Zvanična Budimpešta čini sve kako bi blokirala ulazak Ukrajine u Evropsku uniju. Kao razloge ističe navodno ugnjetavanje mađarske nacionalne manjine u Ukrajini, zastrašivanje sopstvenih građana te činjenicu da će se ulaskom zemlje poput Ukrajine u Evropsku uniju značajno pogoršati konkurentski položaj mađarskih poljoprivrednika i smanjiti životni standard u Mađarskoj. Pored toga, izmišljaju se i druga, naizgled problematična pitanja. Međutim, pravi cilj svega je sprječavanje Ukrajine da se pridruži geopolitički važnoj asocijaciji evropskih zemalja – Evropskoj uniji. Moguće je da je ovaj zadatak vladi Viktora Orbána postavio zvanični Kremlj.
Budimpešta, nažalost, pokazuje punu posvećenost agresivnoj politici Moskve i što više lobira za interese Rusije među zemljama EU, dok istovremeno navodno štiti svoje interese. Orbanova vlada plaši Mađare tvrdnjama da će Mađarska biti primorana da postane donator, te da će se sredstva EU slivati u Ukrajinu, dok Brisel zagovara zajedničko zaduživanje, što bi, prema Budimpešti, dovelo do finansijske nestabilnosti.
Međutim, važno je podsjetiti da se budžet EU formira na osnovu doprinosa jakih ekonomija, a ne pojedinačnih zemalja. Ukrajina će dobiti sredstva proporcionalna svom doprinosu ekonomiji bloka. Osim toga, sredstva uložena u Ukrajinu vratiće se putem zajedničkog tržišta, jer će ukrajinske kompanije i građani trošiti ta sredstva u zemljama EU. Brisel ima mehanizme za regulaciju budžeta i kontrolu rashoda. EU je već investirala u zaostale ekonomije, što se pokazalo isplativim – na primjer, Španija i Portugal nekada su primali značajnu pomoć, a danas se uspješno razvijaju. Finansiranje Ukrajine takođe predstavlja stratešku investiciju, a ne dobrotvornu akciju.
Vlada Viktora Orbána osmislila je i propagandni trik da će ulazak Ukrajine u EU negativno uticati na mađarsku poljoprivredu. Orban tvrdi da će mađarski poljoprivrednici izgubiti subvencije jer će novac EU biti preusmjeren u Kijev. Međutim, Ukrajina izvozi proizvode koji su neophodni EU, što će pomoći u stabilizaciji cijena hrane i zaštiti poljoprivrednika od fluktuacija na globalnom tržištu. Ukrajina je već integrisana u poljoprivredno tržište EU. Osim toga, diverzifikacija zaliha hrane povećaće sigurnost snabdijevanja hranom u EU i pomoći joj da postane nezavisna od ruske ucjene hranom.
Argumenti Budimpešte da se u Ukrajini koriste genetski modifikovani proizvodi i zabranjene hemikalije takođe su neutemeljeni. Ukrajina već koristi evropske prehrambene standarde. Ukrajinski proizvodi se godinama isporučuju u EU i uvijek su prolazili neophodnu sertifikaciju. Ukrajinski farmeri koji izvoze u EU u potpunosti poštuju međunarodne standarde i redovno prolaze kontrole kvaliteta svojih proizvoda. Stoga su ukrajinski proizvodi veoma traženi u Evropi.
Još jedan neistinit argument koji se širi iz Budimpešte odnosi se na navodni bezbjednosni rizik za Evropu. Mađarska propaganda pokušava Ukrajinu prikazati kao centar organizovanog kriminala, sugerišući da bi oružje moglo pasti u pogrešne ruke. Međutim, zvanični podaci pokazuju drugačiju sliku. Europol navodi da je stopa kriminala među ukrajinskim izbjeglicama minimalna. S druge strane, upravo Orbanovi saveznici iz Rusije koriste kriminalne mreže za krijumčarenje oružja. Kijev blisko sarađuje s nadležnim vlastima u Briselu u borbi protiv svih oblika krijumčarenja, posebno oružja.
Podsjetimo se da je Budimpešta tokom devedesetih godina bila evropski centar trgovine drogom, prostitucije i kriminalnih aktivnosti mnogih bandi, posebno iz Rusije. Pristupanje Mađarske EU 2004. godine djelimično je pomoglo u smanjenju kriminala. Stoga su optužbe Budimpešte na račun Ukrajine potpuno neosnovane i tendenciozne.
Kabinet Viktora Orbána nije zaboravio da pomene temu jeftine ukrajinske radne snage, koja bi, navodno, mogla sniziti plate i ugroziti radna mjesta i penzije. Međutim, ukrajinski radnici u EU popunjavaju upražnjena radna mjesta koja Evropljani ne žele da preuzmu, posebno u oblastima građevinarstva, logistike i brige o starijim osobama. EU ima mehanizme za regulisanje migracije radne snage kako bi se izbjegle neravnoteže. Ukrajinci ne samo da otvaraju svoja preduzeća u EU i zapošljavaju ljude, već su i poslodavci. Nedavno iskustvo Poljske i Njemačke jasno je pokazalo da su ukrajinski radni migranti značajno doprinijeli ekonomskom rastu ovih zemalja.
Ukrajinski radni migranti plaćaju poreze u raznim državama EU, a evropska ekonomija ima koristi od dodatnih kvalifikovanih radnika. Stoga će ulazak Ukrajine u EU dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. Dakle, probleme na tržištu rada u Mađarskoj ne uzrokuju Ukrajinci, već neuspješna populistička politika vlade Viktora Orbána. Ne zaboravimo da je slobodno kretanje radne snage jedan od temeljnih principa EU, koji donosi koristi svima.
Još jedan lažni narativ tima Viktora Orbána odnosi se na navodnu zdravstvenu prijetnju za građane Evrope, jer, kako tvrde, u Ukrajini ne postoje obavezne vakcinacije. U stvarnosti, u Ukrajini je obavezna vakcinacija na snazi, a nivo imunizacije protiv ključnih bolesti ne razlikuje se od mnogih zemalja EU. Štaviše, stopa vakcinacije u Ukrajini viša je nego, na primjer, u Bugarskoj i Rumuniji. Ministarstvo zdravlja Ukrajine aktivno sarađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), Dječijim fondom Ujedinjenih nacija (UNICEF) i Evropskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti. Čak i u ratnim uslovima, pristup lijekovima u Ukrajini ostaje na visokom nivou.
Dakle, u pokušaju da kompromituje Kijev, ruska propaganda koristi temu vakcinacije kako bi diskreditovala Ukrajinu. Međutim, takve tvrdnje su netačne. Evropske zemlje imaju mehanizme za kontrolu epidemiološke situacije u EU, a Ukrajina ih dosljedno poštuje. Takođe, Ukrajina postepeno prelazi na standarde zdravstvene zaštite EU. Vrijedi napomenuti da je EU već prihvatila milione ukrajinskih izbjeglica, što nije izazvalo nikakvu medicinsku krizu.
Još jedan mađarski lažni narativ jeste da će brzi ulazak Ukrajine u EU ugroziti isplatu 13. penzije. Nijedna država koja je pristupila EU nije izazvala penzionu krizu, a Ukrajina neće biti izuzetak. Penzioni sistem Mađarske zavisi isključivo od ekonomske politike njene vlade, a ne od Ukrajine. Ulazak Ukrajine u EU ne znači automatski pristup ukrajinskih građana penzionim fondovima EU. Štaviše, Ukrajinci koji rade u EU već plaćaju poreze, koji djelimično idu u socijalna davanja, uključujući i penzije. Penzione reforme u Ukrajini takođe idu u pravcu usklađivanja sa evropskim standardima.
U stvarnosti, najveća prijetnja penzionim sistemima EU nije ulazak Ukrajine, već demografska kriza i starenje stanovništva. Ukrajinci će zapravo povećati radnu snagu u EU, što će doprinijeti stabilnosti penzionih fondova. Pritom, 13. penzija u Mađarskoj je populistička mjera vlade Viktora Orbana, bez čvrste ekonomske osnove. Vlada time manipuliše strahom građana od gubitka penzija, umjesto da rješava stvarne ekonomske izazove.
Mađarska vlada će uskoro poslati građanima ankete o članstvu Ukrajine u EU, uz informativni list u kojem širi dezinformacije o Ukrajini. Dokument sadrži listu od sedam navodnih ključnih rizika koje bi ulazak Ukrajine mogao donijeti Mađarskoj i poziva građane da ih pažljivo razmotre prije donošenja odluke. Iako je sprovođenje ovakvog istraživanja unutrašnja stvar Mađarske, proširenje EU ostaje prioritet Evropske komisije. Nijedna evropska država nije sprovodila ovakvo istraživanje prilikom pristupanja Mađarske EU. Mnogi su tada imali slične strahove, ali je princip evropske solidarnosti prevagnuo.
Portparol Evropske komisije Markus Lammert izjavio je na brifingu u Briselu da Ukrajina pripada evropskoj porodici. Zato je EU u junu 2024. godine započela pristupne pregovore s Ukrajinom. Ukrajina je jasno pokazala svoju odlučnost da postane članica EU, sprovodeći ključne reforme dok se istovremeno brani od agresije Rusije. Kako je naglasio portparol, proširenje EU je danas, više nego ikada, geostrateška investicija u dugoročni mir, stabilnost, sigurnost i prosperitet Evrope.
Bez sigurnosti Ukrajine, ne može biti ni evropske sigurnosti. Proširenje EU donosi koristi i novim i postojećim članicama. U ovom ključnom trenutku za Evropu, nema mjesta oklijevanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Orban širi dezinformacije kako bi blokirao ulazak Ukrajine u EU

