<p>Ustavni sud Crne Gore odbio je da CDT-u dostavi kopije inicijativa i predloga za ocjenu ustavnosti zakona i drugih propisa koji se nalaze u njegovom radu, a o kojima do kraja 2024. godine nije odlučeno, čime je još jednom potvrdio duboku institucionalnu zatvorenost i ignorisanje obaveza prema javnosti, saopštila je programska direktorica CDT-a <b>Milica Kovačević</b>.</p>
<p>Kako je pojasnila, riječ je o dokumentima od nesporne važnosti za demokratski nadzor nad radom institucija, koji su godinama zatrpani u fiokama – bez obrazloženja, roka ili plana rješavanja.</p>
<p>- Ovaj zahtjev smo podnijeli u namjeri da doprinesemo transparentnosti rada institucije i omogućimo javnosti uvid u inicijative koje, nerijetko godinama, čekaju na odlučivanje - navela je Kovačević.</p>
<p>Ustavni sud je, dodaje ona, prvobitno donio rješenje kojim formalno usvaja zahtjev CDT-a, ali je umjesto traženih dokumenata dostavio spisak iz kog se mogu vidjeti jedino poslovna oznaka predmeta i naziv akta koji se osporava.</p>
<p>- Prema podacima koje smo dobili, na odluku Ustavnog suda na kraju 2024. godine čekalo je čak 345 predmeta iz oblasti apstraktne pravne kontrole – 165 zakona i 180 propisa i drugih opštih akata. Najstariji od ovih predmeta su iz davne 2016. godine, a čak 155 predmeta je starije od tri godine - saopštila je Kovačević.</p>
<p>Ona navodi da iz dostavljenog spiska – koji, uzgred, nijesu ni tražili – ne može se razaznati kakva to “složena” pravna pitanja Ustavni sud nije uspio da riješi za devet dugih godina.</p>
<p>- Ne može se sagledati koliko je inicijativa i predloga obesmišljeno višegodišnjim čekanjem. Niti se može utvrditi da li je i koliko puta javni interes bio ozbiljno povrijeđen upornim ćutanjem i institucionalnom pasivnošću suda - kazala je Kovačević.</p>
<p>CDT se na ovakvu odluku Ustavnog suda žalio Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koja je usvojila našu žalbu i naložila Sudu da odluči u skladu sa zakonom.</p>
<p>- U ponovljenom postupku, Ustavni sud je naš zahtjev odbio, pozivajući se na sprovedeni test štetnosti i navodeći da bi objavljivanje inicijativa moglo ugroziti vršenje službene dužnosti i rad kolegijalnog organa - dodaje Kovačević.</p>
<p>Ovakva argumentacija nema uporište u zakonu, ističe ona. Riječ je o inicijativama koje se odnose isključivo na ocjenu opštih pravnih akata, bez osjetljivih podataka iz konkretnih postupaka, i koje sadrže pravnu argumentaciju od značaja za demokratsku kontrolu zakonodavne i izvršne vlasti.</p>
<p>- Ustavni sud, koji u postupcima apstraktne kontrole ima ulogu tzv. „negativnog zakonodavca“, pokušava da javnosti uskrati pristup inicijativama na osnovu kojih odlučuje o propisima koji važe za sve građane. Takva praksa je suprotna demokratskim standardima transparentnosti i odgovornosti u vršenju javne vlasti, a nema uporište ni u važećem pravnom okviru - navodi ona.</p>
<p>Kovačević pojašnjava da kao što su predlozi zakona i amandmani javno dostupni na sajtu Skupštine – koja je takođe kolegijalni organ – tako mora biti i sa inicijativama za ocjenu ustavnosti.</p>
<p>- Jer ako bismo slijedili logiku Ustavnog suda, ni Skupština više ne bi smjela da objavljuje obrazloženja zakona kako „građani ne bi uticali na njen rad i odlučivanje“. Zabrinjava nas poruka koju Sud šalje: da bi znanje javnosti o sadržaju inicijativa moglo da ugrozi nezavisnost i pravno rasuđivanje ustavnih sudija - saopštila je Kovačević.</p>
<p>Kako dodaje, ako se mišljenja i argumenti građana i stručne javnosti percipiraju kao prijetnja, a ne kao doprinos javnom dijalogu – onda se ozbiljno postavlja pitanje smisla i uloge Ustavnog suda u demokratskom poretku.</p>
<p>- Jer ako sudije strijepe od pravnog mišljenja javnosti, kako se uopšte nose sa političkim pritiscima i interesima moćnih aktera u konkretnim predmetima - upitala je Kovačević.</p>
<p>Ocjenjuje da posebno zabrinjava činjenica da je Ustavni sud u brojnim prethodnim slučajevima, po istovjetnim zahtjevima, omogućio pristup istim vrstama dokumenata. Odbijanjem da postupi na isti način u ovom predmetu, Sud odstupa od sopstvene prakse i dodatno urušava pravnu sigurnost, dodaje ona.</p>
<p>CDT je i ranije upozoravao da je nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda jedan od ozbiljnih sistemskih problema.</p>
<p>- Institucija koja bi trebalo da bude garant ustavnosti i zakonitosti djeluje poput “crne rupe” – inicijative nestaju bez traga, a građani ostaju uskraćeni za informacije o njihovoj sudbini, obrazloženjima ili vremenskom okviru odlučivanja. Zatvorenost Ustavnog suda je već godinama predmet kritika međunarodnih organizacija, naročito u kontekstu postupanja po izbornim žalbama. OSCE/ODIHR u više izvještaja insistira na potrebi da Sud objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici, da omogući javne rasprave i uspostavi javno dostupnu evidenciju predmeta - poručila je Kovačević.</p>
<p>U tom kontekstu, kako ističe, dodatno zabrinjava što Ustavni sud ne dozvoljava ni uvid u inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.</p>
<p>- Umjesto da sam proaktivno objavljuje ove informacije, redovno ažurira spisak predmeta i predstavi plan rješavanja višegodišnjih zaostataka u apstraktnoj normativnoj kontroli, Sud bira pristup potpune zatvorenosti, bez jasnog pravnog ili demokratskog uporišta. Zbog svega navedenog, CDT je Agenciji za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama podnio novu žalbu, u cilju zaštite prava javnosti da zna. Nastavićemo da tražimo da se javnosti omogući uvid u dokumenta koja otkrivaju šta Ustavni sud ignoriše i zašto ćuti - zaključuje Kovačević u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kovačević: Ako Ustavni sud strijepi od javnosti, kako se onda nosi s političkim pritiscima?

