Venecijanska komisija usvojila je Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, u usvojenom mišljenju konstatovano je da je Crna Gora prihvatila i ugradila u potpunosti tri od četiri preporuke Venecijanske komisije.
- U pogledu četvrte preporuke ocijenjeno je da je predviđeno rešenje u skladu sa evropskom praksom i onim što jeste preporuka Venecijanske komisije, te da je potrebno dodatno preciziranje predloženog rješenja. S tim u vezi Ministarstvo pravde će u narednom periodu pristupiti dodatnom normativnom usaglašavanju u skladu sa navedenim mišljenjem - naveli su u Ministarstvu pravde.
Četvrta preporuka se, prema njihovim riječima, odnosi na pitanje produženja mandata sudija Ustavnog suda nakon prestanka funkcije, do izbora novih sudija.
- Sa izvještajem Venecijanske komisije Vlada Crne Gore biće upoznata u najkraćem roku, nakon čega će Radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na ovo pitanje. Po završetku tog procesa, Nacrt zakona biće upućen na javnu raspravu - naveli su oni.
Na sjednici Venecijanske komisije, u ime Crne Gore, prisustvovao je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica.
- Usvajanjem mišljenja Venecijanske komisije potvrđeno je da je Ministarstvo pravde ispunilo preuzete obaveze i održalo dato obećanje, te da su ranije iznesene kritike i sumnje u vezi sa ovim procesom bile neutemeljene. Naš kredibilan, inkluzivan i stručan pristup najbolje potvrđuju afirmativne ocjene i komentari Venecijanske komisije. Vladavina prava i zaštita ljudskih prava ostaju trajna opredjeljenja i jasan put Crne Gore - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Venecijanska komisija usvojila Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu: Crna Gora ugradila tri od četiri preporuke

Vlada Crne Gore je 11. decembra 2025. godine, shodno članu 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice i na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, donijela odluke o više tačaka dnevnog reda, među kojima se izdvajaju povlačenje amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima iz skupštinske procedure.
Ovom odlukom Vlada je povukla amandmane koje je prethodno utvrdila 30. oktobra i 12. novembra 2025. godine, čime se otvara prostor za dodatna usaglašavanja i eventualnu izradu novih rješenja u skladu sa evropskim standardima i potrebama sistema upravljanja migracijama.
Vlada je, pored toga, odlučivala i o sljedećim tačkama:
- Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, sa izvještajem sa javne rasprave.
- Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
- Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji, sa izvještajem sa javne rasprave.
- Predlog zakona o reprogramu poreskog potraživanja jedinice lokalne samouprave, fonda, javne ustanove i privrednog društva čiji je osnivač lokalna samouprava.
- Predlog zakona o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primjenu mjera protiv erozije poreske osnovice i premještanja dobiti (BEPS).
- Predlog zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, sa izvještajem sa javne rasprave.
- Predlog zakona o sprečavanju zagađenja mora sa brodova.
- Predlog zakona o bezbjednosti i interoperabilnosti željeznice, sa izvještajem sa javne rasprave.
- Informacija o zaključenju Zajedničke izjave o namjeri o procedurama za razmjenu vozačkih dozvola između Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i Saveznog ministarstva saobraćaja SR Njemačke, sa Predlogom izjave.
- Predlog amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.
- Predlog povlačenja amandmana na pomenuti zakon iz skupštinske procedure (30. oktobar 2025.).
- Predlog povlačenja amandmana na isti zakon (12. novembar 2025.).
- Informacija o zaključivanju Sporazuma o saradnji između Uprave za ljudske resurse i Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA), sa predlogom sporazuma.
- Platforma za radnu posjetu predsjednika Vlade Milojka Spajića SR Njemačkoj (17–18. decembar 2025).
- Platforma za radnu posjetu predsjednika Vlade sjedištu UNESCO-a u Parizu (18–20. decembar 2025).
- Platforma za učešće potpredsjednika Vlade mr Moma Koprivice na plenarnoj sjednici Venecijanske komisije u Veneciji (12–13. decembar 2025).
Vlada je navela da će se o svim tačkama voditi dalja procedura u skladu sa zakonom i planiranom dinamikom reformskih obaveza.

1250x600

1084x550

Vlada povukla amandmane na Zakon o strancima iz skupštinske procedure

Bugarski parlament je danas prihvatio ostavku vlade Rosena Željazkova, sa 227 glasova za, bez glasova protiv i uzdržanih, javlja bugarska agencija BTA.
Željazkov je juče na hitnoj konferenciji u parlamentu objavio da vlada podnosi ostavku, neposredno pre glasanja o nepovjerenju vladi, što je tražila partija „Nastavite promjene – Demokratska Bugarska“.
„Koalicija je razgovarala o situaciji. Ne sumnjamo da će na predstojećem glasanju o nepovjerenju vlada dobiti podršku. Bez obzira na to, odluke Narodne skupštine su važne kada odražavaju volju naroda. Naša želja je da budemo na nivou koji društvo očekuje. Moć proizilazi iz suverena i glasa naroda. I mlado i staro diglo je glas za ostavku. Ova građanska energija mora biti podržana i podsticana“, rekao je Željazkov.
Ostavka je usledila nakon velikih protesta, pokrenutih vladinim kontroverznim planovima za budžet.
Krajem novembra, bugarska vlada povukla je nacrt budžeta koji je već bio proslijeđen parlamentu, nakon masovnih protesta pred Sobranjem, negodovanja partija i sindikata i upozorenja Evropske komisije da nacrt nije u skladu sa budžetskim pravilima Evropske unije.
Protesti su eskalirali u opšte nezadovoljstvo zbog korupcije, nepravde i neuspjeha u mnogim sektorima rada vlade.
Željazkov je izabran za premijera 16. januara sa 125 glasova za, 114 protiv i bez uzdržanih glasova.

