Crna Gora može zatvoriti sva pregovaračka poglavlja za pristup Evropskoj uniji (EU) do kraja 2026. a do kraja 2028. i postati punopravna članica evropske porodice, to je u razgovoru za Televiziju Nikšić poručio glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović.
Iako je to ambiciozan cilj, nije kako kaže, nerealan. &nbsp;Dodaje da je u tom pogledu neophodan konsenzus.
U tom pogledu, Vladina platforma „Barometar 26“ može biti, kaže, odlična uvertira.
- Mi imamo jako malo vremena za vrlo ambiciozan cilj, govorimo o svega dvije godine, da privremeno zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, dakle do kraja 2026. Sve to kako bismo ostvarili ambiciju da budemo 28. država članica do 2028. godine. I u tom pogledu vrlo je važno da sada imamo jedan fokus da sve one teme koje razjedinjuju, koje polarizuju javnost ostavimo po strani. Ili da ih rješavamo u okviru foruma koji su za to opredjeljeni. A da ostavimo da šira društvena energija, ili sinergija, budu opredjeljeni upravo tome - ostvarivanju ovog cilja koji mislim da je istorijski iskorak za Crnu Goru - navodi Zenović.
Iako je cilj ambiciozan, Zenović dodaje da postoji velika politička opredjeljenost država članica, ali i same Evropske unije za politiku proširenja.
- Istovremeno, ono je rezultat velike političke opredjeljenosti vladajuće većine i Vlade Crne Gore, da taj prioritet i cilj stavi u vrh svoje agende. I vjerujem da uprkos ambicioznosti, uprkos činjenici da to stvarno jeste zahtjevno, budući da govorimo o zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja u odnosu na deceniju za nama, u kojoj smo zatvorili svega tri pregovaračka poglavlja. Znači to jeste ambiciozno, ali to nije nemoguće i nije nerealno - ističe Zenović.
U tom pogledu, ističe glavni pregovarač, svi trebaju biti na visini zadatka, prije svega u podršci reformama.
- Da reforme sprovedemo dovoljno brzo, ali i kvalitetno. Ne samo brzo, nego i kvalitetno i brzo. Kako bismo mogli da EK ubijedimo da smo spremni da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. i da onda naravno ostavimo onaj period za države članice da u svojim parlamentima ili na referendumima potvrde tu svoju volju da žele da vide Crnu Goru kao prvu narednu članicu EU - kaže Zenović.
Da bi volju pokazali i naši susjedi, prije svega Hrvatska koja je punopravna članica, važno je, dodaje Zenović, njegovati dobre odnose Zagreba i Podgorice.
- Na tome se vrlo intenzivno radi, na tome radi MVP. Ja vjerujem da će se tu stvoriti jedna dobra platforma za razmjenu dijalog o svim spornim pitanjima, pitanjima koji stvaraju šumove u bilateralnim odnosima Hrvatske i Crne Gore, ali vjerujem da to neće biti ni na koji način prepreka da Crna Gora, budući da je ispunila sve koji su bili do nje kada su u pitanju ova četiri poglavlja, CG na bilo koji način na tom svom putu u zatvaranju tih poglavlja bude zaustavljena - ističe Zenović.
Komentarišući nezvaničan non pejper koji se pojavio u medijima, a u kojem se skreće pažnja da treba trajno da se suspenduje Zakon o dvojnom državljanstvu, Zenović ističe da postoji dijalog sa evropskim partnerima.
- U tom smislu ne postoji nikakva bojazan da će bilo što biti smetnja na našem evropskom putu u tom pogledu - rekao je Zenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zenović: Crna Gora može zatvoriti sva poglavlja do 2026.