<p>Kao društvo moramo da shvatimo da ekstremizam i terorizam nijesu nešto što se dešava “negdje tamo”, nego je tu, jer kao što nijedan čovjek nije ostrvo, isto tako nijedna zajednica nije izolovana, posebno danas, sa dostupnošću interneta i ogromnim uticajem koji neka ideja može da ima. Ovo je ocijenjeno u CDT-ovom podkastu Akcija pod nazivom ”Polarizacija, radikalizacija, ekstremizam: Ima li kraja?”, a navedeno u saopštenju medijima.&nbsp;</p>
<p><b>Jevrosima Pejović</b>, poslanica i potpredsjednica Odbora za politički sistem i bezbjednost Parlamentarne skupštine OEBS-a je, komentarišući istraživanje CDT-a koje je pokazalo da se u Crnoj Gori gotovo svaka etnička zajednica osjeća žrtvom, kazala da što je zajednica zatvorenija to je podložnija percepciji da su ugroženi od strane drugih.</p>
<p>- To je jedan zakon iz psihoterapije zapravo. Ukoliko smo ti i ja udaljeni i ne poznajemo se, ja ću biti sklonija da neke svoje nesvjesne osobine pripišem tebi. Isti taj zakon važi i za šire grupe - kazala je Pejović i ocijenila da se sa tim problemom možemo nositi tako što o njemu razgovaramo i upoznajemo jedni druge.</p>
<p>Ocijenila je i da se često igra “na kartu” izazivanjem nepovjerenja i manipulisanjem osjećaja nepripadnosti, ali i identitetskim pitanjima.</p>
<p>- Nisam sigurna koliko svi mi na političkoj sceni doprinosimo povjerenju i koliko mi svojom retorikom zarad kratkoročnih i sitnih političkih poena, jer četiri godine je vrlo kratak period, ukoliko odigramo na govor mržnje, ukoliko odigramo na traumu, ako gađamo ljude tamo gdje su najosjetljiviji samo da bismo dobili naredni mandat ili mogućnost da zapošljavamo ili zloupotrebljavamo neke resurse, na kraju krajeva resurse svih nas, onda dugoročno ne radimo dobro sami sebi - dodala je ona.</p>
<h2>Priča o identitetu najlakše mobiliše ljude</h2>
<p>Pejović je kazala da ono što najlakše mobiliše ljude i što najlakše nađe put do srca je priča o identitetu, prije svega zato što mi nosimo veliki broj trauma iz prethodnog perioda.</p>
<p>- Mi živimo u regionu u kojem postoje porodice koje još uvijek traže svoje mrtve i ta igra sa tim sentimentom i tom traumom ne samo da je nemoralna, nego i neetična i sa te strane naravno da je najlakše dobiti glasove igrajući na tu kartu, ali na duge staze to ne donosi ništa dobro. Moj posao je da pričam sa svakim i to je ono što mi političari treba da demonstriramo. Važno je da imamo minimum civilizacijski da razmijenimo argumente, čak mislim da je naš zadatak da to promovišemo. Jer ukoliko ja promovišem to da neću da govorim sa nekim, ukoliko promovišem prezir, iako pojedine stavove – daleko od toga da ne podržavam, to je poruka svakom onom građaninu koji me gleda da se isto tako ponaša prema ljudima sa kojima živi u komšiluku - ocijenila je sagovornica CDT-ovog podkasta.</p>
<h2>Političke elite profitiraju od konflikata</h2>
<p>Pejović je kazala da je diplomatija zapravo umjetnost prepoznavanja zajedničkog interesa, te da ono što važi za odnose u regionu, važi i za bilo koju drugu državu na svijetu.</p>
<p>- Nama niko neće doći da nas spasi, da nam pomogne bez nekog svog interesa, mislim da tu nema ništa loše. Sad se to stavi u kontekst vrijednosti i onda pravimo prijateljstva, saradnju i tako je bilo odvajkada. Nažalost političke elite profitiraju od konflikta sa nekom drugom državom i zastrašivanjem “e oni će da nas napadnu”... Moj stav je da ništa ne može da bude gore nekoj zemlji regiona ukoliko je Crnoj Gori dobro, čak naprotiv -- dodala je poslanica.</p>
<h2>Najranjivija su djeca</h2>
<p>Govoreći o iskustvu rada u Odboru za politički sistem i bezbjednost Parlamentarne skupštine OEBS-a kazala je da izabrani parlamentarci iz Crne Gore razmjenjuju iskustva sa brojnim kolegama iz različitih zemalja svijeta, upoznaju različite sisteme na koje kao država možemo da se ugledamo kada govorimo o problemima iz oblasti terorizma.</p>
<p>- Jedna stvar koja je mene prilično zaprepastila jeste koliko su naša djeca ranjiva, čak i kada su u našoj kući. Zabilježeni su slučajevi regrutacije djeteta od samo osam godina. To je ono što samo prolazi mimo nas, zato što ni roditelji nemaju tu previše pristup tom svijetu i načinu na koji se dijete povezuje i potencijalno može da se poveže sa terorističkim grupama. Naravno da se plasira sadržaj koji uvijek izaziva određenu emociju - dodala je ona.</p>
<p>Pejović je ocijenila i da se u velikoj mjeri koristi vještačka inteligencija, te da nam brzina razvoja novih tehnologija zaista govori da mi moramo da uhvatimo korak sa novim trendovima.</p>
<h2>Svaki stav je legitiman, ali moramo imati granicu</h2>
<p>Sagovornica CDT-a je kazala da se svi mi borimo za svoje vrijednosti i za ono u šta neko vjeruje, bar bi tako trebalo da bude.</p>
<p>- Tako da bi možda valjalo i da podsjetimo sebe s vremena na vrijeme da je svaki stav zapravo legitiman, ali da ono što prelazi granicu je šovinizam, govor mržnje... Većina ljudi zna šta je ispravno. Ovdje je problem u onima koji bez sankcija promovišu nešto što nije u redu. Dodatan problem je kada se u političkom životu promoviše nešto što nije u redu, jer političari imaju mnogo više odgovornosti - dodala je ona.</p>
<p>Ocijenila je da se tačno vidi “ko reaguje iz svoje partijske nesvijesti, a ko po zadatku”.</p>
<p>- Čak i u kreiranju narativa žrtve ide se na to da se neko oslabi (politički), jer žena, u politici naročito, ali i u svakom drugom segmentu, nema kredibilitet dok se ne dokaže suprotno, a muškarac ga ima dok se ne dokaže suprotno. U tom kontekstu je govorila i o tome da dolazimo iz kulture gdje su naše babe nosile puške, da nam je feminizam u tradiciji. Neko se izborio za ova prava, neko se izborio za to da meni i tebi danas život bude lakši, na nama je da tu borbu nastavimo - kazala je Pejović.</p>
<h2>Centar za demokratsku tranziciju (CDT)</h2>
<p>Podkast je, kako se navodi, snimljen u okviru projekta “Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” koji podržava ambasada Kraljevine Holandije.</p>

Ekstremizam nije daleka prijetnja, manipulisanje identitetskim pitanjima vodi u polarizaciju

<p>Crnogorsko društvo karakteriše izraženo nezadovoljstvo i duboke političke podjele, pokazuje istraživanje koje je za CDT sproveo Institut Damar. Više od trećine građana/ki (36,3 odsto) saglasno je sa izjavama koje imaju snažno polarizujući karakter, što jasno ukazuje na ukorijenjene podjele i ranjivost na ekstremne narative, kazala je <b>Milena Gvozdenović</b>, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).</p>
<p>Podaci istraživanja pokazuju da nešto manje od polovine građana/ki (45,4 odsto) smatra da društveno stanje u zemlji nije zadovoljavajuće, dok je svega 22,2 odsto onih koji su zadovoljni.</p>
<p>- Čak 53,7 odsto građana smatra da je Crna Gora „duboko podijeljena zemlja“, dok samo 20,9 odsto ne dijeli to mišljenje. S druge strane, svaki peti građanin/ka vjeruje da Crnoj Gori prijeti nestanak, dok polovina građana/ki (52 odsto) sa tim nije saglasna - saopštila je Gvozdenović.</p>
<p>Posebnu zabrinutost, kako je rekla, izaziva nalaz da 45,7 odsto ispitanika/ca smatra da se protiv trenutne društveno-političke situacije treba boriti „svim sredstvima“, što implicira prihvatanje širokog spektra potencijalno i nedemokratskih metoda djelovanja. </p>
<p>Istovremeno, 40,7 odsto građana/ki dijeli uvjerenje da političke elite doprinose radikalizaciji javnog mnjenja, naspram 21,4 odsto koji su protiv takve ocjene.</p>
<p>Dok 39,3 odsto ispitanika/ca navodi da se plaši za sopstvenu i budućnost svojih bližnjih u našoj državi, 32,2 odsto ne dijeli tu zabrinutost. </p>
<p>Starije generacije pokazuju viši stepen nezadovoljstva stanjem u Crnoj Gori, što može ukazivati na akumulirano razočaranje. Manjinske zajednice, posebno Bošnjaci i Albanci, izražavaju veću zabrinutost u odnosu na većinske etničke grupe – više od dvije trećine njih smatra da društveno stanje nije na zadovoljavajućem nivou.  </p>
<p>- Ovi nalazi ne ukazuju nužno na prisustvo političkog ekstremizma, ali snažno govore o opštem društvenom nezadovoljstvu i ranjivosti javnosti na populističku retoriku i polarizujuće narative, odnosno o stanju koje se po potrebi može instrumentalizovati. Takvi uvidi su posebno važni u kontekstu demokratskog razvoja Crne Gore, jer ukazuju na potrebu za odgovornim političkim djelovanjem, otvorenim dijalogom i jačanjem povjerenja u institucije - kazala je Gvozdenović.</p>
<h2>Politički identitet važniji od sadržaja poruke</h2>
<p>U okviru istraživanja sproveden je eksperiment u kojem su političke izjave namjerno pogrešno pripisivane akterima iz suprotnih političkih tabora, kako bi se testirala otpornost građana/ki na manipulaciju izvorom informacije. Gvozdenović kaže da rezultati pokazuju da građani u velikoj mjeri vrednuju političke poruke na osnovu identiteta govornika, a ne na osnovu sadržaja same izjave.</p>
<p>- Umjesto da ocjenjuju poruke prema argumentima koje nose, ispitanici ih prihvataju ili odbacuju u skladu sa svojim političkim i etnonacionalnim opredjeljenjima. Na primjer, dešava se da izjavu političara iz DPS-a glasači te partije odbacuju ukoliko se ona predstavi kao izjava političara iz koalicije Za budućnost Crne Gore, i obrnuto - kazala je Gvozdenović.</p>
<p>To, dodaje ona, upozorava na ranjivost javnog prostora u Crnoj Gori na manipulacije, ali i na duboku političku i etničku polarizaciju koja uslovljava čak i osnovno rasuđivanje o datoj informaciji.</p>
<p>- Nalazi istraživanja podsjećaju na neophodnost razvoja medijske i digitalne pismenosti, ali i zajedničke odgovornosti u izgradnji kulture dijaloga i odgovorne političke komunikacije - zaključila je Gvozdenović.</p>
<p>Istraživanje je urađeno u periodu od 16. do 24. maja, na uzorku od 1.000 ispitanika. Istraživanje je dio projekta “Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” koji podržava ambasada Kraljevine Holandije.</p>

