenu reformu“.
- Nacrt ovog zakona, koji ne prate sistemske promjene povezanih zakona, ne adresira ključne sistemske nedostatke, niti donosi promjene koje bi imale stvaran pozitivan uticaj na javni interes. On samo formalno zaokružuje još jednu fazu političkog cinizma u kojem su partije jedine koje profitiraju - zaključila je Milica Kovačević.

Kovačević: Povećanje novca za partije bez reforme je korak unazad

Žene na javnim funkcijama, kao i LGBTIQ osobe, sve češće su mete ciljnih kampanja dezinformisanja i diskreditacije koje umanjuju njihov uticaj, prisustvo i slobodu u javnom prostoru.
To pokazuju nalazi istraživanja koje je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT), pokazujući da se takvim sadržajima sistematski podriva društvena inkluzija i demokratski dijalog.
Istraživanje “Rod, mediji i društvene mreže: Kako dezinformacije vode u mržnju i mizoginiju” pokazuje da rodno zasnovane dezinformacije ostavljaju duboke posljedice - ne samo po pojedince i pripadnike ranjivih grupa, već i po čitavo društvo.
- Ovi narativi, koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje. Onlajn uznemiravanje koje iz toga proizilazi negativno utiče na mentalno zdravlje i društvenu participaciju pogođenih grupa - poručila je izvršna direktorica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Međutim, kako je dodala, štetni efekti rodno zasnovanih dezinformacija ne ograničavaju se samo na ove, najviše pogođene grupe, već ciljaju na cijelo društvo.
- Širenjem polarizacije, neprijateljskog okruženja i osjećaja krize, ove dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti i socijalnu koheziju, ugrožavajući inkluzivnost i stabilnost društva u cjelini - dodala je Jovanović.
Ovo istraživanje takođe ukazuje da napadi na prava žena i LGBTIQ osoba često prerastaju u šire napade na slobodu svih građana, stvarajući atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja koja otežava građanski dijalog i participaciju.
- Zbog toga je neophodno kontinuirano pratiti i suprotstavljati se ovim narativima kroz edukaciju, medijsku pismenost i adekvatne zakonske mjere koje štite ranjive grupe i jačaju otpornost društva - poručila je Jovanović.
Istraživanje je, kako je naglasila, zasnovano na analizi medijskih sadržaja objavljenih u periodu od januara do decembra 2024. godine, kako bi se osigurala aktuelnost i relevantnost podataka, a obuhvata medije čiji su tekstovi označavani kao netačni ili neutemeljeni u ranijim analizama Raskrinkavanja. Dodatno, kroz korišćenje digitalne arhive medijskih sadržaja, analizirani su i drugi mejnstrim mediji u Crnoj Gori.
- Monitoringom nabrojanih medija u 2024. godini identifikovali smo više od 85 medijskih članaka koji su sadržali rodno zasnovane dezinformacije ili obmanjujuće i manipulativne tvrdnje. Pored toga, istraživanje je obuhvatilo i više od 90 članaka objavljenih na portalu Raskrinkavanje u prethodnih pet godina u kojima su analizirane i dokazane kao netačne ili manipulativne brojne rodno zasnovane dezinformacije - istakla je Jovanović.
Edukacija, borba protiv netačnih informacija i podizanje svijesti javnosti ostaju, podvlači ona, ključni prioriteti za izgradnju otpornijeg i inkluzivnijeg društva, gdje svi građani i građanke mogu ravnopravno da učestvuju i razvijaju svoje potencijale, bez straha od diskriminacije ili nasilja.

Dezinformacije o ženama i LGBTIQ zajednici ostavljaju duboke posljedice po čitavo društvo

Varijabilni dodatak od oko 230 hiljada eura isplaćen je službenicima 15 ministarstava u Vladi Crne Gore, u posljednih pet mjeseci prošle godine, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). 
 
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović precizirala je da je taj novac isplaćen u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. do kraja te godine. 
 
Ona je agenciji MINA kazala da je varijabilni dodatak uglavnom isplaćivan državnim službenicima, izuzev u ministarstvima pravde, turizma i ljudskih i manjinskih prava. 
 
Pojasnila je da su ta tri ministarstva varijabile isplaćivali i javnim funkcionerima u iznosu od skoro četiri hiljade eura. 
 
CDT-u, kako je rekla Gvozdenović, Ministarstvo finansija nije dostavilo podatak da li su varijabile isplaćivali samo službenicima ili i javnim funkcionerima. 
 
Ona je rekla da je CDT od ministarstava tražio podatke o iznosu isplaćenog varijabilnog dijela zarade službenicima i javnim funkcionerima, od 24. jula zaključno sa 31. decembrom prošle godine, kao i broj službenika, odnosno funkcionera, koji je ostvario pravo na isplatu. 
 
Prema riječima Gvozdenović, Ministarstvo finansija isplatilo je najveći iznos - 58.228 eura, ali nijesu precizirali koliko državnih službenika, odnosno javnih funkcionera tog resora je nagrađeno varijabilom. 
 
- Ministarstvo ekonomskog razvoja isplatilo je 33.020 eura varijabile za 121 od ukupno 182 državnih službenika i namještenika kojih je zaposleno u Ministarstvu - rekla je Gvozdenović. 
 