Crna Gora je spremna da sa jermenskim kolegama podijeli iskustva iz pregovaračkog procesa - saopšteno je iz Vlade Crne Gore nakon sastanka potpredsjednika Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa potpredsjednikom Narodne skupštine Republike Jermenije Hakobom Aršakjanom.
Ivanović je, kako su dodali, naglasio važnost institucionalnih reformi i harmonizacije zakonodavstva sa evropskim standardima.
Ovom sastanku je prisustvovao i predsjednik parlamentarne Grupe prijateljstva između Jermenije i Crne Gore Arsen Torosjan.
- Tokom sastanka, razgovarano je o jačanju međuparlamentarne saradnje i intenziviranju političkih odnosa kao važnom aspektu snaženja sveukupnih odnosa. Sagovornici su se osvrnuli na proces evropske integracije Crne Gore, pri čemu je Aršakjan čestitao Crnoj Gori na dosadašnjim postignućima i pozitivnom napretku u procesu pristupanja Evropskoj uniji - kazali su u Vladi.
Ivanović je istakao ambiciju Crne Gore da zatvori pregovaračka poglavlja do 2026. godine i postane punopravna članica Evropske unije 2028. godine.
Sagovornici su se saglasili da je dalji razvoj ekonomske saradnje od ključnog značaja, pri čemu je poseban fokus stavljen na unapređenje avio-povezanost između Podgorice i Jerevana, što bi značajno doprinijelo uzajamnoj mobilnosti crnogorskih je jermenskih turista i snaženju biznis zajednica dviju zemalja.
Tokom posjete Jermeniji, potpredsjednik Vlade Ivanović posjetio je i muzej drevnih rukopisa Matenadaran i TUMO Centar za kreativne tehnologije.