Prema informacijama kojim ja raspolažem, a pošto je dugo bio dobar odnos hrvatskih političara i pripadnika bivšeg režima, sve što Hrvatska šalje Crnoj Gori o budućim odnosima je rukopis iz Podgorice – ocijenio je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić - koji je ujedno i persona non grata u državi o kojoj govori.
Kolege iz „bivšeg režima“, kako je rekao gostujući u „Slobodnoj zoni“ na Prvoj Televiziji, imaju veliki uticaj na njih „zbog starih dobrih vremena“.
On je ocijenio i da postoji želja da Crna Gora ne ide „ovako brzim tempom naprijed“.
- Po svim parametrima koje život znače Crna Gora će preteći Hrvatsku - dodao je on poručujući da je naša budućnost i više nego izvjesna u EU.
Volio bi, kaže, kad bi Hrvati pomogli da Crna Gora uđe u Evropsku uniju.
- Da oni budu ti koji će moći da kažu da su pomogli komšijama – naveo je Mandić.
Na pitanje smatra li da Crna Gora može ući uskoro u EU – odgovorio je da je optimista.
- Imate ljude koji su optimisti. Ja sam optimista i u životu i u poltiici. Čvrsto vjerujem da u tri godine, koje su ostale ovoj Vladi, možemo da napravimo iskorak koji nas može uvesti u EU – rekao je on.
Hrvatska je, inače, Crnoj Gori nedavno uputila non-pejper kojim je zatražila rješavanje otvorenih pitanja koji narušavaju međusobne odnose dviju država. Navodno se radi o rješavanju pitanja o vlasništvu broda „Jadran“, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba, ali i imena gradskog bazena u Kotoru - po bivšem vaterpolisti Zoranu Gopčeviću za kojeg Hrvatska tvrdi da je bio čuvar u logoru Morinj.
Zahlađenje odnosa između Crne Gore i Hrvatske počelo je prošle zime nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić tokom posjete Crnoj Gori otkazao susret s crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog njegovih stavova o brodu „Jadranu“ i spomen-ploči o nekadašnjem logoru Morinj.
Dodatno zaoštravanje odnosa uslijedilo je krajem juna, kad je naš parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu - Hrvatska ukazala da su zanemareni pozivi da se žrtve Jasenovca ne politizuju.
Ova rezolucija je usvojena nedugo nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Tada je iz hrvatskog MVP-a Crna Gora upozorena i da usvajanje ove Rezolucije o Jasenovcu može ugroziti crnogorski put u EU.&nbsp;
Nakon toga je Zagreb je proglasio nepoželjnima upravo Andriju Mandića, njegovog partijskog kolegu Milana Kneževića, ali i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića iz Demokrata.&nbsp;
Oni su personama non grata proglašeni zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja te države u unutrašnje političke svrhe.
<h2>„Kampanju o evropejstvu nosi vjetar“</h2>
Mandić je ocijenio i da su u opoziciji politički amateri. To je rekao osvrnuvši se na njihovu reakciju prilikom njegovog izbora na čelo najvišeg zakonodavnog doma i ocjene da nas sa njim na toj poziciji Evropska unija nikad neće primiti u tu zajednicu.
Ljudi, smatra on, ne razumiju da Evropa, kao zbir demokratskih država, poštuje volju građana Crne Gore.
- To je bila volja: da se skrajne sa političke scene i istorijske pozornice jedan režim koji je bio spregnut sa organizovanim kriminalnim grupama. To su uočili i ljudi iz inostranstva jer su ih upravo sa ove destinacije snabdijevali tonama kokaina itd. Oni su zloupotrebljavali državni pečat, pravosudne organe i službe bezbjednosti - naveo je Mandić.&nbsp;
Kampanju „o evropejstvu“, poručuje Mandić, nosi vjetar.
- Taj projekat i zajednica država gdje se posebno poštuje sloboda je nama mnogo bliže od onoga što je bio bivši režim - rekao je on.
<h2>„Uhapšeni vojnici da uvažavaju činjenice i budu dočekani kako su zaslužili“</h2>
On je komentarisao i hapšenje dvojice vojnika Crne Gore na Kosovu koji su na kolima imali natpis „Kosovo je Srbija“.
- Mislim da ti koji se raduju hapšenju građana, koji nikoga nijesu ubili ni napravili krivično djelo, da prave veliku grešku, nanose štetu i opravdavaju jedan težak čin - ocijenio je Mandić.
Dodao je da se zna „koliko su svi Srbi vezani za Kosovo i Metohiju“.
- Piše se da je Kosovo srce Srbije. Ljudi znaju koliko su Srbi vezani za Kosovo i Metohiju i koliko su posjećivali svetinje koje su tamo. Razumijem da je u periodu preizborna kampanja i da oni koji žele da pobijede moraju da proizvode antisrpsku klimu, ali su mogli da izbjegnu odnos prema dvojici vojnika jer i mi imamo mnogo situacija u Crnoj Gori koje bi mogli kvalifikovati kao rušenje teritorijalnog integriteta Crne Gore, pa to ne radimo - kazao je Mandić.
Očekivao je i vjerovao, kaže, da će do sada uhapšeni biti na slobodi.
- Nisu ni trebali da budu uhapšeni - dodao je on.
Rekao je i da su predstavnici vlasti u komunikaciji.
- Oni se odlično drže. Prema njima nije upotrijebljena nikakva tortura, a oni kao pravoslavni hrišćani shvataju da je taj put vjere u Boga posut izazovima. Sa čvrstom vjerom i saznanjem da nisu uradili ništa ružno, ove korekcije koje im predlažu neki ljudi iz Crne Gore, neka zaborave. Neka uvažavaju činjenice koje postoje i budu dočekani onako kako su zaslužili kada se vrate - naveo je Mandić.
<h2>„Srpski narod mnogo očekuje od Trampa“</h2>
Mandić je izjavio da „slobodno čovječanstvo i srpski narod mnogo očekuju od Donalda Trampa“.
- Ne očekujemo velike zaokrete, ali očekujemo da ćemo imati adresu, ne samo Srbi iz Crne Gore, nego i Srbi sa drugih prostora, posebno sa Kosova, da možemo da predstavimo i naš položaj onako kako ta zajednica želi da uradi u pravom svjetlu - dodao je Mandić.
Sa SAD smo, kaže, imali uspone i padove.
- I treba tražiti puteve kako da nam bude bolje i pozicioniramo našu zemlju na bolji način. Mislim da je važno da Crna Gora i sve druge države rade aktivno sa SAD - naveo je Mandić.
Na pitanje što predstavlja njegovo isticanje američke zastave je rekao da je to poruka da „želimo nove odnose“.
- Ta američka zastva pored trobojke i crnogorske zastave je poruka da želimo nove odnose, da želimo da ih resetujemo, da u Trampu i njegovim saradnicima prepozajemo ljude koji nas neće tretirati kao prethodni ljudi iz američkog režima - rekao je Mandić.
Očekuje, ističe, najbolje.
- Optimista sam, a vrijeme će pokazati što će se desiti - dodao je on.
Srbi, tvrdi on, posebno žele da vide Crnu Goru u Evropskoj uniji (EU).
- I tome ćemo dati maksimalni doprinos - istakao je Mandić.
<h2>Borba za Velje brdo</h2>
Predsjednik Skupštine je ocijenio i da se pravi kampanja protiv, veoma kontroverznog, projekta Velje brdo - planiranog „grada u gradu“ koji bi koštao tri i po milijarde eura ako bi bil sproveden.
- Oko Veljeg brda ćemo se boriti - pa da vidimo ko radi za dobro građana a ko radi prljavu kampanju - poručio je on.

