<p>AI može unaprijediti zdravstvenu dijagnostiku, istraživanja u molekularnoj medicini, procese u obrazovanju, kao i uslove za razvoj inovacionih biznisa u Crnoj Gori, kazali su na jučerašnjoj drugoj nacionalnoj konferenciji “AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova”.</p>
<p>Na panelu „Primjena AI u obrazovanju, zdravstvu i drugim djelatnostima“, učesnici odnosno stručnjaci iz različitih oblasti govorili su o uticaju i potencijalu vještačke inteligencije u Crnoj Gori. Oni su istakli važnost etičke upotrebe tehnologija, jačanje digitalnih vještina i stvaranje institucionalnih pretpostavki za širu primjenu vještačke inteligencije u različitim sektorima.</p>
<h3>Ždralević: Vještačka inteligencija postaje nezamjenjiv alat u molekularnoj onkologiji</h3>
<p>Dr <b>Maša Ždralević</b>, naučna saradnica Instituta za napredne studije i šefica Laboratorije za molekularnu medicinu Medicinskog fakulteta UCG, istakla je da savremena molekularna onkologija ulazi u fazu snažne integracije sa vještačkom inteligencijom, posebno u oblastima rane detekcije i personalizacije terapije za oboljele od karcinoma.</p>
<p>Kao molekularni biolog, dr Ždralević se bavi proučavanjem mehanizama koji stoje u osnovi razvoja i agresivnosti tumora, uključujući metaboličko reprogramiranje ćelija raka. Kako objašnjava, promjene u metabolizmu tumora mogu ukazati na njegovu sposobnost metastaziranja, a analize poput tečne biopsije i mikro-RNK profila predstavljaju sve značajnije komplementarne alate postojećim metodama ranog otkrivanja.</p>
<p>- Danas je već jasno da vještačka inteligencija nije samo predmet spekulacije – razvijeni modeli i algoritmi pomažu u obradi podataka koje mi generišemo u laboratoriji. Integracija širokih omičkih skupova podataka, poput transkriptomike, proteomike, metabolomike i lipidomike, sa kliničkim i demografskim informacijama, omogućava otkrivanje obrazaca koje ljudsko oko ne može da uoči- &nbsp;kazala je ona.</p>
<p>Poseban izazov, navodi Ždralević, predstavlja analiza metaboloma – trenutnog presjeka svih metabolita u organizmu – koji može ukazati na postojanje patologije.&nbsp;</p>
<p>- Kada se deset različitih omika spoji sa kliničkim podacima, to je količina informacija koju jedan istraživač ne može obraditi. Tu AI modeli imaju presudnu ulogu- kazala je.</p>
<p>Naglašava da su već dostupni naučni radovi koji pokazuju visoku tačnost algoritama u predviđanju rizika, odgovora na terapiju ili pojave rezistencije kod najčešćih tipova karcinoma, poput raka dojke, pluća i debelog crijeva. Integracija digitalizovanih patoloških slika sa podacima iz prostorne transkriptomike omogućava razvoj preciznih prognostičkih modela koji mogu pomoći ljekarima u donošenju terapijskih odluka.</p>
<p>Dr Ždralević otkriva da su istraživači iz Crne Gore nedavno predali projekat u oblasti primjene AI u molekularnoj onkologiji, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore, zasnovan na domaćim podacima. „Nadamo se prilici da ovaj projekat realizujemo, jer smatramo da je ovo pravac kojim se moramo kretati.“</p>
<p>Kao jedan od ključnih potencijala AI, navodi i razvoj novih biomarkera iz tečne biopsije, koji omogućavaju otkrivanje bolesti prije pojave kliničkih simptoma. „To je trenutak kada se najviše može učiniti za pacijenta“, kaže ona.</p>
<p>Upozorava, međutim, na važnost opreza: modeli zahtijevaju validne biološke hipoteze, kvalitetne kohorte pacijenata i rigoroznu validaciju na različitim populacijama.&nbsp;</p>
<p>- Ne smijemo AI posmatrati kao magični ključ. Potrebno je vrijeme da se ovi modeli trajno integrišu u kliničku praksu – ali oni već sada imaju nezamjenjivu ulogu- poručila je Ždralević.</p>
<h3>Radović: Vještačka inteligencija ključna za rasterećenje ljekara i skraćenje listi čekanja</h3>
<p>Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr <b>Aleksandar Radović</b>, poručio je da vještačka inteligencija postaje neophodan alat u modernom zdravstvenom sistemu, posebno zbog dramatičnog rasta broja pacijenata i složenosti savremene dijagnostike.</p>
<p>- Pripadamo generaciji ljekara koja je radni vijek započela u analognom dobu. Dolaskom digitalizacije bili smo oduševljeni, ali je ona istovremeno stvorila nove izazove — broj pacijenata raste brže nego što mi kao struka možemo da odgovorimo- kazao je Radović.</p>