1250x600

Ivanović: Spremni smo da sa jermenskim kolegama podijelimo iskustva iz pregovaračkog procesa

Stabilnost i ekonomska saradnja su ključni faktori za održiv razvoj i prosperitet - saglasili su se potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović i njegov kolega iz Jermenije Mher Grigorjan razgovarajući o globalnim i regionalnim izazovima.
Osim toga, oni su, kako je saopšteno iz Vlade, na današnjem sastanku razgovarali &nbsp;o unapređenju političkog dijaloga i ekonomskih odnosa između dvije zemlje.
- U kontekstu evropskih integracija, Ivanović je podijelio iskustva Crne Gore i ukazao na značaj strateškog planiranja reformskih procesa. Takođe, razgovarano je o globalnim i regionalnim izazovima, uz obostranu saglasnost da su stabilnost i ekonomska saradnja ključni faktori za održiv razvoj i prosperitet - kazali su u Vladi.
Poseban akcenat stavljen je na razmjenu iskustava u sprovođenju reformi i digitalne transformacije, kao i na jačanje saradnje u okviru međunarodnih inicijativa.&nbsp;
- Sagovornici su naglasili važnost tehnološkog razvoja i inovacija za napredak i budućnost obje zemlje - istakli su u Vladi.
Prema njihovim riječima, Ivanović i Griogorjan su razgovarali i o daljim koracima formalizovanja bilateralnih veza u oblastima od obostranog značaja.

Ivanović i Grigorjan: Stabilnost i ekonomska saradnja ključni za održiv razvoj i prosperitet

Crna Gora ide u dobrom pravcu. Njeno članstvo u Evropskoj uniji će predstavljati stabilizujući faktor za cijeli region - ocijenio je premijer Jermenije Nikolo Pašinjan na sastanku sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.
Oni su, kako je saopšteno iz Vlade, razgovarali o ključnim političkim i ekonomskim pitanjima s posebnim naglaskom na reformske procese i evropsku perspektivu Jermenije.
Pašinjan je istakao posvećenost Jermenije evropskom putu i reformskim potrebama, uz izražen interes za crnogorskim iskustvima, a Ivanović ga je, kako dodaju u Vladi, upoznao sa ključnim koracima koje Crna Gora preduzima u procesu evropskih integracija, naglasivši da će naredni period donijeti značajne prekretnice, uključujući i održavanje Međuvladine konferencije sa Evropskom unijom, na kojoj se očekuje potvrda novih uspjeha naše zemlje.
Osim razgovora o bilateralnoj saradnji, Ivanović i Pašinjan razmijenili su mišljenja o globalnim dešavanjima i regionalnim izazovima.
- Ivanović je pohvalio jermenske napore i preduzete korake na evropskom putu i izrazio spremnost Crne Gore da podijeli svoja pregovaračka znanja i ekspertize - naveli su u Vladi.
Sagovornici su se saglasili da će ova posjeta dodatno produbiti partnerstvo i otvoriti nova područja za zajedničko djelovanje.