Ministarstvo turizma je, kako je dodala, isplatilo 23.960 eura varijabile za 71 državnog službenika i namještenika, a varijabilu od 323,74 eura je primio jedan javni funkcioner. 
 
- Imajući u vidu broj zaposlenih u ovom ministarstvu, zaključuje se da su gotovo svi bili nagrađeni varijabilom, odnosno 71 od 75 službenika, i jedan od četiri javna funkcionera - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je trećina zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 74, primila varijabilu od 23.356 eura. 
 
- Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je nagradilo varijabilom 60 od ukupno 157 državnih službenika i namještenika u ukupnom iznosu od 22.970 eura - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je kazala da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) na ime varijabile isplatilo 20.537 eura. 
 
Gvozdenović je precizirala da je za treći kvartal, za 21 službenika MPNI-ja isplaćeno ukupno 5.586 eura, a za četvrti kvartal za 48 službenika isplaćeno je 14.951 eura. 
 
Ministarstvo odbrane je, kako je dodala, isplatilo varijabilu za 58 državnih službenika i namještenika tog ministarstva i osoba u službi Vojske Crne Gore u ukupnom iznosu od 19,851 eura. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo evropskih poslova za nešto više od trećine zaposlenih, odnosno 24, isplatilo varijabilu od 7.631 eura. 
 
- Ministarstvo pravde je iznos od 6.024 eura isplatilo kao varijabilu za 19 zaposlenih, a dodatnih 2.266 eura isplaćeno je za sedam javnih funkcionera - dodala je Gvozdenović. 
 
Ona je rekla da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera isplatilo na ime varijabila 5.096 eura za 16 službenika. 
 
Gvozdenović je navela da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isplatilo 4.905 eura za četvrtinu zaposlenih, odnosno 22 službenika. 
 
Kako je dodala, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava isplatilo je 4.610 eura svojim službenicima i 1.294 eura funkcionerima.
- U odgovoru ovog ministarstva je navedeno da je šest službenika i četiri j avna funkcionera primilo varijabilni dio zarade u septembru, potom devet službenika u decembru - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je Ministarstvo saobraćaja 3.798 eura isplatilo kao varijabilan dio zarade za petinu, odnosno 12 zaposlenih. 
 
- Varijabilu u iznosu od 1.113 eura je Ministarstvo energetike uplatilo petorici službenika - dodala je Gvozdenović. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO-ima je za pet mjeseci isplatilo 1.905 eura varijabilu za šestoro zaposlenih. 
 
Ona je rekla da su CDT ministarstva rudarstva, nafte i gasa, dijaspore, unutrašnjih poslova, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, vanjskih poslova i pomorstva, obavijestili da u navedenom periodu nijesu isplaćivali varijabile. 
 
Gvozdenović je podsjetila da prema odluci o varijabilnom dijelu zarade, varijabilu može da ostvari zaposleni koji ostvaruje “izuzetne rezultate i kvalitete rada”. 
 
- Dalje, navodi se da se to cijeni na osnovu posebnog doprinosa unapređenju procesa rada organa, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepopunjenosti radnih mjesta - dodala je Gvozdenović. 
 
Definisano je, kako je rekla, da se varijabilni dio zarade zaposlenom može isplatiti jednom u tri mjeseca na kraju kvartala u iznosu do 30 odsto prosječne neto zarade. 
 
- Dok se zaposlenom za “rad od javnog interesa” može isplatiti na mjesečnom nivou u iznosu do 50 odsto prosječne neto zarade, uz saglasnost Vlade - rekla je Gvozdeović. 
 
Gvozdenović je navela da bez jasno definisane procedure i kriterijuma postoji rizik da varijabilni dio zarade ide privilegovanima, a ne nužno najvrednijima i najzaslužnijima. 
 
Prema njenim riječima, “poseban doprinos”, “izuzetna uspješnost”, “posebna efikasnost” su vrlo subjektivne kategorije i ostavljaju prostor za prozivoljnu interpretaciju. 
 
- Pitanje je i ko i kako u ministarstvima tačno procjenjuje rad zaposlenih, jer nije propisana procedura evaluacije i nejasno je koliko su u ove odluke zapravo uključeni neposredni rukovodioci - istakla je Gvozdenović. 
 
Ona zato smatraju da takva odluka može biti podložna zloupotrebama, što, kako se dodaje, potkopava njen osnovni cilj - stimulisanje i nagrađivanje zaista izuzetnog rada i doprinosa zaposlenih. 
 
- Važno je unaprijediti odluku, kako bi sistem nagrađivanja bio transparentan i pravedan, uz jasno definisan način ocjenjivanja i objektivne kriterijume - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) prekršili Generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo zdravlja koji im nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana. 
 
- Interesantno je i da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih i javne uprave drugačije tumače Zakon o SPI od svojih kolega u 21 ministarstvu koja su nam dostavila informacije, pa su za razliku od njih su odlučili da odbiju naš zahtjev iz razloga “sačinjavanja nove informacije” - ukazala je Gvozdenović. 
 
Prema riječima Gvozdenović, takav odnos navedenih organa dodatno svjedoči potrebi unapređenja nadzora nad primjenom Zakona o SPI. 
 
- Zakon i principi transparentnosti bi trebalo da nalažu da se ovakve informacije proaktivno objavljuju na sajtovima ministarstava - smatra Gvozdenović. 
 
