Na današnjoj sjednici Upravnog odbora Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) odobrena su dva značajna projekta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), čime je crnogorskom sistemu obrazovanja obezbijeđeno dodatnih 13,07 miliona eura podrške Evropske unije za realizaciju infrastrukturnih projekata.
Kako se navodi u saopštenju MPNI, pozitivno je ocijenjena projektna aplikacija koja se odnosi na izgradnju vrtića u Baru, Beranama, Ulcinju i Podgorici (Siti kvart) koja je realizovana u saradnji sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), u ukupnom iznosu od 5,83 miliona eura, kao i aplikacija koja se odnosi na izgradnju osnovnih škola u Podgorici (Siti kvart) i u Tuzima (Karabuško polje) koja je podržana od Evropske investicione banke (EIB), u iznosu od 7,25 miliona eura.
Kako se dodaje, ovim odlukama Evropska unija kroz svoje institucije i finansijske mehanizme, potvrđuje ulogu vodećeg i pouzdanog partnera u najvećem investicionom ciklusu u oblasti obrazovanja u Crnoj Gori.
- Odobravanje predmetnih aplikacija predstavlja jasnu potvrdu funkcionalnosti Reformske agende, razvijene u okviru Instrumenta Plana rasta, kao i kapaciteta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da strateški planira i kvalitetno priprema projekte, kao i da u potpunosti realizuje preuzete obaveze - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, poseban značaj cijelom procesu daje visok stepen zrelosti projekata, budući da se značajan dio njih već nalazi u fazi izgradnje ili u završnim fazama izbora izvođača.&nbsp;
- Time se već sada sa izvjesnošću može reći da će značajan dio ovih infrastruktrukturnih projekata biti realizovan prije ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, te će predstavljati trajna i vidljiva obilježja – istinske pokazatelje uspješne saradnje između Crne Gore i Evropske unije u periodu pristupanja naše zemlje evropskoj porodici naroda - navode iz MPNI.&nbsp;
Kako zaključuju, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Vlada Crne Gore nastavljaju da u snažnom partnerstvu sa Evropskom unijom, odgovorno i posvećeno rade na unapređenju kvaliteta kako obrazovne infrastrukture, tako i cijelokupnog obrazovnog sistema, potvrđujući svoju spremnost za uspostavljanjem kvalitetanog, inkluzivanog obrazovnog sistema koji je dostupan svakom djetetu u Crnoj Gori, a koji ce biti u potpunosti usklađen sa najboljim obrazovnim sistemima u okviru EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MPNI: Preko 13 miliona eura novih EU sredstava za unapređenje obrazovne infrastrukture

Positive news is coming today from Brussels. Montenegro is closing a new negotiating chapter and taking another important step toward full membership in the European Union – the President of Montenegro Jakov Milatović said.
This result, he said, signals an intensification of the momentum in the accession negotiation process.
- One that the President of Montenegro has consistently advocated, aware that accelerating the negotiations is necessary in order to achieve the set European goal. Recent experience best confirms that the political level of negotiations is of crucial importance, and that the voice of each member state can be decisive in shaping the process - he stated.
In this context, he added, Montenegro is continuing an intensive diplomatic campaign.
- As early as next month, a visit to the Republic of Cyprus is planned, followed by a visit to Ireland, the country that will hold the Presidency of the European Union in the second half of the year. At the beginning of June, Montenegro will for the first time host the European Union - Western Balkans Summit, at which the President of Montenegro will welcome the leaders of the EU member states and the Western Balkans - Milatović emphasized.
The vision of the presidential mandate „28 by 2028“, he said, is becoming increasingly realistic, while Montenegro’s European future is becoming ever more tangible.
- Therefore, there is no room for complacency - every month in the historic year 2026 is precious - Milatović concluded.