Većina građana smatra da je Crna Gora duboko podijeljena, skoro polovina da se protiv trenutne situacije treba boriti „svim sredstvima“

<p>Sportisti mogu biti moćan alat da se neka nacija ujedini, a politika često zloupotrebljava sport za širenje nacionalizma, poručile su crnogorske sportske legende sa drugog dana Nacionalne platforme za za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).</p>
<p>Jedan od najboljih crnogorskih sportista u istoriji, vaterpolista<b> Nikola Janović</b>, podsjetio je da je postizao uspjehe sa tri različite reprezentacije, da je imao privilegiju da igra za Jugoslaviju, zatim Srbiju i Crnu Goru, a na kraju za Crnu Goru.&nbsp;</p>
<p>- Kada smo osvojili Malagu, uvijek smo se trudili da kažemo da je to pobjeda svih građana Crne Gore upravo zbog tog osjetljvog momenta i podjela koje postoje u našem društvu - objasnio je Janović.</p>
<p>On je istakao da sprotisti mogu da budu moćan alat kada neka nacija treba da se ujedini, da građani ni sa čim ne mogu tako dobro da se identifikuju kao sa rezultatima sportista, kada se, kako je naveo, pokazuje kako treba da se navija za svoju državu i nastupa za nju.&nbsp;</p>
<p>- Sport takođe može da posluži i kao alat u produbljivanju nacionalnih podjela. Nikada sportisti nisu nosioci tih podjela. Svi koji smo igrali u klubovima i sa reprezentacijom prošli puno toga smo protivnike doživljavali kao prijatelje, igrali smo zajedno u klubovima prolazili zajedno sve te pobjede i poraze. Imam mnoge prijatelje u Srbiji i Hrvatskoj, imao sam privilegiju da igram za Jugoslaviju, kasnije za SiCG, pa za Crnu Goru, željeli smo uvijek da pošaljemo suštinsku poruku da su sve naše pobjede pobjede svih građana u našoj državi - rekao je Janović.</p>
<p>Paraolimpijka <b>Maja Rajković </b>ukazala je da ona i njene kolege paraatletičari žive paraolimpizam svakog dana, kao ljudi koji imaju dosta zdravstvenih problema koji svakog dana dobijaju borbu i da je za njih svaki trening pobjeda.</p>
<p>- Ponosna sam što sam nosila zastavu na OI, osjetila tu euforiju koja se dešava. Toliko različitosti na jednom mjestu. Prvi put sam vidjela da su osobe sa invaliditetom izjednačene sa drugim osobama i osjećali smo se kao da nam ništa ne fali. Nama je bilo dovoljno i to veče. Da nam ništa ne fali. Mi smo veoma mali sitem i kod nas jeste bilo diskriminacije, sažaljenja, sa tim se boriš, moraš da budeš pobjednik - kazala je Rajković.</p>
<p>Oni su takvi, kako dodaje, da ne žele da priznaju ekstremizam i nacionalizam.</p>
<p>- Ali, kod nas to ne postoji. Mi se družimo, ne obraća se pažnja ko je koje nacije, vjere ili bilo šta. Jer samo tako punite sebe energijom da idete dalje i dajete dobra ovom svijetu - dodala je Rajković.</p>
<p>Dugogodišnji pivot rukometne reprezentacije <b>Mladen Rakčević</b> ukazao je da sportski tereni jesu idealna platforma za nacionalizam, ali i onaj ekstremni nacionalizam koji nikome nije donio dobro.</p>
<p>- Sport bi trebalo da bude najčistija društvena grana, međutim, nažalost, nije. Ranije, u tom sportu nije bilo toliko novca, samim tim je bio manje interesantan onima koji su preko sporta htjeli određene poruke da pošalju. Treneri i klubovi ne rade na pravilan način, u smislu PR-a. U trenutku kad određeni dječak ili djevojčica dobije zapaženiju ulogu i krene u komunikaciju sa novinarima, nemaju uopšte početno znanje na koji način bi trebalo da se obraćaju javnosti. Da ne pričamo o planetarno poznatim sportistima koji nerijetko daju loše poruke. Ljubav prema svojoj zemlji ne znači mrzjeti druge - rekao je Rakčević.</p>
<p>Dodao je da je u klubovima gdje je igrao bilo svih nacionalnosti.&nbsp;</p>
<p>- Kad pođete negdje u inostranstvo, iz bivše Jugoslavije se zovemo “naši”. Poštovanje drugog čovjeka proističe iz kuće. Iz moje kuće sam dobio takvo vaspitanje, da ne treba da vodim računa ko je koje nacije, vjere, već da je čovjek – čovjek“, naveo je on i dodao da „smo u Crnoj Gori previše ostrašćeni i da imamo previše mržnje“. Ako razmišljate drugačije od nekog, vi ste mu automatski neprijatelj. Sportisti mogu da utiču na društvene situacije, pogotovo kada je u pitanju nacionalizam. Primjer je najbolji fudbaler na svijetu Mbape, koji je poslije nekih izbora u Francuskoj javno istupio protiv te desnice koja se bila zahuktala u tom prvom krugu. To je izuzetno značilo da Francuska ostane na nekim stabilnim nogama. Jako je bitno koje poruke sportisti šalju - kazao je proslavljeni rukometaš.</p>
<p>Rajković je, komentarišući incidente koji se dešavaju tokom sprotskih događaja kazala da tu gube sport i ljudi koji su na terenu.&nbsp;</p>
<p>- Tu samo sport gubi i oni ljudi koji su na terenu, koji daju svoje srce i dušu za tu utakmicu, za taj rezultat, za napredak. Dođu ljudi ostrašćeni, vjerovatno i politički motivisani da naprave nešto i mislim da je to poraz sporta. Tu samo sport gubi, a moramo priznati da je sport jedina svijetla tačka u Crnoj Gori - kazala je crnogorska paraolimpijka.</p>
<p>Rakčević je dodao i da sportisti koji imaju uticaj na društvo, kontakt sa novinarima, sa javnošću, i prisustvo na društvenim mrežama, treba jako da povedu računa na koji način prezentuju neke kritike ili podržavaju određenu stranu.&nbsp;</p>
<p>- Treba mnogo više edukacije, od same djece koja se profilišu da mogu biti profesionalni sportisti, samim tim će dolaziti u situaciju da imaju uticaja na društvo, na koji način da komuniciraju sa javnošću - objasnio je on.</p>
<p>Janović, poslanik u Skupštini Crne Gore, kaže da danas u Crnoj Gori imamo političare, koji su izgradili karijeru na principu zaštite nacionalne zajednice.</p>
<p>- Ja smatram da to pravo nemam, kao nekadašnji kapiten, ja upravo moram da šaljem poruke koje ukazuju na jedinstvo svih nas, koje moraju biti takve da su svi građani Crne Gore podjednako vrijedni bez obzira kako se izjašnjavaju i u suštini neko ko se bavio sportom ne može da bude nacionalista - rekao je Janović.</p>
<p>Upitan da li etiketa nacije čini da se ljudi osjećaju komfornije, te da li insistiranje na tome šteti ideji nacije i prelazi granicu dobrog ukusa, Janović ističe da se bez potrebe insistira na nacionalizmu i pretjeranom isticanju nacionalnog identiteta koji, kaže, treba razlikovati od patriotizma i ljubavi prema svojoj državi.</p>
<p>Janović je podsjetio i da je igrao za dubrovački Jug i beogradsku Crvenu Zvezdu, još dok su tragični događaji iz našeg regiona bili svježi.</p>
<p>- Ali uvijek sam se trudio da na način i na koji sam igrao i ponašao se van bazena, da doprinosimo boljoj slici države iz koje dolazim i boreći se za taj klub pokazuješ lijepu sliku o svojoj zemlji i to je izuzetno važno i to jedino sportista može da prenese i zato ne kažu slučajno da sport prvi razbija sve barijere nakon ratnih dešavanja - rekao je on.</p>
<p>Rakčević je kazao da su sportisti ranije učeni da vole svoju zemlju i da nikad ne prave konekcije sa politikom, političkim liderima, sa određenim partijama. Sport bi trebalo da bude najčistija grana“, ponovio je on.</p>
<p>Na pitanje: gubi li sport trku sa ekstremizmom i nacionalizmom, Janović zaključuje da je to derbi koji će uvijek da postoji, ali da sportisti nijesu oni koji generišu ekstremizam, već se to često dešava na tribina.</p>
<p>- Ali sportisti i bivši i sadašnji treba da ostanu stub odbrane protiv nacionalizma i ekstremizma, i taj vid borbe mora da bude pobjednički - zaključio je Janović.</p>
<p>Osvrćući se na to što je kao uspješan sportista ušao u politiku, Janović je kazao da ni stvari u politici, kao ni u čemu drugom, ne treba generalizovati i da i u politici može da se radi častan posao.</p>