Ona je poručila državnim organima da bez transparentnosti nema ni odgovorne i kvalitetne javne uprave. 
 
- I pozivamo ih da ovakve podatke ubuduće čine javno dostupnim na svojim sajtovima i tako demonstriraju otvoren i transparentan odnos prema trošenju javnih sredstava - kazala je Gvozdenović.

Oko 230 hiljada eura varijabila za zaposlene u ministarstvima

To što antifašizam danas postaje mejnstrim dobra je stvar, samo ukoliko nije riječ o praznom trendu koji ne znači apsolutno ništa, pa da recimo na internetu postavljamo fotografije (Save Kovačevića), a ne bavimo se trenutnim problemima koji se dešavaju, ili “veliki sam i izvikani antifašista”, a kod kuće tlačim svoju ženu, kazala je spisateljica Lana Bastašić na tribini koju je povodom 25 godina rada organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Govorila je i tome koliko je važno biti svjestan toga koje su naše privilegije, da ih posmatramo na način da nijesmo uvijek mi žrtve u određenoj situaciji, već u kojoj mjeri te privilegije utiču na druge i kako im možemo pomoći. - Dobro je to rekla Naomi Klajn, koju mnogo volim, da je fašizam uvijek odgovor na neku krizu, bilo da je ta kriza stvarna ili izmišljena. Mi definitivno imamo stvarne krize i onda on (fašizam) traži krivca na pogrešnom mjestu, tamo gdje je lakše i tamo gdje će kapital da bude zaštićen. Ono što me sada iznenađuje nije fašizam tamo gdje sam ga apsolutno očekivala - neki banjalučki krugovi ili beogradski ili zagrebački, mi tačno znamo i koji je to vokabular i koja ideologija, ali ga vidim i među onima koji se protive tome, čak neki od njih bi se nazvali i ljevičarima i bave se nekom umjetnošću, a zapravo način na koji govore i djeluju je vrlo problematičan - dodala je Bastašić. Govoreći o književnoj sceni regiona kazala je da je divno što postoji raznolikost, da svako ima neki svoj izraz, kao i da postoji solidarnost među piscima. - Mislim da mi je bilo lakše da pišem dok niko nije znao da postojim, sad imam pritisak, sad je već drugačije - kazala je sagovornica CDT-a ističući važnost biblioteka, ocjenjujući da su one često i prvi simptom bolesti koja dolazi. Odgovarajući na pitanje o tome kako se u regionu gleda na identitet pojedinca, kazala je da nam je svima ta tema nametnuta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521190524_7bb7e4da639405aecdd6bb067e9244ad2c1cf828b558fac512d608ed05f01daf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521190524_7bb7e4da639405aecdd6bb067e9244ad2c1cf828b558fac512d608ed05f01daf" data-rendition-name="original" width="2700" height="1800" loading="lazy" alt="Sa tribine CDT-a"> <figcaption>Sa tribine CDT-a(Photo: CDT)Lumxo</figcaption> </figure>  - Gdje god da odem, pa me pitaju a ko si ti stvarno, a odakle si, a kako se ti deklarišeš, kako se zove jezik kojim govoriš... Ljudi su opsjednuti time, a ja to ne razumijem, ne iz neke jugonostalgije nego ne razumijem zato što te stvari ne govore ništa o meni. Evo sad ovdje vama da kažem digni ruku ako si Crnogorac, šta ja imam od te informacije, svaka osoba je drugačija. Prvo treba da prihvatimo da je to nešto što se mijenja i da je dobra stvar što se mijenja, znači da svi možemo da radimo na sebi i da budemo bolji. Osim promjene, to su ljudi u mom životu, gradovi više nego države, film koji te na neki način promijenio, muzika koju smo slušali, humor koji neko ima neko nema, dakle te neke stvari su za mene mnogo važnije - dodala je Bastašić. Osvrćući se na svoj boravak i rad u Njemačkoj i to što je, zbog podrške Palestini, prekinula saradnju sa tamošnjim izdavačima, kazala da je ta država jako kompleksna zemlja, koja nikada nije pravilno postupala sa tom takozvanom krivicom, odnosno da se nikada nijesu stvarno riješili fašizma. - Bilo je dosta kolega, kada je krenula ta anti-palestinska cenzura u Njemačkoj, stvarno kolega koji su ljevičari, koji imaju najbolju namjeru, koji su mi rekli tvoje je da pišeš, tvoja snaga je u pisanoj riječi, ti treba da se fokusiraš... Meni je taj momenat na kraju zapravo isti kao: samo ti radi svoj posao i ćuti. Jer šta onda da je moj posao da sam u vojsci, tvoj je posao da pucaš? Na kraju je ista logika, jer je bizarno što ja pišem o tim ljudima, pišem o tome šta rat čini od čovjeka, šta rat čini djeci. Bizarno mi je da kada se to zaista dešava ja ćutim. Obesmišljava sav taj drugi rad - poručila je Bastašić dodajući da ako u Banjaluci može da priča o Srebrenici, onda sigurno da može i u Njemačkoj o Palestini, te da je niko u tome nije i neće spriječiti.&nbsp; <h2>Drugi dobijaju Oskare, a mi brišemo antifašističku prošlost&nbsp;</h2> Književnica i autorka nagrađivanog romana "Uhvati zeca" je dala i zanimljiv odgovor na pitanje: Treba li da nas bude sramota što volimo partizane i partizanke? - Molim? Treba da budemo ponosni na to. Po meni ono što je bizarno je yo što meni neki ljudi u Srbiji govore i da sam “komunjara” i “plaćenica sa Zapada”. Ja pokušavam da objasnim da to zajedno ne ide i da ako je nešto uticaj sa Zapada, to je taj revizionizam. Na dva mjesta sam vidjela najveći strah i otpor protiv komunizma, kao da je najgora stvar na svijetu, a to su Beograd i Njujork. U Njujorku kad kažeš komunista kao da je đavo sišao sa neba - ocijenila je Bastašić. Poručila je da je zaista glupo da, iako nijesmo jugonostalgični, sami brišemo jedinu stvar na koju istinski možemo da budemo ponosni - antifašističku istoriju. - Nevjerovatno je kako mi sami sebe brišemo iz antifašističke borbe, iz narodno oslobodilačke borbe, dok Amerikanci i Britanci prave filmove o tome i dobijaju Oskare - dodala je Bastašić.&nbsp; Bastašić je autorka i tri zbirke kratkih priča: "Trajni pigmenti", "Vatrometi i Mliječni zubi". Njena posljednja knjiga je "Crveni kofer", dnevnik iz Ciriha.

