<p>Varijabilni dodatak od oko 230 hiljada eura isplaćen je službenicima 15 ministarstava u Vladi Crne Gore, u posljednih pet mjeseci prošle godine, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).<br/>
<br/>
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović precizirala je da je taj novac isplaćen u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. do kraja te godine.<br/>
<br/>
Ona je agenciji MINA kazala da je varijabilni dodatak uglavnom isplaćivan državnim službenicima, izuzev u ministarstvima pravde, turizma i ljudskih i manjinskih prava.<br/>
<br/>
Pojasnila je da su ta tri ministarstva varijabile isplaćivali i javnim funkcionerima u iznosu od skoro četiri hiljade eura.<br/>
<br/>
CDT-u, kako je rekla Gvozdenović, Ministarstvo finansija nije dostavilo podatak da li su varijabile isplaćivali samo službenicima ili i javnim funkcionerima.<br/>
<br/>
Ona je rekla da je CDT od ministarstava tražio podatke o iznosu isplaćenog varijabilnog dijela zarade službenicima i javnim funkcionerima, od 24. jula zaključno sa 31. decembrom prošle godine, kao i broj službenika, odnosno funkcionera, koji je ostvario pravo na isplatu.<br/>
<br/>
Prema riječima Gvozdenović, Ministarstvo finansija isplatilo je najveći iznos - 58.228 eura, ali nijesu precizirali koliko državnih službenika, odnosno javnih funkcionera tog resora je nagrađeno varijabilom.<br/>
<br/>
- Ministarstvo ekonomskog razvoja isplatilo je 33.020 eura varijabile za 121 od ukupno 182 državnih službenika i namještenika kojih je zaposleno u Ministarstvu - rekla je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ministarstvo turizma je, kako je dodala, isplatilo 23.960 eura varijabile za 71 državnog službenika i namještenika, a varijabilu od 323,74 eura je primio jedan javni funkcioner.<br/>
<br/>
- Imajući u vidu broj zaposlenih u ovom ministarstvu, zaključuje se da su gotovo svi bili nagrađeni varijabilom, odnosno 71 od 75 službenika, i jedan od četiri javna funkcionera - kazala je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona je navela da je trećina zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 74, primila varijabilu od 23.356 eura.<br/>
<br/>
- Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je nagradilo varijabilom 60 od ukupno 157 državnih službenika i namještenika u ukupnom iznosu od 22.970 eura - rekla je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona je kazala da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) na ime varijabile isplatilo 20.537 eura.<br/>
<br/>
Gvozdenović je precizirala da je za treći kvartal, za 21 službenika MPNI-ja isplaćeno ukupno 5.586 eura, a za četvrti kvartal za 48 službenika isplaćeno je 14.951 eura.<br/>
<br/>
Ministarstvo odbrane je, kako je dodala, isplatilo varijabilu za 58 državnih službenika i namještenika tog ministarstva i osoba u službi Vojske Crne Gore u ukupnom iznosu od 19,851 eura.<br/>
<br/>
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo evropskih poslova za nešto više od trećine zaposlenih, odnosno 24, isplatilo varijabilu od 7.631 eura.<br/>
<br/>
- Ministarstvo pravde je iznos od 6.024 eura isplatilo kao varijabilu za 19 zaposlenih, a dodatnih 2.266 eura isplaćeno je za sedam javnih funkcionera - dodala je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona je rekla da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera isplatilo na ime varijabila 5.096 eura za 16 službenika.<br/>
<br/>
Gvozdenović je navela da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isplatilo 4.905 eura za četvrtinu zaposlenih, odnosno 22 službenika.<br/>
<br/>
Kako je dodala, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava isplatilo je 4.610 eura svojim službenicima i 1.294 eura funkcionerima.</p>
<p>- U odgovoru ovog ministarstva je navedeno da je šest službenika i četiri j avna funkcionera primilo varijabilni dio zarade u septembru, potom devet službenika u decembru - kazala je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona je navela da je Ministarstvo saobraćaja 3.798 eura isplatilo kao varijabilan dio zarade za petinu, odnosno 12 zaposlenih.<br/>
<br/>
- Varijabilu u iznosu od 1.113 eura je Ministarstvo energetike uplatilo petorici službenika - dodala je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO-ima je za pet mjeseci isplatilo 1.905 eura varijabilu za šestoro zaposlenih.<br/>
<br/>
Ona je rekla da su CDT ministarstva rudarstva, nafte i gasa, dijaspore, unutrašnjih poslova, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, vanjskih poslova i pomorstva, obavijestili da u navedenom periodu nijesu isplaćivali varijabile.<br/>
<br/>
Gvozdenović je podsjetila da prema odluci o varijabilnom dijelu zarade, varijabilu može da ostvari zaposleni koji ostvaruje “izuzetne rezultate i kvalitete rada”.<br/>
<br/>
- Dalje, navodi se da se to cijeni na osnovu posebnog doprinosa unapređenju procesa rada organa, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepopunjenosti radnih mjesta - dodala je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Definisano je, kako je rekla, da se varijabilni dio zarade zaposlenom može isplatiti jednom u tri mjeseca na kraju kvartala u iznosu do 30 odsto prosječne neto zarade.<br/>
<br/>
- Dok se zaposlenom za “rad od javnog interesa” može isplatiti na mjesečnom nivou u iznosu do 50 odsto prosječne neto zarade, uz saglasnost Vlade - rekla je Gvozdeović.<br/>
<br/>
Gvozdenović je navela da bez jasno definisane procedure i kriterijuma postoji rizik da varijabilni dio zarade ide privilegovanima, a ne nužno najvrednijima i najzaslužnijima.<br/>
<br/>
Prema njenim riječima, “poseban doprinos”, “izuzetna uspješnost”, “posebna efikasnost” su vrlo subjektivne kategorije i ostavljaju prostor za prozivoljnu interpretaciju.<br/>
<br/>
- Pitanje je i ko i kako u ministarstvima tačno procjenjuje rad zaposlenih, jer nije propisana procedura evaluacije i nejasno je koliko su u ove odluke zapravo uključeni neposredni rukovodioci - istakla je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona zato smatraju da takva odluka može biti podložna zloupotrebama, što, kako se dodaje, potkopava njen osnovni cilj - stimulisanje i nagrađivanje zaista izuzetnog rada i doprinosa zaposlenih.<br/>
<br/>
- Važno je unaprijediti odluku, kako bi sistem nagrađivanja bio transparentan i pravedan, uz jasno definisan način ocjenjivanja i objektivne kriterijume - rekla je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona je navela da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) prekršili Generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo zdravlja koji im nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana.<br/>
<br/>
- Interesantno je i da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih i javne uprave drugačije tumače Zakon o SPI od svojih kolega u 21 ministarstvu koja su nam dostavila informacije, pa su za razliku od njih su odlučili da odbiju naš zahtjev iz razloga “sačinjavanja nove informacije” - ukazala je Gvozdenović.<br/>
<br/>
Prema riječima Gvozdenović, takav odnos navedenih organa dodatno svjedoči potrebi unapređenja nadzora nad primjenom Zakona o SPI.<br/>
<br/>
- Zakon i principi transparentnosti bi trebalo da nalažu da se ovakve informacije proaktivno objavljuju na sajtovima ministarstava - smatra Gvozdenović.<br/>
<br/>
Ona je poručila državnim organima da bez transparentnosti nema ni odgovorne i kvalitetne javne uprave.<br/>
<br/>
- I pozivamo ih da ovakve podatke ubuduće čine javno dostupnim na svojim sajtovima i tako demonstriraju otvoren i transparentan odnos prema trošenju javnih sredstava - kazala je Gvozdenović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Oko 230 hiljada eura varijabila za zaposlene u ministarstvima

