Analiza emisije „Ljudi i događaji“ ukazuje da je tokom 2025. godine došlo do određenih unapređenja kvaliteta sadržaja u odnosu na prethodnu godinu. Evidentno je odstupanje od prošlogodišnjih revizionističkih, ideoloških i politički pristrasnih narativa, posvećena je veća urednička pažnja i uravnoteženija je selekcija informacija. Uprkos napretku, emisija i dalje u potpunosti ne ispunjava standarde naučno-obrazovnog programa RTCG-a.&nbsp;
To se navodi u publikaciji “<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/09/emisija-ljudi-i-dogadjaji-na-rtcg-u-pod-lupom-iskorak-sa-prazninama/" target="_blank">Emisija Ljudi i događaji – analiza (ne)ispunjenih standarda javnog servisa RTCG za 2025. godinu</a>”, autora dr Adnana Prekića, pripremljenoj u okviru projekta Centra za građansko obrazovanje (CGO) “Mediji za demokratiju – jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore”, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Primjetne su, kako se ističe, greške u datumima, nedostatak istorijskog konteksta i selektivno predstavljanje ključnih događaja.
- Komparativna analiza sadržaja emisije „Ljudi i događaji“ pokazuje vidljiva i mjerljiva unapređenja u odnosu na emisije koje je RTCG emitovala tokom 2024. godine. Ovaj napredak dijelom pripisujemo i efektu prethodne analize objavljene u okviru istog projekta, koja je, vjerujemo, doprinijela kvalitetnijem pristupu i većoj uredničkoj pažnji. Međutim, analizirani materijal i dalje ne ispunjava u potpunosti standarde naučno-obrazovnog programa, koji zahtijeva objavljivanje tačnih, naučno potvrđenih i nepristrasnih sadržaja - ističe dr Prekić.
Analiza je obuhvatila 2.536 objava emitovanih od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine, kako bi bile provjerene njihove edukativne vrijednosti i usklađenosti sa standardima naučno-obrazovnog programa, posebno kada se radi o tačnosti, provjerljivosti i nepristrasnosti. Primijenjeni su kvalitativni i kvantitativni pristupi koji su omogućili identifikovanje dominantnih narativa, čestih koncepcijskih nedostataka i tema koje su zanemarene. Rezultati su sistematizovani u tri cjeline: &nbsp;zastupljeni i zanemareni, nejasne granice istine i traume i mitologija.
Za razliku od prošlogodišnje prakse, u ovogodišnjem ciklusu, kako se dodaje, izostaje potpuna marginalizacija crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.&nbsp;
- Udio informacija o Crnoj Gori povećan je sa 21 na 30 odsto. Time je otklonjen dio ranijih sistemskih propusta, iako i dalje nedostaju jasni kriterijumi selekcije informacija i širi istorijski kontekst. To posebno važi za brojne objave iz oblasti univerzalne istorije, kojih je više od 50%, što umanjuje edukativni karakter programa. Uočljiva su višestruka ponavljanja istih informacija o pojedinim ličnostima tokom godine, kao i nedosljedna i zastarjela terminologija - navodi se u publikaciji.
Veliki broj informacija zasniva se na pogrešnim datumima, a što, prema riječima autora, predstavlja “jedan od najozbiljnijih metodoloških nedostataka“, jer dovodi u pitanje kredibilitet naučno-obrazovnog sadržaja.&nbsp;
- Ove greške uglavnom se javljaju u informacijama iz istorije Crne Gore prije 1919. godine, kada je zvanično korišten Julijanski kalendar. Značajan broj događaja u kalendaru je pogrešno datiran po Julijanskom kalendaru, što dovodi do zabune i ne osigurava tačne i provjerljive informacije - primjećuje Prekić.
Najosjetljiviji segment i dalje se odnosi na prikaz ratova 90-ih. Naime, ključne teme - poput opsade Dubrovnika, deportacije bosanskih izbjeglica, logora Morinj, zločina u Bukovici i Kaluđerskom lazu, te bombardovanja Murine uopšte nijesu obrađene, uprkos njihovom istorijskom i društvenom značaju. Pojedine objave, uključujući i one o genocidu u Srebrenici i akciji Oluja, predstavljene su parcijalno, bez jasnog navođenja sudskih presuda i neophodnog istorijskog konteksta, što ostavlja prostor za relativizaciju.
- Na primjer, u objavi od 9. jula navedeno je da je Skupština Crne Gore usvojila deklaraciju kojom se osuđuje „masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995. godine“. No, izostavljeno je jasno navođenje da se radi o genocidu, kao i kontekst događaja - navodi autor analize.
Zaključak analize je da i pored napretka neophodno sistemski urediti metodologiju selekcije, provjere i prezentacije sadržaja. Emisija bi trebalo da koristi isključivo pouzdane, naučno potvrđene izvore, uz obavezno navođenje literature i dostupnih arhivskih jedinica na osnovu kojih je pripremljena informacija. Time bi se smanjile faktografske greške i izbjegao subjektivni izbor koji dovodi do iskrivljenih interpretacija.
Dodatno, autor je stava da savremena istorija, ratovi 90-ih, Drugi svjetski rat i teme koje nose visok potencijal revizionističkih interpretacija zahtijevaju posebne uredničke standarde, uključujući detaljnu kontekstualizaciju i konsultacije sa stručnjacima iz oblasti, kako bi se spriječilo ponavljanje parcijalnih i pojednostavljenih prikaza.
Analiza nudi i niz saržajnih preporuka kako bi ova emisija ispunila naučno-obrazovnu svrhu na javnom servisu i doprinosila razvoju kritičkog mišljenja. Konkretne preporuke uključuju i smanjenje broja dnevnih objava, jasnije definisanje kriterijuma izbora sadržaja, veći fokus na crnogorski istorijski i kulturni prostor i uvođenje stručne i nezavisne recenzije materijala prije emitovanja.&nbsp;
Takođe se navodi da bi trebalo uspostaviti praksu jedinstvenog datuma za ličnosti koje se pojavljuju više puta, uz jedinstvenu i cjelovitu biografsku obradu, ali i u potpunosti izbjegavati nepreciznu, religijski obojenu i zastarjelu terminologiju, zamjenjujući je naučno validnim terminima. Konačno, neophodno je uvesti i nezavisne i stručne recenzije sadržaja planiranih za emitovanje, kao dodatni mehanizam za osiguranje nepristrasnosti, objektivnosti i većeg nivoa kvaliteta sadržaja ovom segmentu programa.
Autor analize zaključuje da bi “primjenom ovih smjernica, program &nbsp;znatno unaprijedio svoj naučno-obrazovni karakter, omogućio gledaocima precizno, cjelovito i kontekstualno praćenje sadržaja, osnažio kritičko razmišljanje publike, te doprinio očuvanju, razumijevanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.”