Ne možeš biti antifašista, a da kod kuće tlačiš ženu

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je poslanike i poslanice Skupštine Crne Gore da ne podrže Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u njegovom trenutnom obliku.&nbsp;
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da ovaj dokument sadrži odredbe koje direktno ugrožavaju demokratske standarde, vladavinu prava i obaveze koje je Crna Gora preuzela u okviru procesa evropskih integracija.
Istovremeno, izrazio je punu podršku trudu koleginica i kolega iz civilnog društva, aktivista i aktivistkinja i građana i građanki Ulcinja koji, kako je rekao, danima posvećeno ukazuju na štetne aspekte ovog sporazuma, insistirajući na transparentnosti, odgovornosti i zaštiti javnog interesa.
Koprivica je podsjetio da se Sporazumom najavljuju investicije velikih razmjera u turizmu i nekretninama, ali na način koji predviđa zaobilaženje zakona o javnim nabavkama, izuzeće od tenderskih procedura i dodjelu državnih resursa bez konkurencije – što je u suprotnosti sa evropskim pravilima tržišnog nadmetanja i transparentnosti.
- Time se otvara prostor za arbitrarnu dodjelu pogodnosti, korupciju i mogući ulazak sumnjivog kapitala – sve ono protiv čega bi savremena evropska država morala imati institucionalnu zaštitu - napomenuo je on.
Podsjeća da CDT već godinama zagovara uvođenje mehanizma za skrining stranih direktnih investicija (SDI) – alata koji se koristi širom Evropske unije za provjeru da li strane investicije mogu ugroziti nacionalnu bezbjednost, ekonomski suverenitet, kritičnu infrastrukturu, demokratske institucije i javni poredak.&nbsp;
- EU je 2019. uspostavila zajednički okvir u ovoj oblasti, a države članice, ali i kandidati za članstvo, pozvani su da usvoje slične mehanizme kako bi spriječili nepoželjne, neprovjerene ili politički motivisane investicije - naglasio je Koprivica.
On je podsjetio i da je Vlada Crne Gore nedavno najavila početak izrade mehanizma za skrining SDI, u saradnji sa EU i međunarodnim partnerima – što je potez koji CDT podržava.&nbsp;
- Međutim, upravo ovaj sporazum sa UAE ide u suprotnom pravcu: on bi kroz bilateralni aranžman „zamrznuo“ mogućnost da se ti investitori podvrgnu bilo kakvoj nezavisnoj provjeri. Štaviše, otvara mogućnost da se bez ikakve kontrole uključe i „treće strane“ – nepoznati partneri koje nominuje druga država. Ovakvo suspendovanje kontrole nad investicijama u strateške resurse i prostore – poput Velike plaže – predstavlja ozbiljnu prijetnju bezbjednosti, suverenitetu i integritetu crnogorske ekonomije - ocjenjuje Koprivica.
On ističe da je Evropska unija, kroz pismo komesarke Marte Kos, upozorila da bi način sprovođenja sporazuma sa UAE mogao doći u sukob sa pravilima EU, posebno u oblastima javnih nabavki, jednakog tretmana, transparentnosti i konkurencije.
- U takvom kontekstu, usvajanje ovog sporazuma bi bio signal da Crna Gora odustaje od usklađivanja sa evropskim vrijednostima – upravo u trenutku kada vlast najavljuje ubrzani put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - upozorava Koprivica.
On je napomenuo da se Crna Gora trenutno nalazi u jedinstvenoj poziciji.
- Kao najnaprednija zemlja u pregovorima sa EU, postaje testni slučaj za to da li i kako region može uskladiti velike vanevropske investicije sa pravilima Evropske unije. Za razliku od ranijih godina, danas je jasno da će svaka značajna investicija biti posmatrana kroz prizmu skrininga, transparentnosti i usklađenosti sa evropskim standardima. Napredak u uspostavljanju formalnog mehanizma biće važan signal ozbiljnosti Crne Gore u ispunjavanju ove važne obaveze - istakao je izvršni direktor CDT-a.
Zato je pozvao poslanike Skupštine da ne podrže ovaj sporazum, već da od Vlade zahtijevaju njegovo preispitivanje i prilagođavanje – uz uklanjanje klauzula koje derogiraju zakone, izbjegavaju konkurenciju i omogućavaju političko favorizovanje pojedinih investitora.
- Ovo nije pitanje za ili protiv bilo koje strane investicije – već pitanje pravila po kojima gradimo Crnu Goru. Ako to ne budu evropska pravila vladavine prava, transparentnosti i zaštite javnog interesa – onda će to biti pravila pogodbe, privilegija i dugoročnog gubitka suvereniteta - zaključio je Koprivica.