<p>Broj kontakata sa pacijentima u KCCG-u porastao je sa oko 700–800 hiljada na čak 1,8 miliona godišnje, dok potrebe za dijagnostikom rastu sa svakim novim aparatom i metodom. Istovremeno, broj medicinskog kadra ne prati taj trend.</p>
<h3>AI već skraćuje vrijeme dijagnostike</h3>
<p>Radović naglašava da se vještačka inteligencija već koristi u radiologiji, gdje značajno ubrzava rad ljekara.</p>
<p>- Dok ljekaru za analizu CT ili MR snimka treba 15 do 40 minuta, uz pomoć AI informaciju dobija već nakon pet minuta- objašnjava on. „To je ogromna pomoć, ali se otvara i pitanje etike — da li AI smije donositi konačne odluke o tome da li je pacijent bolestan?“</p>
<p>U patologiji je KCCG, uz podršku Fonda za inovacije, pokrenuo projekat digitalne analize patohistoloških preparata. Po završetku projekta, AI bi trebalo da označi ćelije koje odstupaju od normale, a patolog donosi konačnu dijagnozu.</p>
<h3>Administrativno opterećenje – najveći problem</h3>
<p>Prema riječima Radovića, ljekari danas više vremena provode pred monitorom nego u kontaktu s pacijentom.</p>
<p>- Informacioni sistemi su nam pomogli, ali i opteretili. Ljekar danas pola pregleda provede gledajući u ekran. To narušava odnos pacijent–ljekar- navodi direktor KCCG-a.</p>
<p>Naglašava da su u Evropi ti problemi još izraženiji — pacijenti dolaze sa unaprijed postavljenim ‘dijagnozama’ koje pronalaze na internetu, što dodatno komplikuje proces liječenja.</p>
<h3>Vještačka inteligencija kao rješenje za liste čekanja</h3>
<p>Radović smatra da su najveće mogućnosti AI upravo u organizaciji zdravstvenog sistema, prije svega u automatizaciji zakazivanja i smanjenju gubitka termina.</p>
<p>Nakon uvođenja SMS podsjetnika, KCCG je smanjio broj propuštenih pregleda za oko 100.000 u odnosu na prethodnu godinu.</p>
<p>- To je bio jednostavan sistem. Zamislite šta možemo postići kada AI bude upravljala slobodnim terminima u realnom vremenu, pozivala pacijente i optimizovala kompletnu mrežu upućivanja između primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa- ističe Radović.</p>
<p>Upozorava da se trenutno čak 70% pacijenata liječi na tercijarnom nivou, što drastično opterećuje KCCG i finansijski sistem, iako većina može biti zbrinuta na primaru.</p>
<h3>Prevencija i organizacija – polje koje AI može transformisati</h3>
<p>Radović naglašava da AI može pomoći u boljoj edukaciji, jačanju preventivne medicine i sprečavanju nepotrebnog opterećenja sistema, ali uz stroga ograničenja kada je riječ o donošenju medicinskih odluka.</p>
<p>- Vještačka inteligencija može mnogo, ali mora biti jasno definisano gdje joj je mjesto. U administraciji i organizaciji — neograničeno. U dijagnostici — kao alat. U donošenju odluka — strogo kontrolisano- kazao je.</p>
<p>Direktor poručuje da će KCCG, ukoliko se trenutni projekti pokažu uspješnim, pokrenuti šire inicijative i koristiti potencijal AI kako bi zdravstveni sistem bio efikasniji i dostupniji građanima.</p>
<h3>Pavićević: Bez podataka i matematike nema ozbiljne vještačke inteligencije u Crnoj Gori</h3>
<p><b>Milutin Pavićević, </b>osnivač start-upa Zuno i asistent na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), poručio je da Crna Gora ima izuzetnu šansu u oblasti vještačke inteligencije zahvaljujući kvalitetnom kadru na univerzitetima, ali da nas niska kultura odnosa prema podacima i nedovoljno snažno matematičko obrazovanje ozbiljno ograničavaju.</p>
<p>Govoreći o razvoju obrazovanja za vještačku inteligenciju, Pavićević je podsjetio da je taj proces u Crnoj Gori u velikoj mjeri počivao na entuzijazmu pojedinaca.</p>
<p>- Naš obrazovni sistem, kad je vještačka inteligencija u pitanju, ali i ranije kad su programiranje i informatika u pitanju, počivao je na tome da entuzijazam jednog pojedinca pokrene određene stvari na univerzitetima, pa da se to godinama sistematizuje u znanje i praksu- kazao je on, podsjetivši na ulogu profesora Krstajića i osnivanje CE smjera 2001. godine sa profesorom <b>Goranom Šukovićem.</b></p>
<p>Kao veliku prednost, istakao je to što danas „na gotovo svim univerzitetima i fakultetima koji se bave vještačkom inteligencijom“ postoje ljudi koji nose razvoj ove oblasti – od Aleksandra Plamenca, Igora Jovančevića i Sava Tolmovića na PMF-u, preko Vese Popović Bugarin na ETF-u, do Stevana Čakića na UDG-u.</p>
<p><b>AI ne smije postati „religija“</b></p>
<p>Pavićević upozorava da vještačka inteligencija ne može biti znanje koje se „jednom nauči na fakultetu“, već oblast u kojoj je neophodno trajno učenje i sve dublje razumijevanje.</p>
