Gost 44. emisije "Ne pričam ti o tome" je Dušan Duka Martinović, gitarista i kompozitor, čovjek koji broji 55 godina neprekidnog staža u rock muzici.&nbsp;
U drugoj od dvije emisije gostovanja, Martinović je govorio o radu benda “Muzička radionica”, učestvovanju na Opatijskom festivalu sa grupom “Montenegrini”, saradnji sa Danijelom Popovićem, Zdravkom Čolićem i Oliverom Dragojevićem, solo karijeri i gotovo trodecenijskom radu u studiju.&nbsp;
Urednik i voditelj emisije je Željko Milović.
Emisiju "Ne pričam ti o tom"e možete pogledati u petak od 22 sati na TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dušan Duka Martinović u emisiji "Ne pričam ti o tome"

U Budilniku na Televiziji E sjutra pitamo da li nevladine organizacije treba da se finansiraju iz agrobudžeta Glavnog grada - ko dobija, a ko gubi.&nbsp;
Govorićemo i o protestu roditelja djece i mladih u spektru autizma koji traže sistemska rješenja.
Analiziramo i ulogu omladinskog aktivizma - može li donijeti promjene u stanju ljudskih prava u Crnoj Gori.
Biće riječi i o uklanjanju nekoliko stabala samoniklih čempresa na podgoričkom aerodromu zbog širenja parkinga, a donosimo i odgovor na pitanje ko kontroliše nelegalne taksiste u Podgorici.&nbsp;
U novom Srećnom danu, od devet do 11 sati, iz ugla astrologije razgovaramo o sudbini. Gledaoci Televizije E će moći da saznaju sve i o trci sa najvećom tradicijom održavanja na jednoj lokaciji u Crnoj Gori, onoj koja se organizuje na Plavnici.
Četrnaestogodišnja Lana Šaban, se bavi streljaštvom, svira gitaru i osvaja nagrade na školskim takmičenjima. U emisiji Srećan dan upoznajte nju i trenericu SK “Stara Varoš”, Anđelu Pajović.
Govorićemo i o jubileju - 25 godina igre Baletske škole princeza Ksenija.

Budilnik na TV E: Protest roditelja, djece i mladih u spektru autizma, uklanjanje čempresa zbog širenja parkinga, kontrola nelegalnih taksista...

Emisiju "Dres nacija reprezentacija" možete pratiti danas od 13 sati na Televiziji E.
Gosti današnje emisije je igrač Futsal reprezentacije Crne Gore Aleksandar Obradović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dda1MnRUSdYY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Aleksandar Obradović gost emisije "Dres nacija reprezentacija"