Anja Ivanović

Mandić: Sve što Hrvatska šalje Crnoj Gori je rukopis iz Podgorice

Mediji i politički analitičari u EU ocjenjuju da su padom francuske vlade ozbiljno uzdrmani francusko-njemačka osovina i cijela Unija, uz prijetnju da to pogodi i samu zonu eura.
Poljski list „Žečpospolita“ čak smatra da zbog političko-ekonomske krize kako u Francuskoj, tako i u Njemačkoj, „osovina Berlin-Pariz više nije ključna za EU i uz to, kao posljedica ukrajinskog rata, je izrastao drugi centar moći nordijskih, baltičkih zemalja i Poljske“.
EU utemeljena „unaprijed na dogovoru Berlina i Pariza o ključnim pitanjima više nije dovoljna ni valjana“, misli poljski dnevnik.
I francuski i drugi mediji u EU smatraju da je i položaj samog francuskog predsjednika Emanuela Makrona doveden u pitanje i da može uslijediti njegova ostavka.
Njemački sajt „Eurointelidžens“ upozorava da „padom francuske vlade sad slijedi rasulo“.
Mnogi analitičari izražavaju veliku bojazan da Evropska unija neće biti u stanju da se zbog krize osovine Berlin-Pariz sučeli s ukrajinskim ratom i prema Evropi nimalo naklonjenom novom američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
Londonski nedjjeljnik „Ekonomist“ navodi da je „Francuska uronila u nepoznato…nema budžeta, nema vlade, teško je sagledati kako duboka politička kriza u Francuskoj može da se riješi“.
Iz redova njemačke Demohrišćanske stranke, koja je glavni favorit na predstojećim izborima u Njemačkoj u februaru, ipak stiže poruka da se „Evropa ne može lišiti Francuske, iako je pad Barnijeove vlada u nekoliko i hipoteka na stabilnost Evrope“.
Italijanski list „Korijere dela sera“ stavlja do znanja da je „makronizam umro“ i da je pokušaj predsjednika Makrona da ponovo stvori uporište u političkom centru propao.
Analitičar njemačko-francuskog instituta Mark Ringel upozorava da je „do urušavanja Francuske i Njemačke došlo u kritičnom trenutku kad moramo da se sučelimo s nizom problema, od komercijalnih zategnutosti s Kinom do povratka Trampa, a što zahtijeva snažnu Evropu“.
„Ali ako je Francuska politički blokirana isto kao i Njemačka, kako je moguće ići dalje?“, pita analitičar instituta iz Ludvigsburga.

Analize o padu francuske vlade: Uzdrmana stabilnost cijele Evrope

Ohrabrujuće je vidjeti da je jedan od sedam prioriteta nove Evropske komisije upravo proširenje EU, s ciljem da se Evropa učini većom, ne samo geografski već, što je mnogo važnije, u smislu globalnog značaja - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na Samitu EU - Zapadni Balkan u Briselu.
On je, zajedno sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos, bio uvodni govornik na Samitu koji je organizovala ugledna think tank organizacija ,,Friends of Europe".
- Jedan od načina da se to postigne je snažno promovisanje proširenja. U ime država kandidata, mogu reći da smo veoma ohrabreni što vidimo novi zamah u Briselu i u mnogim prijestonicama država članica. Na nivou EU, postoji potreba za novim članicama i uspješnim pričama u kontekstu proširenja, što nam daje novi podsticaj i optimizam - naveo je Milatović.
Podsjetio je da je u trenutku kada je izabran za predsjednika Crne Gore, postavio ambiciozan, ali realan cilj, da Crna Gora, kao predvodnik grupe 10 zemalja kandidata, do 2028. godine postane 28. država članica EU.
- Danas takođe želim da razgovaram o tome šta znači pridruživanje EU, ne samo za Crnu Goru, već i za region i sve države kandidate. Konkretno, da li pristupanje EU doživljavamo kao način za pristup većem finansiranju ili ga vidimo kao odličnu priliku koja nam pomaže da se pridružimo klubu zajedničkih vrijednosti - kazao je predsjednik države.
Milatović je ocijenio da postoje četiri moguća scenarija kada je u pitanju perspektiva proširenja.
- Prvi scenario, u kojem obje strane, i EU i država kandidat, gube - s jedne strane, zemlja kandidat ne koristi proces pristupanja EU za demokratski ili institucionalni napredak, a EU ne prihvata zemlju u Uniju. Ovo je očigledno negativan ishod. Drugi scenario, država kandidat koristi proces pristupanja EU za izgradnju institucija, demokratski napredak i fokusiranje na ekonomski razvoj, ali EU ne prihvata državu članicu u svoj klub. Treći scenario, koji podrazumijeva da zemlja kandidat ne napreduje demokratski, ali EU je i dalje želi kao članicu. Dugoročno gledano, ovo je scenario u kojem gube i država i EU, i koji nije održiv, jer se ne daje prioritet vrijednostima poput vladavine prava i efikasnog upravljanja - naveo je on.
Na kraju, win-win scenario, u kojem svi dobijaju je, kaže, &nbsp;kada država kandidat efikasno koristi proces, napreduje demokratski, gradi jače institucije, a zatim je primljena u EU.&nbsp;
- Ovo je idealan scenario kojem vjerujem da bi svi trebalo da težimo - poručio je Milatović.
Naglasio je da čvrsto vjeruje da pristupanje EU nije samo finansijsko pitanje, jer postoji mnogo izvora finansiranja na globalnom nivou, već da je proces pristupanja EU jedinstven po tome što podstiče zemlje da izgrade društva zasnovana na vladavini prava, efikasnoj javnoj upravi i jednakim mogućnostima.
U tom procesu, Milatović je istakao da vidi ključnu ulogu Evropske komisije u podršci državama kandidatima u sprovođenju reformi.
- Novi zamah u EU, koji se očituje i kroz Plan rasta, snažan je signal posvećenosti regionu Zapadnog Balkana - zaključio je Milatović.

Milatović: Ohrabreni smo novim zamahom u Briselu i mnogim prijestonicama država članica

Znači em ćemo da priznamo Kosovo, em da uđemo u NATO. Nije problem što slažu, nego što još i tri na karte dodaju - poručio je danas iz Ciriha srpski predsjednik Aleksandar Vučić u obraćanju medijima komentarišući medijske izvještaje o &nbsp;non pejperu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnovi-non-paper-za-zapadni-balkan-crna-gora-i-srbija-da-trajno-suspenduju-zakon-o-dvojnom-drzavljanstvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dok je predsjednik Srbije, kaže, neće priznati nezavisnost Kosova. 
 