<p>Ustavni sud je usvojio inicijativu Centra za demokratsku tranziciju i proglasio neustavnom odredbu Statuta opštine Nikšić kojom se Dan Svetog Vasilija Ostroškog određuje kao gradska slava. U CDT-u očekuju da obrazloženje odluke jasno prepozna da vjerske svetkovine ne mogu biti zvanični praznici u sekularnoj državi.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- Podnijeli smo inicijativu za ocjenu ustavnosti i tada smo ukazali da smatramo da se na taj način stavlja u privilegovan položaj jedna grupa stanovnika, dakle pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti u odnosu na sve druge građane i građanke Nikšića, u odnosu na pripadnike drugih zajednica i ateista, i to je nešto što prosto krši princip ravnopravnosti građana - kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E <b>Milena Gvozdenović</b> iz CDT-a.</p>
<p>&nbsp;Biće važno, kako kaž,e da se vidi da li je Ustavni sud donio tu odluku vodeći se nekim procesnim radnjama, ili je ušao u srž ovog slučaja, a važno je da se institucije vrate u okvir Ustava.&nbsp;</p>
<p>- Nažalost, ovo nije prvi put, a bojim se da nije ni posljednji da naše institucije tek tako krše Ustav, bez ikakvih posljedica, puno puta smo to gledali, a voljela bih da nam Ustavni sud bude jedna institucija koja će biti čuvar ravnopravnosti građana, koja će biti čuvar sekularnosti ove države - kazala je Gvozdenović.</p>
<p>&nbsp;<b>Vlada zasjeda vikendom, u sitnim satima preko WhatsApp grupe</b>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Centar za demokratsku tranziciju je objavio publikaciju u kojoj se analiziraju političke i reformske aktivnosti Vlade i vladajuće većine, koje su se desile od novembra 2024.godine do kraja aprila 2025.godine.</p>
<p>&nbsp;Nakon godinu i po dana rada, kaže Gvozdenović, može se reći da Vlada ne radi dobro na temeljnim reformama, jer set usvojenih IBAR zakona samo politički simbol napretka.</p>
<p>&nbsp;- Konkretni rezultati IBAR-a u praksi nedostaju, jer smo donosili zakone radi zakona, a ne radi promjena i to smo između ostalog istakli u analizi, a zbog toga morali smo i moramo da mijenjamo niz zakona, počevši od Zakona o sprječavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, ali eto dobro je da makar postoji svijest kod naše vlasti da se ti procesi moraju zaokružiti na jedan kvalitetniji način - kazala je ona.</p>
<p>&nbsp;Postavlja se, dodaje, pitanje šta je to što su Vlada i parlamentarna većina od IBAR-a do danas uradile kada je riječ o nekim ključnim reformskim procesima.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- Dolazim iz organizacije koja se bavi izbornom reformom i moram reći da svi kao da strepe kada se to pomene, i zaista je pitanje da li ćemo i kada mi raditi na tim izbornim zakonima, izuzev Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, mada i tu je pitanje u kom obliku i kada će se taj zakon usvojiti. Tu je pitanje reforme pravosuđa, mislim da tu tapkamo u mjestu, a već nekih 25 godina sprovodimo tu reformu sve se svodi na davanje nekih štrikova, i čak je ta strategija reforme pravosuđa koju smo mi usvojili zarad dobijanja IBAR-a po ocjeni mnogih pravnih autoriteta u ovoj zemlji jedan mršav dokument i teško da možemo očekivati neke značajnije rezultate, makar u nekim kratkom vremenskom periodu, da ne pominjem reformu javne uprave, mislim da to počinje da zvuči kao jedan oksimoron - rekla je Gvozdenović.</p>
<p>&nbsp;Ukidanje prenosa sjednica Vlade predstavlja, smatra ona, odnos Vlade prema javnosti, jer sva obećanja o transparentnosti rada Vlade nijesu se realizovala.</p>
<p>&nbsp;- Manir ove Vlade je donošenje odluka putem telefonskih sjednica, a zbog građanki i građana da pojasnimo, kada kažemo telefonska sjednica mi mislimo na Whatsapp grupu gdje se ministri izjašnjavaju, tu nema prosto nikakve rasprave. To su sjednice koje se održavaju u danima vikenda, sitnim satima, na tim sjednicama se donose neke vrlo ozbiljne odluke, oko liberalizacije viznog režima, koju pominjem jer je opasna u kontekstu evropskih integracija, i ovo oko Emirata je bilo na telefonskoj sjednici Vlade - podsjetila je Gvozdenović.</p>
<p>&nbsp;To, kako kaže, može ukazati na dvije stvari, prva da to pokazuje jedan neozbiljan odnos Vlade prema tome na koji način donosi odluke i vodi državnu politiku, a drugo je što nam to pokazuje da se članovi Vlade ne sastaju, ne okupljaju.</p>
<p>&nbsp;Nada se da će nadležni organi utvrditi na vrijeme sve o glasnim sumnjama, o korupciji u slučaju Zakona o Sporazumu o turizmu i nekretninama. Jedan od Zakona je, podsjeća, vraćen na ponovno odlučivanje, a nova okolnost je ta na koju su ukazali Udruženje pravnika i HRA da taj Zakon pripada grupi zakona koji se po Ustavu donose dvotrećinskom većinom.&nbsp;</p>
<p>- Otvara se prostor za preispitivanje cijelog tog postupka pred Ustavnim sudom. Nije prvi put ni u Crnoj Gori, ni u mandatu ove Vlade da se neki jako važni zakoni donose tako netransparentno na prečac i da nemamo javnu raspravu, ali mislim da je prvi put da ovako važan resurs stavljamo na kocku. Mi smo mala zemlja, imamo malu površinu, mi ovaj prostor ne možemo dalje ni umnožavati, ni proizvoditi, imamo to što imamo i ja bih upravo zbog toga očekivala da se naše vlasti mnogo odgovornije odnose prema svakim ćošku ove zemlje - istakla je Gvozdenović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DplQI9a1Wnu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>&nbsp;</p>