Neću ja da sam toliko bezobrazna, ne daj bože da kukam i da vas opterećujem. Evo vidite sami šta mi je najpreče, šta mi je najvažnije, šta ne smeta ni opštini, ni državi, da kažem, ne bi država zbog mene nešto izgubila. Ono što je osnovno potrebno, vidite sami, to bi dobro bilo. Ja imam postelju, imam da obučem, imam da pojedem, popijem, ma ne mogu biti gladna i gotovo - kazala ne u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, Olga Drljević.
Živjela jednom jedna starica, ne u dvorcu, ni u kolibi od medenjaka, već u trošnoj baraci u sred šume. Krov joj je često nosio vjetar, pa su ga zato pridržavala stabla. Pod u kolibi bio je hladan, goli beton. Prozori polomljeni, zaštićeni kesama, da manje duva. Njena postelja skromna, a garderoba istrošena. Njeno društvo samoća.&nbsp;
- Ova kuća je bila ljetna koliba Grdinića, za ispraćaj sa stokom. Ja nijesam imala kud drugo, kud ću?! U Tomaševo ne smijem, u rod ne mogu, nezgodna familija. Ja ovdje &nbsp;- kaže Drljević.
Živjela jednom jedna starica, tri puta se udavala, ali nikad nije postala majka. Kad je posljednji muž otišao, otišao je i njen dom, imovina je pripala njegovoj porodici, a ona je ostala bez ičega. Sad živi daleko od svijeta, na vrhu brda iznad sela Potrk. Koliba mala, šuma velika. Sve radi sama. Godine su prošle, ali je Olga i dalje jaka. U njenom glasu nema tuge, samo mir sa sudbinom.
- Imam to penzije pa uzimam. Ponekad sa jednom ženom, ne smijem sama, odem u pečurke. Uzmemo sitnice, tu nam komšija jedan to uzima. Držim krme, dvije koze, posijem luk, krompir, ona ponekad napravi pitu, donese mi tu za dva - tri dana, isto i jedna snaha. Ja vičem nije potreba, ne donosite. Imam za život, za hranu. A i ne jedem mnogo, pomalo. Ne pijem, ne pušim, bez po jednu izjutra uz kafu, ne odgovara mi. Tablete trošim - istakla je Drljević.
Novinarka Televizije E Arnela Hajdarpašić koja donosi ovu dirljivu priču je zatekla Olgu Drljević u muškoj staroj garderobi.
Olga Drljević, kaže, da gladna nije, penzija pokojnog muža je dovoljna za hranu, ali za život treba više od toga. Vodu donosi izdaleka u bidonima, struje nema, samo mali solarni panel, tek za jednu sijalicu. Bez frižidera hrana joj traje onoliko koliko joj vrijeme dozvoli.
- Najgore mi je ljeti za hranu. Gdje god stavim vrelo sunce, oba oka da sagori, nemam frižidera. Mlijeko mi provri u onaj božji minut. Za život bi mi bio važan frižider, mnogo. Struju ne znam, da se pita ovaj Grdinić da li bi dozvolio da se uvodi. Njega ovo ne interesuje, ne vjerujem da bi on uveo ovdje struju, a ja na svoj teret nemam ni snage, nijesam ni bogata. Šta je 450 eura, to su samo namirnice. Kupatilo imam kad ugrijem vodu, nekad vrelu, nekad lednu, eto tako &nbsp;- naglašava Drljević.
Pored dvije koze i jedne svinje koje gaji da bi preživjela, društvo joj prave i nepozvani gosti. Noću miševi i insekti, po zimi gladne lisice, ljeti zmije koje se zavuku ispod lima. U divljini ona nije sama ali nije ni sigurna.
- Ima bogami zmija. Držala sam kokoške, komšiji je pojedeno 20, a meni 15, lisica. Da nije tih kokošaka bilo zmije bi ovdje ulazile iz te šume. Ali, od lisica ne možemo da držimo. Ipak ću opet morati da uzmem pet da bi tuda prškale. Kokoška tjera zmiju i ona ne smije od nje ući. Eto tako. Uveče su me jednom strašili, lupali mi na vrata, meni je bilo teško. Ne znam ni danas ko je to, nije htio da se kaže. Više nije! To sam ja javila, došli su iz policije, to je poodavno bilo, pa neće više, pa ovo, pa ono…Nije me više niko strašio. Komšija posebno vodi računa i ovaj mi bratanić. Dolaze, odlaze, jer bi me neko udavio, ima silovanja, ima svašta…Nije me strah. Svakome sam rekla pošto sunce zaladi neka mi ne naziva dobar dan, šta će mi. Ako ga inteŕesuje po danu nek dođe da me pita, da razgovaramo, a ja dovodim nekoga da noći, laže ta koji će kazati da sam ja ta žena. Ne treba po noći razgovor ni sa kim. Ja ne odem ni ovdje do njih po noći da sjedim, jer što znam, po tom putu može neka budala da me sretne i šta ću - poručuje Drljević.
Iako je bila sama, Olga nije čekala nikoga da joj dođe, niko je nije obilazio, a ona nije tražila pomoć. Kad su joj pričali o domu za stare, Olga je samo slegla ramenima, zatvorena u četiri zida, rekla je ne bi izdržala. I tako je odlučila da ostane tamo gdje je sama, na svom brdu.
- Ne bih u starački dom nikako, stvarno ne bih. Volija bih samoubistvo nego tu ići, nešto mi se ne sviđa onamo, svašta onamo ima. Ne bih dolje, ja bih umrla, ne bih ni mjesec dana. Šta će mi starački dom?! Evo ovdje dokle mognem, a neću valjda &nbsp;mnogo ni živjeti. Eto tako! Nadam se da neću spanuti, ne bi trebalo, nije mi takva duša, nijesam se ogriješila. Djece nijesam imala, tri puta sam se udavala. Ubio me vo jedne godine, nijesam ni mogla imati dijete, bacio me preko tora, bila sam mjesec dana u bolnici, ali poslije nijesam ništa, izliječila sam se, nijesam bila bolesna. E sad sve taljava - rekla je Drljević.
Kako svaka bajka ima viteza, tako i ova o baki Olgi ima komšiju Raša Stožinića. On je taj koji najviše brine o njoj, pomaže koliko može. Spreman je da popravi kolibu, da stvori bolje uslove za život, ali da bi to mogao treba materijali dozvola vlasnika.&nbsp;
- Fin mi je ovaj komšija, mi smo i svoji, preko majki, ljudski sud. A posebno ženu što ima, u Crnoj Gori takve žene nema, na svakom koraku. Bolesna sam bila, ona po šest puta na dan dođe, ostavi stoku namiri, da vidi šta ja radim. To nema niđe. Bogomi da nije njih ovdje, kad je bio veliki snijeg, ja bih umrla. Bio me snijeg zatrpao do sijalice, i njegov sin dođe, jedinik, sa konjem, ne može da otvore vrata, on i Rašo, i bratanić mi, jedva otvorili prolaz. Tako sam ostala živa, vodi se računa o meni - istakla je Drljević.
Kako heroji iz bajke ne traže ništa, tako ni naša &nbsp;baka Olga ne traži ništa ni rođacima koji je rijetko obilaze, kaže dok je noge služe može sebi pomoći.&nbsp;
Bajka o Olgi drljević, starici od 83 godine nije bajka u pravom smislu riječi. To je ružna realnost današnjice, stidno breme društva i institucija koje su dozvolile da jedna starica ovako živi. Ova bajka se još uvijek piše, a njen pozitivni epilog i kraj čekaju, da ne bi ostalo samo uspomena na moralni poraz jednog društva koje je dozvolilo da jedna žena u dubokoj starosti živi u nedostojnim uslovima.
- Neću ja da sam toliko bezobrazna, ne daj bože da kukam i da vas opterećujem. Evo vidite sami šta mi je najpreče, šta mi je najvažnije, šta ne smeta ni opštini, ni državi, da kažem, ne bi država zbog mene nešto izgubila. Ono.što je osnovno potrebno, vidite sami, to bi dobro. Ja imam postelju, imam da obučem, imam da pojedem, popijem, ma ne mogu biti gladna i gotovo - zaključila je Drljević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fai6FzYZ9ZeI%3Fsi%3DwJKxDSXRAGQx_LD9&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Drljević: Uveče su me jednom strašili, lupali mi na vrata, meni je bilo teško