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Emisija „Ljudi i događaji“ na RTCG-u pod lupom: Iskorak u prazninama

DFC: Crna Gora potencijalna i navodna naredna meta ruskog uticaja

Dobro je da u našem medijskom prostoru bude što više tumačenja vezano za igru i utakmice naše reprezentacije. Međutim, u različitim analizama vezanim za poraz od Češke dominiraju tri zapažanja, uglavnom negativna, i tek djelimično tačna. <h2>Krstović lijevo, Jovetić centralno</h2> Kritkuje se odluka Prosinečkog da Krstovića rasporedi lijevo, a Jovetića centralno u vrhu naše 4-3-2-1 formacije. Koliko je odluka donijela rezultata, može se pričati. Ali da je bila nerazumna – daleko od toga. Nikola Krstović je igrao na lijevom krilu još kod selektora Radulovića, a najbolji primjer za to je utakmica u Ligi Nacija 2022. protiv Rumunije u gostima. Pobijedili smo 0:3, a Krstović je u sličnoj formaciji igrao na lijevom boku. Ne sjećam se da se tad neko žalio.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250906150944_550467ad7dcf923ac99b77f563307db30ee669d1e266eba202d7a31f50d5bcf1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250906150944_550467ad7dcf923ac99b77f563307db30ee669d1e266eba202d7a31f50d5bcf1" data-rendition-name="original" width="396" height="526" loading="lazy" alt="Krstović je igrao na lijevom krilu u pobjedi nad Rumunijom 0:3 u Ligi nacija prije tri godine (Foto: CG Sport)"><figcaption>Krstović je igrao na lijevom krilu u pobjedi nad Rumunijom 0:3 u Ligi nacija prije tri godine(Photo: CG Sport)</figcaption></figure>  Što se tiče Jovetića u špicu i Vukotića desno, radi se o potpuno legitimnim napadačkim opcijama, od kojih tek pozicija Jovetića koliko-toliko zapada za oko. S obzirom na tokove savremenog fudbala u kojem se često igra i bez klasičnog špica, ne znam koliko je čak i samom Jovetiću ovo bilo iznenađenje. <h2>Taktički „nered“</h2> Bilo je govora i o svojevrsnom neredu u našoj taktici. Kao prvo, ističe se povratak na liniju od četiri defanzivca, nakon igre sa tri centralna beka u Češkoj, i drugo, promjena formacije u završnoj fazi ove utakmice. Koncentrisaću se samo na drugu primjedbu. Ulaskom Mugoše umjesto Vukčevića prešlo se sa 4-3-2-1 na 3-4-3. Tačno je da je na prvi pogled djelovalo haotično, ali takav fudbal i treba da bude. Uzrok ovog prividnog nereda poticao je iz postavljanja Lončara u odbrambenu trojku. Kao inače vezni igrač, Lončar je zato često prelazio naprijed, u sredinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250906150944_46dfd04ff906dda3b518365f97089ceeaa24fb6b56870859cbcf74b4ca558621.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250906150944_46dfd04ff906dda3b518365f97089ceeaa24fb6b56870859cbcf74b4ca558621" data-rendition-name="original" width="691" height="461" loading="lazy" alt="Jovetić je igrao na mjestu centralnog napadača (Foto: FSCG)"><figcaption>Jovetić je igrao na mjestu centralnog napadača(Photo: FSCG)</figcaption></figure>  Bilo ga je izuzetno zanimljivo gledati i sve u svemu, ova promjena je bila kreativno osmišljena. Iako raspored nakon izmjene možda nije bilo lako raspoznati, radilo se o „neredu“ koji je vrlo poželjan. <h2>(Ne)sportska prognoza</h2> Ne sjećam se kad je, sudeći prema svim napisima i analizama u medijima, ne naša nego bilo koja reprezentacija bilo toliko otpisana i čak završni raspored ekipa na tabeli bio toliko isprogramiran. Svi izgleda znaju da će Hrvatska biti prva, Češka druga, Crna Gora treća. Sve osim toga bilo bi valjda potpuno fantastično. Koliko god se upirao, i dalje vidim samo da su ostala četiri kola, od kojih dva sa Hrvatskom. Je li toliko nevjerovatno odigrati, kao ekipa iz trećeg šešira, neriješeno sa njima? Misli li iko da prvi Hrvati imaju stav da će izdobijati bez problema sve utakmice do kraja, uključujući obije sa Crnom Gorom? Sve i da tako bude, ovakav pristup nikako ne odaje povjerenje u našu reprezentaciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250906150944_a413a50c984f544afd93a2d518db8abde34f75bf02fba013c79bab155291a6c2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250906150944_a413a50c984f544afd93a2d518db8abde34f75bf02fba013c79bab155291a6c2" data-rendition-name="original" width="692" height="273" loading="lazy" alt="sc"><figcaption>Foto: UEFA</figcaption></figure>  <h2>Da „lutanja“ bude više</h2> Sva zapažanja, mišljenja i analize, kad je u ptanju igra reprezentacije, po mom shvatanju su dobrodošla. Sa druge strane, bitno je u kom pravcu je oštrica kritike usmjerena. Ako u igri reprezentacije, a i našem fudbalu uopšte, treba išta kritikovati, to je upravo nedostatak taktičkog eksperimentisanja i kreativnih „lutanja“ po terenu. Nadam se zato da će protiv Hrvatske biti znatno više taktičkih odluka koje na prvi pogled nećemo razumjeti, prepoznati, a možda čak ni odobriti. Jer samo tako se možemo pomjeriti s mrtve tačke.

