Međunarodni dan SPI: Šta će Vlada ako padne WhatsApp?

Crna Gora i ovaj Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama obilježava sa institucijama koje često i uporno ćute kada ih građani pitaju kako rade, kako donose odluke i kako troše javni novac, i Vladom koja važne odluke i državna pitanja rješava - u krugu svoje WhatsApp grupe, kazali su u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).

Milena Gvozdenović iz CDT-a kazala je da, iako formalno postoji zakon, rokovi, službenici, žalbe i sudovi, u praksi ako institucija odluči da ne dostavi informaciju o tome kako radi i koliko troši, do te informacije NVO, mediji i građani neće doći – makar ne tako lako.

- Nakon što institucija odluči da ćuti, počinje maraton u kojem ste prinuđeni da se žalite, čekate i na kraju vrlo vjerovatno tužite instituciju da biste dobili ono što je ona bila dužna da vam dostavi - navela je Gvozdenović.

No, kako ističe, tu se priča ne završava srećnim krajem. Kada građanin odluči da uđe u spor zbog ćutanja institucije, sopstvene troškove postupka, napominje Gvozdenović, mora platiti sam.

- Sve to zahvaljujući intervenciji poslanika PES-a koji je u fotofinišu usvajanja Zakona o SPI predložio da u slučaju spora pred sudom zbog ćutanja uprave, svaka strana snosi svoje troškove. Dakle, iako sud presudi da ste bili u pravu i da je institucija morala da vam dozvoli pristup traženoj informaciji, vi i u tom slučaju morate da snosite svoje troškove jer ste uopšte odlučili da uđete u ovakav postupak - dodala je ona.

Time se, navodi Gvozdenović, odgovornost izvrće naglavačke, pa onaj koji traži da se zakon poštuje treba to da plaća vremenom, novcem i upornošću umjesto institucije koja zapravo krši zakon.

Ona podsjeća da pravo na pristup informacijama nije samo mogućnost da građani podnesu zahtjev i dobiju odgovor, već da podrazumijeva i proaktivnu dostupnost informacija o radu institucija.

- Naša istraživanja, međutim, ukazuju na pad transparentnosti i dostupnosti čak i bazičnih informacija o radu institucija i njihovim odlukama, koje bi trebalo da budu javne. Eklatantan primjer toga je praksa telefonskih sjednica Vlade - istakla je Gvozdenović.

Podsjeća da se na ovim sjednicama ne odlučuje samo o tehničkim ili hitnim pitanjima, već i o predlozima zakona, kadrovskim rješenjima, međunarodnim sporazumima i važnim planskim dokumentima.

- Ovaj model odlučivanja u suštini znači formalno potvrđivanje odluka glasanjem u telefonskoj grupi – bez rasprave među članovima Vlade. Najnoviji slučaj utvrđivanja šest predloga zakona kojima se najavio “Euro model” pokazuje duboko netrasnaprentan odnos u kojem se bez pratećih ekonomskih analiza i analiza uticaja propisa, rasprave i razgovora sa zajednicom, preko noći najavljuju velike reforme koje utiču na cijelu privredu i svakodnevni život građana - kazala je ona.

Prema njenim riječima, dokle god se odluke budu donisle bez javnosti, ozbiljne analize dugoročnih posljedica po javne finansije i društvo i bez razgovora sa onima na koje se te odluke odnose mogu se planirati velike plate, Velje brdo i druge megalomanske poduhvate kao da račun za njih neće stići.

- Netransparentnost postaje jedan od ključnih obrazaca funkcionisanja i Skupštine Crne Gore. Javnost i sami poslanici često nemaju pravovremene informacije o tome kada će se o zakonima raspravljati i odlučivati, dok se dnevni redovi nerijetko utvrđuju tek na sjednicama. Koliko je takva praksa otišla daleko pokazuje primjer onemogućavanja održavanja sjednice na kojoj je trebalo da se raspravlja o razrješenju predsjednika Skupštine, čime je naša najvažnija demokratska institucija privatizovana u ime njenog predsjednika - zaključila je Gvozdenović.