Parlament Bugarske jednoglasno prihvatio ostavku vlade

Nedvosmislena je podrška istorijskog prijatelja, pouzdanog partnera i saveznika Grčke Crnoj Gori da uđe u EU na temelju zasluga, kazao je premijer Milojko Spajić.
Spajić se danas susreo sa predsjednikom Grčke Konstantinosom Tasulasom koji je boravio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.&nbsp;
On je na mreži X naveo da je više nego ohrabrujuće su riječi Tasulasa da će Grčka učiniti sve da Crna Gora uđe u EU već tokom njihovog šestomjesečnog predsjedavanja, odnosno u drugoj polovini 2027. godine.&nbsp;
- Zahvalni smo na kontinuiranoj podršci i pomoći, a u srdačnom razgovoru sa grčkom delegacijom saglasili smo se da je pravo vrijeme za unapređenje postojeće i pokretanje novih linija ekonomske saradnje između Crne Gore i Grčke - poručio je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1998872131052953729&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa Tasulasom: Nedvosmislena podrška istorijskog prijatelja i pouzdanog partnera i saveznika

Predsjednika Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević" Predraga Dragojlovića uhapsila je srpska policija zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je nezakonito stekla više miliona eura, objavio je crnogorski nedjeljnik Monitor.
Njegova beogradska kompanija u stečaju "Bleecker" našla se na meti Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije, zbog sumnje da je učestvovala u spornom sticanju oko 2,8 miliona eura.
U saopštenju od 25. novembra, Tužilaštvo je navelo da je tim povodom uhapšeno sedam osoba, među kojima je osoba sa njegovim inicijalima - P.D.
Sam Dragojlović nije odgovarao na pitanja Radija Slobodna Evropa poslata na mail adresu i broj telefona.
Iz Vlade Crne Gore nisu odgovorili na upit da li su upoznati sa slučajem predsjednika Odbora direktora Instituta, koji je u većinskom vlasništvu države.
A da Specijalno tužilaštvo mora hitno ući u sve crnogorske institucije sa kojim je on povezan i izvršiti detaljan uvid u sve poslove zatražila je poslanica vladajuće većine Jelena Kljajević.
<h2>Srpsko tužilaštvo sumnja u lažni stečaj</h2>
Srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je krajem novembra da je uhapšeno sedam osoba zbog sumnje za prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca.
Tužilaštvo ističe da je B.Č. organizovao ostale osumnjičene za kreiranje lažnih dugova u cilju ispunjavanja uslova za otvaranje stečaja nad kompanijom "Bleecker", čime bi se zadržalo njeno upravljanje jednim hotelom u Beogradu.
- Čime su protivpravno stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 eura, da bi potom nelegalno stečeni novac prenijeli na račune privrednog društva "Lumia" - piše u saopštenju.
Prema podacima iz privrednog registra Srbije, prva kompanija se nalazi u vlasništvu Predraga Dragojlovića a druga u vlasništvu Kristine Dragojlović.
On je u imovinsko kartonu dostavljenom crnogorskoj Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio da se njegova supruga zove Kristina.
Međutim, nisu prijavljene kompanije van Crne Gore.
U saopštenju srpskog Tužilaštva se navodi da je jedan od uhapšenih osoba pod inicijalima P.D., a da je krivična prijava podneta i protiv osumnjičene K.D. "koja se trenutno nalazi van teritorije Srbije".
Iz Tužilaštva nisu zvanično potvrdili RSE-u da su to oni.
Dragojlovići nisu odgovorili na upite vezano za slučaj.
<h2>Hotelski biznis u Srbiji i u Crnoj Gori</h2>
Pored "Bleeckera" u Beogradu, Predrag Dragojlović je kompaniju pod istim imenom prije četiri godine - 2021. godine - osnovao i u crnogorskom gradu Herceg Novi.
Kompanija je sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori iste godine potpisala ugovor o dugoročnom zakupu njene zgrade u istorijskom dijelu Herceg Novog, grada na sjeveru crnogorske obale.
Cilj je, prema dokumentima na internet stranici grada, da se zgrada rekonstruiše u butik hotel sa četiri zvjezdice.
Gradske vlasti su ove godine donijele odluku da se njegova kompanija privremeno oslobodi plaćanja naknada za komunalno opremanje, jer ona nije, ističe se, predviđena za hotele te kategorije.
Sam hercegnovski "Bleecker" posluje u plusu.
Prošle godine je, prema podacima Poreske uprave Crne Gore, ostvario profit od oko 85.000 eura.
U pratećim napomenama se navodi da crnogorski "Bleecker" potražuje 17.000 eura na ime dugovanja od beogradske kompanije u stečaju "Bleecker", koje su, obje, u vlasništvu Dragojlovića.
<h2>U Odboru direktora od 2021.</h2>
Iste godine kada je osnovao kompaniju, Dragojević je postao i član Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević", koji je u većinskom vlasništvu države.
Od ove godine je izabran za njegovog predsjednika.
Ova institucija se godinama nalazi u višemilionskim dugovima, a Odbor direktora je krajem prošle godine odborio Plan restrukturiranja.
Plan, prema pisanju crnogorskih medija, predviđa prodaju dijela Instituta, nakon čega bi se od tih sredstava i kredita rekonstruisao drugi dio i doveo do nivoa od četiri zvjezdice.
Inače, Dragojlovića su na mjesto u Odboru direktora predložili iz državne Razvojne banke Crne Gore, drugog najvećeg akcionara.
Iz Banke su za RSE kazali da nisu zvanično obaviješteni o istrazi ili hapšenju "s obzirom da se događaj desio u drugoj državi".
- S tim u vezi ne možemo komentarisati okolnosti slučaja, ali pratimo situaciju i obavijestićemo javnost kada budemo imali provjerene informacije - istaknuto je u odgovoru.
Iz Banke ističu da nisu bili u bilo kakvim poslovnim vezama sa Dragojlovićem ili njegovim kompanijama.
Direktor Instituta Zoran Kovačević kazao je za RSE da, osim iz medija, nisu zvanično upoznati sa "trenutnim statusom" Dragojlovića.
Kovačević je istakao da članove Odbora direktora predlažu vlasnici, bez konsultacija sa menadžmentom, i oni nisu u stalnom radnom odnosu.
- Konačno, sigurni smo da situacija vezana za Dragojlovića neće uticati na pozitivne poslovne trendove u tekućoj godini i dinamiku postupka oporavka Instituta definisanu Planom restrukturiranja koji je usvojila Vlada zajedno sa manjinskim akcionarem - naveo je on.
<h2>Na meti Agencije za sprečavanje korupcije</h2>
Iz crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije su za RSE kazali da je član Odbora direktora Instituta godinama imao obavezu da prijavljuje prihode i imovinu, ali da tu zakonsku obavezu nije poštovao sve do 2025.
Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da je javni funkcioner dužan da najmanje jednom godišnje dostavlja izvještaje o prihodima i imovini. Za one koji to ne urade, propisana je novčana kazna do 2.000 eura.
Zbog nedostavljanja imovinskih kartona, Agencija ga je do sada kaznila tri puta – jednom upozorenjem, a dva puta novčano.
RSE je pitala Agenciju da li je Dragojlović prekršio Zakon u dijelu koji se tiče prenosa vlasništva, jer se i dalje vodi kao direktor crnogorskog "Bleeckera".
Zakonom je propisano da je javni funckioner dužan u roku od 30 dana od imenovanja da izvrši prenos vlasništva. Oni koji to ne urade mogu biti kažnjeni do 2.000 eura.
Iz Agencije su kazali da će sprovesti provjeru izvještaja o prihodima i imovini Dragojlovića.
Dragojlović u jedinom predatom imovinskom kartonu nije dao saglasnost Agenciji za uvid u bankrske račune.

Iz Vlade bez odgovora o hapšenju predsjednika borda direktora Instituta Igalo; Kovačević: Nismo zvanično upoznati sa trenutnim statusom Dragojlovića