Koprivica pozvao poslanike da ne podrže Sporazum sa UAE: Bojazan od dugoročnog gubitka dijela suvereniteta

Crnogorski parlament ne tretira jednako sve e-peticije koje građani iniciraju i potpisiju pa tako neke, čija tema odgovara senzibiltetu vladajuće većine, ekspresno dođu na dnevni red skupštinskih odbora dok druge moraju da prođu kroz sporu proceduru.&nbsp;
Na to ukazuje analiza Centra za demokratsku tranziciju (CDT) o tome kako su pojedine peticije uvrštavane u dnevni red, kojom dinamikom i šta je bio epilog rasprava na odboru, ako su do njega uopšte i došle.&nbsp;
<h2>Skupštinska pravila</h2>
- Da biste mogli biti podnijeti e-Peticiju, potrebno je da ispunjavate nekoliko uslova: da ste punoljetna državljanka/državljanin Crne Gore ili strankinjа/stranac sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori koji posjeduje ličnu kartu za strance, da ne koristite adresu elektronske pošte ili uređaj sa IP adresom povezan sa Skupštinom Crne Gore ili drugim državnim organom ili organizacijom koja vrši javna ovlašćenja i da unesete određene lične podatke kako biste potvrdili svoj identitet uz prihvatanje skupštinskih uslova korišćenja - navode u CDT.
Ako je e-Peticija u skladu sa svim utvrđenim standardima, biće objavljena na portalu i otvorena za prikupljanje potpisa bez odlaganja. Na sajtu Skupštine, pojašnjeno je i da će ukoliko peticija, u roku od 60 dana, dobije najmanje 6.000 glasova podrške, nadležni odbor Skupštine Crne Gore, u roku od 20 radnih dana, pretočiti u formalnu inicijativu i podnijeti Vladi na mišljenje.
- Peticija o uvođenju vjeronauke u osnovne i srednje škole, od dana podnošenja 11. marta do 20. marta potpisalo je preko 6000 građana, što je bio uslov da peticija bude razmotrena na pripadajućem odboru, u ovom slučaju Odboru za prosvjetu, kulturu i sport - podsjetili su u CDT.
<h2>Matični brojevi na izvolte i noćno prikupljanje potpisa</h2>
Uvidom u spisak potpisnika e-peticije koji je objavljen na sajtu Skupštine, a koji sadrži i matične brojeve građana koji su potpisali peticiju, stiče se, kako navode u CDT, utisak o vrlo organizovanom načinu prikupljanja potpisa.&nbsp;
- Međutim, zabrinjava činjenica da su ti podaci javno dostupni, s obzirom na to da je jedinstveni matični broj građana (JMBG) lični podatak koji bi trebalo da uživa poseban režim zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Stoga bi Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) trebalo da ispita da li je ovakvo postupanje u skladu sa odredbama koje regulišu obradu i zaštitu ličnih podataka - ocijenili su oni.
Preko 6000 potpisa za uvođenje vjeronauke u škole, prikupljeno je u periodu od 14. do 18. marta a potpisi podrške „sudaraju“ se u istom minutu, zatim je razmak između potpisa minut ili dva.
- Potpisi su, kako se vidi, prikupljani i tokom cijele noći, pa tako u noći između 14. na 15. mart, pa i 15. na 16. mart „akcija“ traje od devet uveče, pa još i tri naredna dana ali i noći, bez pauze duže od 10 minuta - istakli su u CDT.
Iako je rok za kraj prikupljanja potpisa 11. maj, potpisi su, kako kažu u CDT, čini se organizovanom akcijom, prikupljeni za manje od 10 dana, a Skupština je već za 16. april zakazala sjednicu na kojoj se raspravljalo o inicijativi - čime je vjerovatno oborila rekord za ažurno postupanje kada je riječ o pristiglim peticijama.
- I napravila svojevrsni presedan, budući da su odlučili da razmatraju otvorenu peticiju za koju se još prikupljaju potpisi prije isteka roka - naglasili su u CDT.
Prema proceduri, Odbor većinom glasova odlučuje da li da se peticija proslijedi Vladi na mišljenje, koja bi potom u roku od 45 dana bila dužna da se izjasni o njoj.&nbsp;
- Ipak, sudeći prema epilogu glasanja na Odboru na prosvjetu, procedura za uvođenje vjeronauke u crnogorske škole , makar za sada, neće biti nastavljena jer nije dobila podršku za proslijeđivanje Vladi na dalje razmatranje. Peticiju je na Odboru za prosvjetu podržao dio vladajuće većine, uz obrazloženje da gotovo sve evropske države imaju 'neku vrstu vjeronauke u školama', te da uvođenje tog predmeta nije suprotstavljeno principu sekularizma propisanom u Ustavu Crne Gore. Poslanici pokreta Evropa sad, iako dio većine, nijesu podržali upućivanje peticije Vlade. Poslanik te stranke Dane Marković, rekao je da nauka i vjeronauka, ne mogu da se praktikuju i izučavaju pod istim krovom - podsjećaju u CDT.
