Budimir Aleksić, Deputy Prime Minister of Montenegro for Education, Science, and Relations with Religious Communities, violated the Law on the Prevention of Corruption when, at the end of May last year, he voted in favor of signing a lease agreement for the premises of the company „Srpska kuća“ („Serbian house“) in Podgorica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211100240_7b1690dae4d90289250cd39cf139369827a953096b3d16198823b4f447962493.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260211100240_7b1690dae4d90289250cd39cf139369827a953096b3d16198823b4f447962493" data-rendition-name="original" width="3000" height="2611" loading="lazy" alt="VIOLATION OF THE LAW: Cover page of the Agency’s Decision"> <figcaption>VIOLATION OF THE LAW: Cover page of the Agency’s Decision(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>AGENCY&nbsp;</h2> <h2>DECISION</h2> In its decision dated November 10 last year, the Agency for the Prevention of Corruption states that Aleksić, as a public official, should have recused himself from voting on the Government’s decision to lease office space from „Srpska kuća“ because he was in a conflict of interest - as a founder and co-owner of that company.&nbsp; - It is established that public official Budimir Aleksić violated Article 10, paragraph 1, and Article 30 of the Law on the Prevention of Corruption, for the reason that on May 29, 2025, at the 81st session of the Government of Montenegro, he participated in adopting the information regarding the signing of a lease agreement for office space for the purpose of using conference halls with the company „Srpska kuća“ LLC Podgorica, of which he is one of the founders and a member of the company’s Assembly, as well as the holder of a share in this company - the Agency’s decision of November 10, 2025, states, among other things.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211100244_57c293ec742273d23a3d6e4fc7ffa7abd82f4c0584034ed1311c95fcd7bbd40e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260211100244_57c293ec742273d23a3d6e4fc7ffa7abd82f4c0584034ed1311c95fcd7bbd40e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="HE DIDN'T KNOW THAT HE WAS A CO-OWNER: Budimir Aleksić"> <figcaption>HE DIDN'T KNOW THAT HE WAS A CO-OWNER: Budimir Aleksić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ALEKSIĆ „DID NOT KNOW“ HE WAS A CO-OWNER?!</h2> In explaining its decision, the Agency notes that Budimir Aleksić claimed in his statement that, quote, he is „neither the owner nor co-owner of the real estate of 'Srpska kuća'“, and therefore could not have been in a conflict of interest nor violated the Law on the Prevention of Corruption. However, in the decision signed by Agency Director Dušan Drakić, the Statute of „Srpska kuća“ is cited, which unequivocally confirms that Aleksić, as a member of the Government, was indeed in a conflict of interest. - By reviewing the Statute of the company „Srpska kuća“ LLC Podgorica dated December 6, 2021, it was established that Budimir Aleksić is one of the founders (Article 2) and that he owns a 3.83 percent share in the company (Article 5) - the Agency’s explanation states.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211100244_ce8d4974be368f71fc0e7e7c611ec37b0050aa511e498b038fa540f4e000c122.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260211100244_ce8d4974be368f71fc0e7e7c611ec37b0050aa511e498b038fa540f4e000c122" data-rendition-name="original" width="3000" height="1479" loading="lazy" alt="ANNUAL AMOUNT OF STATE MONEY FOR „SRPSKA KUĆA“: Contract Detail"> <figcaption>ANNUAL AMOUNT OF STATE MONEY FOR „SRPSKA KUĆA“: Contract Detail(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>„SRPSKA KUĆA“ - WITHOUT A TENDER&nbsp;</h2> After the Government of Montenegro established in April 2024 that, due to the relocation of the Special State Prosecutor’s Office to a building at 2 Jovana Tomaševića Street, it tasked the Administration for State Property with finding adequate premises to ensure, quote, the „continuity of the Government’s work“. In May 2025, the Administration for State Property proposed that the Government adopt a decision to lease 820 square meters of space in „Srpska kuća“. Following direct negotiations, without a public tender, the Government accepted the final offer of „Srpska kuća“ to lease four rooms at a price of 9,922 euros per month, or an annual rent totaling 119,064 euros. The lease agreement was signed on June 18, 2025, by Emilo Labudović on behalf of the lessor „Srpska kuća“, and by Director of the Administration for State Property Koča Đurišić, on behalf of the lessee. The fact that the deal was concluded without a prior public tender was not assessed by the Agency for the Prevention of Corruption as a violation of public procurement law. For Prime Minister Spajić and members of the Government, it was not considered a political obstacle that approximately 120,000 euros per year would be allocated to a company into which the Government of the Republic of Serbia, on the order of Aleksandar Vučić, had already invested 3.5 million euros in 2020. According to information from Television E, Budimir Aleksić is not the only official of the Government of Montenegro who has been under the focus of the Agency for the Prevention of Corruption regarding alleged irregularities, failure to report gifts, and other actions prohibited under the Law on the Prevention of Corruption. However, in response to an inquiry from Television E, the Government of Montenegro did not provide a reply by the time this report and article were completed.

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Budimir Aleksić voted for the Government to pay €119,000 annually to „Srpska kuća“, a company he co-founded and co-owns?!

Briselska administracija u neformalnim razgovorima sa zvaničnicima Vlade Crne Gore, tvrde izvori Portala ETV, sve češće upozorava da naša zemlja sa ovakvom strukturom izvršne vlasti teško može da ispuni evropsku agendu. - Ključna poruka je da nema ništa od evropskog puta ako godina nastavi kako je počela, jer su i njima opstrukcije evropske agende sve očiglednije – tvrde naši nezvanični izvori bliski administraciji u Briselu. A da gube strpljenje potvrdila je i izjava portparola Evropske komisije Gijoma Mersijea nakon što je predsjednik države Jakov Milatović, prošle sedmice prvo odbio, pa onda, dva dana kasnije, ipak potpisao paket od 25 „plavih“ zakona, odnosno zakona koji su dobili zeleno svijetlo EK. <h2>SLIJEDI „TRKA SA VREMENOM“</h2> - Stalna kašnjenja u ključnim procesima, kao što su usvajanje zakona i imenovanje upražnjenih pozicija, ako ostanu neriješena, mogla bi predstavljati značajnu prepreku ostvarenju ambicije Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine – upozorio je on 5. februara u izjavi za RTCG. Ali, nijesu samo parlamentarna većina, koja opstruira niz važnih imenovanja, poput sudija Ustavnog suda, i predsjednik države koji „se igra“ sa „plavim zakonima“, smetnja evropskom putu Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260208140236_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA U VLASTI: Parlamentarna većina"><figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA U VLASTI: Parlamentarna većina(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Premijer Milojko Spajić suočava se sa ozbiljnim problemima u svojoj glomaznoj vladi, jer je brojem ministara morao da namiri apetite svih konstituenata parlamentarne većine, a mnogi resori zapali su u ruke partijskih uhljeba nesposobnih da ispune ambiciozni cilj evropske agende – da sva poglavlja budu zatvorena do kraja ove godine. Najozbiljniji problemi i izazovi, kako kažu izvori Portala ETV iz Vlade, su u resorima kojima rukovode Damjan Ćulafić (Demokrate) i Vladimir Joković (SNP). Pred Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je ozbiljan zadatak ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje najkompleksinijeg i najzahtjevnijeg poglavlja u pregovaračkom procesu – 27 - Životna sredina i klimatske promjene. Naši izvori kažu da su u Vladi veoma zabrinuti hoće li Damjanović i njegov tim uspjeti da ispune plan, pogotovo u svjetlu činjenice da nijedno ekološko žarište još nije sanirano. Ni Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kojim rukovodi Joković, ne stoji ništa bolje. To je bilo jasno i u decembru prošle godine kada je samo zahvaljujući intenzivnoj diplomatskoj komunikaciji premijera Spajića, Francuska koja je blokirala poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo, ipak, odlučila da ih deblokira. Pravdajući se zbog blokade Joković je tvrdio kako je njegov tim uradio „izvanredan posao“, a da je do blokade došlo jer je „negdje u nekim komunikacijama zastalo“. - Evropski prijatelji sve češće upozoravaju i premijera i ministarku evropskih integracija Maidu Gorčević da je sve više pokazatelja da Crna Gora neće ispuniti sve zadatke i obaveze do kraja godine – kažu naši izvori. <h2>IZOSTAJE KOMUNIKACIJA SA DOMAĆOM JAVNOŠĆU</h2> Poruke izvršne vlasti koje plasiraju domaćoj javnosti, međutim, pune su optimizma i samohvale, a veliki broj ministara, više vremena je na putu po evropskim i svjetskim prijestonicama nego u zemlji, poručujući kako rade velike stvari za Crnu Goru i njen put u EU. A što oni više putuju ovđe je situacija sve lošija i umjesto atmosfere radosti i jedinstva u godini koja će, sudeći po svemu, biti presudna za naš evropski put, naša svakodnevica su tenzije, kriza na svim nivoima koja prijeti da zaustavi integracioni proces. I ove godine, kao i prošle, Budžetom je planirano više od osam miliona eura za službena putovanja. Naravno, ova stavka iz Budžeta ne odnosi se samo na Vladu. Komunikaciona strategija je, takođe, veoma loša – od zakona koji nijesu iskomunicirani sa javnošću, do činjenice da građanima Crne Gore apsolutno ne objašnjavaju suštinu članstva u EU, odnosno koje će benefite građanke i građani dobiti danom učlanjenja. Umjesto tribina koje bi trebalo da organizuju u crnogorskim gradovima i u direktnoj komunikaciji sa stanovništvom približe sve prednosti koje građani dobijaju EU integracijom, ministri i njihovi timovi putuju po svjetskim destinacijama. Koliko drže do mišljenja javnosti, ne samo crnogorske već i međunarodne, nedvosmisleno pokazuje i novi pokušaj Vlade i parlamentarne većine da „na silu“ usvoje Izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji su ljetos, pod pritiskom eksperata i civilnog društva skinuti sa dnevnog reda skupštine, ali su se opet našli u parlamentu i na dnevnom su redu Drugog vanrednog zasijedanja. <h2>PREMIJEROV „RUŽIČASTI SVIJET“</h2> Grupa nevladinih organizacija i sada je žestoko reagovala, upozoravajući u saopštenju 3. februara, da ovaj potez Skupštine i Vlade „predstavlja grubo kršenje principa transparentnosti zakonodavnog procesa i svjesno ignorisanje domaće i međunarodne javnosti“. O ova dva zakona Evropska komisija još nije dostavila mišljenje, ali su oni ponovo stavljeni u proceduru, zbog čega nevladine organizacije upozoravaju da se „radi o beskrupuloznoj upornosti vlasti da bez javne rasprave progura zakone koji ozbiljno ugrožavaju ljudska prava i slobode građana, što je obilježje autoritarnih praksi, a ne države koja teži članstvu u Evropskoj uniji“. Insistiranje vlasti na ova dva zakona posebno zabrinjava u svjetlu činjenice da je sektor bezbjednosti u rasulu, dodijeljen na partijsko upravljanje dvijema strankama – Demokratama - MUP, policija i Ministarstvo odbrane, a PES-u - ANB, odnosno tajna služba.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_0bb6f7e4f0d2a5d26ac7bdb48a97613aaee81d91154d0297914e555fd08b4835.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260208140236_0bb6f7e4f0d2a5d26ac7bdb48a97613aaee81d91154d0297914e555fd08b4835" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPASNE PORUKE: Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"><figcaption>OPASNE PORUKE: Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  I dok se nesposobnost službi bezbjednosti očituje maltene svakodnevno, čemu svjedoči i bijeg Miloša Medenice iz kućnog pritvora i to na dan kada mu je izrečena desetogodišnja zatvorska kazna, a prvi policajac Crne Gore, čovjek Demokrata, Lazar Šćepanović iznerviran pitanjima i konstatacijama novinaru prijeti u televizijskoj emisiji, ali i vrijeđa i omalovažava predsjednika Višeg suda Zorana Radovića i ministra pravde Bojana Božovića, premijer dozvoljava da se dva antievropska zakona nađu u skupštinskoj proceduri i ne reaguje na Šćepanovićevo skandalozno ponašanje. Da miljenik briselske administracije, Spajić, ne sagledava ozbiljnost udara ministara iz reda Demokrata na evropski put Crne Gore svjedoči i njegov muk na sva dešavanja u Ministarstvu odbrane i skandalozne izjave ministra Dragana Krapovića i poruke upućene susjednoj Hrvatskoj, članici EU, koja nam zbog svega toga može blokirati pregovore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260208140236_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="ČELNICI SEKTORA BEZBJEDNOSTI UGROŽAVAJU EVROPSKE VRIJEDNOSTI: Šaranović, Bečić i Krapović"><figcaption>ČELNICI SEKTORA BEZBJEDNOSTI UGROŽAVAJU EVROPSKE VRIJEDNOSTI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Ne oglašava se Spajić ni na skandale u resoru kulture i medija na čijem je čelu, takođe, partijska funkcionerka Demokrata Tamara Vujović. Ćuti premijer i na rasulo u zdravstvenom sistemu kojim rukovodi kadar iz njegove stranke – Vojislav Šimun, ali i na uništavanje crnogorskog turizma zahvaljujući nesposobnosti resorne ministarke, kadrovkinje Nove srpske demokratije Simonide Kordić. Premijera više gledamo na snimcima i fotografijama od Brisela do Ujedinjenih Arapskih Emirata, nego ovđe. U crnogorskoj javnosti, maltene, se ne pojavljuje. Ponaša se kao gost u sopstvenoj državi koji sve što se ovđe događa posmatra kroz „ružičaste naočare“, osokoljen podrškom Brisela. - Potvrđujemo našu kontinuiranu podršku ambicioznom cilju Crne Gore da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja do kraja godine, pod uslovom da su u potpunosti ispunjeni svi potrebni kriterijumi i uslovi – poručio je prošle sedmice portparol EK Gijom Mersije, jasno stavljajući do znanja da će Brisel budno pratiti procese u našoj državi. <h2>STRAH OD REKONSTRUKCIJE </h2> Vlada je krajem januara usvojila Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2025, a dnevnik Pobjeda, koji je imao uvid u ovaj dokument, citirao je ocjenu da „ostvareni procenat ukazuje na umjeren do dobar nivo realizacije na ukupnom nivou, uz značajne razlike između pojedinih institucija“. Prema tom dokumentu nijednu od planiranih aktivnosti nijesu ispunili kabinet potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice (Demokrate), Ministarstvo sporta i mladih na čijem je čelu doskoro bio Dragoljub Šćekić (nekadašnji član Socijalističke narodne partije) i Ministarstvo turizma kojim rukovodi Simonida Kordić (Nova srpska demokratija). U Vladi, kako kažu naši izvori, mjesečno se analizira i ocjenjuje učinak premijera, potpredsjednika i ministara, a prema tom internom aktu, na začelju su jedan od potpredsjednika i čak pet ministara sa ocjenom – ne zadovoljava. Premijer Milojko Spajić od ljetos pokušava da nađe najbezbolniji način za rekonstrukciju Vlade, ali svjestan da bi to značilo i destabilizaciju Crne Gore u jeku završnih pregovora sa EU, od čega strahuju i u Briselu, pokušava da, ipak, sa antievropskom, antigrađanskom, proruskom i prosrpskom parlamentarnom većinom izdejstvuje zatvaranje pregovaračkih poglavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_6b0b2e79a36c68d8f23ac8c3681a9af9a35a36c5f15d42b1187ae1d3dab8ae58.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260208140236_6b0b2e79a36c68d8f23ac8c3681a9af9a35a36c5f15d42b1187ae1d3dab8ae58" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="PRED OZBILJNIM IZAZOVIMA: Milojko Spajić"><figcaption>PRED OZBILJNIM IZAZOVIMA: Milojko Spajić(Photo: Milojko Spajić)</figcaption></figure>  U pristupnim pregovorima za članstvo u EU Crna Gora je od ukupno 33 zatvorila 13 poglavlja. Prema novoj metodologiji proširenja EU koju je Evropska komisija usvojila 2020. godine, pregovaračka poglavlja grupišu se u tematske klastere, a ima ih šest: osnovna prava, u kojem ključnu ulogu za proces imaju poglavlja 23 i 24; unutrašnje tržište; konkurentnost i inkluzivni rast; zelena agenda i održiva povezanost; resursi, poljoprivreda i kohezija; spoljni odnosi.