<p>- Stvara se sve veći jaz između ljudi koji zaista znaju da čitaju i pišu kod, razumiju modele i bave se objašnjivošću i predvidivošću AI sistema – i onih koji vještačku inteligenciju posmatraju kao magiju i oslanjaju se isključivo na velike jezičke modele- istakao je on.</p>
<p>U tom kontekstu posebno je naglasio ulogu naprednih programa obrazovanja, poput postdiplomskih studija, međunarodnih škola mašinskog učenja i institucija kao što su Nacionalni centar kompetencija i slične inicijative, koje bi trebalo da omoguće mladim ljudima usavršavanje u zemlji i inostranstvu.</p>
<p>- Ti ljudi su nam potrebni da vještačka inteligencija ne bi postala religija u smislu ‘ja vjerujem ChatGPT-u’. Moramo da znamo šta radimo, a ne samo da koristimo alate- poručio je Pavićević.</p>
<h3>AI kao nova informatika – dio svačijeg posla</h3>
<p>Pavićević smatra da će vještačka inteligencija postati „sljedeća informatika“ – nešto što svaki profesionalac mora makar osnovno da razumije.</p>
<p>Podsjetio je na otpor koji je postojao kad se očekivalo da „IT kadar vodi elektronske dnevnike“, a danas se podrazumijeva da svako ima osnovnu digitalnu pismenost.</p>
<p>- Nadam se da ćemo ovaj put biti pametniji – da već na fakultetima i u prvim godinama rada objasnimo ljudima da je rad sa vještačkom inteligencijom, makar u smislu prompt inženjeringa i razumijevanja šta od nje možemo da očekujemo, sastavni dio svačijeg posla- kazao je on.</p>
<h3>Gdje AI najviše podiže produktivnost</h3>
<p>Govoreći o globalnim iskustvima, Pavićević je naveo da najveće pomake u produktivnosti donosi primjena velikih jezičkih modela u poslovnim procesima koji podrazumijevaju veliku količinu dokumenata i repetitivnih zadataka.</p>
<p>Kao primjer naveo je IBM-ovu inicijativu „Power to the People“, u kojoj su najveći efekti AI transformacije postignuti najprije u:</p>
<p>· procurementu (obrada tendera, RFP-ova i prijava),</p>
<p>· pravnim službama,</p>
<p>· IT sektorima,</p>
<p>· ljudskim resursima (HR).</p>
<p>- Tamo gdje imamo veliku automatizaciju i ogromnu količinu podataka koje treba prebaciti iz jednog oblika u drugi, sortirati i iz njih izvući ključne dijelove – veliki jezički modeli su trenutno najveći ‘booster’ produktivnosti- rekao je Pavićević.</p>
<p>Naveo je primjere kompanija poput BMW-a i osiguravajućih kuća, gdje je, prema njegovim riječima, zabilježen rast produktivnosti i do 30% po zaposlenom nakon uvođenja ovakvih rješenja u procese obrade dokumenata.</p>
<p>Bankarski sektor, osiguranje, korisnička podrška, call centri i svi sistemi gdje se obrađuje mnogo teksta, prema njegovoj ocjeni, biće među najpogođenijim – ali u pozitivnom smislu – rastom produktivnosti.</p>
<h3>„Najveća slabost – odnos prema podacima“</h3>
<p>Kao ključnu kočnicu razvoja vještačke inteligencije u Crnoj Gori, Pavićević ističe „izuzetno nisku kulturu odnosa prema podacima“.</p>
<p>- Mi ne čuvamo, ne sistematizujemo i ne dijelimo skupove podataka jedni sa drugima. Naši studenti uče na sintetičkim i stranim skupovima podataka. Naši seminarski radovi, umjesto da budu generatori ideja za unapređenje procesa u crnogorskim preduzećima, završe kao ponavljanje istih procedura nad stranim podacima- upozorava on.</p>
<p>Pozdravio je pokretanje inicijative otvorenih podataka u javnoj upravi, ali smatra da je potrebno i mnogo više: brža i jednostavnija razmjena relevantnih, dobro sistematizovanih, makar povremeno ažuriranih skupova podataka za potrebe nauke i obrazovanja.</p>
<p>- Portali otvorenih podataka mogu da budu jednako dobar izvor za seminarski rad, diplomski rad, magistarski ili doktorski rad. Ako treba da promijenimo jednu stvar kod sebe – to je kultura odnosa prema podacima- poručio je Pavićević, dodajući da bi takve promjene iz univerziteta „izbacile“ veliki broj ideja koje bi se mogle pretvarati u start-upove i rješenja unutar postojećih kompanija.</p>
<h3>Matematika kao temelj</h3>
<p>Na kraju, Pavićević je naglasio da se u priči o vještačkoj inteligenciji ne smije zaboraviti – matematika.</p>
<p>- Ako hoćemo da zaista razumijemo vještačku inteligenciju, moramo da imamo jako matematičko obrazovanje- zaključio je on.</p>
<p>Panel je moderirao I<b>van Bošković</b>, izvršni direktor kompanije IT Advanced Services.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