Crna Gora - Češka: Neopravdanost taktičkih kritika

Ne pada nam na pamet da slavimo i hvalimo poraze. Ali igra Dečića u meču protiv Rapida je još jedan znak da se u Crnoj Gori gleda bogatiji fudbal. <h2>Igra: Veliki plus</h2> Ne sjećam se da je jedna naša ekipa u evropskim utakmicama igrala toliko racionalno, metodično i kontrolisano koliko Dečić protiv bečkog velikana. Daleko od toga da je svaki naum Tuzana u ovom pogledu uspio, ali ideja, pristup i dosljednost bili su na izuzetnom nivou, posebno ako se uzme u obzir protiv koga su igrali.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150720_21cf0d13c483ca071c7140f96f5cdee44707b576362dec088bb50d969e002b54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725150720_21cf0d13c483ca071c7140f96f5cdee44707b576362dec088bb50d969e002b54" data-rendition-name="original" width="802" height="402" loading="lazy" alt="Početni sastav i 4-2-3-1 formacija Dečića (Foto: Lazar Šoć)"> <figcaption>Početni sastav i 4-2-3-1 formacija Dečića(Photo: Lazar Šoć)</figcaption> </figure>  Nebojša Jandrić je uspio mnogo za vrlo kratko vrijeme. Reklo bi se da je makar 70-80 odsto igrača u potpunosti prihvatilo njegovu filozofiju. Protiv Rapida su nosioci igre bili Sekulović i Drešaj, sljedeći put će možda neko drugi. Ostaje još možda 20-30 odsto igrača kojima malo nedostaje da se prilagode. Ali nije ni čudo – kad se godinama razvijaš u fudbalskoj kulturi u kojoj su mantre „ne nazad“, „sam“ i „brže“, povremene pogrešne odluke imaju okle da poteknu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150720_31b5f3a973072522c9fbb225324a334280ead844a6eb14f86cf6cc6b6dbccdf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250725150720_31b5f3a973072522c9fbb225324a334280ead844a6eb14f86cf6cc6b6dbccdf9" data-rendition-name="original" width="767" height="570" loading="lazy" alt="Sekulović odigrao jo šjedan dobar meč (Foto: FK Dečić)"> <figcaption>Sekulović odigrao još jedan dobar meč(Photo: FK Dečić)</figcaption> </figure>  Na zdravu igru se dodaje i taktika, jer je Dečić za posljednji dio utakmice prešao sa 4-2-3-1 na 4-1-3-2, kad je Jandrić upario Golubovića i Camaja u špicu. A već smo utvrdili, mijenjanje formacija (ne na silu naravno) prije utakmice, tokom utakmice i sl. je dio evropskog taktičkog profila. Ako niko drugi, a eto Rapid, predvođen Peterom Štegerom, bivšim trenerom Borusije Dortmund, se branio u jednoj (4-4-2), a napadao u drugoj (3-5-2) formaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150724_bca4ec5e596289358f90a67f0a5dbba7044cb9b73bcdf3384143383fa15db15b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250725150724_bca4ec5e596289358f90a67f0a5dbba7044cb9b73bcdf3384143383fa15db15b" data-rendition-name="original" width="895" height="462" loading="lazy" alt="4-1-3-2 Dečića u finišu utakmice"> <figcaption>4-1-3-2 Dečića u finišu utakmice(Photo: Lazar Šoć)</figcaption> </figure>  <h2>Selekcija: Manji minus</h2> Poraz od 0-2 ipak boli. Boli jer odavno jedan gol (mislim na drugi iz penala) nije bizarnije primljen. „Ruka“ Golubovića je bila odraz nemara i neozbiljnosti, straha od uspjeha i nebrige za timski rezultat. A njegova igra je u ove tri utakmice bila taman ka i odluka da digne ruku đe joj mjesto nije – nikakva. Zato penal i nije napravio Golubović, već nažalost trener Jandrić. „Napravio“ kad na mjesto špica nije stavio Iljira Camaja. Više opcija za dodavanje ponudi, više lopti sačuva, više energije unese Camaj za petnaest minuta nego njegovi pozicioni konkurenti za neuporedivo više vremena. Ali ipak (i to nije slučaj u Evropi samo ove sezone) Camaj konstantno ulazi sa klupe, kao neki Đibril Sise da valjda pred kraj zapali publiku. E sad, kolega Jandrić mi je predočio da fizička (ne)sprema Camaju trenutno onemogućava da igra duže i više. I sa tim njegovim argumentom je vrlo teško ukrštati koplja. No, iako sam možda subjektivan, ostajem pri tome, da Iljir ne bi trebalo da bude „golden sub“, no da razgrće i penetrira odbrane od starta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150724_14c5532ce908651e00d7bbd6a35bb8d07e4aad67144817b324671d7563373f61.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250725150724_14c5532ce908651e00d7bbd6a35bb8d07e4aad67144817b324671d7563373f61" data-rendition-name="original" width="773" height="570" loading="lazy" alt="Camaj šansu dobija sa klupe"> <figcaption>Camaj šansu dobija sa klupe(Photo: FK Dečić)</figcaption> </figure>  <h2>Jasne i zdrave poruke</h2> Glavna poruka prve utakmice Dečića sa Rapidom je da su crnogorski igrači i te kako spremni da igraju hrabro, racionalno i moderno. Samo treba postaviti zdrav okvir. A što ovaj poraz, iako od velikog favorita, izaziva nezadovoljstvo – vjerovatno je najbolji znak da je Dečić na pravom putu. Osim toga, nema potrebe otpisivat ikoga prije vremena, a posebno ne samoga sebe. Evropska ljeta, evropske jeseni.