Gvozdenović: Važno je da se institucije vrate u okvir Ustava

<p>Predloženi Zakon o Vladi ne donosi neophodna rješenja koja bi osigurala efikasniji i odgovorniji rad Vlade, niti odgovore na ključne probleme koji su se u praksi pojavljivali u funkcionisanju izvršne vlasti, kazala je <b>Milena Gvozdenović</b>, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;</p>
<p>Iako rad na izradi Zakona o Vladi traje gotovo tri godine, kako se dodaje u saopštenju, ovo vrijeme nije iskorišćeno za pronalaženje najboljih rješenja uz dosljedno usklađivanje sa preporukama međunarodnih institucija i ekspertskih tijela.&nbsp;</p>
<p>- Umjesto toga, dok su se razmatrala njihova mišljenja, neka dobra rješenja su “izgubljena” – poput odredbi koje su definisale rad Vlade u slučaju prestanka njenog mandata, odnosno u slučaju tzv. tehničkog mandata - navodi Gvozdenović.&nbsp;</p>
<p>Predlog Zakona o Vladi, kako kaže ona, koji je upućen na mišljenje Evropskoj komisiji, a koje je CDT dobio od Ministarstva javne uprave po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, ne definiše ovlašćenja vlade u slučaju prestanka njenog mandata.&nbsp;</p>
<p>- Drugim riječima, ne ograničavaju se ovlašćenja Vlade kojoj je u Skupštini izglasano nepovjerenje, iako je upravo to u praksi stvaralo političke i pravne dileme i otvaralo vrata zloupotrebama u periodu od kraja mandata odlazeće i početka rada nove Vlade - ističe Gvozdenović.&nbsp;</p>
<p>Iz CDT-a podsjećaju da je u nacrtu Zakona o Vladi bila predviđena zabrana novih finansijskih obaveza bez odobrenja Skupštine i zabrana novih imenovanja i postavljenja.</p>
<p>- Predloženi zakon definiše dozvoljeni broj ministarstava – ali umjesto 15 kako je to bilo predviđeno u nacrtu, sada taj broj iznosi 18. Međutim, predlog zakona i dalje ne daje nikakve kriterijume za osnivanje ministarstava, ostavljajući tako i dalje prostor za njihovo formiranje kroz partijsku trgovinu kao jedini kriterijum - dodaje se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Predlogom zakona se, naglašava Gvozdenović, definiše sedam obavezujućih ministarstava.&nbsp;</p>
<p>- No, iako se razlozi zašto su ona obavezna mogu samo naslutiti, nejasno je zašto među njima nema ministarstva obrazovanja i ministarstva za planiranje i uređenje prostora, imajući u vidu da je posle ljudskog, prostor najvredniji resurs kojim raspolaže Crna Gora - dodala je Gvozdenović.&nbsp;</p>
<p>Ona je kazala i da je interesantno da se sadašnjih 25 ministarstava štite kroz prelazne i završne odredbe, koje predviđaju da se odredbe zakona o sastavu Vlade primjenjuju tek od narednog dana od dana proglašenja konačnih rezultata narednih parlamentarnih izbora.&nbsp;</p>
<p>Stoga, dodaje, i u slučaju da Crna Gora uskoro dobije Zakon o Vladi, broj članova Vlade neće biti smanjen do novih izbora, što znači najkasnije do 2027. godine.</p>
<p>- Iako je pohvalno što se u predlogu zakona propisuju obaveze u pravcu povećanja transparentnosti sjednica Vlade, neriješeno ostaje pitanje održavanja telefonskih sjednica - ističe Gvozdenović.&nbsp;</p>
<p>Smatra da je posebno problematično što nije precizirano šta se smatra "hitnim slučajem" za donošenje odluka putem telefonskih sjednica, što je ključno s obzirom na dosadašnje iskustvo u kojem su redovne sjednice postale izuzetak.</p>
<p>Takođe, kako dodaje Gvozdenović, u predlogu zakona se navodi da se na telefonskim sjednicama ne može odlučivati o predlozima zakona koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini, no nije jasno zašto u izutetke nijesu uvršteni i zakoni koji se donose većinom ukupnog broja poslanika, među kojima su zakoni kojima se uređuju način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština, proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, donošenje prostornog plana…</p>
<p>- Od izuzetnog je značaja da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi, ali je još značajnije da to ne bude zakon radi zakona, već zakon koji će imati rješenja za sva pitanja koja su se pojavljivala ili se mogu pojaviti u praksi. Preporuka CDT-a je bila da se Zakon o Vladi donese istovremeno sa Zakonom o Skupštini, jer bi se samo uz usklađenost ova dva zakona na cjelovit način uredile ove dvije grane vlasti i njihov međusobni odnos - zaključuje Gvozdenović.&nbsp;</p>