AI kao ključ razvoja: Stručnjaci poručuju da će vještačka inteligencija transformisati zdravstvo, obrazovanje i biznis u Crnoj Gori

<p>Ljudska inteligencija nije skroz jasna, ne znamo baš ni kako ona funkcioniše i ljudi pokušavaju da je stvore i u nečemu vještačkom, kompjuterima, raznim sistemima, što su filozofska i psihološka pitanja koja su je zainteresovala da krene da se bavi temom vještačke inteligencije - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, konsultantkinja za digitalnu transformaciju i AI <b>Tara Miranović</b>.</p>
<p>Njena iskustva su uglavnom bazirana, kaže Miranović, na primjenu vještačke inteligencije i digitalne transformacije u zapadnoj Evropi, gdje se vještačka inteligencija smatra alatom.</p>
<p>Naglašava da bi trebalo izbjegavati antropomorfizam, tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka, jer ona to nije i to je ono što brine, jer može se ući na neko polje manipulacije.&nbsp;</p>
<p>- Nije to konkretno ni neka šansa, nije ni prijetnja, počinjemo od toga da je alat pa na nama je da odlučimo kako ćemo to sve da upotrijebimo. Ono što je očigledno jeste ta neka razlika u zrelosti digitalnih infrastruktura i digitalnih sistema, teško je nekada i praviti te komparativne analize nas i njih. Čini mi se da kod nas postoji možda i više entuzijazma, jer nam je nova tema i dosta je uzbudljiva, ali s druge strane i više straha, taj strah dolazi donekle iz neznanja, a mislim da s dovoljno znanja možemo da ga pretvorimo u šanse- rekla je Miranović.</p>
<p>Kaže da su mladi u Crnoj Gori bolji ili jednaki od svojih vršnjaka u spoznaji i korištenju vještačke inteligencije.</p>
<p>Ukazuje i na činjenicu da ljudi obliku i stvaraju digitalne tehnologije, koje takođe kroz svakodnevnu upotrebu oblikuju ljude, na isti način kao i vještačka inteligencija.&nbsp;</p>
<p>- Kada govorimo o toj vještačkoj inteligenciji uglavnom mislimo na te velike jezičke modele, na Chat Gpt, to nam je neki sinonim za vještačku inteligenciju i tu ono što vidimo jeste da oblikuje način na koji govorimo, riječi koje biramo su riječi koje Chat Gpt više bira. Postoji jako jasna veza između te dvije stvari, što je interesantna situacija, jer Chat Gpt trenira našim jezikom i našim izražavanjem sada trenira nas, pa ćemo mi prije da posegnemo za nekim riječima koje on više koristi, a onda mimo toga su sada svakodnevne komunikacije sada drugačije, zbog toga što imate nešto što su AI partneri, na primjer, AI companions kao šira tema što su partneri i prijatelji, gdje neki ljudi jednostavno biraju da imaju odnos sa vještačkom inteligencijom, a ne sa čovjekom i to je nešto što će svakako da promijeni način na koji vi onda i priđete čovjeku i tim nekim ljudskim odnosima. Na neki indirektan način je ta vještačka inteligencija prisutna i na društvenim mrežama, algoritmi koji nama nude sadržaje i na Instagramu i Tik Toku, sve je to vještačka inteligencija, neki manje ili više primitivni oblici, mogu da budu dosta jednostavno ili dosta napredni, što je primjer Tik Tok-a, oni takođe oblikuju način na koji mi vidimo svijet- zaključila je Miranović.</p>