1250x600

1084x550

Milatović: The „28 by 2028“ vision is becoming increasingly realistic, with a more tangible European future

Tempo kojim Crna Gora zatvara pregovaračka poglavlja pokazuje da je proširenje Evropske unije (EU) dobija na zamahu. Ne postoji veći ideal od ujedinjene Evrope, a Crna Gora se samouvjereno kreće ka tom cilju - poručio je premijer Milojko Spajić na Međuvladinoj konferenciji u Briselu na kojoj je Crna Gora zatvorila pregovaračko poglavlje 32 - Finansijski nadzor.
On je podvukao da naša država postaje sve stabilnija i odlučnija svakim danom, te istakao da je poglavlje 32 fundamentalno.
- Važno je jer smo prošle godine zatvorili Poglavlje 4, a sada očekujemo još uspješniju godinu. To je 13 poglavlja od ukupno 33, što znači da je zatvoreno 40 odsto poglavlja... - naveo je Spajić.
Prilično je, cijeni on, impresivno vidjeti taj napredak, jer je naša Vlada počela sa osam ili devet odsto zatvorenih poglavlja, a sada smo na 40 odsto.
- I vidimo koliki je rezultat ostvaren za samo dvije godine - istakao je Spajić.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je na konferenciji za medije da je zatvaranja poglavlja 32 značajno, te naglasila da je Crna Gora u decembru prošle godine zatvorila pet pregovaračkih poglavlja, čime je njihov ukupan broj povećan na 12.
- Ovo je dobar početak godine. Crna Gora je na putu da zatvori i sva preostala poglavlja do kraja godine - istakla je Kos.
U delegaciji koju predvodi premijer Milojko Spajić su i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, te ministri evropskih poslova i finansija Maida Gorčević i Novica Vuković.
Poglavlje 32 - Finansijski nadzor odnosi se na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.

Anja Ivanović

Spajić: Crna Gora se samouvjereno kreće ka cilju ujedinjene Evrope, stabilniji smo i odlučniji svakim danom

Pozitivne vijesti stižu danas iz Brisela. Crna Gora zatvara novo pregovaračko poglavlje i pravi još jedan važan korak ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Ovaj rezultat predstavlja, kaže on, signal intenziviranja dinamike pregovaračkog procesa.
- Za koju se predsjednik Crne Gore dosljedno zalaže, svjestan da je ubrzanje pregovora neophodno kako bi se ostvario zacrtani evropski cilj. Posljednje iskustvo najbolje potvrđuje da je politički nivo pregovora od presudne važnosti, te da glas svake države članice može biti ključan u trasiranju procesa - naveo je on.
U tom kontekstu, kaže on, nastavlja intenzivnu diplomatsku kampanju.&nbsp;
- Već narednog mjeseca planirana je posjeta Republici Kipar, a potom i posjeta Irskoj, državi koja će predsjedavati Evropskoj uniji u drugoj polovini godine. Početkom juna, Crna Gora će prvi put biti domaćin Samita Evropska unija - Zapadni Balkan, na kojem će Predsjednik Crne Gore ugostiti lidere država članica Evropske unije i Zapadnog Balkana - istakao je Milatović.
Vizija predsjedničkog mandata „28. do 2028.“ postaje, kaže on, sve realnija, dok evropska budućnost Crne Gore postaje sve opipljivija.
- Zato, nema opuštanja - svaki mjesec u istorijskoj 2026. godini je dragocjen - zaključio je Milatović.

Milatović: Vizija „28. do 2028.“ postaje sve realnija, a evropska budućnost opipljivija