Analiza Dečić - Rapid: Još jedan korak naprijed

Bilans ratne štete koju je Izrael nanio Iranu uključuje i ciljana ubistva najmanje 14 naučnika, što predstavlja dosad nezabilježen napad na umove koji stoje iza iranskog nuklearnog programa. Stručnjaci smatraju da to može program samo usporiti, ali ne i zaustaviti.
U intervjuu za agenciju Associated Press, ambasador Izraela u Francuskoj, Jošua Zarka, rekao je da će ta ubistva učiniti „gotovo“ nemogućim za Iran da proizvede oružje na osnovu onoga što je preostalo od nuklearne infrastrukture i materijala nakon skoro dvije sedmice izraelskih vazdušnih udara i masovnog bacanja bunker-buster bombi američkih nevidljivih bombardera.
- Činjenica da je cijela ta grupa nestala u suštini vraća program unazad za priličan broj godina - rekao je ambasador Zarka.
Međutim, nuklearni analitičari upozoravaju da Iran ima druge naučnike koji mogu preuzeti njihovu ulogu. Evropske vlade poručuju da se vojnom silom ne može uništiti nuklearno znanje koje Iran posjeduje, zbog čega insistiraju na pregovorima kao jedinom putu da se razriješe zabrinutosti u vezi sa iranskim programom.
- Napadi ne mogu uništiti znanje koje je Iran sticao decenijama, niti mogu eliminisati ambicije bilo kog režima da to znanje iskoristi za pravljenje nuklearnog oružja - rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lami pred poslanicima u Donjem domu britanskog parlamenta.
Iran već dugo tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe, a američke obavještajne agencije su procijenile da Teheran aktivno ne radi na izradi nuklearne bombe. Ipak, izraelski lideri smatraju da Iran može vrlo brzo sklopiti nuklearno oružje.
<h2>Detalji o ubistvima</h2>
Zarka je za AP rekao da su izraelski napadi ubili najmanje 14 fizičara i nuklearnih inženjera - najviše iranske naučne lidere koji su, kako kaže, „sve to imali u svojim glavama“.
- Nisu oni ubijeni zato što znaju fiziku, već zbog njihove lične uloge u razvoju, konstrukciji i proizvodnji nuklearnog oružja - kazao je Zarka.
Izraelska vojska je saopštila da je devet njih ubijeno u prvom talasu napada 13. juna. Ti naučnici su, kako se navodi, imali decenijsko iskustvo u razvoju nuklearnog oružja, a među njima su bili stručnjaci iz oblasti hemije, materijala, eksploziva i fizike.
Zarka je razgovarao sa AP-om u ponedjeljak, a već u utorak iranska državna televizija je potvrdila smrt još jednog iranskog nuklearnog naučnika, Mohameda Reze Sedigija Sabera, u izraelskom napadu, nakon što je ranije preživio napad u kojem mu je 17-godišnji sin ubijen 13. juna.
<h2>Ciljane likvidacije da obeshrabre nasljednike</h2>
Stručnjaci smatraju da decenije iranskog rada na nuklearnoj energiji i, kako Zapad tvrdi, nuklearnom oružju, daju Iranu dovoljno znanja i stručnjaka da mogu nastaviti projekte razvoja bojevih glava za iranske balističke rakete.
- Planovi će i dalje postojati, nova generacija doktora nauka će to kad-tad shvatiti - rekao je Mark Ficpatrik, bivši američki diplomata specijalizovan za nuklearnu neproliferaciju. Po njemu, bombardovanje nuklearnih postrojenja „ili ubistva ljudi mogu odložiti program na neko vrijeme. Kombinacija oba može ga usporiti još više, ali će se on obnoviti.“
- Oni imaju zamjene, možda slabije kvalifikovane, ali će oni kad-tad završiti posao - rekao je Ficpatrik, sada analitičar u Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.
Koliko brzo se nuklearni rad može nastaviti zavisi i od toga da li su izraelski i američki udari uništili zalihe obogaćenog uranijuma i opremu potrebnu da se on preradi do vojne upotrebljivosti.
- Ključ je materijal. Kad imate materijal, ostatak je prilično dobro poznat - kaže Pavel Podvig, analitičar iz Ženeve specijalizovan za ruski nuklearni arsenal. On vjeruje da su ubistva naučnika imala za cilj „da zastraše ljude da ne žele raditi na tim programima“.
- A onda se postavlja pitanje - gdje se tu staje? Počinjete li da ubijate studente fizike? - pita se Podvig i dodaje da je to onda „veoma opasna i klizava staza“.
Ambasador Zarka smatra da će „oni koji budu pozvani da učestvuju u budućem nuklearnom programu Irana dobro razmisliti prije nego što na to pristanu“.
Inače, Izrael se široko smatra jedinom bliskoistočnom zemljom koja posjeduje nuklearno oružje, iako to nikada zvanično nije potvrdio.
<h2>Raniji napadi na naučnike</h2>
Izrael se dugo sumnjičio za ubistva iranskih nuklearnih naučnika, ali do sada nije preuzimao odgovornost kao što je to sada slučaj.
Iran je 2020. godine optužio Izrael za ubistvo svog najistaknutijeg nuklearnog naučnika Mohsena Fakrizadea, za kojeg se tvrdi da je ubijen daljinski upravljanim mitraljezom.
- To je usporilo program, ali Iran i dalje ima nuklearni program. Dakle, to ne funkcioniše - kazala je Lova Rinel, analitičarka sa pariškog Instituta za strateška istraživanja, dodajući da je to više simbolički nego strateški udar.&nbsp;
Ambasador Zarka nije direktno potvrdio da je Izrael ubio Fakrizadea, ali je rekao da bi Iran „već odavno imao bombu“ da nije bilo niza sabotaža koje su imale za cilj usporavanje programa, a koje Teheran pripisuje Izraelu.
<h2>Pravno siva zona</h2>
Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje namjerno ubijanje civila i neboraca. Međutim, pravni stručnjaci ističu da se te zabrane možda ne odnose na nuklearne naučnike, ako su bili dio iranskih oružanih snaga ili su direktno učestvovali u neprijateljstvima.
- Moj lični stav je da su ti naučnici radili za režim koji otvoreno poziva na uništenje Izraela, pomažući mu da razvije oružje koje bi tu prijetnju omogućilo. Kao takvi, oni su legitimne mete - smatra Stiven R. Dejvid, profesor političkih nauka na Univerzitetu Džons Hopkins.
On je dodao da lideri nacističke Njemačke i Japana u Drugom svjetskom ratu „ne bi oklijevali da ubiju naučnike koji su radili na Menhetn projektu“, programu koji je doveo do prve atomske bombe.
Lori Blank, stručnjakinja za humanitarno pravo sa Pravnog fakulteta Emori, smatra da je prerano suditi o zakonitosti izraelske kampanje likvidacija.
- Kao posmatrači sa strane, mi nemamo sve relevantne činjenice o ulozi i aktivnostima tih naučnika, niti o obavještajnim podacima kojima Izrael raspolaže. Zbog toga nije moguće donositi konačne zaključke - napisala je Blank u mejlu agenciji AP.
Ambasador Zarka je pravio razliku između civilnog nuklearnog istraživanja i naučnika koji su bili meta Izraela.
- Jedna je stvar učiti fiziku i znati kako funkcioniše jezgro atoma i šta je uranijum - rekao je on.
Međutim, pretvaranje uranijuma u bojeve glave koje mogu biti postavljene na rakete, kako kaže, &nbsp;„nije tako jednostavno“.
- Ti ljudi su imali znanje kako se to radi i razvijali su ga dalje. Zbog toga su eliminisani - zaključio je Zarka.