Crnogorske sportske legende: Sportisti mogu ujediniti građane, ali neki žele i da ih zloupotrijebe zarad podjela

<p>Neke vlasti na Zapadnom Balkanu svjesno jačaju ekstremizam, dok su neke, od kojih bi se to moglo i očekivati jer je u njima krajnja desnica, ekstremistički narativ utišale, što govori da jačanje ekstremističkih narativa zavisi od vlasti i njenih institucija, poruka je sa drugog panela Nacionalne platforme za sprječavanje ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT), navodi se u njihovom saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Govoreći o ekstremizmu u državama regije, odnosno polarizaciji u društvu, filozof i politički analitčar sa Kosova <b>Škeljzen Malići</b> je ukazao da u toj državi polarizacije ima ali da nije snažna kao u drugim zemlhama.</p>
<p>- Kosovo je mirnija oaza od regiona, ali imamo unutrašnju blokadu pošto smo mlada demokratija. U suštini institucionalni život nije siguran, kosovsko društvo je bilo podijeljeno i kad smo bili najhegemonizovaniji. Danas je ista podjela kao ranije, samo su se promijenili akteri. Na Kosovu imamo trenutno drugu vrstu blokade da se institucije ne poštuju ili zaobilaze. Imamo situaciju da tri mjeseca ne može da se konstituiše Skupština zbog jedne proceduralne stvari - naveo je on.</p>
<p>Poslanica u Narodnoj skupštini Srbije <b>Biljana Đorđević</b> istakla je da u toj zemlji nema ni pokušaja, makar i nespretnog, institucionalnog odgovora na ekstremizam.&nbsp;</p>
<p>- Zapravo, imamo jednu vrstu potpune inverzije, gdje govor mržnje dolazi od samog vrha vlasti, gdje jedna vrlo opasna relativizacija koja je u proteklih deset dana bila vidljiva u slučaju nacizma. Imali smo situaciju da se transparent “Bolje ćaci, nego naci” našao na Niškoj tvrđavi, sa sve svastikom koja nije bila precrtana. Bilo je jasno da je to djelo povezano sa Srpskom naprednom strankom, koja je na vlasti. Iako je to zabranjeno zakonima koje imamo, nije bilo reakcije institucija na tako nešto. Imamo govore opozicije i zgrožavanje javnosti, ali izostaje reakcija institucija. Nakon nekoliko dana, pojavio se takav veliki transparent sa precrtanom svastikom ispred Narodne skupštine, jer se saznalo da je to zakonom zabranjeno, &nbsp;istakla je Đorđević, navodi se u saopštenju CDT-a.&nbsp;</p>
<p>Đorđević kaže da sa takvom revitalizacijom nečega što je nacizam, trivijalizacijom toga i tvrdnjama da su oni koji protestuju izdajnici države, nacisti, fašisti, onemogućava da se institucije razviju i reaguju.&nbsp;</p>
<p>- Ali ne samo da onemogućavamo institucije da razviju mogućnosti da reaguju na tako nešto, nego trivijalizacijom onesposobljavamo društvo da reaguje kada se stvarno suoči sa stvarnim prijetnjama, sa stvarnim pokretima koji su neonacistički, rasistički. Nemamo institucionalni odgovor, imamo pokušaj društvenog odgovora - kazala je Đorđević.</p>
<p><b>Bojan Glavašević</b>, osnivač Greyhound advisory i bivši zastupnik u hrvatskom saboru kaže da ne vidi da ekstremistički narativi u Hrvatskoj rastu.</p>
<p>- Oni jesu dio vladajuće većine, ali za razliku od ranije, iako je krajnja desnica u koaliciji sa HDZ-om, taj ekstremistički narativ je utišan jako, što je pomalo apsurdno. To ima veze sa tim što naš premijer nije autentično nacionalista i to ne trpi, ali nemamo garancije da će onaj koji dođe nakon njega biti isti takav - rekao je Glavašević.</p>
<p>Podsjetio je da je prije par dana izašao izvještaj Evropske komisije o zločinima i govoru mržnje u Hrvatskoj i da tu postoji nekakva konstanta kada su u pitanju mete.</p>
<p>- Dakle, uvijek su tu Romi, Srbi, LGBT zajednica, u posljednje vrijeme jevrejska zajednica su mete takvih napada. Ali, generalno u Hrvatskoj ja vidim neko smanjivanje toga - dodao je Glavašević.</p>
<p>Nedobronamjerni akteri nijesu, kako navodi on, ekskluzivni za Crnu Goru.&nbsp;</p>
<p>- Naći ćete ih u svakoj demokratiji, pogotovo mladoj kakve sve naše jesu i oni fundamentalno će iskoristiti svaku situaciju da okrenu taj trend unazad. Mislim da je puno važnije to što se radikalizacija maknula iz velikih “mainstream” stranaka, to je proizvodilo mikrosocijalni efekat koji je bio problematičan do mjere da je bilo teško nositi se s njime” kazao je Glavašević i dodao da su se policija i sudska praksa u Hrvatskoj ipak stabilizovale.&nbsp;</p>
<p>- Imate institucije za koje znate da će, kad neko iskoristi ustaški pozdrav, da će policija reagovati i da će sudska praksa to reflektovati kao nešto što se ipak kažnjava. Velikim dijelom na tom putu nam je pomogla EU - zaključio je on.</p>
<p>Đorđević je kazala da je kod studenata koji protestuju u Srbiji posebno zanimljivo što su među sobom različiti ideološki i što jako vode računa da očuvaju svoje jedinstvo.&nbsp;</p>
<p>-Nama, kao starijoj generaciji, u početku je bilo neobično da prihvatimo miks različitih simbola, ali je bila vrlo značajna reaproprijacija tih nacionalnih simbola. Ne u smislu otetih i isključivo nacionalističkih, nego kao naših, patriotskih, koji su u suštini građanski - od zastave, himne, kola koja se igraju paralelno sa drugim muzikama - kazala je Đorđević.</p>
<p>Glavašević, čiji je otac, novinar Siniša Glavašević ubijen u Vukovaru tokom rata, naveo je da nacionalizam dijeli ljude na “nas i njih” i stvara neprijatelje.</p>
<p>- Nacionalizam funkcioniše na konstruisanju nas i njih i oni su naši neprijatelji, kakvi god oni bili. Istovremeno mi konstruišemo sopstveni identitet i mi nismo kao oni i oni nisu kao mi. I na tom nekom najvišem nivou ta priča onda bude vrlo učinkovita. Ali na nivou ličnih priča smo otvorenih čuti da je neko proživio nešto što je bilo teško, iako je možda ta osoba bila na drugoj strani, možda mogu čuti šta ta osoba ima reći, na trenutak da se izmaknem iz sopstvenog iskustva... Na tom nivou ljudskom negdje možemo da se nađemo. Ne moramo da se složimo oko svega, ali to može biti temelj da ta mržnja otupi - zaključio je Glavašević.</p>
<p>Malići je podsjetio da je od osamdesetih godina sam bio u svim inicijativama dijaloga i razgovara između Albanaca i Srba, da je pravio i izložbe u Beogradu devedesetih godina, pa poslije rata književne večeri, predstave.</p>
<p>- Nisam saglasan sa osudama Evropske unije, ona je pokušavala šta može. Mislim da su na individualnom i grupnom planu postojali kontakti srpske i kosovske alternativne scene koji nisu nikad ni prestali, postoje neki centri moći koji guraju na drugu stranu. Postoje u politici vrhunski prevaranti kao što je Vučić, on je sve obećavao i jednoj i drugoj strani. Ključ stabilnosti Balkana je pomirenje - srpsko i albansko - rekao je on.</p>