1250x600

1084x550

Gvozdenović: Zakon o Vladi ne donosi odgovore na ključne probleme

<p>Više od polovine građana/ki smatra da zemlje iz regiona utiču na odluke koje donosi Vlada Crne Gore, pokazalo je istraživanje koje je za CDT sproveo Institut Damar u periodu od 7. do 18. novembra na 1.000 ispitanika.&nbsp;</p>
<p>- U okviru aktivnosti usmjerenih na prevenciju radikalizacije društva, kroz ovo istraživanje smo ispitivali stavove građana i građanki o značaju regionalnih odnosa i njihovom uticaju na političke, društvene i međunacionalne dinamike u Crnoj Gori- &nbsp;naveli su iz CDT-a.</p>
<p>Zamjenica izvršnog direktora CDT-a, <b>Milena Gvozdenivić</b>, pojasnila je da se analizom percepcija građana o uticaju susjednih država na odluke Vlade, kao i o stanju bilateralnih odnosa, dobija jasnija slika o faktorima koji doprinose polarizaciji, radikalizaciji i širenju antagonizirajućih narativa.</p>
<p>- Javna percepcija i stavovi građana značajno su pod uticajem javnog diskursa, zbog čega je važna proaktivna uloga medija u plasiranju tačnih i objektivnih informacija koje nijesu u službi nacionalističkih propagandističkih narativa. Podaci iz istraživanja otkrivaju duboke društvene podjele i ukazuju na potrebu za proaktivnim pristupom u jačanju povjerenja, dijaloga i regionalne saradnje- izjavila je Gvozdenović.</p>
<p>Da zemlje iz regiona u velikoj mjeri ili malo utiču na odluke koje donosi crnogorska Vlada smatra 54,6 odsto građana/ki dok njih 45,4 smatra da zemlje iz regiona ne utiču na odluke izvršne vlasti, pokazalo je istraživanje.</p>
<p>Kako su iz CDT-a naveli, među onima koji su odgovorili da susjedne države utiču na odluke Vlade najveći je procenat građana koji navode Srbiju (48,5 odsto), zatim onih koji smatraju da sve države regiona utiču na odluke Vlade (11,9 odsto). Tek 3,5 odsto ispitanika kao državu koja utiče na odluke Vlade navodi Hrvatsku, 0,9 odsto Albaniju, 0,7 odsto Bosnu i Hercegovinu, dok 34,4 odsto ispitanika nije dalo odgovor.&nbsp;</p>
<p>Skoro svaki treći građanin kao Vladu Crne Gore i Vladu Hrvatske vidi kao podjednako odgovorne za pogoršanje odnosa dvije zemlje (34,4 odsto). Manji procenat odgovornost pripisuje isključivo Vladi Hrvatske (18 odsto) ili Vladi Crne Gore (13 odsto), dok 9,6 odsto građana/ki smatra da nijedna od vlada nije odgovorna, čak četvrtina ispitanika je neodlučna ili nema stav o ovom pitanju (25 odsto), vidi se iz rezultata istraživanja koje je sproveo CDT.</p>
<p>Tek polovina građana/ki smatra da su dobri odnosi sa Hrvatskom u interesu Crne Gore (49,9 odsto), 14,2 odsto se donekle ili nimalo ne slaže sa tim, dok 35,9 odsto ima neutralan stav o ovom pitanju.&nbsp;</p>
<p>Istraživanje je pokazalo da više od polovine ispitanika (54,9 odsto) smatra su se odnosi Crne Gore i Srbije značajno poboljšali nakon promjene vlasti 2020. godine, a 14 odsto je odgovorilo da se nimalo ili donekle ne slaže sa tim. Manje od trećine (31,1 odsto) ima neutralan stav o ovom pitanju.&nbsp;</p>
<p>Da je Vlada Crne Gore previše fokusirana na odnose sa Srbijom na štetu drugih spoljnopolitičkih prioriteta ocijenilo je 42,9 odsto ispitanika, dok njih 29,7 odsto nije saglasno sa ovom tvrdnjom, a 27,4 odsto ima neutralan stav, navodi se u saopštenju CDT-a.</p>
<p>Više od polovine ispitanika (52,3 odsto) smatra da je za Crnu Goru trenutno najvažnije imati podjednako dobre odnose i sa Srbijom i Hrvatskom, 16,3 odsto građana/ki misli da je važnije imati bolje odnose sa Srbijom a 11,3 sa Hrvatskom. Istovremeno, 8,7 odsto ispitanika ne smatra nijednu od ovih opcija važnom, dok 11,4 odsto nema stav o ovom pitanju.</p>
<p>Kako se iz istraživanja vidi, većina ispitanika (58,5 odsto) smatra da vlasti u zemljama regiona koriste etničke zajednice (Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci) u Crnoj Gori prvenstveno za ostvarivanje svojih ciljeva. Sa druge strane oko četvrtine ispitanika (23,3 odsto) vjeruje da vlasti susjednih država istinski brinu o položaju etničkih zajednica u Crnoj Gori, dok 18,2 odsto nema stav.&nbsp;</p>
<p><i>Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta ''Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija'' uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Holandije. Sadržaj je isključiva odgovornost Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i ne predstavlja nužno mišljenje Ministarstva spoljnih poslova Holandije.</i></p>
<p>&nbsp;</p>

Više od polovine građana/ki smatra da zemlje iz regiona utiču na odluke koje donosi Vlada Crne Gore