Pašinjan: Crna Gora ide u dobrom pravcu, njeno članstvo u EU će biti stabilizujući faktor za region

Evropska unija će biti spremna da uzvrati kontramjerama na američke carine ukoliko to bude potrebno, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Ona je u govoru u Evropskom parlamentu u Strazburu naglasila da je cilj EU pronalaženje rješenja kroz pregovore.
- Međutim, ako bude potrebno, zaštitit ćemo naše interese, ljude i kompanije - istakla je Fon der Lajen.
Prema njenim riječima, EU ne želi nužno da uzvrati, ali Brisel ima snažan plan za to i uzvratit će ukoliko bude neophodno.
Američki predsjednik Donald Tramp je prije nekoliko dana zaprijetio većim carinama za Evropsku uniju i Kanadu ukoliko budu zajedno radile na "nanošenju ekonomske štete SAD-u".
EU je prvo najavila prve kontramjere pa onda odgodu istih do sredine aprila, uključujući, na primjer, carine od 50 posto na američki burbon.
Kao odgovor, Tramp je zaprijetio da će da uvede carine od 200 posto na sva vina i druge alkoholne proizvode iz EU ako Brisel to uvede.

Fon der Lajen: Brisel je spreman da uzvrati na američke carine

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović učestvovao je na ministarskom sastanku u okviru Brdo Procesa u Sloveniji, koji ima za cilj jačanje političke stabilnosti i saradnje u jugoistočnoj Evropi, kao i podršku zemljama Zapadnog Balkana na njihovom putu ka Evropskoj uniji, navedeno je u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).&nbsp;
Ovogodišnji sastanak ministara na Brdu bio je povod za razgovor o važnim temama, sa fokusom na jačanje zajedničkog odgovora na prijetnje koje sa sobom nose terorizam i trgovina ljudima.
Tom prilikom su, kako se navodi, u prisustvu evropskog komesara za unutrašnje poslove Magnusa Brunera, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktorica Evropske agencije za azil (EUAA) Nina Gregori, potpisali Mapu puta za saradnju između Crne Gore i EUAA (2025-2027). Ovaj strateški dokument, usklađen sa nacionalnim prioritetima i EU standardima, predstavlja značajan korak u pripremi Crne Gore za punopravno učešće u Zajedničkom evropskom sistemu za azil (CEAS).
Gregori je posebno istakla uvjerenje da je MUP na pravom putu i naglasila da sve što je u prethodnom periodu urađeno u ovoj oblasti “nije ispunjavanje obaveza samo na papiru, već je zaista implementirano i djeluje u praksi”.
- Konkretnim rezultatima je Crna Gora potvrdila svoju kredibilnost kao odgovoran partner, spremnost da odgovori na migracione izazove i doprinese sigurnosti regiona i Evrope - zaključila je Gregori.
Šaranović je tokom diskusije o jačanju saradnje u borbi protiv terorističkih prijetnji istakao da samo zajedničkim naporima, kroz regionalnu saradnju i međunarodnu podršku, možemo ostvariti održive rezultate u borbi protiv terorizma i ekstremizma na Zapadnom Balkanu.
Tokom brojnih bilateralnih susreta, Šaranović se sastao i sa EU koordinatorom za borbu protiv terorizma, Bartjanom Wegterom, gdje je potvrđeno zajedničko opredeljenje za prepoznavanje online dimenzije terorizma kao jedne od prioritetnih oblasti za dalje razvijanje i unapređenje.
- Sistem monitoringa i ranog prepoznavanja prijetnji od posebnog su značaja za izgradnju mehanizama koji omogućavaju brzu i efikasnu reakciju na nove izazove u borbi protiv terorizma i ekstremizma - zaključeno je.