Indija će spustiti carine na evropske automobile sa 110 odsto na 40 odsto u trgovinskom sporazumu s EU.&nbsp;
&nbsp;Carine bi bile niže za ograničen broj evropskih automobila koji koštaju više od 15 hiljada eura, a u početku bi se primjenjivale samo na one s motorima s unutrašnjim sagorjevanjem, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Indija planira da smanji carine na automobile uvezene iz EU, što je dosad najveće otvaranje ogromnog indijskog tržišta u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Indije koji bi se mogao zaključiti u utorak.
&nbsp;Vlada indijskog premijera Narendre Modija dogovorila se s EU da odmah smanji porez na ograničen broj automobila s uvoznom cijenom većom od 15 hiljada eura, rekla su dva izvora upoznata s pregovorima. Stopa će se na kraju dodatno smanjiti na samo deset odsto. Takav sporazum bi evropskim proizvođačima automobila poput Volkswagena, Mercedes-Benza i BMW-a znatno olakšao pristup indijskom tržištu.
&nbsp;Smanjenje carina od 40 odsto u početku bi se primjenjivalo na oko 200 hiljada automobila s motorima s unutrašnjim sagorjevanjem godišnje, rekao je jedan od izvora, ali ta bi se brojka mogla promijeniti. U međuvremenu, električni automobili biće isključeni iz smanjenja uvoznih carina prvih pet godina.
&nbsp;Očekuje se da će Indija zaštititi ulaganja domaćih kompanija poput Mahindre &amp; Mahindre i Tata Motorsa, rekli su izvori. Nakon pet godina očekuje se da će električna vozila imati koristi od sličnih smanjenja carina.
&nbsp;Indija je treće najveće svjetsko tržište automobila po prodaji, iza Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Do sada je domaća automobilska industrija bila među najzaštićenijima, s carinama od 70 do 110 odsto na uvozne automobile, potez koji je izazvao kritike izvršnog direktora Tesle Ilona Maska.
Očekuje se da će Indija i EU u utorak zaključiti dugotrajne pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini.&nbsp;
Trgovina između Indije i EU iznosila je 115 milijardi eura u fiskalnoj godini do marta 2025, što Uniju čini jednim od najvećih trgovinskih partnera. Indija je četvrta najveća i najbrže rastuća ekonomija na svijetu, s BDP-om od gotovo 3,5 biliona eura u prošloj godini.

Indija snižava carine na uvoz evropskih automobila

U Budilniku na Televiziji E pitamo zašto u Zanatskoj komori tvrde da su izloženi nezakonitim pritiscima i koliko se zanatlija do sada upisalo u registar? Donosimo i priču o još jednom iskoraku Crne Gore u evropskim integracijama - zatvaranju poglavlja Finansijski nadzor i pitamo koliko će primjena evropskih praksi ojačati unutrašnju kontrolu.
Govorićemo i o problemima u zdravstvu - nedostajući ljekovi i duge liste čekanja ponovo otvaraju pitanje da li zdravstveni sistem pruža adekvatnu pomoć građanima.
Na putevima zabrinjavajuća statistika: kod više od 5.800 vozača utvrđeno je da su vozili pod dejstvom alkohola ili droga. Pitamo da li će planirano povećanje novčanih kazni promijeniti takvu praksu?
Na kraju - problemi sa terena. Mještani Konika tvrde da su zbog izgradnje dijela novog bulevara na Starom aerodromu ostali bez prilaza svojim kućama.

Budilnik na TV E: U Zanatskoj komori tvrde da su izloženi nezakonitim pritiscima, iskorak Crne Gore u evropskim integracijama...