<p>Povećanje budžeta Skupštine Crne Gore za angažovanje stručnih savjetnika/ca poslanika/ca treba da bude usmjereno na jačanje administrativnih kapaciteta i stručne podrške koju Služba Skupštine pruža poslanicama i poslanicima u njihovom radu, umjesto na jačanje partitokratije i dodatno prelivanje para iz državnog budžeta na račune političkih partija, kazala je <b>Milena Gvozdenović</b>, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).</p>
<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>najavio je novu budžetsku stavku kojom bi svaki poslanik mogao angažovati po jednog savjetnika/cu.</p>
<p>Međutim, Gvozdenović naglašava da je ostalo nejasno prati li predsjednik parlamenta strateška i planska dokumenta Skupštine, pa je novi budžetski rashod ulaganje u kontinuirani razvoj Službe Skupštine, kako bi se povećala baza profesionalnog i stručnog kadra izabranog na javnim konkursima.</p>
<p>- Ili se, ipak, planira dodatno prelivanje novca građana i građanki političkim partijama, kako bi se nastavilo namirivanje partijske alavosti po dubini i zapošljavanje kadra bez odgovarajućih kompetencija u najvažnijoj instituciji demokratije. Ukoliko najava znači ovaj drugi scenario, to će predstavljati učvršćivanje partitokratije i neznanja. Dolazimo do apsurdne situacije da sa nikad više savjetnika/ca imamo nikad manje znanja u Skupštini Crne Gore - istakla je ona.</p>
<p>Podsjeća da parlamentarne partije već dobijaju ogromna sredstva iz budžeta za redovan rad, iz koga mogu pokriti troškove savjetovanja. U 2023. godini je za finansiranje redovnog rada parlamentarnih političkih partija opredijeljeno 6,35 miliona eura. Za finansiranje ženskih organizacija u političkim subjektima opredijeljeno je dodatnih 635 hiljada eura. Partije, navodi Gvozdenović, dobijaju i sredstva za redovan rad iz lokalnih budžeta, a iz državnog budžeta se plaćaju i troškovi zakupa njihovih poslovnih prostorija.</p>
<p>- Pružanje kvalitetne stručne i tehničke podrške poslanicama i poslanicima je osnovni zadatak Službe Skupštine, i on je sadržan u važećim strateškim i planskim dokumentima parlamenta - dodala je ona.</p>
<p>Gvozdenović podsjeća da je Pravilnikom o sistematizaciji i organizaciji Službe Skupštine propisano da se Sektoru za podršku zakonodavnoj i nadzornoj funkciji Skupštine obavljaju, između ostalog, stručni i drugi poslovi za potrebe predsjednika radnog tijela, zamjenika predsjednika radnog tijela, poslanika i generalnog sekretara u vršenju njihovih funkcija; pripremanje predloga akata i drugih materijala po zahtjevu predsjednika, potpredsjednika Skupštine, predsjednika radnog tijela i poslanika; pružanje stručne pomoći poslanicima u formulisanju amandmana, i pripremanje materijala za potrebe poslanika<b> </b>u vezi glasanja.&nbsp;</p>
<p>Na kraju 2023. godine, Skupština Crne Gore imala je 210 zaposlenih, od čega 194 službenika i namještenika. Polovina njih radila je na podršci poslanicima u sektoru za zakonodavne i nadzorne aktivnosti i sektoru za istraživanja, dokumentaciju i IT. Kadrovskim planom su predviđena i nova zapošljavanja.&nbsp;</p>
<p>- Ovo su službenici/ce koji trebaju da pružaju podršku poslanicima/cama. To su kadrovi u čiju kontinuiranu obuku treba ulagati, kako bi što bolje ispunjavali svoje zadatke u službi trenutnog i budućih saziva parlamenata. Slobodna radna mjesta treba popuniti najboljim novim kadrovima koji će godinama i decenijama &nbsp;svojim znanjem i profesionalnošću doprinositi jačanju parlamentarizma i demokratije, radeći objektivno, nepristrasno i posvećeno - naglasila je Gvozdenović.</p>
<p>Ona je poručila da se ne smije dozvoliti da novac građana &nbsp;završi u partijskim kasama pod izgovorom jačanja kapaciteta Skupštine.&nbsp;</p>
<p>- Nakon što smo svjedočili partijskim zloupotrebama u državnim preduzećima i upravnim organima, ovakva praksa ne smije postati standard i u najvažnijoj instituciji predstavničke demokratije. Građani i građanke Crne Gore zaslužuju parlament koji ulaže u stručnost i profesionalizam, a ne u zadovoljenje partijskih interesa - poručila je Gvozdenović.</p>