Šaranović na ministarskom sastanku Brdo Procesa u Sloveniji: Samo zajedničkim naporima možemo ostvariti održive rezultate

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličič, prisustvovala je zajedničkom sastanku Mreže predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije i Suda pravde Evropske unije, koji je održan u Luksemburgu.
Teme o kojima se diskutovalo bile su “Nezavisnost pravosuđa u Evropskoj uniji: zajednička odgovornost“ i „Privatnost i zaštita podataka, nadzor nad sudskom obradom ličnih podataka“.
U uvodnom dijelu, obratili su se predsjednik Evropskog suda pravde Kon Lenarts i predsjednik Mreže predsjednika vrhovnih sudova EU i Vrhovnog suda Švedske Anders Eka.
Izvještaj u ime Mreže predsjednika, na temu nezavisnosti pravosuđa u EU, podnio je predsjednik Vrhovnog suda Republike Irske Donal O'Donel, dok je o privatnosti i zaštiti podataka i nadzoru nad sudskom obradom ličnih podataka izvijestila predsjednica Vrhovnog suda Holandije Dineke de Grot.
Predsjednica Pavličić, tokom sastanka u Luksemburgu, razgovarala je sapotpredsjednikom Opšteg suda pri Sudu pravde u Luksemburgu Savasom Papasavasom, predsjednicom Vrhovnog kasacionog suda Italije Margeritom Kasano, predsjednikom Vrhovnog suda Češke Republike Petrom Angialosom, predsjednikom Vrhovnog suda Slovenije Miodragom Đorđevićem i predsjednikom Vrhovnog suda Ukrajine Stanislavom Kravčenkom.
Vrhovni sud Crne Gore primljen je u Mrežu predsjednika vrhovnih sudova EU, u svojstvu posmatrača, u oktobru 2011. godine, na Generalnoj skupštini u Sofiji.
Mreža predsjednika vrhovnih sudova osnovana je 2004. godine kako bi se unaprijedila razmjena mišljenja i iskustava u sudskoj praksi država EU, promocija organizacije i funkcija vrhovnih sudova, a naročito njihova uloga u primjeni pravne tekovine Evropske unije.
Sud pravde Evropske unije, sa sjedištem u Luksemburgu, ima sudsku nadležnost u sporovima između zemalja članica, institucija EU, poslova i pojedinaca i vrši kontrolu nad saglasnom interpretacijom i efektivnom primjenom zakona.

