Gvozdenović: Partijsko zapošljavanje i dalje cvjeta, broj zaposlenih raste uprkos lošim rezultatima javnih preduzeća

Broj zaposlenih u javnim preduzećima i dalje raste bez jasnog plana i ekonomskog opravdanja, a partijsko zapošljavanje ostaje politički poželjna i isplativa praksa, ocijenila je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović.

Prema istraživanju CDT-a, tokom 2025. godine u 88 privrednih društava zaposleno je gotovo 1.250 osoba. Najviše novih radnika primili su Putevi (138), Komunalno Kotor (87), Komunalno Budva (83) i Elektroprivreda Crne Gore (77). Istovremeno, čak 41 javno preduzeće, koje se najčešće dovodi u vezu sa sumnjama na masovna zapošljavanja, nije dostavilo tražene podatke.

Gvozdenović upozorava da je četvrtina javnih preduzeća ignorisala zahtjeve za slobodan pristup informacijama, iako je riječ o njihovoj zakonskoj obavezi, zbog čega, kako kaže, građani sami mogu zaključiti zašto je to tako.

– U Crnoj Gori nikada nijesmo imali potpune podatke o ukupnom broju zaposlenih u javnim preduzećima. Brojevi koje objavljuju državni organi nijesu konačni jer ne obuhvataju zaposlene angažovane po ugovorima o djelu, ugovorima o privremenim i povremenim poslovima, niti preko agencija za privremeno zapošljavanje. Zato je važno da građani znaju da je stvarni broj zaposlenih znatno veći od zvanično prikazanog – rekla je Gvozdenović.

Ona ističe da je istraživanje pokazalo nekoliko zabrinjavajućih trendova.

– Zapošljavanje u javnim preduzećima i dalje je veoma intenzivno. Samo po sebi to ne bi bilo problematično, jer bismo slavili nova radna mjesta, ali problem nastaje kada se ljudi zapošljavaju u preduzećima u kojima je teško ili nemoguće pronaći ekonomsko opravdanje za nova radna mjesta. Brojni izvještaji Ministarstva finansija, Državne revizorske institucije i drugih organa ukazuju da su upravo rast troškova zarada i povećanje broja zaposlenih među glavnim razlozima loših poslovnih rezultata javnih preduzeća. Jedno je pitanje koliko se ljudi zapošljava, a mnogo važnije na koji način se to radi. Naše istraživanje pokazuje da ljudi u sistem ulaze preko ugovora na određeno vrijeme, sporazuma o preuzimanju ili agencija za privremeno zapošljavanje, bez stvarne konkurencije i javnog oglašavanja, a zatim se pronalaze načini da budu prevedeni u stalni radni odnos – kazala je Gvozdenović.

Podsjeća da su mnogi građani nakon promjene vlasti očekivali prekid sa praksom partijskog zapošljavanja.

– Mnogi su vjerovali da će nakon DPS-a i njegovih mehanizama zapošljavanja doći vrijeme u kojem će se ljudi zapošljavati isključivo na osnovu potreba sistema i stručnosti. Međutim, to se nije dogodilo – ocijenila je ona.

Govoreći o partijskom zapošljavanju, Gvozdenović kaže da je formula „jedan zaposleni – četiri glasa“ i dalje prisutna u Crnoj Gori.

– Decenijama se na javna preduzeća i javni sektor gleda kao na resurs za izgradnju političke mreže i obezbjeđivanje podrške. Zato se na konkursima često ne bira najbolji kandidat, već „naš kandidat“. To može biti rođak partijskog funkcionera, neko ko je lojalan partiji ili donosi političke glasove. Nije presudno da bude najstručniji. Važno je razumjeti da se takvo zapošljavanje uglavnom odvija u skladu sa zakonom. Formalno, konkurs postoji i sve izgleda uredno, ali su zakoni i procedure postavljeni tako da omogućavaju da stvarne konkurencije praktično nema – istakla je Gvozdenović.

Govoreći o mogućim rješenjima, podsjetila je da se godinama govori o depolitizaciji javnog sektora, ali da konkretni pomaci izostaju.

– Da smo zaista željeli depolitizaciju, profesionalizaciju i optimizaciju javnog sektora, to smo mogli uraditi mnogo puta do sada. Nažalost, o optimizaciji gotovo da niko ne govori, osim nekoliko entuzijasta iz nevladinog sektora. Suština nije u otpuštanju ljudi, već u tome da se utvrdi gdje postoji višak, a gdje nedostatak zaposlenih i da se pravi ljudi rasporede na prava mjesta – naglasila je Gvozdenović.

Podsjetila je i da Evropska komisija iz godine u godinu insistira da zapošljavanje u javnom sektoru bude zasnovano na zaslugama, zbog čega su u okviru evropskih integracija donijeti novi zakoni, uključujući Zakon o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države i novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima.

– Međutim, kakav god zakon da donesemo, uvijek ostaju mehanizmi koji omogućavaju da se partijsko zapošljavanje nesmetano nastavi. Razlog je jednostavan – ono je i dalje modus operandi naših političkih partija. Dok god je tako, neće postojati stvarna politička volja da se toj praksi stane na kraj – zaključila je Gvozdenović.