Da li će ekstremistički narativi jačati zavisi od vlasti

<p>Put od dezinformacija o ženama, LGBTIQ osobama, preko komentara koji sadrže jezik mržnje, do nasilja je veoma kraći nego što se misli, a država sa krhkim institucijama je plodno tlo za ovakvo nasilje. Ovo je poruka iz CDT-ovog podkasta „Akcija“ koji se bavio rodno zasnovanim dezinformacijama, a u kojem su gostovali izvršna direktorica „SOS Podgorica“ <b>Biljana Zeković</b> i izvršni direktor asocijacije Spektra <b>Jovan Džoli Ulićević</b>.&nbsp;</p>
<p>Komentarišući istraživanje Raskrinkavanja koje je pokazalo da su žene i LGBTIQ osobe sve češće mete dezinformacija, a kako se navodi u saopštenju, Zeković je kazala da postoji bezbroj oblika koje možemo da svrstamo pod dezinformacije.</p>
<p>- Treba istražiti i izvještavanje kada su žene i djeca žrtve nasilja u porodici. Kada su žene u pitanju možemo slobodno da govorimo o mržnji prema ženama, seksizmu koji izbija iz bezbroj izjava, posebno čelnih ljudi u Crnoj Gori, gdje prepoznajete da šalju jasnu poruku javnosti gdje je, po njima, jednoj ženi mjesto u crnogorskom društvu - kaže Zeković.</p>
<p>Ona je navela da se mnogi zakoni donose u skladu sa patrijarhalnim shvatanjem.</p>
<p>- Da se žena vrati i zadrži u okviru porodice i bude zavisna od muškarca - poručuje ona.</p>
<p>Ulićević navodi da je cilj rodno zasnovanih dezinformacija razaranje društva.</p>
<p>- Instrumentalizuje se ta tema za razaranje društva, institucija i demokratije. Ovo je stiglo u Crnu Goru nakon što je uzelo maha u cijelom svijetu, izvozi se i iz onih zemalja koje se smatraju demokratskim, dio je koordinisanog pokreta koji ima svoje ekspoziture, trenere, obuke. Jedno paralelno civilno društvo koje ima za cilj promovisanje antidemokratskih narativa. Svuđe je za to pogodno tlo, posebno đe su institucije krhke - kazao je on dodajući da je tlo za dezinformacije ovog tipa pogodno i „đe se bavite isključivo govorom mržnje, a onda oni nauče kako da ga zaobiđu i šire dezinformacije</p>
<p>Ulićević ističe da se traže najaktuelnije i najprijemčivije teme da se napravi zbunjenost u društvu, da se kaleme dodatne dezinformacije i podstiče nasilje.</p>
<p>Mediji su, dodaje, u neku ruku lijeni kada je u pitanju izvještavanje o ženama i LGBT osobama.</p>
<p>- Postoji set standardnih tema o kojima se izvještava. Najviše se izvještava kroz prizmu diskriminacije i nasilja i tu najviše mediji vole priče koje kupe pažnju i lako se prodaju. Te lične priče ne završavaju do kraja posao koji može da se bori protiv dezinformacija - kaže Ulićević.</p>
<p>Kada je u pitanju Zakon o samoodređenju, kako kaže, mediji od svih tema koje se tiču prava te populacije, upravo ovoj dali najmanje prostora.</p>
<p>- Imali smo medije koji su otvoreno radili protiv zakona, širili dezinformacije, davali prostor ljudima koji su širili propagandu protiv ovog ljudskog prava“, dodaje Ulićević.&nbsp;</p>
<p>- Zvali su me na debate sa desničarima i crkvom, ja sam to uredno odbijao jer moramo svi da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima. Debata o tom zakonu je mogla da se napravi sa bilo kim od nas, da dođe neko ko je radio na zakonu, zaštitnik ljudskih prava, da vidimo šta se uradilo, a ne da li smo za ljudska prava ili nismo - poručuje Ulićević.</p>
<p>Zeković ističe i da novinari moraju da znaju koga pozivaju da im bude gost.</p>
<p>- Ako pozovete nekoga ko sipa mržnju tokom gostovanja, vi ste unaprijed bili svjesni da će to da se desi, zašto ste dali prostor nekome ko iznosi dezinformacije? Srijećemo se i sa manipulacijama kada su u pitanju podaci o nasilju nad ženama, pa ćete naći naslove „žene u Crnoj Gori biju svoje muževe“, „30 žena prebilo muževe“ ili će se manipulisati podacima policije da je 40 odsto muškaraca doživjelo nasilje u porodici. Taj podatak je tačan, ali je lažna informacija ako se dodatno ne objasni koji su rodbinski odnosi u pitanju, nasilje u porodici ne podrazumijeva samo nasilje nad ženama ili nad partnerima - ističe ona.</p>
<p>Govoreći o dezinformacijama kojima se targetira feminizam, Zeković kaže da Crna Gora ima izuzetno visoko stopu intelektualaca ali da se i dalje mora da objašnjavati šta je feminizam.</p>
<p>- I za šta se zalaže, da on ne znači mrziti muškarce, već izjednačiti prava muškaraca i žena - kaže ona.</p>
<p>Ulićević napominje da desničari pažljivo biraju teme o kojima će dezinformisati i kroz koje će dolaziti do ljudi, te da je on lično vidio dokumente u kojima se oni savjetuju koje teme da biraju.</p>
<p>- Pa se kaže treba koristiti temu sporta jer je to meka tema, tema kulture, migracija to su teme kroz koje ćemo da uđemo... - naveo je Ulićević.</p>
<p>Na kraju, Zeković je zaključila da je put od vrijeđanja na internetu do nasilja veoma kratak.&nbsp;</p>
<p>- Dovoljno je da žena pokuša da demantuje neki od komentara i to će da preraste u još veći nivo nasilja. Moramo da shvatimo da je to opasnije nego otvorena i direktna prijetnja, za to znamo da postoji neki sistem zaštite, pa ćete prijaviti, naći načina da se zaštiti, sve između prijetnji je ono što urniše jednu ličnost i porodicu - zaključila je Zeković.</p>

Zeković: Mnogi zakoni se donose u skladu sa patrijahalnim shvatanjem; Ulićević: Moramo da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima

<p>Povećanje budžetskih izdvajanja za političke partije predviđeno Nacrtom zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja izaziva ozbiljnu zabrinutost i predstavlja korak unazad u odnosu na preporuke Evropske unije, saopštila je<b> Milica Kovačević</b>, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).</p>
<p>Ona je istakla da „iako ovaj zakon sadrži određena poboljšanja, njegova suštinska slabost leži u tome što dolazi izvan konteksta sveobuhvatne izborne i antikorupcijske reforme, pa će ostati bez stvarnog efekta dok god se ona ne dogodi“.</p>
<p>Kovačević navodi da „građani/ke neće nakon usvajanja ovog zakona osjetiti poboljšanje u izbornom integritetu, kontroli finansiranja partija ili sankcionisanju zloupotreba – jer sistem koji bi trebalo da nadgleda primjenu zakona ostaje netaknut“.</p>
<p>CDT podsjeća da je još na početku rada Odbora upozoravao da se zakon ne može izdvajati iz šireg paketa propisa koji uređuju izborni proces, ali da „za takav pristup nije bilo političke volje“.</p>
<p>- Bez njihove ozbiljne reforme, novi zakon je samo spisak lijepih želja - poručila je Kovačević, ukazujući na to da ključni zakoni – poput onih koji se odnose na Agenciju za sprečavanje korupcije, političke partije, preporuke DRI, krivičnu odgovornost i medije – ostaju nepromijenjeni.</p>
<p>Povećanje budžetskih sredstava za partije, kaže, donosi korist isključivo političkim subjektima.</p>
<p>- Jedini koji će osjetiti direktne koristi su političke partije – jer povećanje budžetskih sredstava za njihov rad proizvodi efekte odmah - navela je.</p>
<p>CDT ističe i problem načina na koji je povećanje predloženo.</p>
<p>- Za više od godinu dana koliko je trajao rad radne grupe za izradu Nacrta zakona, čiji smo bili aktivni članovi, pitanje povećanja novca za partije nije se pojavilo nijednom – barem ne pred nama. Onda se, u samom foto-finišu, iznenada pojavila očito dogovorena brojka od 0,8 odsto. Ovakav način donošenja odluka razotkriva duboku netransparentnost procesa, i obesmišljava učešće organizacija civilnog društva, eksperata i javnosti - kazala je Kovačević.&nbsp;</p>
<p>Prema njenim riječima, poslanici „nijesu ovu temu otvorili pred radnom grupom, ni pred ekspertima, ni pred javnošću“, već su odlučili da je „provuku na kraju – diskretno, baš onako kako to rade oni koji znaju da rade nešto pogrešno“.</p>
<p>- Jer kada je riječ o novcu za sebe, poslanici su pokazali onu vrstu političkog jedinstva koju građani rijetko imaju priliku da vide - ocijenila je.</p>
<p>Kovačević je naglasila i da „ne postoji uporedni primjer u savremenim evropskim demokratijama da se ovako visok procenat budžeta izdvaja za finansiranje partija“, jer se „u većini zemalja taj iznos kreće između 0,1 odsto i 0,2 odsto.</p>
<p>Podsjeća da su izdvajanja za partije u Crnoj Gori već sada visoko iznad evropskog prosjeka: u 2025. godini ona iznose 11,2 miliona eura, dok će po novom modelu ukupno premašiti 15 miliona. U isto vrijeme, institucije koje treba da nadgledaju finansiranje i izborni integritet imaju višestruko manje budžete.</p>
<p>- Cjelokupna tužilačka organizacija, koju čine 13 osnovnih, dva viša, specijalno i vrhovno tužilaštvo, ima budžet 15,4 miliona – taman koliko su naše partije odredile sebi, i odličan je pokazatelj koliko partije vrednuju vladavinu prava - navela je Kovačević.</p>
<p>CDT je pozvao domaće i međunarodne aktere da ne prihvate „ograničene promjene kao dovoljno utemeljenu reformu“.</p>
<p>- Nacrt ovog zakona, koji ne prate sistemske promjene povezanih zakona, ne adresira ključne sistemske nedostatke, niti donosi promjene koje bi imale stvaran pozitivan uticaj na javni interes. On samo formalno zaokružuje još jednu fazu političkog cinizma u kojem su partije jedine koje profitiraju - zaključila je Milica Kovačević.</p>