Vlada Crne Gore je na 107. sjednici, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o javnim izvršiteljima, Predlog zakona o izmjenama Zakona o Prijestonici, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izgradnji objekata. Donijete su i važne odluke u vezi sa radom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Prijedlog zakona o javnim izvršiteljima izrađen je u cilju povećanja efikasnosti izvršnih postupaka i jačanja disciplinske odgovornosti i nadzora nad radom javnih izvršitelja i njihove Komore. Poseban akcenat stavljen je na ulogu Ministarstva pravde u kontroli rada izvršitelja, radi povećanja transparentnosti i otklanjanja ranije uočenih nepravilnosti.
Zakonskim rješenjem ispunjavaju se i obaveze definisane Akcionim planom za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa 2024–2027, u dijelu jačanja odgovornosti pravosudnih profesija.
Utvrđen je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Prijestonici, kojim se:
- povećava procenat tekućeg budžeta koji se izdvaja za nadležnosti Prijestonice sa 0,4% na 0,5%
- smanjuje procenat za finansiranje projekata sa 0,6% na 0,5%
Cilj je da se obezbijedi nesmetano finansiranje Prijestonice Cetinje u 2026. godini, bez dodatnog zaduživanja, te omogući bolje vrednovanje projekata, uključujući kulturne, turističke i razvojne, koji do sada nijesu bili obuhvaćeni kapitalnim budžetom.
Pojačavanje kaznene politike i borba protiv sive ekonomije
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima donosi:
- strože kazne za prekršaje (zatvor i novčane kazne)
- proširenje oblasti za maksimalne novčane kazne (sprečavanje pranja novca, finansiranje terorizma, osiguranje)
- jačanje uloge inspekcijskih organa, uključujući mogućnost traženja sudskog naloga za ulazak u stan ili druge prostorije
- efikasnije izvršenje kazni za lica bez prebivališta u Crnoj Gori
Ove izmjene su dio Reformske agende 2024–2027 u oblasti unapređenja poslovnog okruženja i suzbijanja neformalne ekonomije.
Vlada je utvrdila:
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izgradnji objekata
- Prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa, uz usvajanje izvještaja sa javne rasprave
Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore, takođe uz izvještaj o raspravi
Vlada se upoznala s Informacijom o problemu otpadnih voda u Botunu i usvojila opsežan set zaključaka, među kojima:
- kontinuirano praćenje emisije štetnih gasova iz postrojenja
- obustava rada ukoliko se utvrdi prekoračenje graničnih vrijednosti
- hitna sanacija bazena crvenog mulja u Botunu i opasnog otpada u zoni KAP-a
- postrojenje neće biti pušteno u rad dok se sanacija ne izvrši
- izgradnja kanalizacione mreže i priključenje za oko 30% domaćinstava Zete
- prednost pri zapošljavanju u postrojenju daće se mještanima Botuna i Zete
- zajedničko upravljanje postrojenjem Glavnog grada i Opštine Zeta
- javna objava ugovora o izgradnji sistema, nakon saglasnosti svih strana

Vlada utvrdila Prijedlog zakona o javnim izvršiteljima i izmjene Zakona o Prijestonici, usvojeni zaključci o postrojenju u Botunu

Vlada Crne Gore je na 107. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić razmotrila više kadrovskih pitanja i donijela niz rješenja iz oblasti imenovanja, razrješenja i određivanja vršilaca dužnosti u državnoj upravi i upravnim tijelima.
Vlada je donijela rješenje o razrješenju predsjednika, članova i sekretarke Partnerskog savjeta za regionalni razvoj, te imenovala novi sastav Savjeta kojim će predsjedavati Ernad Suljević, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Usvojeno je i više kadrovskih rješenja u ministarstvima:
- u Ministarstvu evropskih poslova v.d. sekretara biće Predrag Radovanović;
- u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije obnovljeni su mandati i određeni novi vršioci dužnosti na rukovodećim pozicijama u direktoratu za demografiju, direktoratu za informatiku i analitičko-statističke poslove, te direktoratu za evropske integracije i međunarodnu saradnju;
- u Ministarstvu pravde za v.d. generalnog direktora direktorata za pravosudni nadzor određen je Senid Striković;
- &nbsp;u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga izvršene su promjene u direktoratskim pozicijama zaduženim za socijalni dijalog, rad, evropske integracije i međunarodnu saradnju, socijalnu ekonomiju i zaštitu i zdravlje na radu, dok je za v.d. direktora direktorata za inspekcijske poslove određen Slavko Čogurić;
- &nbsp;u Ministarstvu turizma za vršioce dužnosti generalnih direktora određene su Ivana Bulatović i dr Olivera Blagojević.
Takođe, Vlada je razriješila Jelenu Rmuš dužnosti članice Upravnog odbora „Agencije za planiranje prostora Crne Gore”, te za novu članicu imenovala Nevenku Mugošu.
Vlada je dala saglasnost da se Radisav Kršikapa izabere za vršioca dužnosti izvršnog direktora Regionalnog ronilačkog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca – Podgorica.
Za člana Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije imenovana je Ljubica Radović.

Vlada imenovala novi Partnerski savjet za regionalni razvoj, niz v.d. funkcionera u ministarstvima i članove upravnih tijela

U dokumentu Vlade, u kojem se nalaze garancije koje će biti date mještanima Botuna za puštanje u pogon kolektora nema stavke koja se tiče promjene lokacije na kojoj će se graditi postrojenje za otpadne vode - poručio je na pres konferenciji lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvada-daje-garancije-mjestanima-botuna-postrojenje-u-pogonu-nakon-sanacije-bazena-crvenog-mulja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je decidan da nijesu on i Mihailo Asanović oni koji će odlučivati o ponudi Vlade, već da će to biti građani Botuna.
- Ovo što smo danas dobili u medijima je kompilacija onoga što je Mujović predložio. Ovdje su sve neke obaveze osim promjene lokacije, što je ključni zahtjev građana Botuna. Dokument je napisan bez nekih članova Vlade, a tek danas će ga vidjeti članovi Vlade, nakon medija i javnosti - rekao je Knežević.
On je pozvao Spajića da, ukoliko se ovaj dokument usvoji na sjednici Vlade, on uputi apel i dopis ka građanima Botuna da se koliko danas sretnu i da na osnovu ovoga što Vlada pokušava da predstavi kao epohalno rješenje, otpočnu pregovori u pravcu smirivanja tenzija i pronalaženja kompromisa.
- Građani Botuna treba da imaju razgovor sa premijerom Spajićem. Spajić mi je čvrsto obećao da ćemo svih 81 poslanika i tužilaštvo dobiti ugovor sa turskom kompanijom o izgradnji kolektora, navodi Knežević.
Knežević je kazao da je skup u Botunu u nedjelju bio "najveći i najbrojniji od 2020. godine."
- Nijesu ga organizovali ni Mihailo Asanović ni Milan Knežević, već građani Botuna. Prolazimo kroz prljavu udbašku, medijsku botovsku kampanju da smo omađijali građane Botuna i Zete i da oni kao zombiji idu za nama. Moram da primjetim da neki moji koalicioni partneri preko svojih portala, botova, kolumnista žele da nas predstave kao kočničare EU puta i razvoja. Najbolji i najkonkretniji odgovor dobili su od građana Zete, naveo je Knežević.
<h2>Asanović: Nedopustivo skladištenje opasnog otpada u krugu KAP-a</h2>
 