Miranović: Treba izbjegavati antropomorfizam, odnosno tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka

<p>Ako djelujemo odgovorno i zajednički vještačka inteligencija može postati snaga za mir, a ne prijetnja - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b> u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija tokom debate o vještačkoj inteligenciji i međunarodnom miru i bezbjednosti.</p>
<p>On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, naglasio da nove tehnologije nose ogroman potencijal u jačanju mirovnih misija, ranom upozoravanju i humanitarnom odgovoru, ali i ozbiljne rizike, te da zahtijevaju globalnu odgovornost i partnerstvo. U tom kontekstu je podsjetio da Crna Gora priprema prvu Nacionalnu strategiju za vještačku inteligenciju, usklađenu sa evropskim standardima.&nbsp;</p>
<p>Tokom boravka u Njujorku učestvovao je i na Transatlantskoj večeri koju je, u okviru zasijedanja Generalne skupštine UN, organizovao državni sekretar SAD-a Marko Rubio.&nbsp;</p>
<p>- U razgovorima sa učesnicima, ukazao je na strateški značaj transatlantskog jedinstva za očuvanje bezbjednosti i zajedničkih vrijednosti, naglašavajući važnost kontinuiranog angažmana NATO-a i EU na Zapadnom Balkanu - kazali su u njegovom kabinetu.</p>
<p>Posebno je, kako su naglasili, istakao modernizaciju crnogorskih oružanih snaga i razvoj projekta u oblasti dronova u partnerstvu sa SAD, koji doprinosi kako sopstvenoj, tako i kolektivnoj bezbjednosti Alijanse.&nbsp;</p>
<p>Razgovarano je, kako su kazali, i o ratnim dešavanjima u Gazi, uz naglašen značaj prekida vatre, oslobađanja talaca, nesmetanog humanitarnog pristupa i zaštite civila i civilne infrastrukture, a Ibrahimović je ponovio posvećenost Crne Gore trajnom miru zasnovanom na dvodržavnom rješenju.</p>
<p>- Ibrahimović je podsjetio da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena podršci Ukrajini, kroz humanitarnu i bezbjednosnu pomoć, učešće u NATO misijama i usklađivanje sa svim paketima EU sankcija - zaključili su u njegovom kabinetu.</p>

Ibrahimović: Vještačka inteligencija može postati snaga za mir, a ne prijetnja

<p>Vjerovali ili ne, <b>Milutin Đukanović</b>, čelni čovjek jedne od najznačajnijih državnih kompanija — Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) — izjavio je da će „Solar gradnja nastaviti da radi jer tako kaže vještačka inteligencija“.</p>
<p>Ova izjava više nije ni smiješna, već zabrinjavajuća. Pokreće pitanje — ko upravlja državnim resursima i na koji način?</p>
<p>Đukanović je rekao, pazite sad: „Neutralna AI govori da će Solar gradnja nastaviti da radi. Solar gradnja će u narednom periodu da unapređuje... to ne kažem ja, nego neko ko zna mnogo više od svih nas ovdje“, misleći, naravno, na vještačku inteligenciju. Sve je to rekao veoma „samouvjereno, profesionalno i znalački“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1970062437123498296%3Ft%3D2SRsq1621spagG0bK0TgNg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p> </p>
<p>To kaže čovjek čiji finansijski rezultati govore dosta toga. EPCG je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 24,5 miliona eura, što je 21,09 miliona ili 614,55 odsto više u poređenju sa istim periodom prošle godine. Ovo je zvaničan podatak iz finansijskog izvještaja kompanije za prva dva kvartala.</p>
<p>Možda bi, pored AI, Đukanović i trebalo da se konsultuju i sa pravim finansijskim i menadžerskim stručnjacima. Možda čak i da plati neki napredni AI model – recimo, od onih 5.000 eura koliko mjesečno zarađuje, ako će to pomoći da EPCG - nacionalni brend ne pretvore u nacionalnu sramotu.</p>
<p>Ako Milutin i ekipa nastave ovim tempom vještačka inteligencija će kapitulirati, jer ne može ona popraviti koliko "oslobodioci" mogu pokvariti.</p>

Miraš Dušević

Ni vještačka inteligencija ne može popraviti što Milutin Đukanović može pokvariti

<p>Po istraživanju AI povećava uspjeh u nastavi čak i do 20 odsto. To su fantastični rezultati - ocijenio je prof. dr Igor Ivanović gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E.</p>
<p>U novembru 2022. godine je, kaže Ivanović, krenula cijela pompa vezana za vještačku inteligenciju, jer je tada Chat GPT postao dostupan široj javnosti, pa je osmislio istraživanje.</p>
<p>- Onda sam se ja zapitao šta mogu da uradim vezano za tu vještačku inteligenciju, u najpraktičnijem mogućem smislu kako za mene, tako i za moje studente, pa sam osmislio istraživanje velikog formata, koje sam zbog organizacionih i logističkih razloga podijelio na manja istraživanja i već u decembru sam osmislio na koji način bih mogao da pokušam da iskoristim vještačku inteligenciju u mojoj nastavi - rekao je Ivanović.</p>
<p>Istraživanje je trajalo, objašnjava Ivanović, skoro tri godine i veoma je pozitivno iznenađen koliko je vještačka inteligencija promijenila njegovu nastavu, engleskog jezika i struke.</p>
<p>Ključni zaključci istraživanja su dobar prijem i zadovoljstvo studenata, u odnosu na osnovu koju je ispitao ranije je porastao čak za 20 procenata.</p>
<p>- To je fantastičan nalaz i onda sam sproveo još jedno istraživanje, na zadovoljstvo studenata, nakon što smo dobili ocjene i završili taj formalni dio i studentsko profesorski odnos kako bi uklonio tu bitnu komponentu eventualnog pritiska koji bi svjesno, ili nesvjesno, da me ne naljute lošim rezultatima i zanimljivo da su skoro svi studenti dali ponovo identične ocjene i to je ono što ohrabruje - istakao je Ivanović.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dj5GC3-hWnbY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ivanović: Pozitivno sam iznenađen kako je vještačka inteligencija promijenila moju nastavu