Kaćuša Krsmanović

Ništa od evropskog puta ako godina nastavi kako je počela

Čitava saga o napuštanju vlasti od strane Demokratske narodne partije (DNP) samo je taktički manevar kojim se ubrzava i pojačava destrukcija političko-medijsko-agenturne mreže, sa ključnim ciljem sabotaže EU integracije Crne Gore, ocijenio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza (ES) Ivan Vujović.
Jedina novina je, smatra Vujović, da politička peta kolona sada djeluje iz pozicije dvije kolone - jedne, kvaziopozicione, a druge iz udobnih fotelja vlasti. 
- Komandni centar je na istoj adresi, snažno posvećen da metodom "sačme" iz više političkih, medijskih, obavještajnih, koruptivno-ucjenjivačkih pravaca razvaljuje građansko biće i prozapadni kurs Crne Gore - naveo je Vujović na mreži X.
Prema njegovim riječima, jako je zanimljivo i to da ovih dana pojedinci iz Pokreta Evropa sad (PES), koji su se, kako kaže, do juče kleli u Milana Kneževića i njegovu EU posvećenost, doživljavaju naglo prosvjetljenje o stvarnoj ulozi dotičnog "evropejca". 
- Zaista je bio potreban ogroman misaoni napor da se zna đe to i za koga Milan politički tancuje. Jednak napor je potreban i da se otkrije da je Andrija Mandić, alijas Dalaj Lama, dio istog antidržavnog kola iako političari iz PES još nijesu došli do tog "grandioznog" otkrića, a kad će ne znamo. Da parafraziram poznatu priču - možda bi Dalaj Lama, opijen čarima i udobnošću skupštinske fotelje, te poučen primjerom svog četničkog sabrata Nikole Kalabića i pustio Vučića, ali neće ovaj njega. A resursa i mehanizama za to ima na pretek - naglasio je Vujović.
Kako je kazao, od široke, inkluzivne, evropske, najbolje Vlade u istoriji, dolazimo do one u raspadu u gotovo svakom segmentu. 
- Vjerovatnoća da nas Vlada, čiji direktor policije otvoreno u živom prenosu prijeti novinaru hapšenjem zbog postavljenog pitanja, može uvesti u EU, jednaka je šansi da se Milan Knežević preko novina odrekne "predsednika" Vučića. I to je sve što treba znati o ovoj i ovakvoj Vladi - poručio je Vujović.