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović rekao je da skladištenje opasnog otpada, makar i privremeno, za Opštinu Zeta ostaje neprihvatljivo.
- Lokacija bivšeg KAP-a je u blizini naselja Opštine Zeta, bilo kakav otpad direktno ugrožava zdravlje stanovništva. &nbsp;Ono što želimo danas jeste da iznezemo u javnost da i prije usvajanja akta Vlade 23. oktobra smo imali obećanje da će se riješiti bazen crvenog mulja. To obećanje slušamo 10-15 godina, i simptomatično je da oni obećeavaju saniranje a tik pored te lokacije ta ista Vlada donosi odluku o tome da se tu skladišti državni plan upravljanja otpadom i da se najteži materijal upravo skladišti tu pored tog bazena, što je kontradiktornost - naveo je Asanović.
Vidjeli su, kako kaže, da Vlada ipak odustaje od ovog nauma.
- Vidjeli ste da su poslali neke zaključke što je modifikovano u odnosu na ono što je Mujović nudio Botunjanima prošle sedmice - dodao je on.

Knežević: U garancijama Vlade nema promjene lokacije, odgovor na ponudu daće im Botunjani

Vlada Crne Gore održaće danas sjednicu u 11, nakon koje je za podne planirano održavanje pres konferencije.
Na konferenciji će se obratiti ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Aleksandar Nišavić.
Podsjećamo, Agencija Mina je objavila nezvanično saznanje da će Vlada &nbsp;na današnjoj sjednici razmazrati garancije koje će biti date mještanima Botuna za puštanje u pogon Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Prema informacijama te agencije, prijedlog zaključaka ima deset tačaka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvada-daje-garancije-mjestanima-botuna-postrojenje-u-pogonu-nakon-sanacije-bazena-crvenog-mulja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zadužuje se Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine u kontinuitetu prati nivo emisije štetnih gasova koje potencijalno može da proizvede rad Sistem za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu - prva je tačka.
Druga tačka navodi da se Glavni grad Podgorica zadužuje da obustavi rad Sistema za prečićavanja otpadnih voda, bez odlaganja, ako se prilikom mjerenja emisije štetnih gasova pokaže da nivo emisija štetnih gasova prevazilazi limite predvidjene direktivom IED 2010/75/EU.
- Zadužuje se Ministartvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da, bez odlaganja, u saradnji sa medjunarodnim partnerima pokrene postupak sanacije bazena crvenog mulja u Botunu - piše u trećoj tački.
Četvrtom tačkom se Glavni grad Podgorica zadužuje da Sistem iz tacke 1 ovih zaključka ne pusti u rad dok se ne izvrši sanacija bazena crvenog mulja, a petom Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da pripremi izmjene Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029 na način da se brišu odredbe kojima je definisano da se u sklopu KAPa može privremeno odlagati opasni otpad.
- Zadužuje se Glavni grad Podgorica da izgradi kanalizacionu mrežu i omogući priključak na Sistem za prečišćavanje otpadnih voda za oko 30 odsto domaćinstava Zete (obuhvat Gornje Zete), a da održavanje kanalizacione mreže obavlja Vodovod Podgorica do formiranja preduzeca Vodovoda Zete - šesta je tačka.
Sedmom se Glavni grad Podgorica zadužuje da postojeće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda ostane operativno raspoloživo najmanje dvije godine nakon puštanja u pogon postrojenja u Botunu, osmom da &nbsp;Glavni grad da prednost prilikom zapošljavanja u novom postrojenju imaju mještani Botuna - odnosno Zete, te devetom da prilikom određivanja predsjednika UO za postrojenje iz tačke ovih zaključaka bude &nbsp;delegirana od strane MZ Botun.
- Zadužuje se Glavni grad da inicira razgovore sa opštinom Zeta kako bi vlasnička struktura nad Postrojenjem bude zajednička - Glavnog grada i Zete - sadržaj je desete tačke.