Optužnice protiv visokih državnih funkcionera i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije najvažnije su za izgradnju povjerenja javnosti i napredak države u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) u dijelu vladavine prava i borbe protiv korupcije, ocijenila je ekspertkinja za tu oblast iz Hrvatske, Nataša Novaković.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da je iskustvo Hrvatske u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU) pokazalo da borba protiv korupcije predstavlja jedan od najzahtjevnijih, ali i najvažnijih segmenata cjelokupnog procesa.
Prema riječima Novaković, Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava bilo je posebno zahtjevni i tražilo je od Hrvatske dubinske, strukturne i dugoročne reforme, a ne samo formalno usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU.
“Najveći izazov u području borbe protiv korupcije bio je prelaz s normativnog pristupa na dokazivanje stvarnih rezultata u praksi“, kazala je Novaković.
Kako je istakla, Evropska komisija (EK) nije vrjednovala isključivo donošenje zakona i strategija, već njihovu učinkovitu primjenu, mjerljive učinke i konkretne sudske ishode, posebno u slučajevima visoke korupcije.
“Ključno je bilo jačanje institucionalnog okvira i operativne nezavisnosti tijela zaduženih za suzbijanje korupcije“, kazala je Novaković.
Ona je pojasnila da je posebna pažnja posvećena jačanju Kancelarije za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK), unapređenju rada policije i državnog tužilaštva, razvoju specijalizovanih istražnih kapaciteta i osiguravanju njihove pune profesionalne i političke nezavisnosti.
“Istovremeno su sprovedene opsežne reforme zakonodavnog okvira, uključujući unaprjeđenje kaznenog zakonodavstva, jačanje sistema sprječavanja sukoba interesa, uređenje finansiranja političkih aktivnosti, kao i povećanje transparentnosti u području javne nabavke i upravljanja javnim sredstvima“, navela je Novaković.
Kako je kazala, poseban naglasak stavljen je na preventivne mehanizme, digitalizaciju postupaka i smanjenje prostora za diskreciono odlučivanje.
Novaković je naglasila da se od Hrvatske, posebno u okviru Poglavlja 23, zahtijevalo uspostavljanje cjelovitog, učinkovitog i nezavisnog sistema za sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.
“EK je ovo područje smatrala ključnim dijelom preventivne borbe protiv korupcije, s posebnim naglaskom na politički nivo vlasti“, rekla je Novaković.
Kako je istakla, najvažniji zahtjev bio je dokazati rezultate u praksi, a ne samo institucionalne reforme.
To je, prema riječima Novaković, značilo podizanje optužnica protiv visokih državnih funkcionera, pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije, vidljiv statistički napredak i kontinuirani rad bez obzira na političke promjene.
“EK je izričito naglašavala da politička poruka mora biti da niko nije iznad zakona“, kazala je Novaković, dodajući da je to značilo da kazneno gonjene mora obuhvatati i najviše nivoe vlasti, ne smije biti političkih izuzetaka i da se slučajevi moraju voditi nezavisno od političke pripadnosti.
Na pitanje koliko je situacija u Crnoj Gori danas slična Hrvatskoj i koje ključne izazove prepoznaje kada je u pitanju borba protiv korupcije, Novaković je kazala da je iskustvo Hrvatske pokazalo da ne postoji jedinstven i univerzalan „uspješan recept“ u borbi protiv korupcije.
“Borba protiv korupcije nije jednokratan zadatak koji završava ulaskom u EU, već dugoročan i kontinuiran proces. Upravo održivost reformi nakon zaključenja pregovora predstavlja najveći izazov s kojim se i Hrvatska u nekim područjima još uvijek bori”, navela je Novaković.
Ipak, kako je dodala, može se izdvojiti nekoliko ključnih elemenata uspjeha – jasna i trajna politička volja, nezavisne i profesionalne institucije, snažni mehanizmi odgovornosti, transparentnost rada javne vlasti, učinkovito pravosuđe i aktivna uloga civilnog društva i medija.
Ona smatra da je Crna Gora u ipak nešto lošijoj, ali prilično sličnoj poziciji u odnosu na onu u kojoj se nalazila Hrvatska.