Opozicija, poput Markovića, tvrdi da nauka i vjera, ne mogu ići ruku pod ruku, te da nema nijednog društvenog opravdanja za ovu odluku, već da se radi o isključivo političkoj potrebi.&nbsp;
Mogućnosti uvođenja vjeronauke u škole, usprotivio se i dio cilvilnog sektora, navodeći da je takva inicijativa suprotna Ustavu, principima sekularizma i interesima djece i mladih.&nbsp;
- U crnogorskom obrazovnom sistemu postoji predmet Istorija religije, koji učenicima omogućava da uče o svim religijama i njihovim običajima, čime se podstiče interkulturalizam i zajedništvo, dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, i dodatno naglasila podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene - navedeno je u reagovanju NVO, koje je podržao i CDT.&nbsp;
Iskustva sa prethodnim peticijama
Prva koja je sakupila preko potrebnih 6000 potpisa (8187) bila je, kako su podsjetili, peticija “Za spas Instituta „Dr Simo Milošević" Igalo” koja je kasnije podnešena Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
- Potpisi su se sakupljali od 30.01. 2023. do 31.03.2023, a 6000 potpisa prikupljeno je za 24 časa. Ipak, rasprava o toj temi, stavljena je na dnevni red odbora 14. marta 2023, dakle skoro dva mjeseca kasnije. U maju iste godine, Zakonodavnom odboru, podnešena je peticija za zabranu Tik Toka u Crnoj Gori, koja je sakupila preko 6000 potpisa, ali Skupština ovu inicijativu nikada nije stavila na dnevni red niti je o njoj ikada raspravljano. U međuvremenu, podnešena je nova inicijativa za zabranu TikToka, a sakupljanje potpisa je u toku - navode u CDT.
Peticiju za povećanje zatvorskih kazni za djela protiv polnih i seksualnih sloboda podnio je septembra 2023. NVO Građanski pokret MI MOŽEMO. Peticija je sakupila 6617 potpisa ali, kako su ukazali u CDT, na sajtu Skupštine nema podataka o tome da je nadležni Odbor ikada obavio saslušanje o ovoj temi.
- Od 26. oktobra do kraja decembra 2023. prikupljani su potpisi podrške e-peticiji koja se odnosi na Poboljšanje uslova života za djecu i lica sa posebnim potrebama. Nakon sakupljenih potpisa, Odbor za zdravstvo je 27. februara iduće godine održao konsultativno saslušanje povodom peticije, kojoj je prisustvao njen podnosilac, kao i dva potpisnika peticije. Takođe, prisustvovali su i predstavnici državnih organa u čijem je domenu ovo pitanje - istakli su oni.
Peticiju za usvajanje Rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini u Skupštini Crne Gore, podnio je u ime Društva crnogorsko-palestinskog prijateljstva Denis Mekić, 15. januara 2024, a potpisi su prikupljeni za 24 časa. Ipak, kako su kazali u CDT, upućivanje u skupštinsku proceduru naišlo je na prepreku - od podnosilaca inicijative je traženo da neko od poslanika preda peticiju, kako bi o njoj moglo da se raspravlja, što je uradio poslanik Nikola Zirojević.
- Rasprava o rezoluciji uslijedila je tek 28. juna 2024. godine, dakle skoro pola godine nakon što je podnijeta - dodali su oni.
“Pravo na senzor, pravo na život” peticiju kojom se apeluje na Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje da promijene Pravilnik o medicinskim pomagalima kojim uskraćuju pravo na senzore adultnim pacijentima, podnešena je 18. januara 2024. godine, a već 5. marta održana je sjednica Odbora za zdravstvo na kojoj se o njoj raspravljalo. Kao i u slučaju drugih peticija, koje su stigle do Odbora, raspravi o njima prisustvovali su inicijatori peticije, ali i predstavnici državnih organa.
- Način na koji se peticije uvrštavaju na dnevni red pokazuje da formalna pravila nijesu dovoljna garancija jednakog tretmana građanskih inicijativa. Umjesto da procedura bude vođena isključivo brojem potpisa i javnim interesom, praksa ukazuje na selektivan pristup, gdje politički afinitet prema sadržaju peticije igra ključnu ulogu u brzini njenog razmatranja - podvukli su u CDT.&nbsp;
Ovaj tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Kako e-peticije stižu do skupštinskih odbora: Za jedne procedure, za druge prečica