Pavličić na sastanku Mreže predsjednika vrhovnih sudova EU

"Što god bude bilo potrebno" - budući njemački kancelar Fridrih Merc (CDU) planira da u odbranu zemlje uloži onoliko novca koliko bude bilo neophodno. Bundesver, kojem mnogo toga nedostaje, ponovo bi trebalo da postati vojska sposobna za ratovanje, piše Dojče vele.
Budući koalicioni partneri, Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD) već su tokom formiranja vlade pokrenuli ogroman finansijski paket i ublažili pravila o zaduživanju.
Gdje su potrebe najveće? Evo pregleda:
<h2>Trošna infrastruktura</h2>
Službe Bundesvera smještene su u oko 1.500 objekata raspoređenih širom Njemačke. Danas im se sveti to što se dugo vremena malo ulagalo u vojnu infrastrukturu. Kasarne i drugi vojni objekti „dijelom su u katastrofalnom stanju“, kritikuje povjerenica Bundestaga za oružane snage Eva Hegl u svom godišnjem izvještaju za 2024. godinu.
Kao negativan primjer navodi kasarnu Zidfalc u Germeršajmu koju je posjetila u proljeće prošle godine-
- Svuda je vidljiva buđ, u sobama i sanitarnim prostorijama, oštećenja od vode. Zidovi se ljušte - navodi Hegl u izvještaju.&nbsp;
Pritom nije samo toj kasarni potrebna obnova. Procjenjuje se da je kompletnom Bundesveru potrebna sanacija u vrijednosti od 67 milijardi eura.
<h2>Potraga za ljudstvom</h2>
Nedostatak ljudstva jedna je od najvećih briga njemačke vojske. Trenutno u Bundesveru služi oko 182.000 vojnikinja i vojnika, a cilj Ministarstva odbrane je da se dostigne broj od 203.000 ljudi. Bundesver, međutim, koji se bazira na dobrovoljnosti, teško privlači i zadržava nov kadar.
Iako je 2024. godine broj prijava znatno porastao, svaki četvrti novi regrut napušta Bundesver već tokom prvih šest mjeseci. Drugi odlaze zbog starosti, a nedostaje i planiranih radnih mjesta, recimo za one koji žele da produže svoj ugovor ili postanu profesionalni vojnici. Dodatnim finansijskim sredstvima stanje bi moglo da se poboljša.
Trenutno se raspravlja i o ponovnom uvođenju vojne obaveze, koja je suspendovana 2011. godine. To bi stvorilo znatne dodatne troškove, jer je Bundesver u međuvremenu smanjio infrastrukturu potrebnu za smještaj i obuku regruta.
<h2>Zastarjeli sistemi naoružanja</h2>
Oprema Bundesvera dijelom je zastarela. Nakon završetka Hladnog rata nabavljalo se samo ono najneophodnije, a postojeća oprema i uređaji popravljali su se sve dok bi bilo rezervnih djelova.
Situacija se promijenila nakon ruskog napada na Ukrajinu, kada je Bundesveru dodijeljen poseban fond od sto milijardi eura. Time se mogu popuniti najveći deficiti u naoružanju, ali Bundesver je i dalje daleko od potpune opremljenosti.
Fokus je ponovno na nacionalnoj i savezničkoj odbrani. Njemačko ratno vazduhoplovstvo dobija 35 borbenih aviona F-35 američkog proizvođača Lokid Martin, koji će zamijeniti zastarjele lovce Tornado iz 1980-ih. Samo ta nabavka košta više od osam milijardi eura. Kupuje se i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 od Boinga.
Mornarica će dobiti nove fregate, podmornice i pomorske izviđačke avione P8 Posejdon. Kopnena vojska planira uvođenje najsavremenijeg tenka na svijetu, Leopard 2A8, dok će stari borbeni oklopnjak Marder zamijeniti moderna Puma.
Posebno hitno su potrebni sistemi protivvazdušne odbrane – to je u prošlosti ozbiljno zanemareno. Kombinacija više sistema presrijetanja, uključujući Patriot i IRIS-T, trebalo bi u budućnosti da zaštiti Njemačku od napada iz vazduha.
Neki od nedavno naručenih sistema već su isporučeni, dok će se na druge morati da se pričeka.&nbsp;
-- Kod podmornica to traje sedam do osam godina, kod fregata šest godina, kod tenkova dvije i po godine, isto kao i kod samohodnih haubica - objašnjava aktuelni ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD).
Ministarstvo odbrane procjenjuje da bi Rusija do 2029. godine mogla da bude sposobna da napadne teritoriju NATO.
<h2>Suviše malo borbenih dronova</h2>
Bundesveru nedostaju i dronovi. Iako koristi razne izviđačke bespilotne letilice, borbeni dronovi su rijetkost. Trenutno samo pet dronova tipa Heron TP, veličine malog aviona, može da bude naoružano.
Njemačka vojska do sada nije imala jasna pravila za upotrebu borbenih dronova, što je kočilo njihovu nabavku. Uz to, tehnologija dronova razvija se izuzetno brzo, a planiranje i nabavka u njemačkoj vojsci traju godinama.
Bundesveru takođe nedostaju efikasni sistemi za odbranu od dronova. U posljednje vrijeme često su iznad vojnih objekata uočavani nepoznati dronovi, vjerovatno špijunski, što rješavanje tog problema čini još hitnijim.
<h2>Punjenje skladišta municijom</h2>
Bundesver ima suviše male zalihe municije. Nakon završetka Hladnog rata smanjene su rezerve i ukinuti proizvodni kapaciteti. Osim toga, veliki dio municije poslat je Ukrajini, uključujući i 427.000 komada artiljerijske municije kalibra 155 milimetara.
Ukrajinska vojska troši ogromne količine municije na frontu. Bundesver je iz toga izvukao pouku i sada planira da poveća svoje zalihe. Od njemačke firme Rajnmetal naručena je artiljerijska municija u vrijednosti od oko 8,5 milijardi eura, što je najveća narudžbina u istoriji te kompanije.
Proizvodnja 155-milimetarske municije koncentrisana je u fabrici u Unterlisu u Donjoj Saksoniji, gdje Rajnmetal planira da poveća proizvodnju na 200.000 granata godišnje. Ali, na primjeru municije se vidi da novac nije jedini problem – i odbrambena industrija mora da poveća svoje kapacitete, što ne može da se uradi preko noći.
<h2>Veliki zadaci u Litvaniji</h2>
Jedan od najambicioznijih projekata ministra odbrane Pistorijusa jeste osnivanje brigade Bundesvera u Litvaniji. Do 2027. godine oko 5.000 njemačkih vojnika trajno će biti stacionirano u toj baltičkoj zemlji kako bi se ojačalo istočno krilo NATO – što je presedan za Bundesver.
Ali, finansiranje te brigade do sada je bilo nesigurno. S dodatnim milijardama eura, ovaj raspored snaga, kao i druge njemačke obaveze u NATO, mogli bi da budu osigurani.