Konferencija Vlade nakon sjednice: Obraćaju se Ćulafić, Mujović i Nišavić

Vlada Crne Gore će na današnjoj sjednici razmazrati garancije koje će biti date mještanima Botuna za puštanje u pogon Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, saznaje nezvanučno agencija Mina u Vladi.
Prema informacijama te agencije, prijedlog zaključaka ima deset tačaka.
- Zadužuje se Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine u kontinuitetu prati nivo emisije štetnih gasova koje potencijalno može da proizvede rad Sistem za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu - prva je tačka.
Druga tačka navodi da se Glavni grad Podgorica zadužuje da obustavi rad Sistema za prečićavanja otpadnih voda, bez odlaganja, ako se prilikom mjerenja emisije štetnih gasova pokaže da nivo emisija štetnih gasova prevazilazi limite predvidjene direktivom IED 2010/75/EU.
- Zadužuje se Ministartvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da, bez odlaganja, u saradnji sa medjunarodnim partnerima pokrene postupak sanacije bazena crvenog mulja u Botunu - piše u trećoj tački.
Četvrtom tačkom se Glavni grad Podgorica zadužuje da Sistem iz tacke 1 ovih zaključka ne pusti u rad dok se ne izvrši sanacija bazena crvenog mulja, a petom Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da pripremi izmjene Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029 na način da se brišu odredbe kojima je definisano da se u sklopu KAPa može privremeno odlagati opasni otpad.
- Zadužuje se Glavni grad Podgorica da izgradi kanalizacionu mrežu i omogući priključak na Sistem za prečišćavanje otpadnih voda za oko 30 odsto domaćinstava Zete (obuhvat Gornje Zete), a da održavanje kanalizacione mreže obavlja Vodovod Podgorica do formiranja preduzeca Vodovoda Zete - šesta je tačka.
Sedmom se Glavni grad Podgorica zadužuje da postojeće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda ostane operativno raspoloživo najmanje dvije godine nakon puštanja u pogon postrojenja u Botunu, osmom da &nbsp;Glavni grad da prednost prilikom zapošljavanja u novom postrojenju imaju mještani Botuna - odnosno Zete, te devetom da prilikom određivanja predsjednika UO za postrojenje iz tačke ovih zaključaka bude &nbsp;delegirana od strane MZ Botun.
- Zadužuje se Glavni grad da inicira razgovore sa opštinom Zeta kako bi vlasnička struktura nad Postrojenjem bude zajednička - Glavnog grada i Zete - sadržaj je desete tačke.

Vlada daje garancije mještanima Botuna: Postrojenje u pogonu nakon sanacije bazena crvenog mulja