Portal ETV

Vujović: Beograd samo presložio kolone za rušenje građanske CG i njenog EU puta

Raznih atraktivnih ponuda smo već imali i to nas apsolutno ne zanima ako nije paket za stabilizaciju i sigurnu evropsku integraciju Crne Gore. Bili smo glavni akter evropskog puta Crne Gore i uprkos velikoj destrukciji doveli ga do kraja, nećemo u finišu pristati da budemo dio političke trgovine i ucjene, kazala je u intervjuu <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vukovic-kuc-za-pobjedu-imali-smo-raznih-atraktivnih-ponuda-necemo-u-finisu-evropskog-puta-biti-dio-politicke-trgovine" target="_blank">Pobjedi </a>&nbsp;Aleksandra Vuković Kuč, potpredsjednica DPS i poslanica.
Istakla je da je Crnoj Gori potrebna pouzdana i postojana proevropska vlada koja će sistematski pristupiti akumuliranim problemima, dovršiti integracioni proces i pokrenuti fazu intenzivnog razvoja nakon petogodišnje stagnacije. Vuković Kuč je poručila da je jasno da takve vlade nema bez Demokratske partije socijalista i njenih tradicionalnih partnera. Kazala je i da DPS neće praviti štetne političke aranžmane i oportunističke kompromise zarad privida vlasti, jer im nije cilj vlast, nego suštinski preobražaj Crne Gore i njena sigurna EU luka u 2028. godini.
Kako komentarišete slučaj bjekstva Miloša Medenice, da li je samo potvrda nesposobnosti bezbjednosnog sektora i kakav epilog očekujete? Da li DPS može tvrditi da nema nikakav teret odgovornosti imajući u vidu da je riječ o osobi koja je u rodbinskoj vezi sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda iz perioda Vaše vlasti?
VUKOVIĆ-KUČ: Ukoliko sam dobro razumjela – vaše pitanje je da li DPS ośeća odgovornost zato što je Miloš Medenica nedostupan organima gonjenja nakon izricanja prvostepene presude. Da budem potpuno jasna – ne. Ne ośećamo bilo kakvu odgovornost tim povodom, budući da već šestu godinu djelujemo iz opozicije i da nemamo nikakve veze s izvršnom vlasti. Takođe, iz verbalnih ping-pongovanja javnih funkcionera kao i čelnika sudskih, tužilačkih i bezbjednosnih institucija, čini mi se, da je nedvosmisleno utvrđeno da je odgovornost za okolnost da je Medenica nedostupan na Upravi policije. Vjerujem i da je najnoviji slučaj potvrda onog na što ukazujemo već mjesecima unazad, a to je da je sektor bezbjednosti u kolapsu i da takva okolnost izaziva tragične posljedice – od nezapamćene tragedije na Cetinju do ubistava na crnogorskim ulicama.
Ipak, i dalje se ne nazire ni trunka odgovornosti kod onih koji su odgovorni za ovakve propuste. Što se tiče same presude, poznat vam je stav Demokratske partije socijalista da ne komentarišemo nepravosnažne sudske odluke i ni ovaj slučaj u tom smislu nije izuzetak.
Može li ovaj slučaj biti podsticaj da se dodatno ojačaju mehanizmi odgovornosti i transparentnosti u pravosudnom sistemu, bez obzira na to ko je bio na vlasti u datom trenutku?
VUKOVIĆ KUČ: Nijesam sigurna kakva, u konkretnom slučaju, postoji odgovornost bilo koga iz pravosudnog sistema, da bi ovaj slučaj predstavljao primjer za neophodnost jačanja mehanizama odgovornosti. Dakle, u ovom slučaju postoji jasna politička odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora i profesionalna odgovornost čelnika Uprave policije. I to je, čini mi se, kategorički utvrđeno. Vidimo, međutim, prema najavama koje smo imali priliku da čujemo, da očigledno ne postoji ta okolnost i taj događaj koji bi mogao naćerati bilo koga od navedenih da zaista i polože račune za svoje propuste.
S druge strane, poznati su stavovi Demokratske partije socijalista kada je u pitanju rad pravosuđa, sa posebnim akcentom na rad Specijalnog državnog tužilaštva. Više puta smo ukazivali, i čini mi se jedini u crnogorskom društvu, na primjere selektivnosti u radu kao i na nepostojeće mehanizme kontrole u situaciji kada je SDT koncentrisalo neograničenu moć u postupanju čijom zloupotrebom nastoji da po potrebi utiče na političke prilike u državi i goni političke neistomišljenike ili lične protivnike.
Kako tumačite odluku Stejt departmenta o pooštravanju imigracione politike prema Crnoj Gori – da li je riječ o administrativnoj mjeri ili poruci nezadovoljstva stanjem institucija i vladavine prava?
VUKOVIĆ KUČ: Politika Sjedinjenih Američkih Država, na globalnom planu, pod novom administracijom, obiluje brojnim nepoznanicama. Ipak, čini mi se da je jedan od fokusa te politike pitanje imigracione politike što veoma često, kao što vidimo, dovodi i do nemilih scena u samoj Americi. Čini mi se da je pooštravanje uslova za ulazak i izdavanje viza građanima Crne Gore, kao i još jednom značajnom broju država, refleksija te politike i da je više posljedica unutrašnjih političkih prilika negoli stanja u Crnoj Gori.
Doduše, neozbiljnost ove vlasti najjasnije se ogleda u skandaloznom ukidanju viza turskim državljanima zbog krivičnog djela koje su počinili građani Azerbejdžana na X-nalogu premijera i hajke koja se danima sprovodila prema turskim državljanima zbog propusta bezbjednosnog sektora i dezinformacija čiji je izvor taj sektor bio.
Da li je izdvajanje milion eura iz budžeta Opštine Budva za SPC, u trenutku ozbiljnih komunalnih i socijalnih problema, politička poruka ili presedan koji narušava princip sekularnosti države? Da li glasanje DPS i PES za isti budžet u Budvi potvrđuje spekulacije o političkom približavanju ili je riječ isključivo o taktičkom preklapanju interesa na lokalnom nivou? Što je odbornike DPS u toj opštini opredijelilo da naprave takvu odluku?
VUKOVIĆ KUČ: Teško da mogu dodati nešto novo u odnosu na ono što su moje kolege već saopštile na ovu temu, a što je javnost već više puta imala priliku i da čuje. Ipak, zbog čitalaca, ponoviću još jednom. Demokratska partija socijalista ne podržava golema izdvajanja iz budvanskog budžeta za potrebe izgradnje hrama u Budvi. Taj novac mogao se iskoristiti za unapređenje komunalne, putne ili obrazovne infrastrukture u Budvi. Ipak, stav prema ovom pitanju nadmašuje jednu budžetsku stavku i usmjeren je na ukupan kontekst dešavanja u posljednjih godinu dana, kao i na perspektivu saradnje sa Nikolom Jovanovićem, liderom grupacije Budva naš grad.
Vjerujemo da je u proteklih godinu dana došlo do stabilizacije političkih prilika u Budvi đe djeluje koalicija koja je uspjela da zaustavi haos u metropoli crnogorskog turizma i da građanima omogući efikasnu lokalnu samoupravu, bez vašarskih političkih predstava i degutantnih izliva nacionalizma i šovinizma. U Budvu se vraća mediteranski duh, bar se meni tako čini, i Budvi se vraćaju svi građani Crne Gore, bez obzira na nacionalnu i vjersku orijentaciju. Postiže se da u Budvi imamo urbanu politiku oko koje se gradi identitetska osnova za građanski koncept, modernost i savremenost nasuprot dojučerašnjoj provincijalizaciji jedne od kolijevki evropske civilizacije na Jadranu.
Podśetiću vas i da je zahvaljujući takvoj koaliciji, u Budvi poslije 10 godina proslavljen Dan nezavisnosti i da se kultura ponovo vraća u grad koji mora biti zamajac razvoja Crne Gore. Budva nije projekat ni za ideološke opite, ni za sezonske interese, Budva je grad s urbanim identitetom koji traži ozbiljno upravljanje. Partije na vlasti moraju u to upravljanje uključiti građane koji su oblikovali ovaj grad, bez obzira na njihova partijska opredjeljenja i pokazati meritokratski i inkluzivni pristup u vladanju.
Takođe, Nikola Jovanović prvi je lider srpske nacionalne orijentacije koji se pokazao otpornim na političko-obavještajne udare zvaničnog Beograda i koji nedvosmisleno kaže da je Crna Gora njegova kuća. Glasanjem za budvanski budžet odlučili smo se da sačuvamo dalju perspektivu te saradnje jer vjerujemo da bi u slučaju njenog uspjeha i na državnom nivou bili stvoreni uslovi za dugoročnu političku i društvenu stabilnost. Što se tiče odnosa između Demokratske partije socijalista i Srpske pravoslavne crkve, naši su stavovi poznati i vjerujem da smo nakon izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti 2019. godine i rušenja Vlade zbog neadekvatne sadržine Temeljnog ugovora pokazali spremnost da platimo i veliku političku cijenu zbog svojih uvjerenja, ideologije i programa. Pokazali smo da između interesa Crne Gore i vlasti biramo interese Crne Gore, iako je, po mome mišljenju, interes Crne Gore da mi budemo dio vlasti.
Članovi DNP napustili su Vladu i podgoričku vladajuću većinu, da li DPS možda sada u tome vidi priliku za ulazak u izvršnu vlast ili ipak smatrate da je u ovom trenutku odgovornije ostati u opoziciji?
VUKOVIĆ KUČ: Sve što se dešava potvrđuje ozbiljnu krizu parlamentarne većine na svim nivoima. Podśetiću vas da postoji kriza vlasti u Tivtu, da u Kotoru ne postoji većina za izbor predśednika opštine, a da je vlast u Glavnom gradu i faktički pala napuštanjem DNP i Slobodne Crne Gore. Takođe, iako i dalje ima neophodne brojeve, Vlada se nalazi u ozbiljnoj krizi koja svakodnevno emituje nove probleme.
Dijagnoza je jasna, i na nju upućujemo već duže vrijeme – ovo je disfunkcionalna parlamentarna većina koja navikava društvo na stanje trajne krize i koja ne može uvesti državu u Evropsku uniju. To je većina koja je razvila kakistokratiju kao oblik vladavine, nepotizam, klijentelizam i negativnu selekciju kao izvor podrške, ucjenjivačkom paradigmom djelovanja zarobila institucije.
Ovo je većina koja je demonstrirala koliko je loše po državu i društvo kad je ona u parlamentu ,,pokrivena“ podrškom 54 poslanika, pa joj se čini da je sve moguće i dozvoljeno, da se od velikog pokrivača neće viđeti njena nepočinstva. Rijaliti većina sa mnogo buke i skoro bez sadržaja sigurno je prolazna faza u razvoju političke i demokratske kulture Crne Gore u kojoj će građani izgraditi negativan odnos prema normalizaciji neozbiljnosti, političkom blefiranju i urušavanju ideološko-moralne vertikale crnogorskog društva.
I odgovor na ovu dijagnozu je nedvosmisleno jasan – Crnoj Gori je potrebna pouzdana i postojana proevropska Vlada koja će sistematski pristupiti akumuliranim problemima, dovršiti integracioni proces i pokrenuti fazu intenzivnog razvoja nakon petogodišnje stagnacije. Jasno je da takve Vlade nema bez Demokratske partije socijalista i naših tradicionalnih partnera. Da li će biti zrelosti i odgovornosti sa druge strane da do takvog dogovora dođe, ostaje da se vidi. Ono što je sigurno je da Demokratska partija socijalista neće praviti štetne političke aranžmane i oportunističke kompromise zarad privida vlasti. Nije nam cilj vlast, nego suštinski preobražaj Crne Gore, njena sigurna EU luka u 2028. godini.
Raznih atraktivnih ponuda smo već imali i to nas apsolutno ne zanima ako nije paket za stabilizaciju i sigurnu evropsku integraciju Crne Gore. Bili smo glavni akter evropskog puta Crne Gore i uprkos velikoj destrukciji doveli ga do kraja, nećemo u finišu pristati da budemo dio političke trgovine i ucjene. Nije bilo davno kad je aktuelni predśednik Skupštine Crne Gore predvodio demonstracije protiv EU i NATO, a njegov savjetnik palio NATO zastavu, dok je DPS bio i ostao baštinik evroatlantske integracije. Ta vrijednost nema cijenu i rok trajanja i u susret obilježavanju 20 godina nezavisnosti Crne Gore umjećemo da podśetimo na nju i da je politički zaštitimo i afirmišemo. Moćni kapital DPS je što danas tu vrijednost dijeli i veliki broj političara i građana koji nijesu podržali nezavisnost Crne Gore. Pokazalo se da je naša ideja bila nadvremenska, a naš program emancipatorski.
Kako tumačite izjavu Vasilija Čarapića iz PES kojom je u cilju bržeg donošenja odluka koje se odnose na proces pristupanja EU najavio predstavljanje ,,potpune promjene paradigme parlamentarnog djelovanja“?
VUKOVIĆ KUČ: Ne bih komentarisala izjave gospodina Čarapića. Vjerujem da će on sam u perspektivi objasniti na što je mislio. Vjerujem da je Demokratska partija socijalista pokazala konstruktivnost i u djelovanju iz opozicije i da smo potvrdili da nam je u prvom planu uvijek državni interes. To smo u ovom mandatu potvrdili nizom primjera – od dogovora u vezi sa popisom, preko izglasavanja IBAR zakona, zaključno sa dogovorom o izbornom zakonodavstvu.
Takođe, aktivno smo podržali i glasali za svaki zakon sa plavom zastavicom, a vjerujem i da moj kolega, potpredśednik Demokratske partije socijalista – Ivan Vuković, daje jedinstveni doprinos sa pozicije predśednika Odbora za evropske integracije. Uspio je da ostvari saradnju sa poslanikom Jovanom Subotićem na visokom nivou i da podstakne podršku svih klubova poslanika i nezavisnih poslanika za Prijedlog rezolucije o integraciji Crne Gore u EU.
Crnoj Gori su potrebni obrazovani, pametni, mudri i umjereni političari i takve politike u ovim mjesecima kojim se ispisuju vjekovi crnogorske borbe za državno dostojanstvo, međunarodno priznanje i članstvo u EU. Ko nije svjestan ovoga trenutka, važnosti opšte saglasnosti, ozbiljnosti prilike koja nam se ukazala novom politikom proširenja EU, nije mu dorastao i treba sam da se povuče iz političkog kruga.
Kako ocjenjujete način na koji država i Glavni grad vode proces izgradnje postrojenja u Botunu – da li se zanemaruje glas lokalne zajednice zarad političkih i investitorskih interesa i očekujete li možda promjenu odluke o izgradnji?
VUKOVIĆ KUČ: Kada je u pitanju izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, naša pozicija je više nego jasna. Lokaciju nije birala ni Demokratska partija socijalista niti bilo koja druga stranka na vlasti – lokaciju su birali najeminentniji stručnjaci iz ove oblasti. Razumijemo brigu građana Botuna, ali smatramo da je od Vlade i Glavnog grada izostala pravovremena komunikacija koja bi otklonila sve dileme. Sada je, za takav dijalog, vjerujem, kasno.
Jedan od zaključaka najviših organa Nove srpske demokratije da je ostanak u aktuelnoj parlamentarnoj većini neophodan kako bi se spriječio povratak DPS na vlast. Da li takvu poruku vidite kao političku strategiju, pokušaj homogenizacije sopstvenog biračkog tijela ili kao priznanje da bez DPS nema stabilne evropske alternative?
VUKOVIĆ KUČ: Ne damo se zavarati. Od svih velikih strateških ciljeva za koje se borila Nova srpska demokratija – zajednice sa Srbijom, od priznavanja Kosova, izlaska Crne Gore iz NATO-a i proruske geopolitičke orijentacije – nakon političkog uzmicanja i odricanja ostao je tek banalni poriv, lišen svake ideologije: da se DPS ni po koju cijenu ne vrati na vlast, a da se NSD po svaku cijenu zadrži u foteljama. Ovo nije borba s DPS, već borba za karakter države. Na jednoj strani smo mi – antifašistički, građanski i državotvorni koncept; na drugoj Andrija Mandić i politika nacionalizma, šovinizma i antidržavnosti, koju u praksi sprovode Marko Kovačević i Dario Vraneš. Ta poruka jeste i priznanje da bez DPS nema stabilne evropske vlasti ni funkcionalne države.
Ujedno, to je potvrda da smo i dalje najsnažniji politički motiv i ključni takmac svim našim oponentima – naročito onima koji su bili i ostali protivnici sopstvene države, njenog suvereniteta, nacionalnog identiteta i evropske budućnosti. Andrija Mandić bolje nego iko zna da je naša pobjeda ujedno i trijumf Crne Gore, kao što zna i da sa devet poslanika ne može nanijeti ozbiljnu štetu evropskim integracijama države. Zato se grčevito drži evropskog broda i ne pušta ga. Pod pritiskom male parlamentarne grupacije taj brod ne može skrenuti, već ubrzati plovidbu ka članstvu u Evropskoj uniji. A ako pokuša da otme kormilo, čeka ga orkan zvani DPS.
<h2>Kontrolisana figura bez kapaciteta za državničko vođstvo</h2>
Kako komentarišete postupke predsjednika Jakova Milatovića, odnosno njegove javne nastupe i postupke oko vraćanja na potpisivanje zakona koji su prošli skupštinsku proceduru a zatim i njihovo potpisivanje? Što to znači za naš evropski put?
VUKOVIĆ KUČ: Postupci predśednika Crne Gore Jakova Milatovića su takvi da više ne zaslužuju komentarisanje. On je toliko degradirao svoju ulogu i sveo je na trivijalnosti da ni na što više ne može uticati. Zbilja nemam inspiraciju da komentarišem ličnost koja je imala šansu da promijeni tok stvari i u glavnom gradu i u državi, ali je izabrala da bude kontrolisana figura bez kapaciteta za državničko vođstvo.