- Dok sam predsjednik Srbije, Srbija neće priznati nezavisnost Kosova, dok sam predsjednik Srbije - Srbija će biti vojno neutralna - rekao je Vučić.
Dodao je i da neće biti nikavih konferencija dok je predsjednik.
- A predsjednik Srbije sam najmanje još dvije godine i nekoliko mjeseci. A za to vrijeme, te svjetske i bjelosvjetske konferencije mačku o rep neka okače - dodao je Vučić.
Sa druge strane, kaže da su „oni“ možda mislili da će sadašnja opozicija pristati na tako nešto.
- Možda oni misle da će ovi, što tuku žene da u međuvremenu vladaju, pa će sa njima to da dogovore - naveo je srpski predsjednik.
Vučić je danas ujedno izjavio da su ambasadori Švedske, Finske, Holandije, Hrvatske i Bugarske glasali protiv otvaranja klastera 3 u pregovorima sa Srbijom, ali i da ima još sedam dana do konačne odluke.
- Da li će biti, vidjećemo, imamo još sedam dana fore, sljedeće nedjelje će naši mađarski prijatelji to ponovo staviti na dnevni red. Hoće - hoće, neće - neće, hvala im, sve znam - rekao je Vučić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.1176%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsrbiji-blokirano-otvaranje-novih-poglavlja-u-pregovorima-s-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučić o non pejperu: Dok sam predsjednik nema bjelosvjetskih konferencija, priznanja Kosova i članstva u NATO

Među zemljama članicama EU danas ponovo nije bilo saglasnosti da se sa Srbijom otvore pregovori u klasteru 3, koji uključuje osam poglavlja - javlja hrvatski Index.
Mađarsko predsjedništvo danas je ponovo stavilo na dnevni red sastanka ambasadora država članica pitanje otvaranja klastera 3 - konkurentnost i inkluzivni rast. Taj klaster uključuje osam poglavlja: digitalna transformacija i mediji; oporezivanje; ekonomska i monetarna politika; socijalna politika i zapošljavanje, preduzetništvo i industrijska politika; nauka i istraživanje; obrazovanje i kultura; carinska unija.
Od tih osam poglavlja Srbija je već otvorila njih pet prije promjene metodologije pregovaranja. Nova metodologija usvojena je početkom 2020. godine i predviđa da se umjesto pojedinačnih poglavlja, otvara više njih koja su povezana u šest klastera, šest tematskih cjelina.
- Nema pomaka, ostali smo tamo gdje smo bili prošle nedjelje - rekao je Hini jedan diplomatski izvor.
<h2>Hrvatska i sedam zemalja protiv otvaranja klastera</h2>
Prošle sedmice je osam zemalja, među kojima je i Hrvatska, imalo primjedbe na prijedlog mađarskog predsjedništva da se otvori taj klaster. Glavni razlozi za to su odbijanje Srbije da uvede sankcije protiv Rusije i uskladi se s vanjskom politikom EU, vladavina prava, stanje u medijima.
Srbija je prije tog sastanka podijelila državama članicama neslužbeni dokument s popisom poteza koje namjerava preduzeti da bi dobila saglasnost za otvaranje tog klastera. Više zemalja reklo je da se ne može napredovati na temelju obećanja koja su iznijeta u tom dokumentu.
<h2>Mađarska najavila novi pokušaj</h2>
Mađarsko predsjedništvo, koje jako gura Srbiju, najavljuje da će ponovo sljedeće sedmice pokušati da dobije saglasnost za otvaranje tog klastera.
Evropska komisija je u svom izvještaju o napretku ocijenila da je Srbija tehnički spremna za otvaranje tog klastera, ali da je, da bi se to zaista dogodilo, potrebna saglasnost svih država članica.
Pregovori sa Srbijom praktično su zamrznuti od decembra &nbsp;2021, kad je otvorila posljednja poglavlja.