Kovačević: Povećanje novca za partije bez reforme je korak unazad

<p>Žene na javnim funkcijama, kao i LGBTIQ osobe, sve češće su mete ciljnih kampanja dezinformisanja i diskreditacije koje umanjuju njihov uticaj, prisustvo i slobodu u javnom prostoru.</p>
<p>To pokazuju nalazi istraživanja koje je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT), pokazujući da se takvim sadržajima sistematski podriva društvena inkluzija i demokratski dijalog.</p>
<p>Istraživanje “Rod, mediji i društvene mreže: Kako dezinformacije vode u mržnju i mizoginiju” pokazuje da rodno zasnovane dezinformacije ostavljaju duboke posljedice - ne samo po pojedince i pripadnike ranjivih grupa, već i po čitavo društvo.</p>
<p>- Ovi narativi, koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje. Onlajn uznemiravanje koje iz toga proizilazi negativno utiče na mentalno zdravlje i društvenu participaciju pogođenih grupa - poručila je izvršna direktorica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.</p>
<p>Međutim, kako je dodala, štetni efekti rodno zasnovanih dezinformacija ne ograničavaju se samo na ove, najviše pogođene grupe, već ciljaju na cijelo društvo.</p>
<p>- Širenjem polarizacije, neprijateljskog okruženja i osjećaja krize, ove dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti i socijalnu koheziju, ugrožavajući inkluzivnost i stabilnost društva u cjelini - dodala je Jovanović.</p>
<p>Ovo istraživanje takođe ukazuje da napadi na prava žena i LGBTIQ osoba često prerastaju u šire napade na slobodu svih građana, stvarajući atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja koja otežava građanski dijalog i participaciju.</p>
<p>- Zbog toga je neophodno kontinuirano pratiti i suprotstavljati se ovim narativima kroz edukaciju, medijsku pismenost i adekvatne zakonske mjere koje štite ranjive grupe i jačaju otpornost društva - poručila je Jovanović.</p>
<p>Istraživanje je, kako je naglasila, zasnovano na analizi medijskih sadržaja objavljenih u periodu od januara do decembra 2024. godine, kako bi se osigurala aktuelnost i relevantnost podataka, a obuhvata medije čiji su tekstovi označavani kao netačni ili neutemeljeni u ranijim analizama Raskrinkavanja. Dodatno, kroz korišćenje digitalne arhive medijskih sadržaja, analizirani su i drugi mejnstrim mediji u Crnoj Gori.</p>
<p>- Monitoringom nabrojanih medija u 2024. godini identifikovali smo više od 85 medijskih članaka koji su sadržali rodno zasnovane dezinformacije ili obmanjujuće i manipulativne tvrdnje. Pored toga, istraživanje je obuhvatilo i više od 90 članaka objavljenih na portalu Raskrinkavanje u prethodnih pet godina u kojima su analizirane i dokazane kao netačne ili manipulativne brojne rodno zasnovane dezinformacije - istakla je Jovanović.</p>
<p>Edukacija, borba protiv netačnih informacija i podizanje svijesti javnosti ostaju, podvlači ona, ključni prioriteti za izgradnju otpornijeg i inkluzivnijeg društva, gdje svi građani i građanke mogu ravnopravno da učestvuju i razvijaju svoje potencijale, bez straha od diskriminacije ili nasilja.</p>

Dezinformacije o ženama i LGBTIQ zajednici ostavljaju duboke posljedice po čitavo društvo