Novaković je, kao ključne izazove u Crnoj Gori, izdvojila ograničen broj pravosnažnih presuda za visoku korupciju, politički uticaj na pravosuđe i upravu, nedovoljnu finansijsku istragu kaznenih djela, visoke rizike u javnim nabavkama i ograničene kapacitete Agencije za sprječavanje korupcije.
Komentarišući kritike sa kojima se Crna Gora godinama suočava zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, Novaković je kazala da Crna Gora treba što prije da napravi radikalne pozitivne pomake.
“Jer na žalost (ili sreću) zahtjevi EU neće nestati, što se prije to shvati i krene u stvarne reforme, ne samo normativne, to ćete prije krenuti dalje“, kazala je Novaković.
Za to, kako tvrdi, treba imati političke hrabrosti i biti spreman snositi posljedice.
Novaković je kazala da je bitno da Crna Gora sve te reforme ne napravi samo zbog ulaska u EU, već radi vlastitog razvoja.
“Bez toga nema naprijed. Bez stvarnog napretka u gore navedenim područjima Crna Gora može još godinama biti u ovoj nezavidnoj situaciji“, naglasila je Novaković.
Ona smatra da je politička volja odlučujući faktor u borbi protiv korupcije.
“Morate pogledati i u svojim redovima postoji li korupcija, što nikada nije lako“, rekla je Novaković.
Osim toga, kako je navela, svaka velika reforma može dovesti do gubitka izbora, jer „uvijek dirate u nečija prava ako sprovodite reformu“.
“Da ne kažem koliko novca možete nekome izbiti iz džepa s anti-koruptivnim mjerama“, navela je Novaković.
Ipak, kako je naglasila, upravo to se traži – odlučno i jasno protiv korupcije.
Ona je kazala da je teško odgovoriti da li u Crnoj Gori ima stvarne političke volje za borbu protiv korupcije, dodajući da je činjenica da se neke reforme sprovode i da se pokušava gurati naprijed.
“Ali to mora biti beskompromisno i efikasno, sa jasnom statistikom“, rekla je Novaković.
Upitana koliko su sudski procesi i presude protiv visokih funkcionera važni za izgradnju povjerenja javnosti i kredibilitet države pred EU, Novaković je kazala da su podizanje optužnica protiv visokih državnih funkcionera i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije najvažniji za izgradnju povjerenja.
“Javnost ne procjenjuje sudstvo i vladavinu prava prema nevažnim, malim sudskim postupcima, javnost traži da zakon bude jednak za sve i da se konačno i „nedodirljivi“ kazne. Bez toga nema ni povjerenja u institucije, niti napretka u pregovorima“, poručila je Novaković.
Kako je dodala, to što dolazi do spektakularnih hapšenja ništa ne znači ako se ne oduzme imovinska korist, ako osoba ne završi sa pravosnažnom presudom.
Komentarišući navode o „zarobljenim institucijama“ u Crnoj Gori, Novaković je kazala da je najgore što se jednom društvu može desiti upravo to da su institucije politički zarobljene.
Ona je kazala da je to bila boljka i u GRECO izvještajima za Hrvatsku, podsjećajući da se često pominje da bi izbor sudija trebalo mijenjati tako da bude nezavisniji od politike.
Novaković je pojasnila da je EU od Hrvatske tražila jačanje samostalnosti USKOK-a unutar Državnog tužilaštva, jasnije zakonsko definisanje njegove nadležnosti, ali i osiguravanje zaštite od političkog uticaja.
“Jedan od ključnih zahtjeva EK bio je osnivanje posebnog, institucionalno i operativno nezavisnog tijela zaduženog za sprovođenje zakona o sprječavanju sukoba interesa“, navela je Novaković.
Na pitanje o antimafija zakonu čije donošenje traže pojedini akteri u Crnoj Gori, Novaković je naglasila značaj pitanja porijekla imovine, dodajući da bi podržala donošenje takvog zakona sa ozbiljnim posljedicama.
“Svaki zakon može biti mrtvo slovo na papiru, ali u svakom slučaju donošenje zakona bar daje šansu da se stvarno neka velika promjena desi. Bez dobrih zakona šanse su nikakve“, navela je Novaković.
Na pitanje šta bi danas bio najrealniji i najkonkretniji pokazatelj da Crna Gora zaista napreduje u borbi protiv korupcije, Novaković je kazala da su to sudske presude i kontinuiran rad na promjeni političke kulture.
“Izbor profesionalnih, a ne podobnih na važne funkcije. Na kraju, sve zavisi od ljudi kojima date moć upravljanja“, kazala je Novaković.