XXIII Maslinijada, najznačajnija poljoprivredno-turistička manifestacija Bara svečano je otvorena danas u Starom Baru, te su starobarsku pjacu ispunili izlagački štandovi bogati domaćim proizvodima, maslinama, maslinovim ulje, delicijama iz tradicionalne kuhinje, iz svih barskih krajeva, kao i gosti – proizvođači meda, vina i ljekovitog bilja, kao i alata za poljoprivredu.
Ova tradicionalna manifestacija koju NVO „Maslinijada“ i NVO Udruženje maslinara „Antivari“ organizuju pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacija Bar, uz podršku „Kuće maslina“ Bar i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO okupila je oko 70 izlagača iz Bara i drugih gradova Crne Gore.
Jedan od utemeljivača manifestacije i predsjednik Organizacionog odbora Maslinijade, Suljo Mustafić podsjetio je na začetke ove manifestacije i ukazao na napredak koji su tokom 23 godine održavanja Maslinijade ostvarili.
- Kada smo, prije 23 godine, pokrenuli Maslinijadu, nošeni entuzijazmom, naša ideja je bila da revitalizujemo maslinarstvo, da unaprijedimo i modernizujemo proizvodnju, i vratimo Starom Baru onaj sjaj koji mu pripada. Znali smo da je to neodvojivo, jer milenijumska stabla govore o posvećenosti plemenitom stablu masline, a ovaj Stari grad i sve oko njega svjedoči o visokoj kulturi i graditeljskom umijeću naših predaka. Uspjeli smo sa našim prijateljima maslinarima, kojima je ova fešta postala omiljeno mjesto susreta, zbližavanja, druženja i pozitivnog natjecanja. Zato im se od srca zahvaljujemo. Sjećamo se i onih koji, nažalost, više nisu sa nama. Njihovu plemenitost i podršku maslinarstvu, Starom Baru i ovoj manifestaciji nećemo zaboraviti, a njihove porodice i nasljednici su zajedno sa nama i danas i uvijek. Mi smo posvećeni okupljanju ljudi u plemenitoj misiji zbližavanja, u maslinarstvu, u kulturi, u čovjekoljublju i civilizacijskim vrijednostima. Vjerujemo da ćemo to prenijeti na našu djecu i na generacije koje dolaze. Ovo je manifestacija posebnog duha- bliskosti, radosti i vedrine. Želimo da takva uvijek i ostane! Stari Bar to zaslužuje, jer „Maslina je ime Bara“-poručio je Mustafić.
Mustafić je na kontinuiranoj podršci zahvalio Opštini Bar i Ministarstvu poljoprivrede, ali je i pozvao na unapređenje saradnje u oblasti maslinarstva.
- Znamo da maslinarstvo u Baru i Crnoj Gori zaslužuje i veću podršku ako želimo bolje rezultate. Moraju se napraviti bolji putevi kroz maslinjake, i dati nove podsticajne mjere, po uzoru na Hrvatsku. Revitalizacija starih maslinjaka, podizanje novih zasada, ranija berba, još bolji kvalitet ulja i zaštita domaćeg i autohtonog proizvoda- barske žutice- zadaci su svih nas. Samo uz pomoć države i lokalne uprave, zajednički možemo imati rezultat -zadovoljnog maslinara, uzorno gazdinstvo i veće količine kvalitetnog ulja. Zato tražimo značajniju podršku da bi maslinari ostajali na svojim stoljetnim posjedima i radili više i bolje, i za sebe i za porodice- naveo je on.
Podsjetio je da su ove godine težili unapređenju zakona o maslinarstvu.
- Našim amandmanima, pored ostaloga, tražili smo izmjene predviđenih zakonskih rješenja, gdje se predviđala totalna zabrana gradnje u maslinjacima. To bi, po našem mišljenju bilo kažnjavanje onih koji su stoljećima sačuvali svoje maslinarske posjede. Zato smo, nakon zahtjeva naših brojnih članova- ozbiljnih maslinara, tražili smo da se dozvoli kontrolisana gradnja, ali isključivo maslinarima sa većim posjedima i površinama, da mogu izgraditi objekat za vlastito individualano stanovanje, objekte koji služe proizvodnji ili preradi maslinovog ulja ili kojima će turistički bolje valorizovati svoj porodični maslinjak. Takođe, apelovali smo, tražimo to i danas - da državni organi kontrolišu gradnju i rade svoj posao kažnjavajući one nesavjesne i neodgovorne graditelje, a među njima je najmanje autetničnih maslinara. Naša zalaganja su prepoznata i amandmani su postali dio zakona, stoga zahvaljujemo svim poslanicima koji su ih podržali, posebno poslanicima iz Bara- Edini Dešić i Dejanu Đuroviću, koji su obrazlagali naše prijedloge, kao i ministru Jokoviću na razumijevanju- dodao je Mustafić.
Svoju podršku Maslinijadi i danas je pokazao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