<p>Varijabilni dodatak od oko 230 hiljada eura isplaćen je službenicima 15 ministarstava u Vladi Crne Gore, u posljednih pet mjeseci prošle godine, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).<br/>
<br/>
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović precizirala je da je taj novac isplaćen u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. do kraja te godine.<br/>
<br/>
Ona je agenciji MINA kazala da je varijabilni dodatak uglavnom isplaćivan državnim službenicima, izuzev u ministarstvima pravde, turizma i ljudskih i manjinskih prava.<br/>
<br/>
Pojasnila je da su ta tri ministarstva varijabile isplaćivali i javnim funkcionerima u iznosu od skoro četiri hiljade eura.<br/>
<br/>
CDT-u, kako je rekla Gvozdenović, Ministarstvo finansija nije dostavilo podatak da li su varijabile isplaćivali samo službenicima ili i javnim funkcionerima.<br/>
<br/>
Ona je rekla da je CDT od ministarstava tražio podatke o iznosu isplaćenog varijabilnog dijela zarade službenicima i javnim funkcionerima, od 24. jula zaključno sa 31. decembrom prošle godine, kao i broj službenika, odnosno funkcionera, koji je ostvario pravo na isplatu.<br/>
<br/>
Prema riječima Gvozdenović, Ministarstvo finansija isplatilo je najveći iznos - 58.228 eura, ali nijesu precizirali koliko državnih službenika, odnosno javnih funkcionera tog resora je nagrađeno varijabilom.<br/>
<br/>
- Ministarstvo ekonomskog razvoja isplatilo je 33.020 eura varijabile za 121 od ukupno 182 državnih službenika i namještenika kojih je zaposleno u Ministarstvu - rekla je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ministarstvo turizma je, kako je dodala, isplatilo 23.960 eura varijabile za 71 državnog službenika i namještenika, a varijabilu od 323,74 eura je primio jedan javni funkcioner.<br/>
<br/>
- Imajući u vidu broj zaposlenih u ovom ministarstvu, zaključuje se da su gotovo svi bili nagrađeni varijabilom, odnosno 71 od 75 službenika, i jedan od četiri javna funkcionera - kazala je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona je navela da je trećina zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 74, primila varijabilu od 23.356 eura.<br/>
<br/>
- Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je nagradilo varijabilom 60 od ukupno 157 državnih službenika i namještenika u ukupnom iznosu od 22.970 eura - rekla je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona je kazala da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) na ime varijabile isplatilo 20.537 eura.<br/>
<br/>
Gvozdenović je precizirala da je za treći kvartal, za 21 službenika MPNI-ja isplaćeno ukupno 5.586 eura, a za četvrti kvartal za 48 službenika isplaćeno je 14.951 eura.<br/>
<br/>
Ministarstvo odbrane je, kako je dodala, isplatilo varijabilu za 58 državnih službenika i namještenika tog ministarstva i osoba u službi Vojske Crne Gore u ukupnom iznosu od 19,851 eura.<br/>
<br/>
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo evropskih poslova za nešto više od trećine zaposlenih, odnosno 24, isplatilo varijabilu od 7.631 eura.<br/>
<br/>
- Ministarstvo pravde je iznos od 6.024 eura isplatilo kao varijabilu za 19 zaposlenih, a dodatnih 2.266 eura isplaćeno je za sedam javnih funkcionera - dodala je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona je rekla da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera isplatilo na ime varijabila 5.096 eura za 16 službenika.<br/>
<br/>
Gvozdenović je navela da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isplatilo 4.905 eura za četvrtinu zaposlenih, odnosno 22 službenika.<br/>
<br/>
Kako je dodala, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava isplatilo je 4.610 eura svojim službenicima i 1.294 eura funkcionerima.</p>
<p>- U odgovoru ovog ministarstva je navedeno da je šest službenika i četiri j avna funkcionera primilo varijabilni dio zarade u septembru, potom devet službenika u decembru - kazala je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona je navela da je Ministarstvo saobraćaja 3.798 eura isplatilo kao varijabilan dio zarade za petinu, odnosno 12 zaposlenih.<br/>
<br/>
- Varijabilu u iznosu od 1.113 eura je Ministarstvo energetike uplatilo petorici službenika - dodala je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO-ima je za pet mjeseci isplatilo 1.905 eura varijabilu za šestoro zaposlenih.<br/>
<br/>
Ona je rekla da su CDT ministarstva rudarstva, nafte i gasa, dijaspore, unutrašnjih poslova, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, vanjskih poslova i pomorstva, obavijestili da u navedenom periodu nijesu isplaćivali varijabile.<br/>
<br/>
Gvozdenović je podsjetila da prema odluci o varijabilnom dijelu zarade, varijabilu može da ostvari zaposleni koji ostvaruje “izuzetne rezultate i kvalitete rada”.<br/>
<br/>
- Dalje, navodi se da se to cijeni na osnovu posebnog doprinosa unapređenju procesa rada organa, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepopunjenosti radnih mjesta - dodala je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Definisano je, kako je rekla, da se varijabilni dio zarade zaposlenom može isplatiti jednom u tri mjeseca na kraju kvartala u iznosu do 30 odsto prosječne neto zarade.<br/>
<br/>
- Dok se zaposlenom za “rad od javnog interesa” može isplatiti na mjesečnom nivou u iznosu do 50 odsto prosječne neto zarade, uz saglasnost Vlade - rekla je Gvozdeović.<br/>
<br/>
Gvozdenović je navela da bez jasno definisane procedure i kriterijuma postoji rizik da varijabilni dio zarade ide privilegovanima, a ne nužno najvrednijima i najzaslužnijima.<br/>
<br/>
Prema njenim riječima, “poseban doprinos”, “izuzetna uspješnost”, “posebna efikasnost” su vrlo subjektivne kategorije i ostavljaju prostor za prozivoljnu interpretaciju.<br/>
<br/>
- Pitanje je i ko i kako u ministarstvima tačno procjenjuje rad zaposlenih, jer nije propisana procedura evaluacije i nejasno je koliko su u ove odluke zapravo uključeni neposredni rukovodioci - istakla je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona zato smatraju da takva odluka može biti podložna zloupotrebama, što, kako se dodaje, potkopava njen osnovni cilj - stimulisanje i nagrađivanje zaista izuzetnog rada i doprinosa zaposlenih.<br/>
<br/>
- Važno je unaprijediti odluku, kako bi sistem nagrađivanja bio transparentan i pravedan, uz jasno definisan način ocjenjivanja i objektivne kriterijume - rekla je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona je navela da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) prekršili Generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo zdravlja koji im nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana.<br/>
<br/>
- Interesantno je i da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih i javne uprave drugačije tumače Zakon o SPI od svojih kolega u 21 ministarstvu koja su nam dostavila informacije, pa su za razliku od njih su odlučili da odbiju naš zahtjev iz razloga “sačinjavanja nove informacije” - ukazala je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Prema riječima Gvozdenović, takav odnos navedenih organa dodatno svjedoči potrebi unapređenja nadzora nad primjenom Zakona o SPI.<br/>
<br/>
- Zakon i principi transparentnosti bi trebalo da nalažu da se ovakve informacije proaktivno objavljuju na sajtovima ministarstava - smatra Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona je poručila državnim organima da bez transparentnosti nema ni odgovorne i kvalitetne javne uprave.<br/>
<br/>
- I pozivamo ih da ovakve podatke ubuduće čine javno dostupnim na svojim sajtovima i tako demonstriraju otvoren i transparentan odnos prema trošenju javnih sredstava - kazala je Gvozdenović.</p>

Oko 230 hiljada eura varijabila za zaposlene u ministarstvima

<p>To što antifašizam danas postaje mejnstrim dobra je stvar, samo ukoliko nije riječ o praznom trendu koji ne znači apsolutno ništa, pa da recimo na internetu postavljamo fotografije (Save Kovačevića), a ne bavimo se trenutnim problemima koji se dešavaju, ili “veliki sam i izvikani antifašista”, a kod kuće tlačim svoju ženu, kazala je spisateljica <b>Lana Bastašić </b>na tribini koju je povodom 25 godina rada organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).</p> <p>Govorila je i tome koliko je važno biti svjestan toga koje su naše privilegije, da ih posmatramo na način da nijesmo uvijek mi žrtve u određenoj situaciji, već u kojoj mjeri te privilegije utiču na druge i kako im možemo pomoći.</p> <p>- Dobro je to rekla Naomi Klajn, koju mnogo volim, da je fašizam uvijek odgovor na neku krizu, bilo da je ta kriza stvarna ili izmišljena. Mi definitivno imamo stvarne krize i onda on (fašizam) traži krivca na pogrešnom mjestu, tamo gdje je lakše i tamo gdje će kapital da bude zaštićen. Ono što me sada iznenađuje nije fašizam tamo gdje sam ga apsolutno očekivala - neki banjalučki krugovi ili beogradski ili zagrebački, mi tačno znamo i koji je to vokabular i koja ideologija, ali ga vidim i među onima koji se protive tome, čak neki od njih bi se nazvali i ljevičarima i bave se nekom umjetnošću, a zapravo način na koji govore i djeluju je vrlo problematičan - dodala je Bastašić.</p> <p>Govoreći o književnoj sceni regiona kazala je da je divno što postoji raznolikost, da svako ima neki svoj izraz, kao i da postoji solidarnost među piscima.</p> <p>- Mislim da mi je bilo lakše da pišem dok niko nije znao da postojim, sad imam pritisak, sad je već drugačije - kazala je sagovornica CDT-a ističući važnost biblioteka, ocjenjujući da su one često i prvi simptom bolesti koja dolazi.</p> <p>Odgovarajući na pitanje o tome kako se u regionu gleda na identitet pojedinca, kazala je da nam je svima ta tema nametnuta.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521190524_7bb7e4da639405aecdd6bb067e9244ad2c1cf828b558fac512d608ed05f01daf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521190524_7bb7e4da639405aecdd6bb067e9244ad2c1cf828b558fac512d608ed05f01daf" data-rendition-name="original" width="2700" height="1800" loading="lazy" alt="Sa tribine CDT-a"> <figcaption>Sa tribine CDT-a<span>(Photo: CDT)</span><span>Lumxo</span></figcaption> </figure>  <p>- Gdje god da odem, pa me pitaju a ko si ti stvarno, a odakle si, a kako se ti deklarišeš, kako se zove jezik kojim govoriš... Ljudi su opsjednuti time, a ja to ne razumijem, ne iz neke jugonostalgije nego ne razumijem zato što te stvari ne govore ništa o meni. Evo sad ovdje vama da kažem digni ruku ako si Crnogorac, šta ja imam od te informacije, svaka osoba je drugačija. Prvo treba da prihvatimo da je to nešto što se mijenja i da je dobra stvar što se mijenja, znači da svi možemo da radimo na sebi i da budemo bolji. Osim promjene, to su ljudi u mom životu, gradovi više nego države, film koji te na neki način promijenio, muzika koju smo slušali, humor koji neko ima neko nema, dakle te neke stvari su za mene mnogo važnije - dodala je Bastašić.</p> <p>Osvrćući se na svoj boravak i rad u Njemačkoj i to što je, zbog podrške Palestini, prekinula saradnju sa tamošnjim izdavačima, kazala da je ta država jako kompleksna zemlja, koja nikada nije pravilno postupala sa tom takozvanom krivicom, odnosno da se nikada nijesu stvarno riješili fašizma.</p> <p>- Bilo je dosta kolega, kada je krenula ta anti-palestinska cenzura u Njemačkoj, stvarno kolega koji su ljevičari, koji imaju najbolju namjeru, koji su mi rekli tvoje je da pišeš, tvoja snaga je u pisanoj riječi, ti treba da se fokusiraš... Meni je taj momenat na kraju zapravo isti kao: samo ti radi svoj posao i ćuti. Jer šta onda da je moj posao da sam u vojsci, tvoj je posao da pucaš? Na kraju je ista logika, jer je bizarno što ja pišem o tim ljudima, pišem o tome šta rat čini od čovjeka, šta rat čini djeci. Bizarno mi je da kada se to zaista dešava ja ćutim. Obesmišljava sav taj drugi rad - poručila je Bastašić dodajući da ako u Banjaluci može da priča o Srebrenici, onda sigurno da može i u Njemačkoj o Palestini, te da je niko u tome nije i neće spriječiti.&nbsp;</p> <h2><b>Drugi dobijaju Oskare, a mi brišemo antifašističku prošlost&nbsp;</b></h2> <p>Književnica i autorka nagrađivanog romana "Uhvati zeca"<i> </i>je dala i zanimljiv odgovor na pitanje: Treba li da nas bude sramota što volimo partizane i partizanke?</p> <p>- Molim? Treba da budemo ponosni na to. Po meni ono što je bizarno je yo što meni neki ljudi u Srbiji govore i da sam “komunjara” i “plaćenica sa Zapada”. Ja pokušavam da objasnim da to zajedno ne ide i da ako je nešto uticaj sa Zapada, to je taj revizionizam. Na dva mjesta sam vidjela najveći strah i otpor protiv komunizma, kao da je najgora stvar na svijetu, a to su Beograd i Njujork. U Njujorku kad kažeš komunista kao da je đavo sišao sa neba - ocijenila je Bastašić.</p> <p>Poručila je da je zaista glupo da, iako nijesmo jugonostalgični, sami brišemo jedinu stvar na koju istinski možemo da budemo ponosni - antifašističku istoriju.</p> <p>- Nevjerovatno je kako mi sami sebe brišemo iz antifašističke borbe, iz narodno oslobodilačke borbe, dok Amerikanci i Britanci prave filmove o tome i dobijaju Oskare - dodala je Bastašić.&nbsp;</p> <p>Bastašić je autorka i tri zbirke kratkih priča: "Trajni pigmenti", "Vatrometi i Mliječni zubi". Njena posljednja knjiga je "Crveni kofer", dnevnik iz Ciriha.</p>