<p>Beogradski duo koji stoji iza podkasta "Baci5" u novoj se epizodi poigrao s ChatGPT-jem i postavio pitanje koja je najljepša država bivše Jugoslavije.</p>
<p>Nagađali su kako je vještačka inteligencija rangirala zemlje.&nbsp;</p>
<p>- Vjerujem da će me zbog ove izjave dosta ljudi isprozivati, ali bićemo iskreni. Zbog primorja, ja bih rekao da je to Hrvatska - rekao je jedan od njih, što je tačan odgovor jer je vještačka inteligencija postavila Hrvatsku upravo na prvo mjesto liste najljepših zemalja bivše Juge, prenosi Index.hr.</p>
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DLAP5Nno9p8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DLAP5Nno9p8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DLAP5Nno9p8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Podcast Baci5 (@baci5_podcast)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
<p>- Realno, druga je Srbija - nastavio je, no ovoga puta je pogriješio.&nbsp;</p>
<p>"ChatGPT voli more", zaključili su dečki, jer je na drugom mjestu vještačka inteligencija postavila Crnu Goru, a na trećem Sloveniju, dok je Srbija na četvrtom mjestu.&nbsp;</p>
<p>Bosna i Hercegovina našla se na petom mjestu, a Makedonija na posljednjem.</p>
<h2>Lista izazvala rasprave</h2>
<p>Njihov video izazvao je brojne komentare. Mnogi su pisali kako je upravo njihova zemlja najljepša, dok su drugi pak raspravljali je li ChatGPT postavio listu prema kriterijumu koja zemlja ima izlaz na more. Međutim, našao se i jedan zanimljiv komentar.</p>
<p>- To se uopšte ne može realno rangirati. Ohridsko jezero, primjerice, jedno je od najljepših jezera u Evropi. Hvar i Brač su nevjerovatni. Boka kotorska je najljepši zaliv na svijetu. Tare i Drina ostavljaju bez daha. Rijeka Una je najljepša evropska rijeka uz Soču. To su takve ljepote, a ima ih još mnogo za nabrojati - glasi jedan od komentara.</p>

Beogradski duo pitao vještačku inteligenciju koja je najljepša zemlja bivše Juge, odgovor izazvao raspravu

<p>U vremenu kada je negiranje crnogorskog jezika dostiglo vrhunac Montenegro GPT se pojavljuje kao digitalni štit našeg jezičkog identiteta - poručio je <b>Aleksandar Kapisoda</b> predstavljajući svoj projekat - prvi crnogorski jezični model vještačke inteligencije.</p>
<p>Ovaj poduhvat za njega nije samo tehnološko dostignuće - „Montenegro GPT“ je, kako je podvukao Kapisoda, garancija opstanka i razvoja crnogorskog jezika u digitalnom dobu.</p>
<p>- Nakon intenzivnog razvoja koji je započet u decembru 2022. godine, MontenegroGPT od 11.11.2024. postaje dostupan javnosti kroz revolucionarnog AI asistenta Vladimira Dukljanskog - naveo je on.</p>
<p><b><i>Vladimir Dukljanski</i></b>, prvi crnogorski AI asistent baziran na Montenegro GPT modelu, više je, kaže on, od običnog digitalnog alata.</p>
<p>- On je čuvar jezika, učitelj i savjetnik, dizajniran da razumije sve nijanse crnogorskog jezika i njegovih dijalekata. Njegova primarna misija je zaštita našeg jezičkog blaga od pokušaja negiranja i asimilacije - poručio je Kapisoda. </p>
<p>Ključne karakteristike i dostignuća Montenegro GPT-a su, kaže on, potpuna specijalizacija za crnogorski jezik i njegove dijalekte; napredno razumijevanje i generisanje autentičnog crnogorskog jezika; inovativni alati za obrazovanje i očuvanje jezičkog naśljeđa; podrška književnom stvaralaštvu i poslovnoj komunikaciji; očuvanje tradicionalnih crnogorskih jezičkih izraza i dijalekata; integracija savremenih tehnologija sa istorijskim jezičkim naśljeđem.</p>
<h2>Novo poglavlje</h2>
<p>„MontenegroGPT“ je nastao sa vizijom, kaže Kapisoda, da crnogorski jezik dobije ravnopravan status u svijetu digitalne tehnologije.</p>
<p>- Ovaj projekat nije samo tehnološka inovacija - on je most između naše bogate jezičke tradicije i digitalne budućnosti. MontenegroGPT predstavlja prekretnicu u očuvanju crnogorskog jezika. U vremenu kada se naš jezik suočava sa brojnim izazovima, stvaramo digitalni štit koji će osigurati njegovo mjesto u budućnosti - poručio je Kapisoda.</p>
<p>Ovo nije, podvlači on, samo tehnološki projekat.</p>
<p>- Ovo je naša obaveza prema prošlosti i budućim generacijama. Ovaj revolucionarni projekat otvara novo poglavlje u istoriji crnogorskog jezika, demonstrirajući kako moderna tehnologija može služiti očuvanju kulturnog identiteta - poručio je tvorac ovog projekta.</p>
<p>MontenegroGPT nije, dodaje on, samo odgovor na trenutne izazove.</p>
<p>- On je temelj za budući razvoj i napredak crnogorskog jezika u digitalnom svijetu - zaključio je Kapisoda.</p>
<p><b>A.I.</b></p>