Nova epizoda pete sezone "Sjenki" emituje se večeras od 22 sata na Televiziji E.&nbsp;
U novoj emisiji, donosimo priču o tome šta su istražitelji otkrili nakon ubistva Cetinjanina Vaska Lješkovića.
Ekipa "Sjenki" donosi detalje i o tome kakve je veze ubijeni Cetinjanin imao sa škaljarskom kriminalnom klanom
Da li je ubistvo Lješkovića moglo biti spriječeno?
Sjenke večeras od 22 sata na TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRWv5P7IlHTs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nova epizoda "Sjenki": Šta su istražitelji otkrili nakon ubistva Vaska Lješkovića?

Emitovanje druge sezone turske serije "Bahar" počeće večeras u 21 sat na Televiziji E. Druga sezona se u ovom trenutku emituje i u Turskoj i u obije zemlje u vrhu je gledanosti. "Bahar" je priča u kojoj će se pronaći svako od nas. O bitkama koje vodimo - dobijamo i gubimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250319130316_b039d4a601a387f02dec399128d93ab964143e9c1b2234eea7a41a29a1f3ba98.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250319130316_b039d4a601a387f02dec399128d93ab964143e9c1b2234eea7a41a29a1f3ba98" data-rendition-name="original" width="495" height="883" loading="lazy" alt="Bahar"> <figcaption>Bahar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Serija "Bahar" ima dvije sezone sa 32 epizode. Pratite na TV E svakim radnim danom od 21 sat. Repriza je narednog dana u 11 sati.