Srbiji blokirano otvaranje novih poglavlja u pregovorima s EU

„Slobodna Bosna“ ekskluzivno je objavila <a href="https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/388593/ekskluzivno_novi_non_paper_za_zapadni_balkan_zeleno_svjetlo_iz_washingtona_za_konachni_rasplet.html">novi non-paper za Zapadni Balkan</a> u kojem se, između ostalog, navodi da je potrebno da Crna Gora i Srbija trajno suspenduju zakon o dvojnom državljanstvu potpisivanjem sporazuma na „Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu“ u periodu između aprila i oktobra 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Vašingtonu.
Izvor „Slobodne Bosne“ blizak novom šefu američke diplomatije kaže da je ovaj dokument, koji stiže iz Vašingtona, već bio na stolu &nbsp;Marka Rubia - kojeg je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp imenovao za novog američkog državnog sekretara.&nbsp;
„Slobodna Bosna“ takođe saznaje kako je dokument bio pripremljen i usuglašen nakon okončanja predsjedničkih izbora u Sjedinjenjim Američkim Državama, te da je za ovaj dokument zeleno svjetlo već stiglo iz Vašingtona i Londona.
<h2>Okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba</h2>
Cilj inicijative je, piše „Slobodna Bosna“, konačno okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba na Zapadnom Balkanu, ali i zaokret ka evroatlantskim integracijama cijelog regiona, kao i odmak od ruskog uticaja i potencijalnih ratova, koji svako malo prijete destabilizaciji u regionu.
Naime, potpisnici non-papera za Zapadni Balkan (imena poznata redakciji „Slobodne Bosne“), predstavnici su evroatlanske i vanparlamentarne opozicije, akademske zajednice, grupe građana i ugledni pojedinci, koji podnose i upućuju zajedničku inicijativu Evropskoj Uniji (EU): predsjednici Evropske komisije – Ursuli fon der Lajen, visokoj predstavnici za vanjsku politiku Kaji Kalas, povjerenici za proširenje Marti Kos, predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Mezoli, izvjestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju Toninu Piculi, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, premijeru Srbije Milošu Vučeviću, Skupštini Srbije i svim poslaničkim klubovima, premijeru Kosova Aljbinu Kurtiju, predsjednici Kosova Vjosi Osmani, Skupštini Kosovo i svim poslaničkim klubovima, premijeru Crne Gore Milojku Spajiću, Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima, Predsjedništvu BiH, kao i predstavnicima NATO saveza: generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu, predsjedniku SAD Donaldu Trampu i državnom sekretaru SAD-a Marku Rubiju, premijeru Velike Britanije Starmeru - za održavanje konferencije za mir i saradnju na zapadnom Balkanu u Briselu/Ženevi/Londonu/Vašingtonu.&nbsp;
Inicijativa države Zapadnog Balkana, Republika Srbija, Republika Kosovo, Republika Crna Gora i Bosna i Hercehovina (BiH), će na poziv i u organizaciji EU, NATO, SAD i Velike Britanije učestvovati na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu (u periodu između aprila i oktobra) 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Vašingtonu na kome će se potpisati niz sporazuma i memoranduma u kojima će se države učesnice samita, međusobno obavezati na: Potpisivanje sporazuma između Republike Srbije i Republike Kosovo o punoj normalizaciji odnosa prema francusko-njemačkom-EU planu, koji podrazumijeva faktičko priznanje Republike Kosovo od strane Republike Srbije i formiranje Zajednice opština sa većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova, od strane Republike Kosovo; sporazum između Republike Srbije i BiH o stavljanju van snage „Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“ uz puno poštovanje Dejtonskog sporazuma i političkog suvereniteta BiH; sporazum između Republike Srbije i Crne Gore o trajnoj suspenziji Zakona o dvojnom državljanstvu Crne Gore; zajednički sporazum o čuvanju i poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta (Srbija, BiH, Kosovo i Crna Gora) i sporazum o podnošenju zajedničke kandidature za članstvo u NATO (Srbija, BiH i Kosovo) uz preduzimanje svih neophodnih koraka i mjera ka ubrzanom procesu prijema u EU.
Kako piše „Slobodna Bosna“, u obrazloženju dokumenta autori navode kako se padom Berlinskog zida hladnoratovski geopolitički poredak Evrope drastično izmijenio.
- Sudbina i budućnost Jugoslavije, u tim turbulentnim vremenima, određena je krvavim sukobima i ratovima u periodu 1991-1999. Dvije i po godine traje vojna agresija Rusije na Ukrajinu, bliskoistočni Gordijev čvor se čini zamršeniji nego ikad, region je pod snažnim uticajem ruske propagandno-medijske agresivne kampanje koja se prije svega sprovodi preko Srbije, jedine države (pored Bjelorusije) u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji. Kineski ekonomski uticaj koji ima za cilj slabljene evropske ekonomije i zavisnost Evrope od strateških sirovina, je još jedna sjenka koja se nadvija nad regionom Zapadnog Balkana uz obilatu pomoć Srbije. Pored ovih vanjskih uticaja, region Zapadnog Balkana danas opterećuju neriješena pitanja granica, državnosti i nacionalnosti. Odnos između Republike Srbije i Republike Kosovo i dalje je opterećen nepriznavanjem državnosti Republike Kosovo od strane Republike Srbije - piše u non-paperu.
<h2>„Klero-nacionalistička doktrina srpski svet“</h2>
Dodaje se da je teroristički napad u Banjskoj od 24.09.2023. godine, kao i najnoviji teroristički napadi i diverzija na kanal Ibar-Lepenac od 29.11.2024. godine, pokazao da su pregovori pod okriljem EU i njihovih posrednika u dubokoj političkoj hibernaciji.&nbsp;
- Bez konkretnih dogovora i sporazuma, imamo samo usmene dogovore bez potpisa koji se tumače različito na različitim adresama pregovarača i ne doprinose rješenju koje će značiti uspostavljanje mira i saradnje. Potrebna je jasna, djelotvorna, konkretna i obavezujuća odluka kroz Sporazum dvije suverene države. Odnosi unutar BiH se i dalje temelje na komplikovanom odnosu između dva entiteta, njihovog nerazumijevanja i nepriznavanja činjenica iz rata, kao što je genocid u Srebrenici. Posljednja u nizu provokacija i otvoreno dovođenje u pitanje samog karaktera Dejtonskog sporazuma je junska zajednička deklaracija Republike Srbije i BiH entiteta Republika Srpska pod naslovom „Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“. Deklaracija konstatuje da srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu što je politička doktrina „Velike Srbije“, odnosno klero-nacionalističke doktrine „Srpski svet“. Takve konstatacije, istorija je pokazala, veoma lako mogu dovesti do novih podjela, sukoba i ratova - navode autori dokumenta, a prenosi „Slobodna Bosna“.
<h2>Negiranje crnogorske državnosti i uticaj SPC</h2>
U Crnoj Gori je, kako se ističe, prisutan višedecenijski proces negacije državnosti kroz pojam nacionalne pripadnosti i nacionalnog određenja.
- Ideolozi „srpskog sveta“ pritisak na Crnu Goru vrše kroz nekoliko kanala, ali je najuticajniji i najdjelotvorniji onaj preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) - piše u non paperu koji prenosi „Slobodna Bosna“.&nbsp;
Konstatuje se da prosrpske partije inkorporiraju ideologiju SPC u svoje političke aktivnosti i političko djelovanje.
- Nedavni rezultati popisa pokazuju da je propaganda „Srpskog sveta“ dodatno polarizovala crnogorsko društvo, u kome se 41 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci a skoro 33 odsto kao Srbi. Iako je formalno region Zapadnog Balkana okrenut procesu evropskih integracija, a Crna Gora je (kao i Sjeverna Makedonija) članica NATO, navedeni problemi umnogome usporavaju i zaustavljaju pregovarački proces i suštinsko približavanje EU. Ideje „srpskog sveta“ opterećuju region i otvaraju pitanja da li takva politička proklamacija znači nastavak politike „svih Srba u jednoj državi“ kako je tokom devedesetih antidemokratski i diktatorski režim Slobodana Miloševića artikulirao politiku nikad zvanično usvojenog Memoranduma SANU - piše u non paperu, a prenosi „Slobodna Bosna“.&nbsp;
<h2>Dijalog Srbije i Kosova - jedan korak naprijed, dva unazad</h2>
Dodaje se da dijalog Srbije i Kosova, koji podržavaju EU i SAD, već dugo vremena ide jedan korak naprijed, dva unazad.&nbsp;
- Rezultati popisa u Crnoj Gori pokazuju podijeljenost društva na crnogorski i srpski nacionalni korpus a rukovodstvo Republike Srpske previše često i učestalo istupa sa stavom o potrebi revizije Dejtona i odvajanja Republike Srpske iz BiH. Pregovori sa EU idu sporo, iz više razloga ali jedan od najvažnijih je nedostatak spremnosti administracija država Zapadnog Balkana da implementiraju europske standarde. Rješenje svih ovih višegodišnjih i višedecenijskih problema vidimo u članstvu svih država Zapadnog Balkana u NATO i EU. U skladu sa rješenjem, predlažemo nekoliko koraka - dodaje se u non-paperu.&nbsp;
Zajednički okvirni sporazum podrazumijeva da bi prvi korak bio dokument koji bi bio formulisan na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu, a koji bi pored međusobnog priznanja država potpisnica sadržao i njihovu obavezu da sarađuju po svim pitanjima i akutnim problemima, kao i da rješenje traže u okviru Evropske unije i mehanizama koje EU pruža za rješavanje problema i konflikata.
- Ulazak u Šengenski sporazum prije članstva u EU: U dokumentu bi se države potpisnice obavezale da će učiniti sve što je potrebno u administrativnom, tehničkom i političkom smislu da osposobe svoje države za pristupanje Šengenskom sporazumu, što bi nakon toga trebalo da bude politička odluka EU da dozvoli državama Zapadnog Balkana „šengenski status“ kakav uživaju Švajcarska, Norveška i Island - ističe se u non paperu.
<h2>BiH, Srbija i Kosovo da traže zajednički prijem u NATO</h2>
Zajednička aplikacija za članstvo u NATO podrazumijeva da bi sljedeći korak bio da BiH, Srbija i Kosovo zatraže zajednički prijem u Sjevernoatlantsku alijansu.
- Mapa puta sa datumom prijema u EU: na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu dogovoriti Mapu puta sa datumom prijema svih zemalja Zapadnog Balkana u uvjetno EU članstvo, što podrazumijeva punu primjenu demokratskih izbora, slobodnih medija, nezavisnog sudstva i policije, kao i potpuno usaglašavanje vanjske i sigurnosne politike EU do punog, bezuvjetnog članstva - piše u non paperu koji je publikovala „Slobodna Bosna“.&nbsp;
Punu primjenu bi, kako se dodaje, umjesto pregovaračkog procesa i zatvaranja poglavlja, vodila Ad-hoc Komisija EU u saradnji sa državnim administracijama država Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Kako bi se svi ovi koraci realizovali, EU, NATO, SAD i Velika Britanija bi pripremili paket poticajnih ekonomskih mjera konkretne pomoći za realizaciju navedenih ciljeva i privrednog razvoja, koji bi bio prezentovan i prihvaćen na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu. Odbijanje učešća zemalja Zapadnog Balkana na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu i pristupanja svim navedenim inicijativama, memorandumima i sporazumima bi jasno ukazivalo na nedobronamjernost prema susjednim državama, evropskom mirovnom poretku i sigurnost i široj evropskoj zajednici država, vodilo ka prekidu pregovora o članstvu u EU, nepristupanju Šengenskom sporazumu, povlačenju stranih investicija, ekonomskim sankcijama i političkoj i ekonomskoj izolaciji - navodi se u dokumentu koji objavljuje „Slobodna Bosna“.