Umjesto da donesu suštinske i funkcionalne reforme koje jačaju vladavinu prava, vlasti u Crnoj Gori su tokom procesa dobijanja IBAR-a proizvele set zakona koji su u praksi neupotrebljivi. Jedan od najočitijih primjera takvog formalističkog i površnog pristupa jeste Zakon o sprečavanju korupcije, donesen u junu 2024. godine, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a.
Poseban problem, navodi Kovačević, predstavlja član zakona koji se odnosi na pristup računima javnih funkcionera.&nbsp;
- Upravo on je u vrijeme donošenja zakona istaknut kao rijedak pozitivan pomak u obilju kozmetičkih promjena, jer je trebalo da prevaziđe dugogodišnju praksu izbjegavanja kontrole imovine putem uskraćivanja saglasnosti funkcionera za pristup računima. Međutim, zbog lošeg normativnog rješenja i neusaglašenosti sa drugim zakonima, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sada nema mogućnost da pristupi računima javnih funkcionera funkcionera – ni uz saglasnost, ni bez nje - istakla je Kovačević.&nbsp;
Ona dodaje da mišljenje Agencije za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama (AZLP) od 24. februara ove godine ukazuje na to da Zakon o sprečavanju korupcije ne pruža pravni osnov za obradu bankarskih podataka javnih funkcionera.&nbsp;
- Upućivanje na Zakon o kreditnim institucijama pokazalo se kao neusaglašeno i pravno neadekvatno rješenje, jer taj zakon ne prepoznaje ASK kao zakonskog korisnika ovih podataka. Uz to, važeći obrazac saglasnosti poziva se na članove zakona koji su prestali da važe, pa ASK, prema mišljenju AZLP, više nema mogućnost pristupa podacima ni na osnovu saglasnosti – jer se ona zasniva na odredbi koja više ne postoji u pravnom sistemu - kazala je Kovačević.&nbsp;
Ono što, dodaje, dodatno zabrinjava jeste činjenica da je Zakon o kreditnim institucijama mijenjan u februaru ove godine, a da je tada u skupštinsku proceduru bio upućen – pa naknadno povučen – amandman koji je trebalo da omogući pristup podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu i Agenciji za sprečavanje korupcije, radi vršenja njenih zakonskih ovlašćenja.&nbsp;
Ostaje, ističe Kovačević, nejasno zašto je ta prilika propuštena, i zbog čega nije iskorišćen momenat da se ASK-u omogući pristup podacima funkcionera koji su ključni za kontrolu njihove imovine i prihoda.
- Rezultat je paradoksalan: zakon koji je trebalo da ojača nadzornu funkciju ASK-a onemogućio je osnovnu svrhu te institucije – efikasnu kontrolu izjava o imovini i prihodima. Zakon je, jednostavno rečeno, površno i loše napisan i nije prošao ni osnovnu provjeru usklađenosti sa ključnim zakonima iz oblasti zaštite podataka i finansijskog sistema. Takav rezultat je direktna posljedica pristupa u kome su se zakoni usvajali radi ispunjavanja političkog cilja – dobijanja IBAR-a – a ne reforme sistema - naglasila je Kovačević.&nbsp;
Kako Ministarstvo pravde već radi na izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, iz CDT-a smatraju ključnim da se ovoga puta pristupi poslu sa minimumom profesionalne odgovornosti.&nbsp;
- Neophodno je da izmjene budu zasnovane na ozbiljnoj analizi pravnog okvira, uz uključivanje eksperata i relevantnih aktera, kako bi se konačno obezbijedio efikasan i zakonit nadzor nad imovinom javnih funkcionera - navodi Kovačević.&nbsp;
Posebno je, ističe, važno da se u najhitnijem roku omogući pristup računima, jer ASK u ovom trenutku ne može da vrši jednu od svojih ključnih zakonskih nadležnosti.&nbsp;
Kovačević smatra da svaki dan odlaganja znači produžetak pravne praznine i nastavak perioda u kojem nema stvarne kontrole nad imovinom i prihodima javnih funkcionera.
- Takođe, krajnje je vrijeme da se iz ovog slučaja izvuče lekcija: reforme se ne mogu improvizovati, niti sprovoditi bez promišljenog pristupa i osnovnog razumijevanja sistema koji se mijenja. Dovođenje sistema u gore stanje nego što je bilo prije navodne reforme ozbiljno ugrožava borbu protiv korupcije i šalje poruku da institucije nijesu spremne da preuzmu stvarnu odgovornost za uspostavljanje integriteta u obavljanju javnih poslova - zaključuje Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Pri izmjeni Zakona o sprečavanju korupcije omogućiti pristup računima funkcionera

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša, na društvenoj mreži „X“ upozorio je na duboke probleme u crnogorskoj ekonomiji, ističući da zemlja bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina. - Pokrivenost uvoza izvozom je najniža u posljednjih 15 godina, a prošle godine zabilježili smo spoljnotrgovinski deficit od oko 3,5 milijardi eura, dok su trendovi u ovoj godini još nepovoljniji - naveo je Mugoša. On je posebno ukazao na tešku situaciju mikro preduzeća, koja čine 93 odsto svih preduzeća i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage. Prema njegovim riječima, ova preduzeća u posljednjih šest godina posluju sa gubicima, a njihov ukupni kapital je danas manji za četvrtinu u odnosu na 2019. godinu. - U poređenju sa 2019. godinom, broj preduzeća u blokadi porastao je za 2.700, dok se iznos blokiranih dugova udvostručio i sada premašuje 1,4 milijarde eura - &nbsp;dodao je Mugoša. On je kritikovao i smanjenje sredstava u budžetu za unapređenje konkurentnosti privrede, koja su sa skoro šest miliona eura prije nekoliko godina smanjena na ispod četiri miliona. - Crnogorskoj ekonomiji hitno je potrebna ozbiljna razvojna strategija koja će u narednih deset godina jasno definisati ključne strukturne reforme za diversifikaciju, povećanje likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti privrede - zaključio je Mugoša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704080756_4db9ab3728e803e7d36daa161aae30ae97097a37aeaa74ef7df6ee2a3880dbe9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250704080756_4db9ab3728e803e7d36daa161aae30ae97097a37aeaa74ef7df6ee2a3880dbe9" data-rendition-name="original" width="557" height="541" loading="lazy" alt="objava Mugoša"> </figure>  &nbsp;