Vuković-Kuč: Imali smo raznih atraktivnih ponuda, nećemo u finišu evropskog puta biti dio političke trgovine

U situaciji kada državni budžet nema dovoljno sredstava za redovno servisiranje obaveza bez dodatnog enormnog zaduživanja, Vlada u očaju poseže za centralizacijom lokalnih prihoda, poručili su iz konsultanskte kuće Fidelity consulting, komentarišući poteze Vlade koji će opštine Tivat i Zeta, na čijim su teritorijama aerodromi, ostaviti bez prihoda od istih.
- Umjesto da otvoreno govori o fiskalnim problemima a ne da ih trpa pod tepih, Vlada pod plaštom „decentralizacije“, „lokalnog razvoja“ i „pravične raspodjele prihoda“ usvaja rješenja koja u praksi znače preusmjeravanje novca sa lokalnog na centralni nivo. Naime, najnovije izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave jasno pokazuju taj obrazac: ključni izvori prihoda od koncesije se centralizuju, a opštine se svode na pasivne posmatrače raubovanja resursa koji se nalaze na njihovoj teritoriji- poručili su iz Fidelitija na mreži X.&nbsp;
Ističu kako je izmjenama ovog zakona propisano da kompletna koncesiona naknada za aerodrome, i fiksni i varijabilni dio, ide direktno u državni budžet.&nbsp;
- Opštine Zeta i Tivat, na čijoj se teritoriji nalaze crnogorskiaerodromi, ostaju bez ijednog eura tog prihoda, što predstavlja fiskalnu nacionalizaciju lokalnih prihoda- upozoravaju iz Fidelitija.
Vlada se, kažu, dodatno poziva na formulaciju da će se „75 odsto prihoda od fiksnog dijela naknade koristiti za infrastrukturne projekte od strateškog značaja na teritoriji opštine u kojoj se nalazi aerodrom“.&nbsp;
- Međutim, to nijesu sredstva lokalnih samouprava, već diskrecioni fond države koji može a ne mora da se troši. Zakon ne propisuje jasne kriterijume, procedure niti obavezno učešće opština u odlučivanju o projektima. Praktično, država uzima novac ostvaren na teritoriji Zete i Tivta, a potom političkom procjenom odlučuje hoće li i koliko sredstava vratiti u opštine od kojih je bukvalno otela stotine miliona eura- objašnjavaju iz Fidelitija.
Dodaju da ni varijabilni dio koncesione naknade, koji zavisi od poslovnog uspjeha aerodroma, ne pripada lokalnim zajednicama.&nbsp;
- I taj prihod se centralizuje, dok opštine ostaju sa bukom, gužvama, pritiskom na infrastrukturu i dodatnim komunalnim troškovima i to bez ikakve fiskalne kompenzacije. Zbilja, ko su ljudi koji misle da im ovo može proći- zaključuje se u objavi Fidelitija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F2019728872120475985&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity: Vlada pod plaštom „decentralizacije“ vrši fiskalnu nacionalizaciju lokalnih prihoda i ostavlja opštine Zeta i Tivat bez prihoda od aerodroma

Iz Nove srpske demokratije (NSD) saopšteno je da je na njihovoj današnjoj sjednici potvrđena kontinuirana politika objedinjavanja koja se ogledala u formiranju nekadašnjeg Demokratskog fronta i kasnije koalicije „Za budućnost Crne Gore“, potvrđen jasan, nedvosmislen i jedinstven stav da bi trebalo da nastave započeti posao u okviru parlamentarne većine i stabilne Vlade Crne Gore, kako bi se, između ostalog, povratak bivšeg DPS-režima učinio nemogućim i odlučeno da će ostati u vlasti.
- Vođeni mišlju „čuvajte prijatelje, budite odgovorni i brinite za narod“, učesnici zajedničke sjednice iznijeli su jednoglasan stav da koaliciju „Za budućnost Crne Gore“ treba očuvati - naglasili su u NSD-u.
Današnja sjednica protekla je, navode oni, u atmosferi bratskog dogovora, potpunog razumijevanja i zajedništva.
- U Podgorici su se danas okupili naši predstavnici od Pljevalja do Ulcinja, od Plava do Herceg Novog, sa ciljem da, u današnjim mutnim političkim vodama, prenoseći glas iz glave i srca srpskog naroda, stranci omoguće da donese odluke prikladne današnjem vremenu i izazovima sa kojima smo suočeni - naveli su oni.
Ističu da je aklamacijom data podrška predsjedniku Andriji Mandiću da, u bratskoj komunikaciji sa predsjednikom Demokratske narodne partije Crne Gore Milanom Kneževićem, definiše zajednički pristup svim pitanjima koja su bliska srpskom narodu.
- Jer nas upravo zajedništvo čini jačima. Istim povodom dat je mandat predsjedniku stranke da obavi razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem i svim predsjednicima stranaka parlamentarne većine. Neko vidi dalje, neko brže, neko temeljnije, ali samo zajedno, u koordinaciji sa partnerima, možemo sagledati cjelinu. Za NSD i naš narod je mnogo važnije ono što će biti sjutra od onoga što je bilo juče, zato želimo da čuvamo sve naše saveznike i nastavimo da radimo zajedno. I pored različitih izbora koje pojedinačno prave stranke, uvijek ima mnogo tema gdje je zajednički rad potreban na korist onih koje predstavljamo - naveli su u NSD.
Svi učesnici zajedničke sjednice pošli su, kažu, od činjenice da se srpski narod više decenija hrabro i odvažno borio protiv totalitarnih režima, a da je nakon smjene režima Mila Đukanovića izborio pravo da učestvuje u vođenju ove zemlje i da njegovi predstavnici pokažu da mogu to uspješnije da rade od onih koje smo na izborima smijenili.
- Potvrđen je stav da ono što je srpski narod teško stekao ne smijemo izgubiti olako, da se dostignuća koja smo postigli nakon našeg ulaska u izvršnu vlast 2024. ne smiju odbaciti. Naša organizacija sama možda može da mnoge stvari uradi brže, ali bez pouzdanih partnera ne i sigurnije. Takođe smo konstatovali da nikada ne smijemo zalupiti vrata za sobom jer će se ponovo teško otvoriti - naveli su oni.
Sve što je bilo neriješeno ili pogrešno ustavno i zakonski normirano decenijama unazad ne mogu, kažu, riješiti u jednom skoku.
- To možemo uraditi samo ako nam narod dā potrebnu podršku i broj narodnih predstavnika koji su spremni da takva rješenja podrže i ugrade u sistemske akte države. Nova srpska demokratija se opredjeljuje da sva iskušenja i izazove koji su nam nametnuti izdrži, jer želimo da nastavimo rad na korist našeg naroda i ove zemlje, pravcem koji se može nazvati i svojevrsnom strategijom nacionalne odgovornosti - naveli su u NSD.