Bilans napada Izraela na „nuklearno znanje“ Irana: Ubijeno najmanje 14 naučnika

U cilju jačanja vladavine prava, zaštite javne bezbjednosti i povratka povjerenja građana u pravosudni sistem, naročito nakon tragičnih događaja u kojima je veliki broj nedužnih ljudi izgubio živote usljed nelegalnog posjedovanja oružja, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić inicirala je, u ime ovog suda, izradu Analize kaznene politike crnogorskih sudova za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Povod za izradu Analize bila je izražena zabrinutost javnosti i nadležnih institucija zbog sve učestalijih slučajeva nelegalnog posjedovanja oružja i njegovog pogubnog uticaja na bezbjednost građana, naročito nakon tragedija na Cetinju.
Izrada Analize predviđena je i Akcionim planom za unapređenje bezbjednosne situacije na Cetinju. Vrhovni sud Crne Gore, kroz aktivno učešće svojih članova u radu Operativnog tima za unapređenje psihosocijalne podrške građanima Prijestonice Cetinje, i na ovaj način daje doprinos realizaciji pomenutog plana.
Analiza je urađena na osnovu reprezentativnog uzorka od 431 pravosnažne presude osnovnih i viših sudova donijetih u posljednih pet godina, zaključno sa 30. aprilom 2025. godine u odnosu na ovo krivično djelo.
- Rezultati pokazuju da je kaznena politika blaža od zakonskih okvira. Preovlađuju uslovne osude (53 odsto), kazne zatvora su često ispod miminuma (38 odsto), najčešće izricana kazna zatvora je tri mjeseca dok je većina kazni ispod šest mjeseci, čak i za teže oblike krivičnog djela - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Iako je zakonodavac za ovo krivično djelo, članom 403 Krivičnog zakonika Crne Gore, predvidio viši raspon kazni, Iz Vrhovnog suda kažu da upravo od zavisnosti od stepena opasnosti i količine oružja, praksa ne odražava tu razliku u konkretnim predmetima.
I nakon zakonskih izmjena iz 2023. godine, trend blagih kazni se nastavlja, a Zabrinjava i izražena neujednačenost u postupanju među sudovima, kao i izostanak jasnog i potpunog obrazloženja presuda u pogledu visine i vrste kazne, pokazala je Analiza.
U preporukama Analize posebno je naglašena potreba da se sudovi dosljednije rukovode principom proporcionalnosti kazne u odnosu na težinu i društvenu opasnost djela, dok se od viših sudova očekuje da, u predmetima s elementima organizovanog kriminala, daju snažniji preventivni i represivni odgovor na ove oblike krivičnih djela.
Podatak koji je Analiza pokazala da u našoj državi postoji 39,1 komad odužja na 100 stanovnika, kao i da postoji izrazito visok procenat osuđujućih presuda za nelegalno držanje oružja, ukazuje na sistemski problem u našem društvu te da je neophodna temeljna promjena.
- Na osnovu uvida u praksu, predložene su konkretne mjere za odlučniji institucionalni odgovor kroz kaznenu politiku koja ima odvraćajući efekat i odgovara težini djela, čime bi se osnažila i preventivna i represivna funkcija kazni - ističe se u saopštenju.
Vrhovni sud kao najviša sudska instanca, koja ima ključnu ulogu u usmjeravanju i ujednačavanju sudske prakse, predlaže u Analizi donošenje smjernica koje bi doprinijele ujednačavanju sudske prakse i uspostavljanju jasnih i dosljednih standarda za izricanje kazni. 
Ovaj dokument preporučuje i jasno i izričito obrazloženje presuda u pogledu vrste i količine oružja, kao i jačanje preventivne funkcije kaznene politike radi zaštite javnog interesa.
- Analiza je izrađena u duhu reformi i evropskih integracija, sa ciljem stvaranja jedinstvenog, dosljednog i djelotvornog pristupa u procesuiranju krivičnih djela koja direktno ugrožavaju živote građana i javnu bezbjednost. Takođe, očekuje se da će ona da posluži kao osnova za reformu kaznene politike, naročito kroz edukaciju sudija, praćenje sudske prakse i ažuriranje kaznenih smjernica - ističe se u saopštenju.
Vrhovni sud Crne Gore kroz ovu Analizu, koju su uradile predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić i savjetnice Bojana Bandović i Katarina Kapuci Lakićević, potvrđuje, kako su rekli, ustavnu ulogu u obezbjeđivanju jedinstvene i zakonite sudske prakse, te doprinosi jačanju vladavine prava, sigurnosti građana i povjerenja javnosti u pravosudni sistem.

Vrhovni sud poziva na strožu primjenu kaznene politike za nedozvoljeno držanje oružja

Službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije tokom februara 2025. godine sproveli su 15 provjera zakonitosti rada svojih kolega.
U sedam slučajeva otkrivene su nepravilnosti koje su dovele do pokretanja disciplinskih i potencijalno krivičnih postupaka protiv više policijskih službenika.&nbsp;
Takođe, analizirane su i četiri građanske pritužbe, od kojih su dvije rezultirale konkretnim mjerama, navodi RTCG.
U dva slučaja, u postupcima unutrašnje kontrole utvrđeni su izvjesni propusti u radu i postupanju policijskih službenika, usljed čega su u jednom slučaju spisi predmeta sačinjeni u postupku unutrašnje kontrole dostvljeni Etičkom odboru na ocjenu etičnosti postupanja dva policijska službenika.
- U preostala dva slučaja u postupcima unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na postojanje elemenata disiplinske ili druge odgovornosti u preduzimanju službenih radnji od strane policijskih službenika u predmetnim slučajevima - stoji u saopštenju Odjeljenja za unutrašnju kontrolu.

Unutrašnja kontrola analizirala pritužbe građana na rad policajaca, utvrđeni propusti u radu