Novaković: Pravosnažne presude za visoku korupciju među ključnim koracima na EU putu

Mjere koje ograničavaju slobodu kretanja ruskih diplomata u Evropskoj uniji stupile su na snagu danas, s ciljem da se spriječe špijunaža i širenje dezinformacija.
Prilikom putovanja kroz šengenski prostor van zemlje domaćina, ruski diplomati i konzularni zvaničnici, kao i njihovo osoblje i članovi porodice, sada će morati da obavijeste zemlju odredišta i sve tranzitne zemlje najmanje 24 sata prije putovanja.
Države članice takođe mogu uvesti postupak podnošenja zahtjeva za odobrenje ulaska ili tranzita, kako bi mogle da zabrane njihovo kretanje u slučaju sumnje. Putovanje unutar zemlje domaćina ne mora biti prijavljeno.
Oduzimanje diplomatskog statusa kao moguća kazna za kršenje mjera
Mjera je formalno usvojena u oktobru kao dio paketa sankcija protiv Rusije i objavljena u Službenom listu Evropske unije.
EU je saopštila da se mjere sprovode zato što neke od obuhvaćenih osoba učestvuju u obavještajnim operacijama za Moskvu, uključujući špijunažu i širenje dezinformacija o ratu, s ciljem da se iskrivi javno mnjenje. Prema riječima zvaničnika EU-a, kršenje mjera moglo bi da se kazni oduzimanjem diplomatskog statusa.
Do sada su ruske diplomate uglavnom mogli slobodno da putuju širom EU-a. Istočne članice Unije godinama kritikuju tu povlasticu, ali su se druge države članice plašile da bi ograničenja putovanja mogla izazvati protivmjere prema evropskim diplomatama u Rusiji.

Od danas ograničena sloboda kretanja ruskih diplomata u Evropskoj uniji

Evropska unija (EU) predložila je sankcije protiv iranskog ministra unutrašnjih poslova i još 14 visokih zvaničnika zbog njihove uloge u nasilnom gušenju masovnih protesta krajem decembra prošle godine, pokazuju dokumenti do kojih je došao Radio Slobodna Evropa.
Protesti su izbili 28. decembra zbog teške ekonomske situacije, uključujući kolaps valute, ali su se brzo pretvorili u proteste protiv režima, na koje su vlasti odgovorile smrtonosnom silom.
Ministri vanjskih poslova EU mogli bi usvojiti ove mjere, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane putovanja, na sastanku u Briselu 29. januara.
Da bi sankcije bile usvojene, sve države članice moraju glasati "za".
Predlog, datiran 20. januara i distribuiran unutar Vijeća EU, usmjeren je protiv ministra unutrašnjih poslova Eskandara Momenija, koji nadgleda iranske Snage za provođenje zakona, kao i protiv sigurnosnih jedinica Iranske revolucionarne garde, koje se smatraju odgovornima za smrt stotina demonstranata.
Glavni tužilac Mohammad Movahedi-Azad suočava se sa sankcijama zbog prijetnji demonstrantima smrtnom kaznom pod optužbom za "neprijateljstvo prema Bogu" tokom nemira.
Prema dokumentima EU, Momeni, koji je ujedno i zamjenik vrhovnog komandanta, komandovao je snagama koje "guše ulične proteste", pri čemu je zabilježen veliki broj žrtava.

EU planira sankcije protiv iranskog ministra i čelnika bezbjednosti zbog gušenja protesta

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Rusija neće dozvoliti približavanje NATO njenim granicama i da Alijansa to mora da prizna i prepozna realnost situacije.
- NATO i EU ne mogu direktno da rasporede snage na granicama Rusije, jer će Rusi uvijek odgovoriti ratom. Zato uvijek mora da postoji nešto između Rusije i njihovih granica, neka vrsta tampon zone - rekao je Orban u Kapošvaru.
On je dodao da je potrebno da se ustanovi kako Ukrajina, koja je bila tampon zona, a sada je postala ratna zona, može ponovo da postane tampon država.
Orban je podsjetio da je sukob izazvan željom NATO-a da uključi Ukrajinu u "zapadni sistem bezbjednosti", dok je Rusija to proglasila nemogućim, prenosi televizijski kanal M1.
- Moskva djeluje na osnovu pretpostavke da ima pravo da spriječi neprijateljsku vojsku da dođe do njenih granica - naglasio je Orban, prenosi Srna.

Orban: NATO mora priznati realnost, Rusija neće dozvoliti približavanje njenim granicama

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: eu