Gvozdenović: Savjetnici da ne služe partijama već da jačaju skupštinsku službu

<p>Kasno u noć, nakon večere sa knedlama i pačijim batacima, rukovodstvo Evropske unije sa uzbuđenjem je predstavilo novi plan kako da se suprotstave trgovinskom ratu američkog predsjednika koji sije haos: igraće protiv njega - njegovu igru.</p> <p>Već pola godine <b>Donald Tramp</b> potresa svjetski trgovinski poredak, prijeti i uvodi carine, zatim ih ublažava kako bi otvorio prostor za pregovore, pa opet prijeti kaznenim nametima ako uslovi ne budu po njegovoj volji.</p> <p>Samo 13 dana prije isteka roka koji je Tramp nametnuo za postizanje trgovinskog sporazuma između EU i SAD, predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b> ocijenila je da je vrijeme za klasične pregovaračke metode prošlo.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032910030_783c86fb54bdc13ca9145a6ded16b0525b242e0230588cadfc4f0294477dd315.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032910030_783c86fb54bdc13ca9145a6ded16b0525b242e0230588cadfc4f0294477dd315" data-rendition-name="original" width="1024" height="643" loading="lazy" alt="Ursula fon der Lajen"><figcaption>Ursula fon der Lajen<span>(Photo: AP)</span></figcaption></figure>  <p>Ona je predložila da 27 država članica EU udruže snage sa 12 zemalja članica azijsko-pacifičkog trgovinskog saveza poznatog kao Sveobuhvatni i progresivni sporazum za transpacifičko partnerstvo (CPTPP) — u kojem je sada i Velika Britanija — kako bi formirali novu globalnu trgovinsku inicijativu.</p> <p>Prema njenim riječima, ova grupa bi mogla osmisliti novi, na pravilima zasnovan svjetski trgovinski poredak, pa čak reformisati ili zamijeniti sada već skoro nefunkcionalnu Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO).</p> <p>Ključno - Sjedinjene Američke Države ne bi bile automatski pozvane.</p> <p>Takav plan bi, kako je kazala fon der Lajen, „pokazao svijetu da je slobodna trgovina sa velikim brojem zemalja moguća ako se temelji na pravilima“. To je, dodala je, projekat u koji bi EU trebalo ozbiljno da se uključi jer su „CPTPP i Evropska unija moćni“.</p> <p>Fon der Lajen je potom objasnila da bi EU i CPTPP odlučivali da li će Amerikancima uopšte biti dozvoljeno da pristupe ovom projektu. </p> <h2>Inovativno i nepredvidivo</h2> <p>Ideja o formalnijoj saradnji sa indo-pacifičkom grupom već je nekoliko mjeseci u opticaju u Briselu, kao jedan od načina da se odgovori na Trampove carine. Ali, da ne bi bilo dileme da je ovaj potez direktno usmjeren na suprotstavljanje Trampovim metodama, pobrinuo se još jedan Donald.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241012211044_96d1e85561d4d3cbb7e4053c4365f63a42dda87ad710c4745582010f143335fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241012211044_96d1e85561d4d3cbb7e4053c4365f63a42dda87ad710c4745582010f143335fb" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Donald Tusk"><figcaption>Donald Tusk<span>(Photo: Beta/AP Photo/Mindaugas Kulbis)</span></figcaption></figure>  <p>Premijer Poljske <b>Donald Tusk</b> rekao je da Unija mora biti „veoma inovativna… ponekad možda i nepredvidiva — kao naši prijatelji sa druge strane Atlantika“.</p> <p>Poljska trenutno predsjedava Savjetom EU, a Tusk, bivši predsjednik Evropskog savjeta, iskusni je pregovarač iz vremena Bregzita, kada je predvodio maratonske noćne samite u Briselu u pokušaju da se ispregovara razvod Velike Britanije i Unije. Ovoga puta, nije propustio priliku da kaže kako će Tramp osjetiti njegovu taktiku na sopstvenoj koži.</p> <p>- Svi smo mi sada svjesni te nove metode pregovaranja i načina kako da razgovaramo o trgovini i drugim odnosima - rekao je Tusk, jasno aludirajući na Trampovu destruktivnu taktiku. SAD su, dodao je, jedan od najbližih evropskih partnera, „ali u nekoj mjeri moramo biti slični našim partnerima“.</p> <p>Ideju fon der Lajen javno je podržao i najmoćniji lider Evrope, njemački kancelar <b>Fridrih Merc</b>. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228080216_7f775a520d84cf2290d69e0a6849f5fa5fadc6b83c0a41f1a0f8095e5263c79c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228080216_7f775a520d84cf2290d69e0a6849f5fa5fadc6b83c0a41f1a0f8095e5263c79c" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Fridrih Merc"><figcaption>Fridrih Merc<span>(Photo: Beta/AP/Markus Schreiber)</span></figcaption></figure>  <p>- Ako je STO disfunkcionalna koliko je to već godinama i ako to i dalje ostaje slučaj, onda mi, koji i dalje vjerujemo u važnost slobodne trgovine, moramo da osmislimo nešto drugo - poručio je Merc.</p> <p>Ipak, realnost je da bi predlog fon der Lajen na kraju mogao biti samo kratkoročno skretanje pažnje sa onoga što prijeti da postane veliki poraz kada konačno bude objavljen sporazum sa Trampom.</p> <p>Na samitu, evropski lideri su s nelagodom prihvatili vijest da je SAD iznijela novi prijedlog za nastavak pregovora.</p> <h2>Kaznene carine</h2> <p>Dok su sjedjeli za večerom i prihvatali činjenicu da neće izvući povoljan dogovor od Trampa, postavljali su jedni drugima pitanje: koliko loš sporazum su spremni da prihvate kako bi izbjegli najgore posljedice njegovih kaznenih carina.</p> <p>Od fon der Lajen i njenog tima se sada očekuje da u narednih nekoliko dana ispregovaraju okvirni sporazum kako bi ispunili Trampov rok - 9. jul. Nakon tog datuma, Tramp je zaprijetio da će uvesti nove carine na robu iz EU, koje bi mogle dostići čak 50 odsto.</p> <p>Još prije mjesec, evropske države su bile pune samopouzdanja, uvjerene da će natjerati Trampa da popusti u trgovinskom ratu. Rugali su se preliminarnom sporazumu koji je Tramp postigao sa britanskim premijerom <b>Kirom Starmerom</b>, insistirajući da je EU trgovinska supersila i da nikada neće prihvatiti njegovih 10 odsto carina.</p> <p>Sada se situacija dramatično promijenila. </p> <p>- Najbolje bi bilo da carine budu nula odsto, to je idealno. Ali, ako bude 10 odsto, biće 10 odsto - rekao je predsjednik Francuske <b>Emanuel Makron</b>.</p> <p>Predsjednik Litvanije <b>Gitanas Nauseda</b> kazao je za Politico da EU u najboljem slučaju može „samo da se nada da će biti tretirana kao Ujedinjeno Kraljevstvo“ kada se radi o trgovinskom sporazumu sa Amerikom.</p> <p>- To bi vjerovatno bio najbolji mogući scenario. Ali, Ujedinjeno Kraljevstvo je u očima Sjedinjenih Država ipak drugačiji partner. Nadam se da ćemo biti tretirani kao oni - ali vidjećemo - rekao je Nauseda.</p> <p>Diplomate navode da evropski lideri sada moraju da odluče da li da idu na brzi dogovor u naredne dvije sedmice ili da čekaju bolji sporazum, čak i po cijenu dugotrajnog trgovinskog rata sa SAD.</p> <p>U tom slučaju, kako upozoravaju, postoji opasnost da Tramp preispita američke obaveze prema evropskoj bezbjednosti, pitajući se zašto bi Amerikanci plaćali zaštitu zemljama koje se protive SAD u trgovini, rekao je jedan diplomata pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.</p> <p>Njemački kancelar Merc bio je najglasniji u zalaganju za brz dogovor, čak i ako to bude samo okvirni dokument. </p> <p>- Imamo manje od dvije sedmice do 9. jula. Za to vrijeme ne možeš dogovoriti složen trgovinski sporazum - rekao je on. </p> <p>Industrije, od hemijske do čelične i automobilske, već trpe posljedice, a kompanije su ugrožene. </p> <p>- Molim vas, hajde da brzo nađemo rješenje - zaključio je Merc.</p>