- Maslinijada je manifestacija koja je prerasla u simbol upornosti i tradicije naših vrijednih maslinara. Maslinijada je mnogo više od sajma, ona je nosilac poruke zajedništva, okupljanja, mudrosti i trajanja. Svako stablo masline u Baru svjedoči istrajnosti, povezanosti čovjeka sa zemljom i vjerovanju da se pravi rezultat postiže strpljenjem i ljubavlju. Naš zajednički zadatak i proizvođača i institucija je dalje podizanje standarda u proizvodnji, preradi i plasmanu, kao i stalno unapređenje kvaliteta koje je preduslov uspjeha na domaćem i međunarodnom tržištu- istakao je Joković.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević zvanično je otvorio XXIII Maslinijadu, te istakao da i ove godine potvrđuju krilaticu „Maslina je ime Bara“.
- Sa ponosom možemo da istaknemo da je rod u ovoj godini bio kvalitetan, da je maslinovo ulje ekstra kvaliteta, nakon par godina prilično velikih izazova sa kojima su se maslinari sreli. Posebno me raduje da je ovogodišnje takmičenje potvrdilo da maslinarstvo kao poljoprivredna grana možda i najviše napreduje od svih poljoprivrednih kultura u Crnoj Gori. Savremene metode modernog maslinarstva se već u kontinuitetu primjenjuju u Baru i to potvrđuje činjenica da su od svih analiziranih uzoraka u ovom takmičarskom dijelu samo dva ocijenjena kao djevičanska, dok su ostala ocijenjena kao ekstra djevičanska- naveo je Raičević.
Takmičarski dio trodnevne manifestacije i ove godine čini izbor najkvalitetnijih maslinovih ulja proizvedenih u 2025.
Panel Instituta za maslinarstvo Zavoda za mediteranske kulture Univerziteta u Dubrovniku, pod šiframa, ocjenjivao je uzorke maslinovog ulja. Izdvojeno je dvanaest prijavljenih uzoraka sorte žutica, i gotovo sva su bila izuzetnog kvaliteta i hemijskih svojstava. O pobjedniku i nagrađenima odlučivale su nijanse uglavnom u organoleptici - u ukusima. Ti rezultati pokazuju da su rana berba sa grane i pravilan transport ubranog ploda, te pravovremena prerada i čuvanje maslinovog ulja postali dominantni u Baru.
Sa 94 boda prvo mjesto je osvojilo ekstra djevičansko ulje Fahrudina Haverića.
- Ovo mi je jedna od dražih nagrada i pokazuje sav moj uloženi trud u maslinarstvu. Za kvalitetno maslinovo ulje presudan je faktor da se maslina ubere u optimalnom roku kad je plod zeleno-žućkast. Vrlo je važno da se trese maslina, da ona ne padne na zemlju- poručio je Haverić.
Il nagrada pripala je proizvođaču Matiji Ćetkoviću sa 91 bodom, dok je Ill mjesto osvojio proizvođač Haris Međedović sa osvojenih 90 bodova
IV nagrada otišla je u ruke proizvođača Sulja Mustafića sa osvojenih 89 bodova, dok je V nagradu zavrijedio proizvođač Avdulah Rašketić sa osvojenih takođe 89 bodova.
U kategoriji indukovanih uvoznih sorti – odnosno kupaža, su takođe ostvareni izvanredni rezultati. Pro mjesto sa 95 bodova osvojio je Edin Petović, dok je drugo mjesto pripalo Milanu Markoloviću sa osvojenih 93 boda.
Nagrada za najbolji rod u 2025. godini pripala je Sabriji Bajraktareviću, nagrade za najbolje održavane maslinjake dobili su Predrag Ćetković i Ibrahim Markičić.
Nagradu za mladi zasad osvojili su Šaban Pelinković i Esad Velović.
Nagrade su dodijeljene i za najljepše štandove na Maslinijadi, a prvo mjesto je osvojio Mujo Asović.
- Moj najstariji sin i ja smo se trudili da to lijepo predstavimo, da sve bude lijepo uređeno i da se na najljepši način prikažu proizvodi. Prije dvije godine sam osvojio istu nagradu, ali nam je tada pomogla ženska ruka. Ovo mi je 15. put da učestvujem na Maslinijadi i mnogo sam zadovoljan- saopštio je Asović.
Maslinijadu tradicionalno prati bogat kulturno umjetnički program, te su danas nastupili KUD i Klapa „Jedinstvo“ i mlada Nikolija Pandurica, zatim poznati muzički sastavi- barska Akademia i cetinjski Perper, kao i podgorički sastav Meraklije sa Hamzom Haverićem.
U Kući maslina u večernjim satima, biće priređeno druženje maslinara i njihovih prijatelja sa maestrom harmonike Safetom Drljanom.
Sjutra, 14. decembra u okviru muzičko-zabavnog programa nastupaju KUD Rumija, barski Padrino bend, kao i poznati mladi izvođač pop muzike Edis Agić.
Program zatvara nastup poznatog muzičkog sastava Bjelopoljski tamburaši i solistica Saška Rakonjac.
Osim bogatog kulturno-umjetničkog i zabavnog programa, ovogodišnja Maslinijada, obogaćena je likovnom kolonijom umjetnika iz država regiona pod nazivom „Street in art- Oliva“ koji će na otvorenom prostoru oslikavati platna i imati i izložbu sa motivima masline i Starog grada-zaključuju iz Organizacionog odbora starobarske manifestacije.