1250x600

1084x550

NSD ostaje u vlasti: Treba nastaviti započeti posao u okviru parlamentarne većine i stabilne Vlade Crne Gore

Vlada Crne Gore utvrdila je danas Predlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojim se obezbjeđuje funkcionalnija raspodjela prihoda od koncesione naknade za korišćenje aerodroma i uspostavlja jasna namjenska komponenta fiksnog dijela koncesione naknade za korišćenje aerodroma.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Vlade, u diskusiji je istaknuto da važeće zakonsko rješenje ne obezbjeđuje dovoljno preciznu i razvojno orijentisanu raspodjelu prihoda od koncesione naknade za korišćenje aerodroma.&nbsp;
&nbsp;- Iako se aerodromi kao dobra od opšteg interesa nalaze na teritoriji konkretnih jedinica lokalne samouprave, postojeći sistem ne predviđa obavezu da se dio prihoda od koncesione naknade na jasan i namjenski način usmjeri ka razvoju lokalne infrastrukture i projekata od strateškog značaja za opštinu na čijoj se teritoriji nalazi aerodrome - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Kako se dodaje, time se propušta prilika da se prihod ostvaren korišćenjem lokalnog resursa direktnije veže za lokalni razvoj.
&nbsp;Iz Vlade su kazali da je jedan od ključnih ciljeva predloženih izmjena obezbjeđivanje funkcionalnije raspodjele prihoda od koncesione naknade za korišćenje aerodroma, uz uvažavanje činjenice da se aerodromi kao dobra od opšteg interesa nalaze na teritoriji konkretnih jedinica lokalne samouprave.
&nbsp;Dodaje se da je cilj i uspostavljanje jasne namjenske komponente fiksnog dijela koncesione naknade za korišćenje aerodroma, kojom se dio ostvarenih prihoda usmjerava na finansiranje infrastrukturnih projekata od strateškog značaja za opštinu u kojoj se aerodrom nalazi.
&nbsp;- Predložene izmjene doprinose ostvarivanju strateških ciljeva Vlade u dijelu efikasnijeg korišćenja javnih resursa i jačanja razvojne uloge lokalne samouprave - precizirano je u saopštenju.
&nbsp;Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Predlog Zakona o dopuni Zakona o koncesijama, kojim se, kako je saopšteno, kroz uvođenje mogućnosti da se koncesiona naknada sastoji iz fiksnog i varijabilnog dijela, unapređuje normativni okvir za uređivanje koncesionih odnosa i obezbjeđuje veća fleksibilnost u ugovaranju.&nbsp;
&nbsp;- Imajući u vidu da se zaključuju koncesioni ugovori različitog trajanja, investicionog obima i ekonomske strukture, ovakvo rješenje omogućava prilagođavanje strukture koncesione naknade specifičnostima svakog pojedinačnog projekta - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Iz Vlade su kazali da fiksni dio koncesione naknade obezbjeđuje stabilan i unaprijed definisan prihod tokom trajanja koncesije, čime se jača predvidivost javnih prihoda.&nbsp;
&nbsp;- Varijabilni dio omogućava da se visina koncesione naknade veže za ostvarene ekonomske efkte koncesione djelatnosti ili druge relevantne parametre poslovanja, u skladu sa ugovorom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Kako su naveli iz Vlade, na taj način se postiže uravnotežen odnos između sigurnosti prihoda i učešća države u rezultatima koncesionog projekta.&nbsp;
&nbsp;- Predloženo rješenje ne mijenja osnov za obračun koncesione naknade, već precizira njenu strukturu. Time se obezbjeđuje zaštita javnog interesa uz očuvanje podsticajnog i predvidivog okvira za realizaciju koncesija - naglasili su iz Vlade.
&nbsp;Kako je saopšteno, na sjednici Vlade usvojena je i Informacija o polaznim osnovama za pregovore o zaključivanju Ugovora o zajmu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za potrebe finansiranja Projekta "Šume Crne Gore za zajednički prosperitet", u iznosu do 18 miliona EUR.&nbsp;
&nbsp;Iz Vlade su pojasnili da je projekat pripremljen kroz saradnju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Svjetske Banke u periodu 2024 – 2025. Godine, dodajući da je projekat kreiran da odgovori na dvostruke izazove: povećanje održivosti šumarskog sektora i povećanje ekonomske isplativosti šumarskog sektora.&nbsp;
&nbsp;- Projekat primjenjuje integrisani pristup fokusiran na održivo upravljanje resursima, ekonomičniju upotrebu drveta veće vrijednosti, poboljšanje kvaliteta zaposlenosti u ruralnim područjima i poboljšane ishode sekvestracije ugljenika i očuvanja prirode - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi u Informaciji, finansiranje projekta planirano je putem kreditnog aranžmana sa IBRD-om, u ukupnom iznosu do 18 miliona EUR, u narednih šest godina (2026-2032), uz redovno praćenje progresa u implementaciji i izvještavanje Vlade Crne Gore i Odbora direktora Svjetske Banke.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, danas je usvojena i Informacija povodom zaključivanja Sporazuma između Finansijske uprave Slovenije i Uprave carina Crne Gore o donaciji softvera za carinski informacioni sistem.&nbsp;
- Imajući u vidu da u okviru Pregovaračkog Poglavlja 29, postoji značajan broj IT sistema koje bi trebalo implementirati, kao i potrebu da se dostigne dovoljan stepen ispunjavanja za ovo mjerilo do kraja 2026. godine, Uprava carina je u prethodnom periodu ostvarila komunikaciju sa Finansijskom upravom Slovenije (FURS), koja u kontinuitetu pruža podršku Upravi carina u pregovaračkom procesu kroz ekspertsku podršku i donaciju IT sistema - precizirano je u saopštejnu.
&nbsp;Kako se dodaje, Uprava carina je iskazala potrebu za donacijom posljednjih razvijenih sistema FURS-a u skladu sa Carinskim zakonom Unije i posljednjim tehničkim specifikacijama DG TAXUD-a, kako bi nakon zaključivanja ovog Sporazuma izvršila implementaciju sistema u Carinski informacioni sistem.&nbsp;
Iz Vlade su kazali da je zatražena i ekspertska podrška Finansijske uprave Slovenije tokom perioda implementacije, dok je Finansijska uprava Slovenije iskazala spremnost da nastavi sa donacijom carinskih sistema Upravi carina kao i ekpertskom podrškom tokom perioda implementacije/nadogradnje sistema.
- Cilj ovog Sporazuma je da se nastave aktivnosti Uprave carina za implementaciju /nadogradnju CIS - a u cilju privremenog zatvaranja Poglavlja 29 - Carinska unij - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da je cilj da se time omogući implementacija svih pravnih standarda koji regulišu međunarodno kretanje robe, interoperabilnost i povezanost sa carinskim sistemima EUolakšavanje legalne trgovine, pojednostavljenje carinskih procedura, efikasnija naplata carinskih i poreskih dažbina, prikupljanje i analiza podataka o međunarodnoj trgovini, kao isprječavanje opasnih i nedozvoljenih aktivnosti.

Vlada utvrdila prijedlog izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave

Vlada je 29. januara uplatiilla 4.605.189,48 eura za dokapitalizaciju Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" u Igalu.
Kako su naveli u saopštenju nakon sjednice održane danas, Vlada je iskoristila pravo preče kupovine u prvom krugu dokapitalizacije, te upisala 29.723 akcije iz nove emisije. 
- S obzirom na to da državni fondovi nisu iskoristili pravo preče kupovine u prvom krugu, zato što nisu imali opredijeljena sredstva u budžetu za tu namjenu, Vlada u drugom krugu treba da kupi još 63.457 akcija za iznos od 9.831.830,87 eura, odnosno do iznosa projektovanog za pokrivanje dospjelih obaveza usvojenim Planom restrukturiranja od 21.436.957,15 eura - precizirano je u dokumentu. 
Zakonom o budžetu za 2026, kako dodaju, planirana su sredstva za izmirenje obaveza po osnovu Plana restrukturianja Instituta, odnosno za dokapitalizaciju. 
- Realizacija ovih aktivnosti predstav|ja ključni preduslov za izmirenje dospjelih obaveza Instituta, stabilizaciju njegovog finansijskog poslovanja stvaranje uslova za nastavak sprovodenja Plana restrukturiranja, uključujući narednu fazu investicionog ciklusa. Zaduženo je Ministarstvo finansija da preusmjeri potrebna sredstva za upis i kupovinu akcija u drugom krugu sa ciljem uspješnog okončanja postupka dokapitalizacije Instituta - navodi se u saopštenju.

Vlada uplatila oko 4,6 miliona eura za dokapitalizaciju Instituta "Dr Simo Milošević"

Jonuz Mujević razriješen je sa pozicije direktora Zavoda za geološka istraživanja, dok je za vršioca dužnosti direktora ove javne ustanove imenovan Emir Dacić - odlučeno je na danas održanoj sjednici Vlade u okviru kadrovskih pitanja.
Vlada je ponovo odredila Jelenu Đukić i Armina Čalakovića za vršitelje dužnosti pomoćnika direktora Uprave carina.
Vlada je donijela i rješenje o postavljenju Alehandra Sugič Lopez Ariasa za počasnog konzula Crne Gore u Meksiko Sitiju u Sjedinjenim Meksičkim Državama, dok je Danice Valeric Petricevic Suarez imenovana za počasnu konzulku Crne Gore u La Pazu u Boliviji.
Imenovani su i članovi Upravnog odbora Kreditno-garantnog fonda - Anđela Gajević, Adrijana Stevanović, Zoran Martinovski, Vjosa Balaj i Katarina Đulić.
Donijeto je i rješenje o razrješenju predsjednice Komisije za žalbe u postupku za povraćaj oduzetih imovinskih prava ili obeštećenje Ane Srdanović, dok je na ovu poziciju imenovan Vladimir Ružičić.
Goran Idrizović je ponovo imenovan za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva.
Ivan Ivanović određen je za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za kreiranje i realizaciju politika i programa u Ministarstvu dijaspore.
Vlada je donijela i rješenje o prestanku vršenja dužnosti vršiteljke dužnosti generalne direktorice Direktorata za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio-spektar u Ministarstvu ekonomskog razvoja Marije Čvorović, a mandat je završen i Ivoni Savićević na poziciji generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i implementaciju EU fondova u Ministarstvu ekonomskog razvoja.
Suada Musić &nbsp;određena je za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za nevladine organizacije i političke partije u Ministarstvu regionalno- investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Vlada je donijela i rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za sprovođenje projekata iz pretpristupne podrške EU – IPA, kontrolu kvaliteta i realizaciju ugovora u Ministarstvu javnih radova Luke Mugoše.
Milutin Buturović imenovan je za predsjednika, a Dijana Nuculović za sekretarku Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Vlada je ponovo odredila Nikolu Markovića za vršioca dužnosti sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo.

Mujević razriješen sa pozicije direktora Zavoda za geološka istraživanja, za vršioca dužnosti čelnika ove javne ustanove imenovan Dacić

Odluka o tome da li će koalicija "Za budućnost Crne Gore" nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije. Sa liderom NSD-a Andrijom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda u Crnoj Gori, izjavio je predsjednik DNP-a Milan Knežević.
Knežević je u emisiji "Oko" na RTS-u rekao da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.
Kao ključni razlog izlaska njegove stranke iz Vlade ponovio je odbijanje da se riješe "osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom".
- Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zadesili u Srbiji i ostali su bez državljanstva, da im to omogućimo - ističe Knežević.
Smatra da je odnos premijera Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u "ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine".
- Mi ni na koji način nismo dovodili u pitanje normiranje crnogorskoh jezika u Ustavu i tražili smo samo dopunu. Za tu dopunu dovoljno je bilo da glasaju dvije trećine poslanika u crnogorskom parlamentu, jer smo ustavne dogovore i političke dogovore imali i prije referenduma i kada se donosila ustavna povelja Srbije i Crne Gore, a za Zakon o zastavi i za Zakon o državljanstvu dovoljan je bio 41 poslanik. Što znači da ne postoji politička volja za sve ovo i mi smatramo da treba kroz drugi vid institucionalnog djelovanja da se borimo za ostvarenje naših ideoloških ciljeva - navodi Knežević.
On je poručio i da će do kraja februara predložiti u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava.
Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.
- Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dve trećine i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži i on nas je uputio na radne grupe - navodi Knežević.