Lideri EU pokušavaju nadmudriti Trampa, najavljuju trgovinski savez bez Amerike

<p>Dok Vlada i institucije tihuju i ne reaguju na nezakonito imenovanje funkcionera Demokrata <b>Krsta Radovića </b>za izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje on, za razliku od njih, ne gubi vrijeme i brutalno se obračunava sa zapošljenima koji su upozoravali na razloge zbog kojih on nije mogao biti imenovan. Nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove <b>Vladimiru Ružičiću</b>, kojeg je smijenio 10. marta, sada je uručio i otkaz.</p> <p>Ružičić je, za sada, prva žrtva hajke protiv dijela zapošljenih u ovoj državnoj kompaniji, koju vode predsjednik Odbora direktora u ostavci <b>Zoran Lakušić </b>i nezakonito izabrani direktor Radović, od kada je u novembru prošle godine nezakonito razriješen dotadašnji izvršni direktor <b>Borislav Ivanković</b>.</p> <p>- Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kaže za Portal ETV Ružičić.</p> <p>U Regionalnom vodovodu on je zapošljen od 20. septembra 2019. godine i kako kaže imao je odličnu saradnju sa svim prethodnim direktorima, a Radović je treći od kada su proruske i prosrpske društveno-političke elite preuzele vlast u Crnoj Gori, krajem avgusta 2020. godine.&nbsp;</p> <p>Tri prethodna direktora, o čemu je Portal ETV pisao, <b>Gorana Jevrića</b>, kojeg su zatekli na toj poziciji, <b>Josipa Đuraškovića </b>(takođe, kadar Demokrata) i Borislava Ivankovića nezakonito je smijenio Lakušić, odnosno Odbor direktora kojim on predsjedava.&nbsp;</p> <p>- Radović je prvi direktor s kojim imam nepremostiv problem od dana kada je zauzeo poziciju, što nedvosmisleno potvrđuje činjenicu da mi se sveti zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora. Kao rukovodilac pravnog sektora bio sam član Komsiije za imenovanje koja sprovodi postupak izbora i imenovanje izvršnog direktora, ali kada su Lakušić i Radović shvatili da ja neću falsifikovati činjenicu da Radović ne ispunjava uslove makli su me iz Komisije i formirali novu bez ijednog lica koje je završilo pravni fakultet?! Nevjerovatno, ali to se dogodilo – priča Ružičić.</p> <p>Kaže da je dobio neformalno informacije da je kategoričan stav Lakušića i Radovića da žele da se riješe i njega i još nekih ljudi, po svaku cijenu.&nbsp;</p> <p>- Pričaju da nema veze što je to što rade nezakonito i što će nas sud sve vratiti na posao, jer oni tada svakako neće biti u Regionalnom. Toliko o njihovom osjećaju odgovornosti i profesionalizmu – ističe naš sagovornik.</p> <p>Poručuje i da neće odustati od borbe za svoja prava i da će podnijeti tužbu i tražiti poništenje nezakonitih odluka, ali naknadu materijalne štete, kao i nematerijlane zbog duševne boli i stigmatizacije okoline nakon što je dobio nezakonito otkaz i lažno optužen.</p> <p>- Koliko Radović nema stručnog znanja i kavlifikacija, odonosno dovoljno radnog iskustva, pokazuje i činjenica da je na mjesto kolege <b>Aca</b> <b>Ognjenovića</b>, sporazumom o preuzimanju na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa <b>Bojanu</b> <b>Rajković</b>. Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kaže Ružičić.</p> <p>Kao još jedan dokaz neznanja i loših namjera Radovića, naš sagovornik ukazuje na činjenicu ko je bio u sastavu Disciplinske komisije koja je odlučivala o njegovoj sudbini.</p> <p>- U oba disciplinska postupka on je formirao komisiju koju su činila dva inžinjera i vozač. E zamislite nivo stručnog, pravničkog znanja tih komisija i njihove kvalifikacije za vođenje disciplinskih postupaka – konstatuje Ružičić.&nbsp;</p> <p>On se polovinom maja otvorenim pismom obratio premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera <b>Damjanu Ćulafiću </b>i ombudsmanu <b>Siniši Bjekoviću</b> zahtijevajući zaštitu radnih prava i upozoravajući ih da je u državnom preduzeću u kojem radi izložen progonu i mobingu, te montiranim disciplinskim postupcima. Do danas mu nijesu odgovorili.</p> <p>U pismu ih je, o čemu je Portal ETV pisao, obavijestio da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Saopštio im je da je njega funkcije rukovodioca postavio na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi sa mjesta savjetnika na mjesto referenta, što je sve konstatovala i Inspekcija rada.&nbsp;</p> <p>Tražio je od Spajića i Ćulafića da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora, uz podsjećanje da je Odbor nezakonito razriješio tri izvršna direktora i nezakonito imenovao Radovića.</p> <p>„Šapu“ na Regionalni vodovod stavila je Demokratska narodna partija <b>Milana Kneževića</b>, kada je u partijskoj podjeli funkcija, nakon što su proruske i prosrpske društveno-političke snage osvojile vlast 2020. godine, imenovali u maju 2021. Lakušića za predsjednika Odbora direktora. Zapošljeni kažu da on „vedri i oblači“ u Regionalnom vodovodu, a što proizilazi i iz činjenice da je Lakušić za nepune tri godine smijenio čak tri izvršna direktora u ovoj kompaniji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>DUŽE OD POLA GODINE U OSTAVCI: Zoran Lakušić<span>(Photo: Regionalni vodovod)</span></figcaption> </figure>  <p>On je 16. decembra prošle godine, nakon što je u Vladi došlo do ozbiljnih mimoilaženja pošto je u novembru smijenio Borislava Ivankovića i postavio Krsta Radovića, podnio ostavku. Do danas, međutim, ta ostavka nije konstatovana. Kako smo ranije pisali, osim što mu poziciju čuva njegov partijski šef Milan Knežević, koji pokušava da mu nađe novo uhljebljenje, u Vladi imaju problem s njegovom ostavkom, jer će mu morati biti isplaćen ogroman novac. Prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, u bilo kom slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.</p>

