Odlazeći visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Žozep Borelj nazvao je eksploziju na kanalu Ibar - Lepenac terorističkim napadom, a isti termin je iskoristilo i ministarstvo vanjskih poslova Njemačke.
- Evropska unija najoštrije osuđuje teroristički napad koji je u petak izveden na vodovodni kanal Iber Lepenc/Ibar Lepenac u Zubinom Potoku na sjeveru Kosova. Ovaj napad predstavlja podao čin sabotaže na ključnu civilnu infrastrukturu Kosova, koja obezbjeđuje pijaću vodu značajnom dijelu stanovništva i čini vitalni dio energetskog sistema Kosova - saopštio je odlazeći visoki predstavnik EU.
Iako je dalje u saopštenju, u sličnom tonu iznio ocjene kao i prethodno šef kancelarije EU na Kosovu Aivo Orav, Borelj je jasno označio da diverzija na kanalu Ibar - Lepenac, koja je izvedena u petak uveče, jeste "teroristički napad“, čime se našao na liniji onoga što već dva dana naglašavaju najviši kosovski zvaničnici.
- Stojimo u solidarnosti sa svim onima na Kosovu koji su pogođeni ovim napadom. Ove poruke solidarnosti i podrške direktno sam prenio premijeru Aljbinu Kurtiju popodne - izjavio je visoki predstavnik EU.
EU je ponovila da nudi podršku kosovskoj vlasti, a to čini i EULEX i nastavlja da koordiniše sljedeće korake sa relevantnim partnerima, uključujući i KFOR na terenu.
Boreljevoj ocijeni o terorističkom napadu, pridružilo se i njemačko ministarstvo vanjskih poslova, koje je retvitovalo poruku odlazećeg visokog predstavnika, i poručilo da je u punoj solidarnosti sa kosovskom vladom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGermanyDiplo%2Fstatus%2F1862931182524002787%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1862931182524002787%7Ctwgr%5E3419710c4392b9b79c4aad8a902e7801a4a47690%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su ruske terorističke metode protiv jedne suverene zemlje u srcu Evrope. Ovi se napadi moraju beskompromisno istražiti. Ako je Srbija stvarno iza njih, za šta se ja nadam da to nije slučaj, onda bi to bio kraj evropskih pregovora sa Srbijom - poručio je odlazeći šef vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Majkl Rot.
Poslije SAD i Velike Britanije, reagovalo je i francusko ministarstvo, Turska, te mađarski premijer Viktor Orban, kao i slovenačka predsjednica Nataša Pirc Musar.
- Osuđujemo napad na ključnu infrastrukturu Kosova u Zubinom Potoku. Umjesto pristrasnih optužbi, pozivamo na nepristrasnu i sveobuhvatnu istragu. Uzdržanost je od ključne važnosti kako bi se izbjegla dalja eskalacija u regionu - poručio je Viktor Orban.
U reakciji turskog ministarstva vanjskih poslova napad nije nazvan terorističkim, ali je Kosovu ponuđena pomoć te je pozvano na izbjegavanje eskalacije u regionu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMFATurkiye%2Fstatus%2F1862807230967423205%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1862807230967423205%7Ctwgr%5E3419710c4392b9b79c4aad8a902e7801a4a47690%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar je poručila da je svaki napad u bilo kojem obliku na civile prezira vrijedan kukavičluk, a da sabotiranje kritične civilne infrastrukture koja snabdijeva ljude Kosova pitkom vodom nije ništa manje od toga.
- Solidarišem se sa svim pogođenima. Uvjerena sam da će počinioci biti pronađeni i privedeni pravdi - poručila je predsjednica Slovenije.
Premijer Kosova Aljbin Kurti je za eksploziju na kanalu kojim se pitkom vodom snabdijeva oko 200.000 stanovnika Kosova, ali i ključna termoelektrana optužio Srbiju. Srbija je negirala umiješanost u napad.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

IZ EU i Njemačke poručuju da je napad na Kosovu teroristički čin, Turska ponudila pomoć