Primarna misija crnogorskog AI je zaštita našeg jezičkog blaga od pokušaja negiranja i asimilacije

<p>Ovogodišnji Svjetski ekonomski forum u Davosu potvrdio je da se svijet nalazi u fazi dubokih političkih, ekonomskih i tehnoloških promjena. Umjesto ambicije da ponudi jasnu viziju zajedničke budućnosti, Davos 2026 poslužio je prije svega kao prostor u kojem su globalni lideri pokušali da procijene rizike i ograniče štetu u sve složenijem međunarodnom okruženju. Dominantne teme bili su geopolitika, stanje svjetske ekonomije, ubrzani razvoj umjetne inteligencije, energetska politika i pomjeranje globalne ravnoteže moći.</p>
<p>Kako piše <a href="https://www.standard.co.me/svijet/pet-kljucnih-poruka-iz-davosa-svijet-ulazi-u-fazu-kontrolisane-fragmentacije"><i>Standard</i></a>, za razliku od ranijih godina, ekonomske teme nijesu bile u fokusu razgovora. Geopolitičke tenzije, naročito u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, obilježile su veći dio foruma. Nastupi američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući poruke o trgovinskim barijerama i jačanju nacionalnog interesa, izazvali su zabrinutost među evropskim saveznicima i dodatno otvorili pitanje pouzdanosti transatlantskog partnerstva.</p>
<p>Rat u Ukrajini i širi bezbjednosni izazovi ostali su prisutni u gotovo svim razgovorima, čak i kada nijesu bili formalno na dnevnom redu. Povratak ruskih predstavnika u Davos, iako ograničen i simboličan, dodatno je naglasio složenost trenutka i ukazao na činjenicu da globalni sukobi ulaze u dugotrajniju fazu bez jasnih rješenja.</p>
<p><b>GLOBALNA EKONOMIJA BEZ SNAŽNOG ZAMAHA</b></p>
<p>Poruke ekonomskih lidera bile su umjereno optimistične. Globalna ekonomija, prema njihovim procjenama, ostaje stabilna i pokazuje određeni stepen otpornosti uprkos političkim pritiscima. Inflacija je u većini razvijenih ekonomija pod kontrolom, a finansijski sistem funkcioniše bez većih poremećaja.</p>
<p>Ipak, gotovo svi sagovornici upozorili su na niz strukturnih problema: spor rast produktivnosti, visoke nivoe javnog duga i sve izraženiju nejednakost. Investicije su oprezne, a kapital se kreće ka sigurnijim tržištima. Opšti utisak je da globalna ekonomija izbjegava krizu, ali i da nema kapacitet za snažniji rast bez dubljih reformi.</p>
<p><b>VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA KAO DRUŠTVENI I EKONOMSKI IZAZOV</b></p>
<p>Razvoj vještačke inteligencije bio je jedna od centralnih tema foruma. Tehnološke kompanije predstavile su AI kao ključni pokretač budućeg rasta i konkurentnosti, dok su predstavnici sindikata i dio političkih lidera ukazivali na potencijalno ozbiljne posljedice po tržište rada.</p>
<p>Posebna zabrinutost odnosi se na uticaj vještačke inteligencije na kancelarijske i administrativne poslove, što bi moglo dovesti do pritiska na srednju klasu i dodatnog produbljivanja socijalnih razlika. Istovremeno, postalo je jasno da se AI sve više posmatra kao strateški resurs, zbog čega države nastoje da razviju sopstvene kapacitete i smanje tehnološku zavisnost.</p>
<p><b>ENERGETSKA POLITIKA IZMEĐU AMBICIJA I REALNOSTI</b></p>
<p>Energetska tranzicija ostala je jedno od najkontroverznijih pitanja. Dok dio učesnika insistira na ubrzanom prelasku na obnovljive izvore energije i ispunjavanju klimatskih ciljeva, drugi zagovaraju pragmatičniji pristup koji podrazumijeva nastavak ulaganja u fosilna goriva radi energetske sigurnosti.</p>
<p>Razlike u stavovima odražavaju različite ekonomske interese i geopolitičke pozicije zemalja učesnica. Davos je pokazao da ne postoji jedinstven globalni konsenzus o tempu i načinu energetske tranzicije, već niz paralelnih strategija koje se često međusobno sudaraju.</p>
<p><b>POMJERANJE GLOBALNE RAVNOTEŽE MOĆI</b></p>
<p>Forum je potvrdio dalje slabljenje dominantne uloge Zapada u globalnim ekonomskim tokovima. Sve veći značaj imaju Indija, zemlje Bliskog istoka i pojedine azijske ekonomije, koje se nameću kao stabilni akteri u nestabilnom međunarodnom okruženju.</p>
<p>Njihov nastup bio je usmjeren na dugoročni rast, investicije i tehnološki razvoj, bez izraženih ideoloških poruka. Ovaj trend ukazuje na formiranje multipolarnog svijeta u kojem će ekonomska i politička moć biti raspoređena između više centara, što će zahtijevati prilagođavanje postojećih međunarodnih odnosa.</p>