Krsto Radović uručio otkaz smijenjenom šefu pravne službe Vladimiru Ružičiću

<p>Ukrajinske snage su zaustavile nedavno rusko napredovanje u sjevernoj oblasti Sumi i stabilizovale liniju fronta u blizini granice sa Rusijom, saopštio je glavnokomandujući ukrajinske vojske, general-pukovnik <b>Oleksandr Sirski</b>.</p>
<p>Prema riječima Sirskog, uspjesi ukrajinske vojske u oblasti Sumi spriječili su Rusiju da prebaci oko 50.000 vojnika, uključujući elitne desantne i mornaričke brigade, na druge dijelove fronta.</p>
<p>Ovu tvrdnju nije bilo moguće nezavisno potvrditi, a ruski zvaničnici nijesu još uvijek komentarisali situaciju.</p>
<p>Ruske snage polako napreduju na pojedinim dijelovima fronta dugog oko 1.000 kilometara, iako su ti ograničeni pomaci skupo koštali, kako po pitanju ljudstva, tako i po pitanju uništene oklopne tehnike. Brojno inferiornija ukrajinska vojska u velikoj mjeri koristi dronove kako bi zadržala Ruse.</p>
<p>Višemjesečni pokušaji međunarodne zajednice, predvođeni Sjedinjenim Američkim Državama, da se zaustavi rat koji traje više od tri godine, do sada nijesu dali rezultat. Uprkos neprijateljstvima, dvije strane su nastavile sa razmjenom ratnih zarobljenika, u skladu sa dogovorima sa nedavnih pregovora u Istanbulu.</p>
<p>Ministarstvo odbrane Rusije i ukrajinske vlasti potvrdili su da je u četvrtak izvršena nova razmjena.</p>
<p>Ukrajinsko koordinaciono tijelo za ratne zarobljenike saopštilo je da su među razmijenjenima ranjeni vojnici i oni sa zdravstvenim problemima. Najmlađi ima 24, a najstariji 62 godine, navodi se u saopštenju, uz napomenu da se uskoro očekuju nove razmjene.</p>
<p>Grad Sumi, koji je administrativni centar istoimene ukrajinske oblasti, imao je prije rata oko 250.000 stanovnika. Nalazi se oko 20 kilometara od linije fronta. Rusko napredovanje u ovu oblast ranije ove godine natjeralo je Ukrajinu da pojača odbranu tog područja.</p>
<p>Sirski je kazao da je formirana specijalna odbrambena grupa kako bi se poboljšala bezbjednost u Sumiju i okolnim zajednicama, sa posebnim akcentom na jačanje fortifikacija i ubrzanu izgradnju zaštitnih prepreka.</p>
<p>U martu su se ukrajinske snage povukle iz većeg dijela ruske susjedne oblasti Kursk, čije su dijelove kontrolisale nakon iznenadnog upada preko granice u avgustu.</p>
<p>To povlačenje omogućilo je Rusiji da pokrene kontraofanzivu, u okviru koje je, prema različitim procjenama, napredovala između dva i 12 kilometara u ukrajinsku teritoriju.</p>
<p>Ukrajinski zvaničnici navode da se žestoke borbe vode i u istočnoj oblasti Donjeck.</p>
<p>Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je juče da su njihove snage zauzele dva sela, Novoserhijivku i Ševčenka, u Donjeckoj oblasti.</p>
<p>Zauzimanje Ševčenka predstavlja važnu fazu u nastavku ruske ofanzive čiji je cilj proboj prema Dnjepropetrovskoj oblasti, koja se graniči sa Donjeckom i predstavlja značajan industrijski centar, navodi ministarstvo.</p>
<p>U međuvremenu, obje strane su nastavile sa raketiranjem i napadima dronovima na velikim udaljenostima.</p>
<p>Rusko ministarstvo saopštilo je da je tokom noći oboreno 50 ukrajinskih dronova iznad devet ruskih oblasti, uključujući tri iznad moskovske regije.</p>
<p>Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo navelo je da je Rusija tokom noći lansirala 41 dron tipa „Šahed“ i mamce širom zemlje, pri čemu je ranjeno pet osoba. Navode da su 24 drona ili oborena, ili ometena elektronskim protivmjerama.</p>

Ukrajina zaustavila rusko napredovanje u sjevernoj oblasti Sumi

<p>U znak solidarnosti sa građanima Cetinja, koji protestuju zbog ignorantskog odnosa državnih organa prema porodicama stradalih u masovnim zločinima i namjere vlasti da kroz izmjene Zakona o javnim okupljanjima, derogiraju ustavo pravo iz čl. 52 Ustava Crne Gore (sloboda okupljanja), delegacija STEGA-e će se danas pridružiti građanima koji protestvuju na Kruševom ždrijelu i time simbolično izraziti solidarnost sa građanima Cetinja.</p>
<p>- Kada prestanemo biti solidarno društvo, kada izgubimo empatiju prema stradalnicima i kada prestanemo da pružamo otpor sili, ne samo da nećemo biti pravedno društvo već prestajemo biti ljudi u etičkom smislu i tradiciji Crnogoraca – navodi se u saopštenju STEGE.&nbsp;</p>
<p>Zato, kako kažu, STEGA ovim simboličnim činom želi da pokaže da u Crnoj Gori živi duh slobode, empatije i iskrene ljudske solidarnosti.</p>

STEGA uz Cetinjane: Solidarnost protiv ignorisanja stradalih i gušenja slobode okupljanja

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: milena-gvozdenovic