Druga sezona serije "Bahar" od večeras na TV E

U "Budilniku" na Televiziji E analiziramo sigurnost ugostiteljskih objekata u Crnoj Gori, istražujemo zabrinutost građana o trenutnoj situaciji u državi i razmatramo važnost ulaganja u IT obuke službenika.&nbsp;
Takođe, donosimo priču o humanitarnoj akciji KC “Kružni tok” za fondaciju "Budi human", a jutro ćemo provesti i uz vježbe iz Bemax teretane.
U "Srećnom danu" od devet do 11 sati nove i zanimljive priče. Bliži se proljeće se i vrijeme je da počnete sa fitnesom.&nbsp;
Savjete za vježbanje, te kako do fit forme, o treninzima i pravilnoj ishrani gledaocima Televizije E daće Filip Petrović.&nbsp;
Tema emisije je i rodna ravnopravnost kao i pitanja koja pokreće podkast "Upoznaj Master preduzetnicu", a sagovornica je Katarina Radović.&nbsp;
Najveći koncert devedesetih, opet u Bemax areni zakazan je za 5. april. Gosti "Srećnog dana" tim povodom toga su članovi grupe Twins, brat i sestra Nebojša Neša Kostresević i Manuela Đurović.

U "Budilniku" o sigurnosti ugostiteljskih objekata, u "Srećnom danu" o rodnoj ravnopravnosti, pravilnoj ishrani, treninzima...

Večeras u 21 sat &nbsp;na Televiziji E pogledajte novu epizodu muzičkog podkasta "Život na note".
Gost večerašnje emisije je pjevač Davor Vučetić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYVUJ5mDOojg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

''Život na note'': Nova epizoda muzičkog podkasta

Nova epizoda pete sezone ''Sjenki'' emituje se večeras od 22 sata na Televiziji E. 
 
 U novoj emisiji, donosimo priču o tome ko je bio Baranin Vaso Delibašić, koji je ubijen 28. juna 2018. godine.&nbsp;
Ekipa ''Sjenki'' donosi detalje i o tome kako su istražitelji, nakon šest godina, rasvijetlili ubistvo Delibašića. &nbsp; 
 
 Da li će prikupljeni dokazi dovesti istražitelje i do drugog ubice? 
 
 ''Sjenke'' večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dj2R4tOAcf9k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nova epizoda ''Sjenki'': Ko je bio Vaso Delibašić

U Budilniku na Televiziji E ujutru se bavimo položajem žena u Crnoj Gori, uoči 8. marta – Dana žena.&nbsp;
Provjerićemo da li je opravdan prijedlog da se uvede menstrualno odsustvo i da li je Crna Gora spremna na taj korak.&nbsp;
Najavljeno je strože sankcionisanje pušenja u zatvorenom prostoru – da li će to osigurati poštovanje zakona?
Vrijeme nakon Budilnika, od devet do 11 sati, rezervisano je za Srećan dan.&nbsp;
Jedna od naših tema je mizoginija u online prostoru.&nbsp;
Družićemo se sa ikonom modne scene devedesetih - Jelenom Ivanović Tomašević, a o novom spektaklu u Bemax areni, najvećoj žurki devedesetih, razgovaraćemo sa pjevačem Ivanom Gavrilovićem.
&nbsp;Za dobru atmosferu u Srećnom danu zadužen je i muzičar Taško Ademović.

U ''Budilniku'' o položaju žena u Crnoj Gori, u ''Srećnom danu'' o mizoginiji u javnom prostoru, ali i žurci devedesetih

- Zašto nas foliraju kmetovi Vučića u Crnoj Gori i vladajuća neprincipijelna, trgovačka koalicija koja čini vlast u Crnoj Gori? - poručio je lider Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić na mreži Iks.
Odgovor je, poručuje on - znan.
- Zato je bitno da ovaj režim doživi politiki sunovrat na izborima u Nikšiću. Stoga, svim snagama za izbornu smjenu oligarhije u Nikšiću - ističe Adžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1908816240535076959%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908816240535076959%7Ctwgr%5E08f70914faf3cbb5adb100eb8e12f2efe7509691%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Zna se zašto nas foliraju Vučićevi kmetovi u Crnoj Gori