Svijet izgrađen poslije Drugog svjetskog rata se raspada, a okosnicu novog poretka će činiti interesi nuklearnih super-sila, među kojima nema Evrope, smatraju ugledni evropski politički mislioci.
I, kako zaključuju, Evropska unija neće opstati ako se ne objedini bezbjednosno i budžetski, ali takođe i ako se ne proširi na nove članice.
Bivši šef njemačke diplomatije Joška Fišer tako predočava da Evropa može kročiti u "strategijsku samostojnost", što žele neki vodeći političari, ne samo ako stvori sopstvenu odbranu, postane tehnološki nezavisna od SAD i Kine, već i stvori jezgro članica EU koje su za "evropsku odbranu" i proširenje, a time otkloni one koji se tome protive.
Donedavni šef diplomatije EU i bivši šef Evropskog parlamenta Žozep Borelj misli takođe da Evropa mora stvori odbrambenu, budžetsku strukturu i "krenuti u federalnu uniju".
Jer, inače, "neće opstati...svijetom danas vladaju populizam, protekcionizam, ratovi, a moramo biti svjesni toga da je svijet odbacio upliv i vezanost za Zapad".
Evropljani su s velikom pažnjom primili na znanje da Amerika više ne želi da bude ne samo bezbjednosni zaštitnik, već ni ekonomski bliski partner Brisela.
To je posebno prepoznato u izjavi potpredsjednika SAD Džej Di Vensa da "Evropa jeste naš saveznik, ali ne može biti vječiti vazal".
Borelj ukazuje i na to da nezapadni svijet, "na nas Evropljane gleda kao na onakve kakvi smo: stanovništvo koje se smanjuje i stari, da smo izgubili inicijativu na tehnološkom polju, a svijetom preovladava tehnološko američko-kinesko nadmetanje, ruska invazija na Ukrajinu i razbijački činilac oličen u predsjedniku (SAD Donaldu) Trampu".
A, uvjeren je on, "Evropa s tim izazovima treba da se sučeli svjesna da je naš potencijal to što smo u svijetu najbolji spoj političke slobode, ekonomskog napretka i socijalne zbijenosti i sklada".
Francuski dnevnik "Mond" istovremeno u opširnoj analizi "stanja svijeta i Evrope" zaključuje da su se "osamdeset godina poslije kraja drugog svjetskog rata sučelile dvije Evrope, usred haosa kojim dominiraju drugi".
"Mond" s gorčinom zaključuje da je obilježavanje 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu "imalo obilježje rekvijema za kraj međunarodnog poretka proisteklog iz ratne pobjede-nastanak dva dijela kontinenta razdvojenog jednom zemljom, Ukrajinom, u ratu".
Nekadašnji njemački ministar inostranih poslova Fišer ujedno upozorava da podjele koje je svijetu nametnula vlast predsjednika SAD Trampa zahtjevaju da i Evropa postane samosvojna svjetska snaga "uz nadnacionalnu političku volju".
Fišer, štaviše, predočava da "Trampova vlada ne dovodi u pitanje samo vojnu bezbjednost Evrope, već takođe sumnja u njenu moć u svjetskoj trgovini, na kojoj počiva evropska privreda".
On takođe podvlači da se EU mora osloboditi tehnološke zavisnosti od neevropskih velikih sila, "kao i zavisnosti od sirovina i rijetkih metala".
Više od 200 evropskih kompanija, uključujući vrlo uspješnog proizvođača aviona "Erbas", su upravo upozorili da će Evropa postati "tehnološka kolonija" ako ne krene u osvajanje sopstvene visoke tehnologije, posebno vještačke inteligencije.
Njihov zaključak je da se mora okrenuti geslu "kupujte evropsko", jer osamdeset odsto numeričkih programa i usluga za profesionalne potrebe u Evropi se kupuju od američkih firmi, a to je 265 milijardi eura godišnje.
Fišer pomalo iznenađujuće ističe da Evropa mora prevazići nacionalne razlike i nadahnuti se "nasljeđem" bivšeg francuskog predsjednika Šarla de Gola i zbog bezbjednosnih vojnih i ekonomskih prijetnji "postati degolistička, samosvojna...jer trećeg puta nema".
- Evropi je potrebna snažna ideološka suština, da jedinstveno stoji iza slobode, ljudskih prava, solidarnosti i vladavine zakona...i samo tad će svijet vjerovati da smo prava svjetska sila - kaže Fišer.
On podvlači i nužnost proširivanja EU na susjedne zemlje, produbljivanje evropske integracije, opipljivo pomaganje reformi u zemljama na putu u članstvo Unije.
I navodi da "ukoliko neke vlade EU koče dalje produbljivanje evropske integracije, one članice 'koje to žele i mogu' treba da osnaže međusobnu saradnju ".
A "EU takođe mora obnoviti narušenu vjerodostojnost u evropsku perspektivu kandidata za članstvo", ukazuje on.
Borelj zaključuje da "u Evropi danas vladaju tri straha: od rata, gubljenja sopstvene industrije i konkurentske sposobnosti, kao i okretanja ka krajnjoj političkoj desnici ".
A, primjećuje on, krajnja desnica takođe jako maše i plaši bojaznima od gubljenja identiteta zbog nekontrolisanog priliva doseljenika s drugih kontinenata.