XXIII Maslinijada u Starom Baru: Fahrudinu Haveriću nagrada za najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje, Muju Asoviću za najljepši štand

Službenici policije u Bijelom Polju podnijeli su državnom tužiocu u ODT-u u tom gradu krivičnu prijavu protiv Bjelopoljca &nbsp;N.Z., zbog sumnje da je počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, saopšteno je iz Uprave policije,
- Sumnja se da je N.Z, protivpravno zauzimajući državno zemljište na obali rijeke Lim i devastirajući prostor, nasipanjem zemljano – kamenog materijala na vodnom dobru i bez potrebnih odobrenja i dokumentacije, započeo izgradnju objekta, te da je tokom tih radova izgradio i betonirao ploču koja zauzima površinu od 157 m² zemljišta u državnom vlasništvu- navodi se u saopštenju,

Bjelopoljcu krivična prijava: Zauzeo državno zemljište, devastirao ga i započeo bespravnu gradnju

&nbsp;Iran je uveo novi sistem cijena subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su prethodna poskupljenja izazvala smrtonosne proteste.
Novi režim dodaje treći nivo cijena, pri čemu vozači mogu mjesečno da dobiju 60 litara po subvencionisanoj cijeni, dok se potrošnja iznad tog limita obračunava po višim tarifama, prenosi Tanjug.
Taj potez je uslijedio u trenutku kada se Iran suočava sa devalvacijom valute i ekonomskim sankcijama, ali cijene benzina u toj zemlji i dalje spadaju među najniže u svijetu.
Protesti nakon posljednjeg značajnog povećanja cijena 2019. godine doveli su do nasilnog gušenja demonstracija, u kojem je, prema navodima, poginulo više od 300 ljudi.

Iran povećava cijene benzina prvi put od 2019. godine

Nekadašnji prvotimac više crnogorskih fudbalskih klubova Ivan Bukilić preminuo je juče u 39. godini, nakon kraće i teške bolesti.
Bukilić je tokom karijere nastupao za Zabjelo, Titograd, Dečić i Drezgu.
Pritom, najdublji trag ostavio je u timu Titograda. U doba kada je taj klub nosio ime Mladost, a domaće mečeve igrao na Cvijetnom brijegu, Bukilić je bio njegov standardni prvotimac u Prvoj Crnogorskoj fudbalskoj ligi tokom sezone 2006/07.
Pored toga, u novije vrijeme bavio se i malim fudbalom, a nastupao je za ekipu Stupovi.
Bukilić će biti sahranjen sjutra na groblju u Zagoriču.

Preminuo Ivan Bukilić, nekadašnji prvotimac CFL

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: vlada-crne-gore