Novi non-paper za Zapadni Balkan: Crna Gora i Srbija da trajno suspenduju zakon o dvojnom državljanstvu

Britanski antimonopolski regulator podnio je tužbu protiv tehnološke korporacije Majkrosoft i traži približno 1,2 milijarde eura kazne.
Britanci su pronašli da Majkrosoft više naplaćuje svojim "nevjernim" klijentim koji su uz njegov operativni sistem Vindouz koristili i usluge računarstva u oblaku neke konkurentske kompanije, prenose Nezavisne novine.
Prema tvrdnjama žalbe, Majkrosoft je otežao klijentima da koriste Vindouz i njegov ofis paket ako istovremeno koriste usluge u klaudu koje ne potiču sa njegove platforme Azur, već se oslanjaju na usluge firmi Amazon, Alibaba ili Gugl.
To je dodatni udar na američkog giganta nakon što je američka Federalna trgovinska komisija (FTC) otvorila prošle sedmice odvojenu antimonopolsku istragu Majkrosofta koja je fokusirana na moguće spajanje Majkrosoftovog softvera za kancelarijsku produktivnost i bezbjednost sa uslugama u oblaku.
Korporacija iz Redmonda ima ugovore sa raznim američkim državnim agencijama, uključujući Pentagon, a Komisija je, između ostalog, zabrinuta zbog "Majkrosoftovih grešaka u sajber bezbjednosti" i smatra da one predstavljaju primjer problematične moći firme nad tržištem, naveo je Blumberg pozivajući se na anonimne upućene izvore.