Mugoša: Crna Gora bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina

Na Graničnom prelazu Hani Hotit u Republici Albaniji održan je sastanak Zajedničke ekspertske komisije za sprovođenje Sporazuma o graničnim prelazima između Crne Gore i Albanije, kao i Zajedničke komisije za obnavljanje, popravku i održavanje graničnih oznaka duž crnogorsko-albanske granice. Sastanak su organizovala ministarstva unutrašnjih poslova dvije države, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore.
Tokom sastanka razmatrana su aktuelna pitanja bilateralne saradnje, uz poseban fokus na predstojeću ljetnju turističku sezonu. Dogovorene su mjere za usklađivanje prometa putnika i robe, te koordinacija aktivnosti graničnih službi — policije, carine, veterinarskih i fitosanitarnih inspekcija — s ciljem pojednostavljenja prelaska granice, uz prioritetnu brigu o bezbjednosti građana i država. Regionalni rukovodioci i šefovi susjednih graničnih prelaza dogovorili su svakodnevno praćenje stanja, razmjenu informacija i efikasno rješavanje eventualnih problema, u skladu sa zakonima o graničnoj kontroli Crne Gore i Albanije.
Dogovoreno je i nastavak radova na obnavljanju i održavanju graničnih piramida, međupiramida i drugih oznaka. Uprava za nekretnine Crne Gore planira tokom 2025. godine popravku oštećenih oznaka B-17, B-18, B-23 i B-28, kao i nastavak radova na postavljanju plovnih graničnih oznaka na Skadarskom jezeru, u skladu sa sporazumima između dvije države.
Razmatran je i status sprovođenja sporazuma o otvaranju zajedničkih graničnih prelaza Ckla-Zogaj i Sveti Nikola-Puljaj, kao i uspostavljanju zajedničke granične kontrole. Dogovorene su aktivnosti na pripremi protokola o hitnim prekograničnim potjerama, koji će biti potpisani u skladu sa sporazumima o policijskoj saradnji.
Sprovođenje graničnih provjera, naročito na zajedničkim prelazima, doprinijeće racionalnijem korišćenju resursa, jačanju uzajamnog povjerenja i efikasnijoj borbi protiv prekograničnog kriminala.
Sastanku su prisustvovali predstavnici ministarstava unutrašnjih poslova i graničnih policija Crne Gore i Albanije, Uprave za nekretnine Crne Gore, te topograf Albanije. Sastanak su vodili Milan Paunović i Saimir Spahija, predsjedavajući Mješovite crnogorsko-albanske komisije.

Sastanak Zajedničke ekspertske komisije Crne Gore i Albanije o graničnoj saradnji na prelazu Hani Hotit

Širom Srbije krenule su „totalne blokade“ na koje su juče pozvali studenti.&nbsp;
MUP Srbije upozorio da su blokade nezakonite i da će policija preduzeti sve mere da zaštiti javni red i mir.&nbsp;
U Beogradu su trenutno blokade na desetak lokacija. Policija na pojedinim mjestima uklanja prepreke sa kolovoza, javlja RTS.
Između ostalih, blokirane su raskrsnice Bulevara despota Stefana i Cvijićeve, Bulevara kralja Aleksandra i Batutove, kao i raskrsnica ispred Pravnog fakulteta.
Takođe, blokirane su i tri velike raskrsnice u Novom Sadu. Kod GSP-a, Merkatora i raskrsnica Temerinske i Partizanske ulice. Blokada je počela u 6 sati, navodi portal 021.
Predsjednik Aleksandar Vučić pozvao je sinoć građane na mir i uputio molbu da se ne ruši Srbija, jer oni koji to žele, kako ističe, ne mogu da je pobjede.&nbsp;

Blokirano više raskrsnica u Beogradu i Novom Sadu

Fudbalska planeta plače za Diogom Žotom, a šampion Engleske Liverpul riješio je da povuče broj 20 u čast tragično nastradalog napadača.
Biće to prvi broj koji je tim sa "Enfilda" povukao.
- Ono što se, nažalost, pokazalo kao njegov poslednji bljesak u fudbalu, donelo je Žoti titulu prvaka Premijer lige i osvajanje UEFA Lige nacija. Broj 20 biće s pravom ovekovječen zbog njegovog doprinosa u Liverpulovoj šampionskoj sezoni 2024/25. - 20. tituli u istoriji kluba, s karakterističnim lažnjakom i udarcem pred kopom, kojim je u aprilu donio pobjedu u Mersisajd derbiju, postigavši svoj poslednji, vrlo emotivan gol u životu - naveo je Liverpul.

U čast Žote: Liverpul povukao dres sa brojem 20

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: centar-za-demokratsku-tranziciju