Merc o neophodnom novcu za odbranu Njemačke: Što god bude bilo potrebno

Crna Gora i Austrija su prijateljske države, posvećene kontinuiranom jačanju bilateralnih odnosa - saglasili su se danas, u telefonskom razgovoru, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović i šefica austrijske diplomatije Beate Majnl-Rajzinger.&nbsp;
Kako je saopšteno iz resora vanjskih poslova, bilo je riječi o aktuelnim pitanjima iz bilateralne agende, uz ocjenu da postoji obostrana zainteresovanost za dodatno unaprjeđenje ekonomske saradnje, kao i intenziviranje kontakata u svim oblastima od zajedničkog interesa.&nbsp;
- Posebno su se osvrnuli na proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Ministar Ibrahimović izrazio je zahvalnost na kontinuiranoj, političkoj i ekspertskoj podršci Austrije, istakavši važnu ulogu i doprinos afirmaciji aktivnosti grupe "Prijatelji Zapadnog Balkana" - naveli su u MVP
Ministarka Majnl-Rajzinger je kazala da Austrija vidi Crnu Goru kao sljedeću članicu Evropske unije.
- Pohvalila je posvećenost i ostvareni napredak u sprovođenju reformi, te istakla da možemo računati na punu podršku Austrije u nastavku procesa pristupanja EU. Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnim regionalnim i globalnim izazovima, te izrazili spremnost za nastavak dijaloga na svim nivoima, u cilju daljeg jačanja međudržavnih odnosa - dodali su u MVP.

Ibrahimović - Majnl-Rajzinger: Austrija vidi Crnu Goru kao sljedeću članicu EU

Švajcarska će nastaviti da pruža snažnu podršku evropskim aspiracijama Crne Gore, naglašavajući značaj procesa proširenja EU, ne samo za Crnu Goru, već i za stabilnost i prosperitet regiona i Evrope - poručila je ambasadorka te zemlje An Lugon-Mulan na sastanku sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.
Ona je dodala da jačanje ekonomskih veza predstavlja jasnu refleksiju dobrih bilateralnih odnosa između dvije države.
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz njegovog resora, izrazio zadovoljstvo prijateljskim odnosima Crne Gore i Švajcarske i poželio ambasadorki uspješan mandat, uz uvjerenje da će dvije države nastaviti da dodatno unaprjeđuju saradnju u brojim oblastima od obostranog interesa.
Tome će, kako je kazao, značajno doprinijeti i otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu.
Podsjetio je na aktivnosti koje Crna Gore preduzima na planu evropske integracije, ocijenivši da ostvareni napredak u reformskom procesu utiče na sveukupan razvoj i prosperitet naše države.
- Takođe, ministar je istakao značajan potencijal za nastavak dinamične saradnje u oblasti ekonomije, uzimajući u obzir da je Švajcarska jedan od vodećih stranih investitora u Crnoj Gori - naglasili su u MVP.
Na sastanku je, dodaju, bilo riječi i o aktuelnim regionalnim i globalnim izazovima, kao i načinima intenziviranja saradnje na multilateralnom planu.

Lugon-Mulan: Švajcarska će nastaviti da pruža snažnu podršku evropskim aspiracijama Crne Gore

Večeras je u Tuzima, oko 20 sati i 30 minjuta došlo do incidenta prilikom razilaska navijača sa utakmice Budućnost-Dečić, između pripadnika navijačke grupe Varvari i gostiju jednog ugostiteljskog objekta na dvije lokacije u Tuzima, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Kako navodi portal Analitika, u jednom momentu tamo je došlo do meteža, a navodno su u incidentu učestvovali 'varvari' i navijači domaćeg kluba.
Prema navodima Pobjede, prema pristalicama Budućnosti letjele su kamenice, nakon čega su oni odgovorili.
Demoliran je i jedan od lokal u Tuzima blizu stadiona.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, pričinjena je manja materijalna šteta na jednom ugostiteljskom objektu i vozilu jedne osobe iz navijačke grupe.
Iz UP ističu da nije bilo povrijeđenih lica, te dodaju da je u toku preduzimanje mjera i radnji na identifikaciji učesnika događaja.
- Napominjemo da je utakmica protekla u najboljem redu, a službenici policije su doveli u sluzbene prostorije dva lica zbog upotrebe pirotehničkih sredstava u toku utamice - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlgOkFUYJBwU%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Incident nakon utakmice Dečića i Budućnosti: Navijači se tukli u Tuzima

Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.
To je potvrdio i sam Dodik, koji je kazao da je Interpol donio ispravnu odluku, te da su se "osim Srbije, Mađarska, Rusija i Crna Gora se angažovale po tome".
- Nisu oni to uradili zbog Dodika i Stevandića, nego zbog vjere u pravdu. Oni su vidjeli da je tu politička motivisanost, moraću da zahvalim nekim u Sarajevu što su internacionalizovali ovaj problem. Putin me pitao zbog čega sam osuđen, rekao sam da je to zato što ne poštujem odluke stranca, pitao me kako je moguće da je to Sud presudio. Rekao sam da je to moguće kada je Volgang Petrič napravio taj Sud - kazao je Dodik na RTRS.
Poručio je da je ovo najbolji način da se sruši Bosna i Hercegovina.&nbsp;