Majkrosoftove milijarde traže i u Evropi

Novoimenovani predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta objavio je fotografiju sa liderima Zapadnog Balkana i rekao da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.
- Budućnost Zapadnog Balkana je u EU. Hajde da radimo zajedno da to ostvarimo - napisao je on na Iksu.
Košta kaže da je to poruka koju je uputio sa visokom predstavnicom za vanjsku politiku i bezbjednost EU Kajom Kalas i komesarkom za proširenje Martom Kos, na večeri sa liderima Zapadnog Balkana.
U Briselu je održana neformalna večera predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte sa liderima Zapadnog Balkana, kojoj je prisustvovao i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Feucopresident%2Fstatus%2F1864059671096537438%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1864059671096537438%7Ctwgr%5Eea92b5b1f63003f7de80816c085bf16b1e2a51e3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Košta: Budućnost Zapadnog Balkana u EU

Potrebno je da Crna Gora intenzivira, ozbiljno shvati i pristupi reformskoj agendi i da svi akteri pređu sa riječi na djela kako bismo postigli ovaj cilj - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u Briselu tokom sastanka sa visokom predstavnicom za vanjsku politiku i bezbjednost Evropske unije Kajom Kalas.
Milatović je istakao da je ovo prvi u nizu sastanaka tokom posjete Briselu, koja je od velikog značaja za Crnu Goru, posebno u svjetlu činjenice da je nova Evropska komisija započela mandat prije dva dana.
- Posjeta predstavlja nastavak moje intenzivne diplomatske aktivnosti u cilju realizacije strateškog prioriteta Crne Gore - punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine. Na sastanku sa gospođom Kalas, istakao sam da je za Crnu Goru veliko ohrabrenje i dodatni podsticaj činjenica da je proširenje EU prepoznato u okviru jednog od sedam ključnih prioriteta nove Evropske komisije - saopštio je Milatović.
Ovo, kako je naglasio, jasno pokazuje da EU vidi proširenje kao geopolitički imperativ i način jačanja otpornosti i konkurentnosti Evrope.
Ocijenio je da posebno raduju uvjeravanja Kalas da je EU spremna da pruži svu neophodnu podršku Crnoj Gori na putu ispunjavanja svih naših obaveza iz EU agende, naročito u ovoj posljednjoj, najzahtjevnijoj fazi pregovora.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Milatović je istakao da je cilj sastanaka u Briselu da dodatno pozicioniramo Crnu Goru, kako bismo na vrijeme završili naše preuzete obaveze iz pregovaračkog procesa i postali punopravna članica EU do 2028. godine, ocijenivši da je ovo trenutak koji ne smijemo propustiti.
Nakon sastanka sa Kalas, Milatović će se sastati i sa novom komesarkom za proširenje, Martom Kos, dok će večeras sa liderima zemalja Zapadnog Balkana biti gost na večeri koju organizuje novi predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta.

Milatović - Kalas: Crna Gora da ozbiljno shvati i pristupi reformskoj agendi, akteri da pređu sa riječi na djela

Sirija ostaje najjaktivnije žarište krize na Bliskom istoku. Munjevita ofanziva pobunjenika je nastavljena, a oni su saopštili da su ušli u glavni grad Damask i da je dugogodišnji predsjednik Bašar al Asad pobjegao iz zemlje.
Za to vrijeme nastavlja se stradanje civila u Gazi pod izraelskim vazdušnim napadima. Broj poginulih Palestinaca u izraelskim napadima širom Pojasa Gaze povećao se na 30, a desetine su ranjene, saopštili su zdravstveni zvaničnici. Palestinska militantna grupa Hamas objavila je video-snimak na kojem se vidi izraelski talac Matan Zangauker za koga tvrdi da je živ.
<h2>Avion kojim je Asad navodno pobjegao iz Damaska nestao sa radara</h2>
Posljednji avion koji je poletio iz Damaska, prije nego što su ga zauzeli sirijski pobunjenici, a za koji se sumnja da je prevozio sirijskog predsjednika Bašara al Asada, izgubio je signal ubrzo nakon polijetanja, iznad grada Homs, koji drže pobunjenici, pokazuju veb-stranice za praćenje letova, piše Al Džazira.
Rojters je ranije prenio, pozivajući se na neimenovane vojne komandante, da je Asad jutros avionom pobegao iz Damaska na nepoznato odredište.
Asad se, prema pisanju medija, ukrcao u letjelicu Iljušin76, a let je obavljala kompanija Sirijan er, uz broj leta 9218.
Novinski sajt Vala navodi da je, prema riječima neimenovanog izraelskog zvaničnika, Asad doletio sinoć iz Damaska u rusku vazdušnu bazu Hmeimim, namjeravajući da odatle nastavi ka Moskvi.&nbsp;
Izraelski tenkovi danas su prešli ogradu na granici sa Sirijom prvi put poslije 50 godina, prenio je izraelski list Mariv.
Kako se navodi, cilj izraelske vojske je da spriječi sirijske oružane snage, ali i civile, bez obzira da li se radi o pobunjenicima ili pristalicama predsjednika Bašara al Asada, da se približe izraelskim pozicijama.
Izraelski ministar za pitanja dijaspore Amicaj Cikli prethodno je rekao da Izrael mora da "uspostavi novu liniju odbrane zasnovanu na liniji prekida vatre iz 1974."
Odlazeći predsjednik SAD Džozef Bajden i njegov tim prate situaciju u Siriji i u kontaktu su sa regionalnim partnerima, saopštila je Bijela kuća.