Ne možeš biti antifašista, a da kod kuće tlačiš ženu

<p>Na putu Nikšić - Danilovgrad večeras se desio udes zbog čega su formirane su velike kolone.</p>
<p>Saobraćaj se odvija jednom trakom.</p>
<p>U Operativno-komunikacionom centru Uprave policije (OKC) ne odgovaraju na pozive.&nbsp;</p>
<p>Više detalja o nezgodi nije poznato.</p>

Udes kod Danilovgrada, formirane kolone

<p>Rusija je otvorena za mir sa Ukrajinom, ali postizanje njenih ciljeva ostaje prioritet, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.<br/>
<br/>
On je to kazao nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp dao Moskvi rok od 50 dana da pristane na prekid vatre ili se suoči sa strožim sankcijama.<br/>
<br/>
Peskov i drugi ruski zvaničnici su više puta odbacili optužbe Kijeva i njegovih zapadnih partnera da odugovlače mirovne pregovore, podsjeća Radio Slobodna Evropa.<br/>
<br/>
U međuvremenu, Moskva nastavlja da intenzivira svoje napade dugog dometa na ukrajinske gradove, lansirajući više dronova u jednoj noći nego što je to učinila tokom nekih cijelih mjeseci prošle godine, a analitičari kažu da će se napadi vjerovatno pojačati.</p>
<p>- Predsjednik (Vladimir) Putin je više puta govorio o svojoj želji da što prije dovede ukrajinski spor do mirnog završetka. Ovo je dug proces, zahtjeva trud i nije lak. Glavno za nas je da postignemo svoje ciljeve. Naši ciljevi su jasni - rekao je Peskov državnom televizijskom reporteru Pavlu Zarubinu.<br/>
<br/>
Kremlj je insistirao da bi svaki mirovni sporazum trebalo da podrazumijeva povlačenje Ukrajine iz četiri regiona koje je Rusija nezakonito anektirala u septembru 2022. godine, ali nikada nije u potpunosti osvojila.<br/>
<br/>
Rusija takođe želi da Ukrajina odustane od svoje kandidature za pridruživanje NATO-u i prihvati stroga ograničenja svojih oružanih snaga - zahtjeve koje su Kijev i njegovi zapadni saveznici odbacili.<br/>
<br/>
U svom večernjem obraćanju u subotu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su njegovi zvaničnici predložili novu rundu mirovnih pregovora iduće sedmice.<br/>
<br/>
Ruski državni mediji su u nedjelju izvjestili da još nije određen datum za pregovore, ali su rekli da će Istanbul vjerovatno ostati grad domaćin.<br/>
<br/>
Direktni pregovori između Rusije i Ukrajine u Istanbulu rezultirali su sa nekoliko rundi razmjene zarobljenika, ali malo čim drugim.<br/>
<br/>
Tramp je u ponedjeljak zaprijetio Rusiji visokim tarifama i najavio obnavljanje isporuka američkog oružja Ukrajini, pooštravajući svoj stav prema Moskvi nakon višemjesečnih frustracija usljed neuspješnih pregovora usmjerenih na okončanje rata.<br/>
<br/>
On je rekao da će primjeniti “stroge tarife” ukoliko se mirovni sporazum ne postigne u roku od 50 dana.</p>

Peskov: Rusija otvorena za mir za Ukrajinom, ali ispunjenje ciljeva je prioritet

<p>Šest mjeseci poslije povratka Donalda Trampa &nbsp;u Bijelu kuću, oštra imigraciona politika republikanskog predsjednika izgubila je podršku većine Amerikanaca, pokazale su dvije danas objavljene ankete.</p>
<p>Prema anketi koju je naručila američka televizijska mreža Si-En-En (CNN), 55 odsto ispitanika smatra da deportacije imigranata "idu predaleko". To predstavlja povećanje negativnih ocjena od deset odsto u odnosu na prethodnu anketu u februaru.</p>
<p>Većina ispitanika, 57 odsto, protivi se planovima za stvaranje desetina hiljada mjesta u pritvorskim centrima, a 26 odsto to podržava.<br/>
 <br/>
Druga anketa, za televiziju Si-Bi-Es (CBS), pokazala je da 56 odsto ispitanika vjeruje da Trampova administracija prvenstveno cilja migrante iako nisu "opasni kriminalci", a 47 odsto ih je to smatralo mjesec dana ranije.<br/>
 <br/>
Po toj anketi, 49 odsto odobrava radikalne imigracione mjere Donalda Trampa, što je deset odsto manje nego u februaru i pet odsto manje nego u junu.</p>
<p>Međutim, među pristalicama republikanaca, podrška masovnim deportacijama ostaje gotovo jednoglasna, na 91 odsto.<br/>
 <br/>
Tramp je borbu protiv ilegalne imigracije učinio jednim od prioriteta svog drugog mandata i zauzeo je čvrst stav od povratka na vlast u januaru.</p>
<p>On je danas u poruci na njegovoj platformi Truth Social, sam sebi čestitao što je "potpuno oživio veliku zemlju (SAD) za šest mjeseci".</p>
<p>- Prije godinu dana, naša zemlja je bila mrtva, gotovo bez nade u ponovno rođenje. Danas je naša zemlja najpoštovanija na svijetu - smatra Tramp.</p>

Opala podrška Trampovoj imigracionoj politici

<p>Predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić pitao je premijera Milojka Spajića je li van dometa ili je u pitanju strah od Nove srpske demokratije (NSD) i njihovih batinaša.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-nalogodavac-napada-andrija-mandic-cilj-je-preuzimanje-budve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Prvo: odmara li se, jeste li van dometa, jer se ovih dana zbilja ništa posebno ne dešava. Drugo: kad će smjena da javnog funkcionera koji je učestovao u batinanju Nikole Jovanovića, predsjednika Opštine Budva, koja se nalazi u Crnoj Gori - pitao je Stanić Spajića u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.1349%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fi-dalje-nepoznato-ko-je-pucao-na-milosevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Stanić je istakao da podsjeća premijera da se nalazi na mjestu predsjednika institucije nadležne za imenovanja i smjenu javnih funkcionera.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstanicm%2Fstatus%2F1947023094939353582%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Ovo podsjećam jer se nalazite na mjestu predsjednika Vlade Crne Gore, a upravo Vlada imenuje i smjenjuje javne funkcionere, tako da ste Vi ‘nadležna institucija. Nije valjda strah od NSD toliko veliki, kad vidimo čiji je Mitrović član, aktivista i batinaš?! - napisao je Stanić.</p>

Stanić pita Spajića: Jeste li van dometa ili je u pitanju strah od NSD-a i njihovih batinaša?

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: centar-za-demokratsku-tranziciju