Dodik tvrdi da je i Crna Gora lobirala da on ne bude na potjernici Interpola

Proteste studenata u Srbiji treba podržati u svakom smislu, a njihov demokratski, intezivan i miran otpor protiv autokratskog režima je ozbiljno uzdrmao vlasti, smatra predsjednik Crnogorske evropske partije(CEP) Novak Adžić.
- Taj otpor je ozbiljni uzdrmao beogradskog autokratu iako on misli da će produžiti vlast na ovakav način. Njegova vlast je lagano u padu - kazao je Adžić, aludirajući na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prema tvrdnjama Adžića, smjenom Vučićevog režima opao bi i pritisak te vlasti na crnogorske prilike.
- Crnoj Gori bi mnogo lakše bilo kad bi došle demokratske i prozapadne snage u Srbiji - ocjenio je Adžić, gostujući u emisiji “Tamo i natrag” na Aplus televiziji.
<h2>U Crnoj Gori ugroženi nacionalni interesi, vlast vodi računa samo o svom ataru</h2>
Adžić smatra da su u Crnoj Gori ugroženi vitalni nacionalni i državni interesi.
- Svakodnevno se na razne načine ruši pravni poredak, a manifestuju se negativne pojave u pogledu vjerske i nacionalne mržnje. Imamo neozbiljnu vlast koja vodi računa samo o svom ataru i vrše političke, a i druge obmane - ukazuje Adžić.
<h2>Tek će se vidjeti štetne posljedice potpisivanja Temeljnog ugovora</h2>
Adžić se u emisiji dotakao i teme oko Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
- Kad je potpisivan i zaključan taj ugovor, Crnogorci nijesu pružili adekvatan otpor, a protesti su izostali. Otpora nije bilo ni kod relevantnih političkih subjekata. Bila je samo deklarativna osuda, a inače nikakav pritisak nije vršen kako se taj ugovor ne bi zaključio. Ali, to kao da je danas zaboravljeno. Rijetko ko to pominje - primjećuje Adžić.
Adžić smatra da Temeljni ugovor nanosi štetne posljedice za Crnu Goru.
- Mnogi su ga sa razlogom nazvali činom izdaje države Crne Gore, a tek će se vidjeti koliko je taj ugovor protiv fundamentalnih interesa ove zemlje - zaključio je Adžić.

Adžić: Crnoj Gori bi bilo mnogo lakše ako padne Vučićev režim, studenti ozbiljno uzdrmali vlast

Na crnogorskom finansijskom tržištu od sjutra će poslovati nova mikrokreditna finansijska institucija (MFI), Mikrokreditiranje, sa sjedištem u Podgorici, sa ponudom brzih, jednostavnih i transparentnih kreditnih proizvoda za građane i privredu. 
 
Kako je saopšteno iz MFI Mikrokreditiranje, kompaniju je osnovalo faktoring društvo Financial Solutions početkom godine, a na čelu se nalazi izvršna direktorica Vanja Stanišić. 
 
MFI Mikrokreditiranje će, kako se navodi, od početka poslovanja omogućavati građanima i preduzećima tri linije proizvoda - brze gotovinske kredite, kredite za kupovinu i adaptaciju nepokretnosti, i poslovne kredite za obrtna sredstva i investicije.&nbsp;
Iz MFI Mikrokreditiranje rekli su da su u najvećoj mjeri optimizovali procese i procedure, tako da je postignuta brzina i efikasnost. 
 
Rezultat je, kako se dodaje, značajno skraćenje roka odobrenja kredita, što je za neke kategorije i samo 24 sata. 
 
- Dostupna je i online aplikacija, kao i informativni kalkulator za obračun kredita na zvaničnoj internet stranici - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da MFI Mikrokreditiranje sa konkurentnom paletom proizvoda ulazi na tržište koje trenutno broji deset licenciranih MFI i na kom je prosječna efektivna kamatna stopa 21,66 odsto. 
 
Dodaje se da pored brzine i efikasnosti, MFI Mikrokreditiranje u narednom periodu planira razvoj sektorski specijalizovanih kredita, kao i finansiranje energetske efikasnosti u privredi i domaćinstvima. 
 
 - Naša misija je omogućiti pristup finansijama bez nepotrebnih prepreka, i povećati dostupnost finansiranja u što većoj mjeri, što širem krugu korisnika, kroz jednostavne i brze kredite, transparentne, bez skrivenih troškova ili nejasnih uslova - kazala je Stanišić. 
 
Poslovanje MFI Mikrokreditiranja se za sada odvija kroz prvu ekspozituru u Podgorici, u Ulici Baku 140.

Nova mikrokreditna finansijska institucija u Crnoj Gori

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: eu