Knežević: Mandić i ja drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović sugerisala je Ministarstvu saobraćaja (MS) da ide u postupak procjene imovine Aerodroma Crne Gore.
– U slučaju da je vrijednost imovine veća od 150 miliona eura, Skupština bi morala da daje saglasnost na ugovor o koncesiji – izjavila je Ćirović za "Dan".
Ona je navela da očekuje da će im biti dostavljen finalni predlog ugovora sa izabranim koncesionarom, kao i da je poslednje što je zaštitnik preduzeo u vezi sa koncesionim postupkom za aerodrome mišljenje dato na nacrt akata koji su bili sastavni dio postupka davanja na koncesiju.
U Ministarstvu saobraćaja je prošle sedmice došlo do promjena. Ministarka Maja Vukićević (DNP) podnijela je ostavku na tu funkciju, a od tada tim resorom rukovodi Filip Radulović.
Prema procjeni iz 2018. godine, koju je radio Ekonomski fakultet, imovina Aerodroma je procijenjena na 140 miliona eura. Od tada, do sada, prema mišljenju mnogih, vrijednost imovine je morala biti uvećana i gotovo izvjesno preći iznos od 150 miliona. Jedan od onih koji smatraju da je vrijednost imovine Aerodroma vrlo izvjesno prešla 150 miliona je Boris Mugoša (SD).
– Prva procjena vrijednosti imovine aerodroma urađena je 2018. godine za postupak koji je krenuo 2019. godine i tada je procijenjena na 140 miliona. Velika je vjerovatnoća da bi sada procjena pokazala da je vrijednost imovine iznad 150 miliona. Ali, to treba neko relevantan da procijeni, jer bi donošenje odluke o koncesiji bilo diskutabilno s aspekta zakonitosti – poručio je Mugoša na pres konferenciji.
Istakao je i da koncesioni postupak traje od kraja 2019. godine i da Vlada hoće da realizuje postupak u 2026. godini po uslovima od prije sedam godina.
"Dan" je Ministarstvo saobraćaja i Vladu pitao hoće li tražiti da se radi procjena imovine Aerodroma prije donošenja odluke o koncesiji, kao i da li su nekog već angažovali za taj posao. Ministarstvu saobraćaja se, međutim, otkako je Radulović preuzeo resor, ne odgovara na pitanja "Dana" u vezi sa Aerodromima. Prošle sedmice smo ih pitali i kada će biti informacija o koncesionom postupku za aerodrome na Vladi, ali na pitanja još nismo dobili odgovore. Izgleda da je Radulović odlučio da promijeni praksu iz prethodnog mandata kada je bio ministar saobraćaja i kada je redovno odgovarao na upite novinara.
Prvorangirani ponuđač na tenderu za aerodrome je južnokorejski Inčon, koji je ponudio jednokratnu fiksnu naknadu od 100 miliona i varijabilnu od 35 odsto od godišnjih prihoda.
Vlada je prošle sedmice usvojila izmjene Zakona o finansiranju lokalnih samouprava i Zakona o koncesiji. Time je predvidjela da od 100 miliona eura, opštinama Zeta i Tivat ne ide 70 miliona na raspolaganje, već da taj novac ide u državni budžet, a da 75 miliona bude iskorišćeno za infrastrukturne projekte u tim dvjema opštinama.
Takođe, Zeta i Tivat neće nijednog eura vidjeti od varijabilne koncesione naknade, koja će iznositi minimum 300 miliona, a gotovo sigurno ići i preko pola milijarde. Taj prihod će, ukoliko se Vlada odluči da da koncesiju Inčonu, ići u državni budžet.

Ćirović: Prije koncesije mora se ponovo procijeniti imovina Aerodroma

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković izbjegao je da u Skupštini Crne Gore odgovori na pitanja poslanika o katastrofalnom stanju crnogorskih šuma, ali i o obračunu čelnih ljudi u ovom sektoru, koji jedni druge optužuju za poharu šuma, nemušto se pravdajući kako je loša situacija i u drugim državama. - ...zamislite, u dvije velike evropske zemlje, članice EU, je neuporedivio veća nelegalna šumska sječa nego što je u Crnoj Gori – kazao je on prije dva dana u Skupštini. KO SU KRIMINALCI? Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša konstatovao je da ne postoji „demokratskiji ministar u istoriji svjetske politike“ od Jokovića. - Moram priznati, jer kad sam gledao određene emisije, a tiču se resora šumarstva, ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ono ne postoji na ovom bijelom svijetu – upozorio je Mugoša ministra. Jokovića, međutim, to mnogo ne brine, pa se požalio kako se u parlamentu najviše priča o uništavanju šuma. - Pozivam svakoga da odgovaraju, od ministra, ako je kriv, do posljednjeg lugara, ali, po izvještaju Evropske komisije, zamislite, u dvije velike evropske zemlje, članice EU, osnivače EU, je neuporedivio veća nelegalna šumska sječa nego što je u Crnoj Gori. Sa svim ministrima razgovaram na ovu temu kad se sretnem i otprilike svi imaju određene probleme u toj oblasti – konstatovao je ministar, ne osvrćuči se na brutalne verbalne obračune i uzajamne opasne optužbe svojih prvih saradnika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060248_110b0fca163362cdcdd4efeecc5d46ef0208f072a5ef6d950ddc8b06d83f533c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260212060248_110b0fca163362cdcdd4efeecc5d46ef0208f072a5ef6d950ddc8b06d83f533c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="mugoša"><figcaption>POZIV MINISTRU NA HITNU REAKCIJU: Boris Mugoša (Foto: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Poslanik Mugoša pokušao je, ali bez uspjeha, da mu objasni da ministrovi saradnici jedni druge optužuju za teški kriminal. - Vama jedan direktor Uprave za šume, čini mi se, kaže Vašem pomoćniku ili nekome iz Ministarstva: „Vi ste kriminalac, a ovaj njemu kaže - ti si kriminalac“. I cijelu emisiju gledamo gdje jedan drugome govore da su kriminalci i pokazuju slike i jedan i drugi. Opustošiše šumski resur. Vi ste najdemokratskiji ministar, ali ja to ne podržavam jer neko od njih dvojice je izgleda kriminalac, po njihovim nalazima. A ako ni jedan, ni drugi ne pričaju istinu ne zaslužuju da budu na tim odgovornim funkcijama. Te funkcije finansiraju građani Crne Gore koji ne mogu da slušaju najteže optužbe i s jedne i s druge strane. Tako da ministre Vi presijecite. Ne zbog njih, nego zbog integriteta Vlade, jer ste Vi ministar. To u ozbiljnoj i odgovornoj vladi ne smije da se dešava. Koliko god da bude bolno, možda Vam je neki prijatelj ili ne, bliskiji Vam je ili ne, nebitno je. Oni su tu državni službenici, nijesu se rodili sa tim funkcijama – pokušavao je Mugoša uzaludno da objasni Jokoviću. POHARA ŠUMA Podsjetio ga je i na zabrinjavajući izvještaj Državne revizorske institucije. - U tom izvještaju je rečeno da postoji ogromna nesrazmjera između zvaničnih podataka o stanju šumskog resursa i onoga što su pokazale teresnke provjere. Taj izvještaj DRI je vrlo zabrinjavajući, to je jedna od najpohvaljenijih institucija u izvještajima Evropspke komisije – istakao je Mugoša. Na stanje u šumama upozorila je i poslanica Demokratske partije socijalista prof. dr Aleksandra Despotović, konstatujući da Zakon o šumama suštinski ne postoji. - ...imamo poharu u državnim šumama... Nijeste opovrgli podatak – da li je tačno da je nestalo 587 kvadratnih kilometara šume, da je to gubitak od 9,4 miliona kubnih metara drvne mase. Tokom 2024, samo jedne godine, ogoljeno je 220 kvadratnih kilometara ili više od četiri procenta teritorije Crne Gore – naglasila je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060252_e1e62927036b7de1b47d38611452bfd996c3f476d35038b4dbb0262d77de5895.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260212060252_e1e62927036b7de1b47d38611452bfd996c3f476d35038b4dbb0262d77de5895" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="despotović"><figcaption>ZA GODINU OGOLJENO 220 KILOMETARA ŠUME: Aleksandra Despotović</figcaption></figure>  Joković je negirao njene tvrdnje. - ...da je devet miliona kubnih metara posječeno za posljednjih pet godina šuma u Crnoj Gori, pa ukupno kad se raspiše tender za sve što se posiječe, Uprava za šume ne prelazi 200.000 – 250.000... ...pa devet miliona ne znam da li može bivši Sovjetski Savez ili ne znam koja država toliko, a ne mala Crna Gora koja godišnje siječe 200 do 250.000 hiljada kubika. Da li je bilo štete – da, da li ima nelegalne sječe – ima, da li se treba protiv toga boriti – treba, ali treba pričati potpunu istinu, a to je, znam da će vam to smetati, da nikad u poljoprivredi nije bilo bolje, to kaže svaki pravi domaćin – ustvrdio je ministar Joković. I poslanik DPS-a, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Rakočević upozorio je na enormnu krađu šume. - Siguran sam da Vi ne učeestvujete u krađi šume, ali ste na čelu Ministarstva i treba i Vi da se udubite u taj problem, da ga zajednički riješimo, da stanemo na kraj tome. Vjerujte, problem je narastao do obima koji je nezabilježen u Crnoj Gori – istakao je Rakočević. AKCIJA DELIĆA I KANKARAŠA Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić i načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš podnijeli su, sa grupom građana Rožaja, 30. januara Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog bespravne sječe šume na teritoriji ovoga grada u više odjeljenja u Gazdinskoj jedinici Paučinske šume i jednom odjeljenju u Lovničkim šumama. Delić i Kankaraš, nakon podnošenja prijave, pozvali su nadležne organe, uključujući i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, za hitno djelovanje i dužnu pažnju, jer, naglasili su, već postoji dovoljno dokaza i upozorenja da šume u Crnoj Gori kontinuirano nestaju usljed bespravnih sječa. Krivična prijava je podnešena protiv direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića, njegovog pomoćnika Danka Popovića, bivšeg direktora rožajske jedinice Uprave za šume Alena Kalača i glavnog inžinjera za zaštitu šuma u Rožajama Rifata Kalača.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060252_78bcfd3fc61ed4eb8b4d5de66d9c425721044dafd6f96bfecef5a3e3bc0fe594.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260212060252_78bcfd3fc61ed4eb8b4d5de66d9c425721044dafd6f96bfecef5a3e3bc0fe594" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>ŠUME SE NEMILICE UNIŠTAVAJU: U Rožajama situacija katastrofalna</figcaption></figure>  Krivičnom prijavom oni se terete „zbog bespravnih sječa koje imaju karakter pustošenja i krčenja šuma, u vidu sječa velikog intenziteta koje nijesu planirane kao redovan vid obnavljanja šuma i doznake stabala za sječu koja nije u skladu sa osnovom gazdovanja šumama“. Rajković i Alen Kalač u izjavama za Televiziju E kategorično su odbacili bilo kakvu povezanost sa nezakonitim radnjama, optužujući da se nezakonitim poslovima bave oni koji njih optužuju, te da su i žrtve političkog progona. Delić i Kankaraš su kadrovi Pokreta Evropa sad, partije na čijem je čelu premijer Milojko Spajić, dok je Rajković kadar Jokovićeve Socijalističke narodne partije. Iako su šume jedan od najvrjednijih resursa Crne Gore premijer Spajić, za sada, se ne miješa u sukob čelnih ljudi u sektoru šumarstva. Milioni kubika drvne mase, saopštio je nedavno Andrija Delić, i stotine miliona eura (280 miliona) završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Podsjetio je i da su sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume. Više malih drvoprerađivača koji su se javili Portalu ETV kazali su da vjeruju u akcije koje su pokrenuli Delić i Kankaraš i poručuju da je jedini spas za crnogorske šume državno preduzeće koje će upravljati ovim resursom. Vlada je 3. oktobra prošle godine, u skladu sa Zakonom o šumama, donijela Odluku o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću „Crna Gora Šume“, sa sjedištem u Pljevljima, ali preduzeće do danas nije registrovano, jer su „zaboravili“ da imenuju izvršnog direktora i odbor direktora, zbog čega, kako je u januaru objavio Portal Standard nije bila moguća registracija u Centralnom registru privrednih društava.