U Budilniku na Televiziji E analiziramo koliko Glavni grad radi na rješavanju problema na koje ukazuju građani.&nbsp;
Povodom Svjetskom dana zdravlja, bavimo se situacijom u zdravstvenom sistemu Crne Gore, s posebnim akcentom na liječenje najmlađih.&nbsp;
U Budilniku će biti riječi i o stavu građanskih aktivista u vezi sa gradnjom na Velikoj plaži.&nbsp;
Za sve koji praktikuju zdrave navike, iz Bemax teretane stižu savjeti za uspješan početak radne sedmice.&nbsp;
<h2>Srećan dan od devet do 11 sati&nbsp;</h2>
U Srećnom danu, od devet do 11 sati, postavljamo pitanje da li je svaka greška novo iskustvo, i u kojoj mjeri nas greške oblikuju.&nbsp;
O tome da li sebe često osuđujemo i da li teško prihvatamo sopstvene greške razgovaraćemo sa književnicom Minjom Marđonović.&nbsp;
Koji su sve izazovi u odrastanju tinejdžera, koliko su ključni samopouzdanje, komunikacija sa roditeljima i vršnjacima otkriva mr Maja Baletić Grubač, mentorski &amp; coaching program za mame i samohrane mame, NLP trenerica u edukaciji.
Počinje Festival RUTA TIVAT 2025, a o ovogodišnjem izdanju i programu govori Dušan Kovačević, glumac, član upravnog odbora RUTA -e i jedan od osnivača festivala.

Jutro na Televiziji E

- Političari u Crnoj Gori još nemaju razvijenu demokratsku svijest da rade u opštem interesu, a lični i partijski ostave po strani- ocjenila je politička analitičarka Nikoleta Đukanović.&nbsp;
Iako se javno sve partije zalažu za Evropsku uniju, Đukanović upozorava da je malo onih suštinski proevropski orijentisanih.
- I pozicione i opozicione partije su manje više vrlo sličnog karaktera- smatra ona.
Đukanović dodaje da "ni jedne ni druge nijesu demokratske, niti proevropske“.

Đukanović: Crnogorski političari i dalje bez razvijene svijesti da rade u opštem a ne ličnom interesu

Prof.dr emeritus Šerbo Rastoder, redovni član CANU, DANU i BANU, prvi predsjednik Foruma Bošnjaka/ Muslimana Crne Gore i prvi predsjednik Bošnjačkog vijeća podržao je stav predsjednika BDP Seada Šahmana koji je kazao da je Bošnjačko vijeće podređeno interesima jedne političke partije.
- Kao neko ko je bio prvi i jedini vanstranački predsjednik Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori i osoba koja je davno uočila gubljenja izvornog smisla nacionalnih savjeta i njihovog pretvaranja u partijske ekspoziture, pridružujem se reagovanju gospodina Seada Šahmana- naveo je Rastoder u saopštenju.
Rastoder, kako je kazao, to ne čini zbog njegovih optužbi na rad Sulja Mustafića koje su, prema njegovim riječima, minorne u odnosu na suštinu u kojoj ovaj stranački mali šraf kompromituje ideju izbora u Savjet.
- Sama ideja pretvaranje Savjeta kao jedine budžetske i ustavne institucije manjinskih naroda u stranačke filijale kompromitovanih “politikanata“ je direktni atak na izvorne ideje Savjeta kao predstavničkog tijela manjina u kojem je onemogućen izbor svim licima, stvaraocima i pregaocima koji (nije)su stranački profilisani i koji rizikujući da učestvuju na “simuliranim” izborima u kojima se članstvo samo verifikuje unaprijed prikupljenim stranačkim listama sa potpisima, doprinose kompromitaciji cijelog procesa- ističe Rastoder.
Zalaganje za neposredne izbore, otvorene liste sa proporcionalnim brojem učešća pripadnika manjinskog naroda u konačnom sazivu Savjeta, te, dodaje on, onemogućavanje političkih stranaka u zloupotrebi ovih institucija su ciljevi koje sam isticao, pred predhodne izbore za Savjet.
- Danas se pokazaju, ne samo da su ti zahtjevi bili opravdani, nego da partitokratija organizovano zloupotrebljava svaki vid predstavničke demokratije. Siguran sam, da je politička nezaježljivost još uvijek jača od zdravog razuma, što nije opravdanje za ćutanje nadležnih- zaključuje Rastoder u saopštenju.

Rastoder: Ideja pretvaranje Savjeta u stranačke filijale kompromitovanih “politikanata“ predstavlja direktni atak na izvorne ideje Savjeta kao predstavničkog tijela manjina

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: televizija-e