Analiza stručnjaka o sudbini Evrope: Ako se ne objedini, EU će propasti

Crnogorski parlament ne tretira jednako sve e-peticije koje građani iniciraju i potpisiju pa tako neke, čija tema odgovara senzibiltetu vladajuće većine, ekspresno dođu na dnevni red skupštinskih odbora dok druge moraju da prođu kroz sporu proceduru.&nbsp;
Na to ukazuje analiza Centra za demokratsku tranziciju (CDT) o tome kako su pojedine peticije uvrštavane u dnevni red, kojom dinamikom i šta je bio epilog rasprava na odboru, ako su do njega uopšte i došle.&nbsp;
<h2>Skupštinska pravila</h2>
- Da biste mogli biti podnijeti e-Peticiju, potrebno je da ispunjavate nekoliko uslova: da ste punoljetna državljanka/državljanin Crne Gore ili strankinjа/stranac sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori koji posjeduje ličnu kartu za strance, da ne koristite adresu elektronske pošte ili uređaj sa IP adresom povezan sa Skupštinom Crne Gore ili drugim državnim organom ili organizacijom koja vrši javna ovlašćenja i da unesete određene lične podatke kako biste potvrdili svoj identitet uz prihvatanje skupštinskih uslova korišćenja - navode u CDT.
Ako je e-Peticija u skladu sa svim utvrđenim standardima, biće objavljena na portalu i otvorena za prikupljanje potpisa bez odlaganja. Na sajtu Skupštine, pojašnjeno je i da će ukoliko peticija, u roku od 60 dana, dobije najmanje 6.000 glasova podrške, nadležni odbor Skupštine Crne Gore, u roku od 20 radnih dana, pretočiti u formalnu inicijativu i podnijeti Vladi na mišljenje.
- Peticija o uvođenju vjeronauke u osnovne i srednje škole, od dana podnošenja 11. marta do 20. marta potpisalo je preko 6000 građana, što je bio uslov da peticija bude razmotrena na pripadajućem odboru, u ovom slučaju Odboru za prosvjetu, kulturu i sport - podsjetili su u CDT.
<h2>Matični brojevi na izvolte i noćno prikupljanje potpisa</h2>
Uvidom u spisak potpisnika e-peticije koji je objavljen na sajtu Skupštine, a koji sadrži i matične brojeve građana koji su potpisali peticiju, stiče se, kako navode u CDT, utisak o vrlo organizovanom načinu prikupljanja potpisa.&nbsp;
- Međutim, zabrinjava činjenica da su ti podaci javno dostupni, s obzirom na to da je jedinstveni matični broj građana (JMBG) lični podatak koji bi trebalo da uživa poseban režim zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Stoga bi Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) trebalo da ispita da li je ovakvo postupanje u skladu sa odredbama koje regulišu obradu i zaštitu ličnih podataka - ocijenili su oni.
Preko 6000 potpisa za uvođenje vjeronauke u škole, prikupljeno je u periodu od 14. do 18. marta a potpisi podrške „sudaraju“ se u istom minutu, zatim je razmak između potpisa minut ili dva.
- Potpisi su, kako se vidi, prikupljani i tokom cijele noći, pa tako u noći između 14. na 15. mart, pa i 15. na 16. mart „akcija“ traje od devet uveče, pa još i tri naredna dana ali i noći, bez pauze duže od 10 minuta - istakli su u CDT.
Iako je rok za kraj prikupljanja potpisa 11. maj, potpisi su, kako kažu u CDT, čini se organizovanom akcijom, prikupljeni za manje od 10 dana, a Skupština je već za 16. april zakazala sjednicu na kojoj se raspravljalo o inicijativi - čime je vjerovatno oborila rekord za ažurno postupanje kada je riječ o pristiglim peticijama.
- I napravila svojevrsni presedan, budući da su odlučili da razmatraju otvorenu peticiju za koju se još prikupljaju potpisi prije isteka roka - naglasili su u CDT.
Prema proceduri, Odbor većinom glasova odlučuje da li da se peticija proslijedi Vladi na mišljenje, koja bi potom u roku od 45 dana bila dužna da se izjasni o njoj.&nbsp;
- Ipak, sudeći prema epilogu glasanja na Odboru na prosvjetu, procedura za uvođenje vjeronauke u crnogorske škole , makar za sada, neće biti nastavljena jer nije dobila podršku za proslijeđivanje Vladi na dalje razmatranje. Peticiju je na Odboru za prosvjetu podržao dio vladajuće većine, uz obrazloženje da gotovo sve evropske države imaju 'neku vrstu vjeronauke u školama', te da uvođenje tog predmeta nije suprotstavljeno principu sekularizma propisanom u Ustavu Crne Gore. Poslanici pokreta Evropa sad, iako dio većine, nijesu podržali upućivanje peticije Vlade. Poslanik te stranke Dane Marković, rekao je da nauka i vjeronauka, ne mogu da se praktikuju i izučavaju pod istim krovom - podsjećaju u CDT.
Opozicija, poput Markovića, tvrdi da nauka i vjera, ne mogu ići ruku pod ruku, te da nema nijednog društvenog opravdanja za ovu odluku, već da se radi o isključivo političkoj potrebi.&nbsp;
Mogućnosti uvođenja vjeronauke u škole, usprotivio se i dio cilvilnog sektora, navodeći da je takva inicijativa suprotna Ustavu, principima sekularizma i interesima djece i mladih.&nbsp;
- U crnogorskom obrazovnom sistemu postoji predmet Istorija religije, koji učenicima omogućava da uče o svim religijama i njihovim običajima, čime se podstiče interkulturalizam i zajedništvo, dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, i dodatno naglasila podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene - navedeno je u reagovanju NVO, koje je podržao i CDT.&nbsp;
Iskustva sa prethodnim peticijama
Prva koja je sakupila preko potrebnih 6000 potpisa (8187) bila je, kako su podsjetili, peticija “Za spas Instituta „Dr Simo Milošević" Igalo” koja je kasnije podnešena Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
- Potpisi su se sakupljali od 30.01. 2023. do 31.03.2023, a 6000 potpisa prikupljeno je za 24 časa. Ipak, rasprava o toj temi, stavljena je na dnevni red odbora 14. marta 2023, dakle skoro dva mjeseca kasnije. U maju iste godine, Zakonodavnom odboru, podnešena je peticija za zabranu Tik Toka u Crnoj Gori, koja je sakupila preko 6000 potpisa, ali Skupština ovu inicijativu nikada nije stavila na dnevni red niti je o njoj ikada raspravljano. U međuvremenu, podnešena je nova inicijativa za zabranu TikToka, a sakupljanje potpisa je u toku - navode u CDT.
Peticiju za povećanje zatvorskih kazni za djela protiv polnih i seksualnih sloboda podnio je septembra 2023. NVO Građanski pokret MI MOŽEMO. Peticija je sakupila 6617 potpisa ali, kako su ukazali u CDT, na sajtu Skupštine nema podataka o tome da je nadležni Odbor ikada obavio saslušanje o ovoj temi.
- Od 26. oktobra do kraja decembra 2023. prikupljani su potpisi podrške e-peticiji koja se odnosi na Poboljšanje uslova života za djecu i lica sa posebnim potrebama. Nakon sakupljenih potpisa, Odbor za zdravstvo je 27. februara iduće godine održao konsultativno saslušanje povodom peticije, kojoj je prisustvao njen podnosilac, kao i dva potpisnika peticije. Takođe, prisustvovali su i predstavnici državnih organa u čijem je domenu ovo pitanje - istakli su oni.
Peticiju za usvajanje Rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini u Skupštini Crne Gore, podnio je u ime Društva crnogorsko-palestinskog prijateljstva Denis Mekić, 15. januara 2024, a potpisi su prikupljeni za 24 časa. Ipak, kako su kazali u CDT, upućivanje u skupštinsku proceduru naišlo je na prepreku - od podnosilaca inicijative je traženo da neko od poslanika preda peticiju, kako bi o njoj moglo da se raspravlja, što je uradio poslanik Nikola Zirojević.
- Rasprava o rezoluciji uslijedila je tek 28. juna 2024. godine, dakle skoro pola godine nakon što je podnijeta - dodali su oni.
“Pravo na senzor, pravo na život” peticiju kojom se apeluje na Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje da promijene Pravilnik o medicinskim pomagalima kojim uskraćuju pravo na senzore adultnim pacijentima, podnešena je 18. januara 2024. godine, a već 5. marta održana je sjednica Odbora za zdravstvo na kojoj se o njoj raspravljalo. Kao i u slučaju drugih peticija, koje su stigle do Odbora, raspravi o njima prisustvovali su inicijatori peticije, ali i predstavnici državnih organa.
- Način na koji se peticije uvrštavaju na dnevni red pokazuje da formalna pravila nijesu dovoljna garancija jednakog tretmana građanskih inicijativa. Umjesto da procedura bude vođena isključivo brojem potpisa i javnim interesom, praksa ukazuje na selektivan pristup, gdje politički afinitet prema sadržaju peticije igra ključnu ulogu u brzini njenog razmatranja - podvukli su u CDT.&nbsp;
Ovaj tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Kako e-peticije stižu do skupštinskih odbora: Za jedne procedure, za druge prečica