Mugoša: Ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ne postoji na ovom bijelom svijetu

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/treci-put-stranputica-koja-se-uvijek-zavrsi-isto"> Portal Analitiku</a> piše Danilo Marunović
„Treći put“ u crnogorskoj politici zvuči zavodljivo. Umjereno. Razumno. Pomirljivo. U teoriji – progresivan koncept koji obećava izlazak iz rovova, prevazilaženje podjela i novu političku kulturu. Ideja koja se, ciklično, vraća na naše političko nebo kad god se javnost umori od sukoba i poželi „nešto drugačije“.
Ali u crnogorskom iskustvu, taj „treći put“ gotovo po pravilu završava kao – stranputica. Prečesto je bio politički most koji je vodio samo u jednom smjeru. Prečesto je služio kao mehanizam relativizacije temeljnih državnih pitanja. I prečesto je, pod plaštom modernosti i pragmatizma, završavao kao kompromis na račun crnogorske državnosti.
Sjetimo se redom.
Pokret za promjene – inicijalno zamišljen kao reformska, građanska alternativa – završio je na periferiji Demokratskog fronta. Potom iz njega isključen i politički iščezao. Pozitivna Crna Gora – projekat nade i „novog lica“ politike – nestala je tiho, bez političkog traga. URA je, nakon što je odigrala presudnu ulogu u "padu" Crne Gore i „odslužila“ svoje pod plaštom crnih mantija, ostala politički istrošena i danas gleda u liniju cenzusa odozdo.
A PES? Danas se nalazi u raljama političke realnosti u kojoj im partner, a ujedno i politički dželat, precizno i strpljivo „kljuca“ procente. Andrija Mandić im je istovremeno i oslonac i prijetnja – saveznik koji zna da politička matematika nikad nije neutralna.
Obrazac je jasan. „Treći put“ u crnogorskoj praksi nikada nije ostao neutralan prostor između dvije Crne Gore. Jer u Crnoj Gori – istorijski, identitetski i državno – nikada nijesu postojale dvije simetrične strane. Postoji samo jedna legitimna strana: ona koja bez ostatka i bez kalkulacije stoji uz crnogorsku državnost, suverenitet i emancipaciju drustva.
Sve ostalo je pokušaj balansiranja na ivici. A balansiranje na ivici, u politici, najčešće završi padom.
Danas gledamo i najveću opozicionu partiju kako opasno korača tim rubom. U susret izborima, partije često podlegnu iskušenju da mogu „čupnuti“ po koji procenat s obje strane. Da mogu biti i tvrdi i meki, i jasni i dvosmisleni, i principijelni i pragmatični – sve u isto vrijeme.
Ali takva matematika rijetko funkcioniše u društvima gdje su temeljna pitanja još otvorena.
Crna Gora nije uređena, samopouzdana i do kraja emancipovana država. Ona je i dalje prostor borbe oko identiteta, istorije, crkve, jezika i geopolitičkog pravca. U takvom ambijentu „treći put“ ne postaje most – već razvodnjava jasnu liniju odbrane.
Zato je danas, više nego ikad, potrebno reći jasno: za Crnogorce nema trećeg puta.
Postoji samo jedan – PRAVI PUT.
„Treći put“ u crnogorskoj praksi nikada nije ostao neutralan prostor između dvije Crne Gore
Tim putem su išle sve velike tekovine crnogorske moderne istorije. Reformske snage koje su raskidale sa starim obrascima. Antiratni pokret koji je čuvao obraz u najmračnijim godinama. Energija Liberala koja je artikulisala ideju suverene Crne Gore. I istorijska eksplozija referenduma – kada je većina, bez kalkulacija i bez „između“, rekla jasno: hoćemo svoju državu!
Pravi put je put crnogorske emancipacije. Put na kojem se ne trguje temeljnim vrijednostima zarad kratkoročnog rejtinga. Put na kojem nema koketiranja sa onima koji državu vide kao prolaznu stanicu ili privremeni projekat.
Svaki put kada smo ulazili u egzibicionizam „trećih puteva“, emancipacija je zastajala. Svaki put kada smo pokušali biti i ovo i ono, završili smo kao – ni jedno ni drugo. I zato smo danas društvo koje još uvijek vodi iste bitke, koje još nije do kraja institucionalno, kulturno i identitetski zaokruženo.
Vrijeme je da budemo iskreni prema sebi. Ne postoji „između“ kada je u pitanju lojalnost državi. Ne postoji „i-ovamo-i-onamo“ kada su u pitanju temeljne vrijednosti.
Postoji samo jedan ispravan put. Pravi put!