Pobunjenici zauzeli Damask, izraelski tenkovi prešli graničnu ogradu sa Sirijom

Do 9 sati izlaznost na loklanimi izborima u Beranama bila je 2,51 odsto, dok je na lokalnim izborima 2022. godine bila 5,4, rekao je predsjednik Opštinske izborne komisije Admir Zejnilović za TVCG.
Većina biračkih mjesta za lokalne izbore u Beranama otvorena su jutros u sedam sati, a 45 minuta kasnije otvorena su i dva birališta na kojima se kasnilo.
Dva biračka mjesta, od ukupno 57, otvorena su kasnije zato što je morao biti uklonjen propagandni materijal u blizini birališta.&nbsp;
Na izborima u Beranama učestvuje deset lista, a biračko pravo ima 23.645 građana.
Prva na glasačkom listiću je koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, a nosilac njihove liste je Đole Lutovac. 
 
Druga na glasačkom listiću je koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, a na čelu njihove liste je Jelena Božović. 
 
U izbornoj trci učestvovaće lista Demokratske partije socijalista koju predvodi Miro Nedić, lista Stranke pravde i pomirenja koju predvodi Bilal Agović, zatim Slobodne Crne Gore na čelu sa Milovanom Živkovićem. 
 
Šesta na glasačkom lisiću je lista grupe građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, a sedma lista Evropskog saveza koju predvodi Radoslav Golubović. 
 
U izbornoj trci učestvuje i Demokratska Crna Gora, a njihovu listu predvodi Božo Premović. 
 
Na čelu liste Bošnjačke stranke je Denis Adrović, a deseti na glasačkom listiću je Građanski pokret „Zato što volim Berane“, čiju listu predvodi Vesko Mujović.

Do 9h glasalo 2,51% birača u Beranama, 2022. izlaznost bila 5,4%

Crna Gora je od programa ekonomskog državljanstva, koji je na zahtjev Brisela prekinut krajem 2022, prihodovala više od pola milijarde eura. Ukoliko Evropski sud pravde u slučaju Malte presudi da ta ostrvska država dodjelom ekonomskog državljanstva nije prekršila pravo Unije, to može biti signal da i Crna Gora ponovo aktivira taj program, smatraju sagovornici Dnevnika RTCG. Saglasni su da Crna Gora ipak ne bi trebalo donositi ishitrene odluke koje mogu ugroziti evropski put, ali da bi, kroz redefinisanje uslova, nastavak tog programa mogao budžetu donijeti značajnu ekonomsku korist.
Nakon mišljenja glavnog prvobranioca Vijeću Evropskog suda pravde da Malta dodjelom ekonomskog državljanstva nije prekršila pravo Unije, nameće se pitanje kako bi pozitivna odluka Suda mogla uticati na Crnu Goru i program koji je na zahtjev Brisela prekinula krajem 2022. Iz Agencije za investicije kažu da to mišljenje nije obavezujuće za konačnu odluku Suda, ali kakva god da bude, o daljoj sudbini ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori – odlučiće Vlada.
- Mislim da tu ne postoji velika šansa da je ovo nešto što mi možemo nastaviti kao država, posebno ne u ovom trenutku. Svjesni smo svi da je naš momentum vrlo specifičan po pitanju predstojećeg članstva u EU. Sigurno nećemo govoriti o preduzimanju nekih radnji i aktivnosti koje bi na bilo koji način ugrozile ovaj naš put ili ga na bilo koji način usporile - kaže Snežana Đurović, direktorica Agencije za investicije,
Da se to ne bi desilo, ekspert za migraciono pravo i oblast državljanstva Bojan Bugarin smatra da bi Vlada kroz redefinisanje uslova mogla da razuvjeri evropske partnere koji su taj program kritikovali zbog rizika poput pranja novca, finansiranja terorizma i organizovanog kriminala.
- Kroz možda odgovarajuće učešće specijalizovane evropske agencije Evropske unije, koje bi mogle uzeti učešća u smislu dodatne međunarodne provjere tih potencijalnih aplikanata, Vlada Crne Gore bi imala apsolutno dobru polaznu osnovu da insistira u narednom periodu da proba da oživi program kroz dovođenje novih preko 1.000 aplikacija, držeći se te cifre od 2.000 aplikacija koja je prvobitno dobila zeleno svjetlo Evropske komisije - ističe Bojan Bugarin, ekspert za migraciono pravo i oblast državljanstva.
Program dobijanja državljanstva Crne Gore u zamjenu za investicije od 250 hiljada eura na sjeveru, odnosno 450 hiljada eura na primorju, započet je 2019. Za četiri godine, osim investicija, Crna Gora je od ovog programa prihodovala gotovo pola milijarde eura. Zato bi, kako smatraju privrednici, nastavak programa bio nova šansa za crnogorsku ekonomiju.
- Izlazak iz ovog začaranog kruga zaduživanja su samo investicije, i to investicije u produktivne sektore. I ono što je ne manje važno od samog kvantitativnog iznosa novca koji tim putem dolazi u Crnu Goru su znanje i autoritet koji bi ti ljudi donijeli sa investicijama u Crnu Goru - navodi Vasilije Kostić iz Crnogorskog udruženja poslodavaca.
Program ekonomskog državljanstva sprovodio se u više država Evropske unije, ali su ga mnoge, pod pritiskom Brisela, ukinule ili ograničile. Inače, Evropska unija je jedno od najpoželjnijih odredišta za državljane zemalja van Unije, jer u zamjenu za investicije dobijaju ne samo prebivalište ili pasoš, već i mogućnost putovanja bez viza unutar šengenskog prostora.

Nije isključeno oživljavanje programa ekonomskog državljanstva

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, od sredine dana očekuje se kiša, a ponegdje pljuskovi i grmljavina. 
 
Na primorju je kiša moguća i prijepodne. 
 
U južnim i centralnim predjelima moguće su umjerene do obilne padavine, a tokom noći u planinama na sjeveru slab snijeg ili ledena kiša. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti južni i jugoistočni mjestimično umjeren do jak. 
 
Jutarnja temperatura od minus osam do deset, najviša dnevna od četiri do 14 stepeni.

Danas oblačno, od sredine dana kiša

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Tag: eu