PET KLJUČNIH PORUKA IZ DAVOSA: Svijet ulazi u fazu „kontrolisane fragmentacije“

<p>Na inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, studenti završne godine Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore imaće priliku da kroz program stručne prakse steknu praktično iskustvo u radu Institucije predsjednika Crne Gore.</p>
<p>Program se sprovodi na osnovu Memoranduma o saradnji između Institucije predsjednika Crne Gore i Ekonomskog fakulteta, a poseban fokus biće usmjeren na oblasti ekonomske diplomatije, održivog razvoja i savremenih ekonomskih politika.</p>
<p>Javni poziv za učešće u programu raspisan je za studente završne godine osnovnih studija sa prosjekom ocjena najmanje 8,5. Stručna praksa biće realizovana u periodu od 1. februara do 31. jula 2026. godine.</p>
<p>Tri odabrana studenta, uz mentorsku podršku, biće uključena u svakodnevne aktivnosti Institucije predsjednika Crne Gore.</p>
<p>Predsjednik Milatović poručio je da je cilj ove inicijative pružanje prilike uspješnim studentima da steknu praktična znanja i aktivno doprinesu radu državnih institucija.</p>
<p>Rok za podnošenje prijava je 27. januar 2026. godine do 23.59 časova, a detaljne informacije o uslovima i potrebnoj dokumentaciji dostupne su na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore.</p>

Studenti Ekonomskog fakulteta na stručnoj praksi u Instituciji predsjednika Crne Gore

<p>Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (BiH), <b>Edin Forto, </b>saopštio je da je Evropska komisija (EK) potvrdila da postoje modeli po kojim bi se bilateralno moglo rješavati pitanje boravka profesionalnih vozača na teritoriji Evrospke unije (EU), prenosi Agencija Fena.</p>
<p>- Tim ugovorom bi granične zemlje EU, poput Bugarske ili Hrvatske, mogle izdati radne vize na 30 ili 40 dana i već postoje modeli u EU po kojim se to radi - naveo je Forto.</p>
<p>On je dodao da bi to privremeno pomoglo prevoznicima do iznalaženja sistemskog rješenja EK za cijelu regiju, prenosi Biznis.ba.</p>
<p>- Ne postoji način da natjeramo bilo koju zemlju da sklopi takav ugovor, ali možemo zahtijevati, insistirati i tražiti, zbog čega je posebno važan regionalni pristup tom problemu - rekao je Forto.</p>

Forto: Postoji privremeno rješenje za problem vozača u EU

<p>Policija je u južnoj regiji Crne Gore uhapsila J.Ć. (45), osumnjičenog da je u razmaku od svega četiri dana izvršio više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta na teritoriji Kotora, Herceg Novog, Budve i Tivta.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ lišili su slobode osumnjičenog zbog sumnje da je počinio krivična djela teška krađa, oduzimanje vozila i teška krađa u pokušaju.</p>
<p>Prema navodima policije, J.Ć. je u Kotoru otuđio putničko motorno vozilo marke „Renault“, vlasništvo jednog pravnog lica. Vozilo je istog dana pronađeno u Bečićima i vraćeno vlasniku, a o ovom slučaju obaviješten je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, kojem su spisi predmeta dostavljeni na dalju ocjenu.</p>
<p>U Herceg Novom, kako se sumnja, osumnjičeni je upotrebom fizičke sile i podesnog sredstva oštetio bravu na vratima jedne trafike, iz koje je ukrao veću količinu duvanskih proizvoda, nakon čega se udaljio taksi vozilom u nepoznatom pravcu.</p>
<p>Tereti se i za tešku krađu u pokušaju u mjestu Lastva, na štetu Pošte Crne Gore.</p>
<p>Na kraju, na teritoriji Tivta, osumnjičeni je, prema sumnjama policije, otuđio putničko motorno vozilo marke „Mercedes“, kojim je potom izazvao saobraćajnu nezgodu na području opštine Budva.</p>
<p>J.Ć. je uhapšen i u zakonskom roku priveden nadležnom tužiocu na dalju nadležnost.</p>

Tag: ai