Treći put – stranputica koja se uvijek završi isto

Na Kipru smo dobili uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji biti formirana tokom njihovog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u završnu, tehničko-pravnu fazu pregovora, kazala je u intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/gorcevic-za-pobjedu-sljedece-zatvaranje-poglavlja-prije-kraja-marta-priblizavamo-se-izradi-ugovora-o-pristupanju">Pobjedu</a> ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Takođe je najavila kako „crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije“, što znači da bi do kraja marta trebalo da budu zatvorena još neka poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji.
- Kipar je iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje više međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez „paketnog“ zatvaranja poglavlja u junu – precizirala je ona.
Samim tim, Crna Gora se primakla pripremi Ugovora o pristupanju, koja će za ove potrebe formirati posebne radne grupe sastavljene od pravnih, finansijskih i sektorskih eksperata iz različitih institucija i civilnog društva.
- Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono što smo tokom pregovora politički dogovorili – uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. EU je odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije – pojasnila je sagovornica Pobjede.
Kada je riječ o prelaznim razdobljima, Gorčević navodi kako se sa EK već sastavlja lista prelaznih razdoblja.
- Prije svega, riječ je o oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja – dodala je ona.
Dalje je istakla kako u Briselu ne postoji politička odluka niti konsenzus o uvođenju neke nove „međufaze“ članstva - poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa.
- Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima – potcrtala je Gorčević.
Takođe je navela kako je zaokruživanje reformi i zatvaranje poglavlja na održiv način dokaz da „punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen završetak procesa“.
Ispunjavanje 64 odsto planiranih obaveza Vlade iz evropske agende vidi kao „signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali“, ali to „nije proizvelo politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava“.
- U završnici pregovora nema „tuđih“ obaveza. Svako kašnjenje jednog resora usporava cijelu državu – ukazala je ona.
Podsjetila je i da ulazak u EU podrazumijeva promjene Ustava. Riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa, o primatu prava EU nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, te pravo crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti šest poslaničkih mjesta.
Tokom Vašeg nedavnog boravka na Kipru, visoki zvaničnici te evropske zemlje imali su optimistične poruke. Da li to znači da će Crna Gora do kraja juna, kada se završava njihovo predsjedavanje EU, imati u rukama neku od prvih verzija budućeg Ugovora sa EU?
GORČEVIĆ: Na Kipru sam imala veoma sadržajne i politički važne razgovore sa šeficom resora za evropska pitanja Marilenom Raounom i predsjednikom skupštinskog odbora za vanjske i evropske poslove Harisom Georgiadisom. Poruke koje sam dobila bile su jasne i ohrabrujuće. Konkretno, dobili smo uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU biti formirana tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u završnu, tehničko-pravnu fazu pregovora.
Važno je da država koja predsjedava Savjetom EU prepoznaje Crnu Goru kao kredibilnog partnera i najspremnijeg kandidata za članstvo. To je i potvrda da su reforme koje sprovodimo od formiranja 44. Vlade dale rezultat, posebno u oblasti vladavine prava i institucionalne stabilnosti. Ukoliko nastavimo sa ovim tempom ispunjavanja obaveza, kiparsko predsjedavanje može ostati upamćeno kao period u kojem je Crna Gora napravila odlučujući korak ka izradi Ugovora o pristupanju, a to bi bila jasna poruka da je politika proširenja EU dobila još jednu uspješnu priču.
Konkretno, što su u tom pravcu obaveze Crne Gore, a što EU prilikom pripreme nacrta Ugovora i njegovih aneksa?
GORČEVIĆ: Ugovor o pristupanju se tehnički priprema paralelno sa završnicom pregovaračkog procesa, ali se formalno finalizuje tek nakon zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja. Razlog je jednostavan: tek kada su sva poglavlja zatvorena, možemo potvrditi punu usklađenost našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, funkcionalne administrativne kapacitete za njenu primjenu i precizno definisane finansijske i institucionalne obaveze koje stupaju na snagu danom pristupanja.
Sa crnogorske strane, to podrazumijeva i formiranje posebne radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju, koja će okupljati pravne, finansijske i sektorske eksperte iz različitih institucija i civilnog društva. Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono što smo tokom pregovora politički dogovorili – uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. Drugim riječima, naša obaveza je da demonstriramo potpunu spremnost za članstvo ne samo normativno, već i operativno i budžetski.
EU je, sa svoje strane, odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije.
Takođe, da li će se češće održavati međuvladine konferencije na kojima će se zatvarati spremna poglavlja?
GORČEVIĆ: Za Crnu Goru je 2026. godina odlučujuća u pregovaračkom procesu i u tom smislu očekujemo izuzetno intenzivnu dinamiku saradnje sa institucijama EU i državama članicama kada je riječ o ispunjavanju završnih mjerila i zatvaranju poglavlja.
Ono što je posebno važno jeste da je Kipar iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje više međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez „paketnog“ zatvaranja poglavlja u junu. Takav pristup je za nas izuzetno značajan jer omogućava dinamičan i meritokratski proces: svako poglavlje za koje smo ispunili završna mjerila može biti zatvoreno.
Važno je da svi učesnici pregovaračkog procesa shvate da nemamo vremena za odlaganja i da se poglavlja moraju zatvarati u kontinuitetu kako bismo do kraja ove godine završili tehnički dio procesa. U tom kontekstu, očekujemo da će do kraja kiparskog predsjedavanja biti održano više međuvladinih konferencija i da ćemo u nekoliko iteracija zatvoriti veći broj pregovaračkih poglavlja. To bi bio jasan signal da proces napreduje na osnovu konkretnih rezultata i da Crna Gora ulazi u samu završnicu pregovora sa jasnom političkom podrškom država članica.
U aktu, koji je Hrvatska potpisala pri pristupanju EU, nalazi se više aneksa kojima se definišu različiti pristupni periodi za različite oblasti – neki dugi čak sedam godina, tokom kojih je ta zemlja postepeno postajala punopravna članica. Da li će isti princip važiti i za Crnu Goru?
GORČEVIĆ: Hrvatska je od dana učlanjivanja postala punopravna članica, nije postojala postepenost u tom smislu. Ugovor o pristupanju koji su naši susjedi potpisali, sadrži anekse, protokole i priloge koji su definisali prelazne aranžmane dajući Hrvatskoj više vremena za usvajanje evropskih standarda u pojedinim sferama javnih politika, poput kasnije primjene skupe ekološke regulative, ali i prava „starih“ članica da evenutalno ograniče pristup hrvatskim radnicima domaćem tržištu rada (tzv. 2+3+2 model) što je bio slučaj i sa Bugarskom i Rumunijom.
Crna Gora već komunicira listu prelaznih razdoblja sa Evropskom komisijom u okviru više pregovaračkih poglavlja. Ta razdoblja su pažljivo identifikovana u oblastima u kojima je za potpunu primjenu evropskih standarda potrebno dodatno vrijeme i znatna finansijska ili administrativna prilagođavanja. Prije svega, riječ je o oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja. Cilj prelaznih perioda nije odlaganje obaveza ili ostvarivanja prava nove članice, već obezbjeđivanje održive i kvalitetne primjene evropskih pravila, uz očuvanje stabilnosti sistema i zaštitu interesa građana i privrede.
S druge strane, koliko je realna mogućnost da Crna Gora ima duže pristupne periode i rigoroznije uslove (uključujući poziciju posmatrača u ključnim institucijama EU)?
GORČEVIĆ: Nova metodologija proširenja jeste stroža i politički zahtjevnija u odnosu na ranije talase proširenja. Ona podrazumijeva jači fokus na vladavinu prava, mogućnost reverzibilnosti procesa i snažniji politički nadzor država članica. U tom smislu, standardi su danas viši nego prije deset ili petnaest godina – ali su istovremeno jasni i jednaki za sve.
Kada je riječ o samom članstvu, očekujem da politički uslovi neće odstupati od dosadašnje prakse. Ne postoji odluka niti konsenzus u Briselu o uvođenju neke nove, „međufaze“ članstva poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa. Status posmatrača formalno postoji u kratkom periodu između potpisivanja i stupanja na snagu Ugovora o pristupanju, ali to nije alternativni model članstva, već tehnički dio završne faze prije punopravnog članstva.
Uvođenje posebnog, dugotrajnog posmatračkog ili ograničenog članstva predstavljalo bi suštinsku reformu politike proširenja, za šta u ovom trenutku ne postoji politička odluka niti jedinstven stav država članica. Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima.
Istovremeno, svjesni smo da će Crna Gora biti prva naredna članica nakon najdužeg perioda bez proširenja u istoriji EU. U međuvremenu, Unija se suočila sa velikim unutrašnjim i geopolitičkim izazovima – od Bregzita, preko pandemije i energetske krize, do rata u Ukrajini. Prirodno je da će države članice posebnu pažnju posvetiti procjeni spremnosti nove članice i izbjegavanju eventualnih rizika. Ako isporučimo reforme i zatvorimo pregovaračka poglavlja na održiv način, punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen završetak procesa.
I pored toga što je bila jasna namjera EU da sa Crnom Gorom zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026, Vlada je na kraju prošle godine ispunila (samo) 64 odsto svojih obaveza. Kako se to do sada odrazilo i kako se može odraziti na dinamiku pristupanja EU?
GORČEVIĆ: Program pristupanja EU daje nam precizan presjek obaveza po resorima i jasan uvid u stepen njihove realizacije. Činjenica da je krajem prošle godine ispunjeno 64 odsto planiranih obaveza jeste signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali. To nije nešto što relativizujem – evropska agenda ne trpi kašnjenja i svaki procenat ima težinu kada je u pitanju dinamika pristupanja. Međutim, važno je razumjeti i kontekst. Nijesu sve obaveze iste težine ni iste kompleksnosti. Neki resori nose tehnički i finansijski izuzetno zahtjevne reforme, dok se druge mjere odnose na proceduralne ili normativne izmjene. Kada sve to svedemo na jednu zbirnu brojku, gubi se kvalitativna razlika među zadacima.
Ono što je ključno jeste da ova statistika nije proizvela politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava. Upravo su ta poglavlja bila presudna za obnovu povjerenja i stvaranje uslova za zatvaranje drugih oblasti. Ipak, poruka ove Vlade je nedvosmislena: evropska agenda je apsolutni prioritet. Očekujem da ove godine ne bude mjesta za odlaganja i da će svi resori pokazati puni kapacitet i odgovornost. U završnici pregovora nema „tuđih“ obaveza – svako kašnjenje jednog resora usporava cijelu državu.
Takođe, koje su moguće posljedice činjenice da unutar Vlade postoje kabineti i ministarstva koji su ispunili manje od trećine svojih obaveza, a pojedini su čak na nuli?
GORČEVIĆ: Kada je riječ o realizaciji obaveza iz PPCG, važno je jasno razlikovati obaveze koje su direktno vezane za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se odnose na kontinuirano usklađivanje sa pravnom tekovinom EU. Obaveze iz pregovaračkog procesa imaju jasan i mjerljiv ishod – zatvaranje poglavlja – i to je jedino relevantno mjerilo uspješnosti u ovoj fazi. Zato naglašavam da u ovom trenutku u potpunosti ispunjavamo dinamiku aktivnosti koja je usaglašena sa EK. Administracija istovremeno radi i na drugim obavezama u procesu evropskih integracija, ali je zbog ograničenih kapaciteta i zahtjevnih rokova iz pregovaračkog procesa ponekad neophodno pažljivo postavljati prioritete.
Pristupanje EU podrazumijeva ne samo prilagođavanje domaćih zakona, već i Ustava Crne Gore. Na koji dio se to, konkretno, odnosi?
GORČEVIĆ: Prije svega, važno je naglasiti da se promjene Ustava koje su dio evropske agende ne odnose na identitetska pitanja, već prvenstveno na nekoliko ključnih oblasti i predstavljaju logičan korak ka punopravnom članstvu. Prije svega, riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa. Prijedlogom izmjena predviđeno je da ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta, čime ispunjavamo obavezu iz Reformske agende i dodatno učvršćujemo princip podjele vlasti i autonomije sudske grane vlasti.
Drugi važan segment tiče se definisanja odnosa Crne Gore sa EU. Danom pristupanja, pravo EU dobija primat nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, a dio ovlašćenja koje danas vrše nacionalne institucije biće delegiran institucijama EU. Takva ustavna odredba nije formalnost, već suštinsko opredjeljenje da Crna Gora prihvata zajednički pravni i institucionalni poredak Unije.
Takođe, izmjenama će se predvidjeti prava crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti šest poslaničkih mjesta. Dodatno će se precizirati ustavna pozicija Centralne banke, pitanja slobode kretanja i nastanjivanja, kao i ostvarivanje biračkog prava na lokalnim izborima u skladu sa pravilima EU.
Konačno, kada možemo očekivati narednu međuvladinu konferenciju i koja poglavlja bi mogla biti zatvorena tom prilikom?
GORČEVIĆ: Ono što mogu reći jeste da crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije. Ambicija je da se poglavlja zatvaraju sukcesivno, čim ispune završna mjerila, bez administrativnog odlaganja. To je pristup koji pokazuje da je Crna Gora ušla u završnicu pregovora i da se tempo prilagođava rezultatima koje isporučujemo.
Kako ocjenjujete najavu predsjednika Jakova Milatovića o vraćanju zakona sa „plavom zastavicom“ iz evropske agende, a zatim povlačenje takve odluke u samo nekoliko dana? Da li ovakve situacije mogu – i na koji način – naškoditi završnoj fazi evropskih integracija?
GORČEVIĆ: Ne mislim da je produktivno vraćati se na događaje koji su već iza nas, posebno imajući u vidu da je njihova konkretna posljedica na proces bila kratkoročna i brzo prevaziđena. Međutim, važno je da shvatimo da se ovakve situacije ne smiju ponavljati. U završnoj godini pregovora i najmanji zastoj ili kašnjenje direktno znači usporavanje zatvaranja poglavlja. Dinamika zatvaranja poglavlja koju smo dogovorili sa EK je precizno tempiran proces, zasnovan na jasnim rokovima i mjerilima, i svaki institucionalni disonantni ton može biti protumačen kao nedostatak političke zrelosti ili unutrašnje saglasnosti o strateškom pravcu države.
Građani treba da znaju da nijedan zakon sa tzv. „plavom zastavicom“ ne ulazi u skupštinsku proceduru bez prethodne rigorozne provjere i pozitivnog mišljenja EK o njegovoj usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. Poslanici su unaprijed informisani o obavezama koje proizilaze iz pregovaračkog procesa, o rokovima, i o sadržaju potrebnih izmjena. To nije improvizacija, već dio pažljivo planirane evropske agende.
A ovo je godina u kojoj nemamo pravo na greške – ni Vlada, ni Skupština, niti bilo koji drugi činilac vlasti. Evropski put je naš najvažniji spoljnopolitički i društveni projekat i zahtijeva punu institucionalnu koordinaciju i političku odgovornost. Ako želimo da zatvorimo poglavlja i uđemo u završnicu pregovora, fokus mora biti isključivo na ispunjavanju obaveza. Vlada i Skupština ostaju čvrsto posvećene ispunjenju obećanja građanima da ćemo dovršiti pregovarački proces u planiranom roku. Voljela bih da taj fokus i osjećaj istorijske odgovornosti dijele svi politički akteri, jer evropska budućnost Crne Gore ne smije biti talac dnevne politike.

Tag: vlada-crne-gore