Premijer Milojko Spajić trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
<h2>Komunikacija sa akademskom zajednicom</h2>
Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu “Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013” organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
- Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente - opisuje Vuković.
Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.
- Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom - rekao je Vuković.
<h2>Inflacija, uzroci, analize...</h2>
Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.
- Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: “...možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen”. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje - objašnjava Vuković.
<h2>Budžet i udar na najranjivije</h2>
Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.
- Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene - kaže Vuković.
No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.
- Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove - poručio je Vuković.
Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.
- 2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi - upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.
Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.
- Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqqm_wPyGdtQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Zabrinjava plan Vlade da smanji budžet najranjivijim kategorijama, Spajić trebalo javno da se izvini

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a devet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano devet saobraćajnih nezgoda, a u Budvi dvije.
U Kolašinu, Baru, Kotoru i Pljevljima evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdato je 407 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 70 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, dvije osobe teže povrijeđene

Službenici Uprave policije, u okviru pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje i otkrivanje zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika na teritoriji Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, lišili su slobode jedno operativno interesantno lice u Rožajama, dok je u Beranama protiv jednog lica podnijeta prekršajna prijava.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u Rožajama je lišen slobode J.F., zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Sumnja se da je J.F. jednom licu, za određeni novčani iznos, prodao dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga kokain, a koja su tom prilikom pronađena i oduzeta.
Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.
U drugom slučaju, policijski službenici su u Beranama, prilikom kontrole vozila kojim je upravljao S.K. iz Podgorice, pronašli manje pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga marihuana.
Protiv ovog lica biće podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa intenziviranim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe narkotika, u cilju zaštite zdravlja i bezbjednosti građana.

Rožaje: Uhapšeno operativno interesantno lice zbog ulične prodaje narkotika

Pravo glasa na referendumu u Zeti danas je iskoristio i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je izrazio očekivanje da će se građani izjasniti protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
– Očekujem da referendum protekne u fer i demokratskoj atmosferi, da građani Zete dominantno glasaju protiv izgradnje postrojenja u Botunu i da nakon toga, kroz razgovore sa Vladom, Glavnim gradom i predstavnicima Evropske komisije, dođemo do kompromisnog rješenja koje će biti u obostranom interesu – i građana Zete, i Podgorice, i cijele Crne Gore – kazao je Knežević novinarima.
Komentarišući izjavu ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da bi sanacija bazena crvenog mulja mogla koštati tri miliona eura, Knežević je ocijenio da je takva procjena nerealna.
– Sanacija bazena crvenog mulja ne može da košta tri miliona eura, već najmanje 40 miliona ali će prije toga morati da se dogovore sa vlasnikom bazena crvenog mulja iz Berana koji ga je kupio za 23 hiljade eura, a šta ćemo da radimo ako taj Jevrić kaže "bogomi tu sam ja našao zlato i ja ga ne dajem ispod 70 miliona eura"? Ja bih volio da gospodin Satler sa tri miliona to sve završi i da ga ja izljubim i da ga častim jedan plac usred Zete, put Šušulje đe imam zemlju mi Kneževići - kazao je lider DNP-a.
Na pitanje da li postoji mogućnost raskida ugovora sa kupcem bazena crvenog mulja, s obzirom na to da je sanacija bila dio garancija datih mještanima, Knežević je odgovorio da država nema pravni osnov za takav potez.
– Ugovor sa Jevrićem nastao je nakon što je ukrajinska firma prodala bazen crvenog mulja njemu, tako da država niti je prodavala taj bazen, niti može da raskine ugovor. Sve vrijeme sam ukazivao da je Agencija za zaštitu životne sredine, zloupotrebom položaja i nesavjesnim poslovanjem, dovela do situacije u kojoj je formiran predmet protiv gospodina Gazdića, jer ekološka inspekcija nije radila svoj posao kada je u pitanju orošavanje bazena crvenog mulja – rekao je Knežević.
On je podsjetio i na posljedice koje su, kako tvrdi, mještani Zete trpjeli tokom ljeta.
– Vidjeli ste kakvi su Zećani bili ovog ljeta, svi crveni od prašine. Da su nas vidjeli Indijanci, mogli bi slobodno da kažu „haug“, ne bi bilo razlike. Mi želimo da se bazen crvenog mulja sanira što prije, a tek nakon toga da se razgovara o tehnologiji. Koliko sam shvatio, to je i stav mještana Botuna – zaključio je Knežević.

Knežević glasao na referendumu u Zeti: Očekujem da građani većinski budu protiv kolektora

Studentska reprezentacija Crne Gore boravi u Val di Zondu, u Italiji, gdje će u narednih pet dana učestvovati na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u zimskim sportovima.
Boje Crne Gore na ovom prestižnom takmičenju braniće Anastasija Vukasović i Petar Kasom, koji će se 16. i 17. decembra takmičiti u disciplinama veleslalom i slalom, dok je 18. decembra planiran njihov nastup u timskom veleslalomu.
Sa sportistima u Italiji borave selektorka Marina Kosić Radović i trener Pavle Kasom.
Učešće na Evropskom univerzitetskom prvenstvu predstavlja značajnu priliku da crnogorski studentski sportisti još jednom dostojno predstave državu na međunarodnoj sceni, ali i potvrdu kontinuiranog i kvalitetnog rada Studentskog sportskog saveza Crne Gore, koji kroz svoje aktivnosti afirmiše sport među mladima i omogućava im nastupe na najvećim evropskim i svjetskim takmičenjima.
Predsjednik Studentskog sportskog saveza Crne Gore Zoran Medenica istakao je da je nastup crnogorskih studenata na ovom prvenstvu veliki uspjeh i pokazatelj pozitivnog razvoja studentskog sporta u Crnoj Gori.
– Anastasija Vukasović i Petar Kasom imaju priliku da na međunarodnoj sceni odmjere snage sa najboljim evropskim studentima i na najbolji način predstave svoju zemlju i univerzitete koje predstavljaju. Studentski sportski savez Crne Gore nastaviće da pruža snažnu podršku mladim sportistima, jer vjerujemo da su ulaganje u studentski sport i stvaranje uslova za nastupe na međunarodnim takmičenjima ključni za njihov dalji razvoj i afirmaciju Crne Gore u evropskim sportskim okvirima – poručio je Medenica.

Crnogorski studenti skijaši na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u Italiji

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: analiza