Odlazeći visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj rekao je danas da napušta Brisel "s ogromnom frustracijom", jer nije uspio da zaustavi, kako je naveo, "masakr koji Izrael sprovodi nad Palestincima u Gazi".
- Odlazim iz Brisela s ogromnom, divovskom frustracijom, jer nismo bili sposobni da zaustavimo taj masakr - rekao je Borelj u razgovoru za španski nacionalni radio RNE, što je njegov posljednji intervjuu u ulozi šefa diplomatije Evropske unije.
Borelj, koji je prije nekoliko dana u Jordanu razgovarao s predstavnicima UN koji su zaduženi za humanitarnu pomoć kojima Izrael ne dopušta da dostave pomoć u Pojas Gaze, rekao je da je tada čuo "okrutne stvari", prenio je RTVE.
- Rekli su mi okrutne stvari. Na sjeveru Gaze je 250.000 ljudi koje smo prestali da pomažemo jer ne možemo da uđemo. Nivo bezbjednosti je tamo ispod nule. I šta će se dogoditi? Ti ljudi će umrijeti - rekao je Borelj.
Upozorio je da će Palestinci tamo umrijeti od gladi, bolesti i napuštenosti.
- Jedino što može da se napravi je da se izvrši pritisak na Izrael da dopusti ulazak humanitarne pomoći. Ali to se ne događa - rekao je Borelj.

Borelj: Odlazim iz Brisela sa divovskom frustracijom jer nismo bili sposobni da zaustavimo masakr u Gazi

Evropska unija je danas Ukrajini odobrila finansijsku podršku od 18,1 milijarde ezra u okviru zajma G7 koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis saopštio je da je sa Ukrajinom potpisao memorandum o razumijevanju za makrofinansijsku pomoć za „pokrivanje njenih neposrednih potreba“.
- To je dio inicijative G7 da podrži Ukrajinu koristeći prihode od zamrznute ruske imovine pod zapadnim sankcijama, čime se osigurava da agresor plati štetu koju je prouzrokovao - napisao je on na društvenoj mreži Iks.
Ukrajinski premijer Denis Šmigal pozdravio je „hrabar korak“ EU.
- Ovo nije samo pomoć, to je presedan za pozivanje Rusije na odgovornost za svoje zločine - napisao je Šmigal na Iks-u.
Tih 18,1 milijardu eura je dodatak na oko 120 milijardi pomoći koju su Kijevu pružile EU i zemlje članice od početka ruske invazije.
Ta nova finansijska podrška dolazi dok neizvjesnost lebdi oko budućnosti američke podrške poslije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Krajem oktobra G7, koja okuplja sedam najnaprednijih ekonomija svijeta, objavila je sporazum o dodjeli 50 milijardi dolara (47 milijardi eura) Ukrajini u vidu kredita, koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Od tog iznosa, SAD su se obavezale da obezbijede 20 milijardi dolara (19 milijardi eura). Velika Britanija, Kanada i Japan takođe su odlučili da doprinesu.

1250x600

1084x550

EU odobrila Ukrajini 18,1 milijardu eura kao dio obaveze G7

Savjet ministara Bosne i Hercegovine (BiH) donio je odluku da otkaže Samit lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije (EU) koji je trebalo da bude održan 4. i 5. decembra u Neumu, u Bosni i Hercegovini.
To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH i ministar odbrane, Zukan Helez.
- Samit je otkazan, jer je pao tender za organizaciju ovog događaja. Bila je jedna žalba na neke koji su prošli kao najbolji ponuđači - kaže Helez za RSE.
On je rekao i da će novi tender za organizaciju samita biti raspisan “odmah”, te da bi najverovatnije Samit mogao biti održan u januaru.
Ovaj dvodnevni događaj trebalo je okupiti ključne aktere iz regiona i EU-a, s ciljem jačanja saradnje i razmatranja važnih političkih, ekonomskih i društvenih pitanja.
Na Samitu, iako još nije bilo zvanično potvrđeno, kako je za RSE rečeno iz Delegacije EU u BiH, trebalo je da prisustvuje i Marta Kos, koja 1. decembra preuzima funkciju komesarke Evropske unije za proširenje.
To joj je trebalo da bude jedna od prvih zvaničnih posjeta.

Otkazan Samit lidera Zapadnog Balkana i EU u Neumu, pao tender za organizaciju

Crna Gora dijeli iste vrijednosti i ciljeve sa Evropskom unijom (EU) i sa zadovoljstvom je primila vijest o izboru novog saziva Evropske komisije (EK), poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj.
On je, kako je saopšteno iz Vlade, čestitao izbor novog sastava EK.
- Crna Gora dijeli iste vrijednosti i ciljeve sa Evropskom unijom, pa smo sa zadovoljstvom i dodatnom motivacijom primili vijest o izboru novog saziva Evropske komisije - kazao je Đeljošaj.
On je istakao da je razvoj i ekonomski prosperitet Crne Gore glavni cilj 44. Vlade i Ministarstva ekonomskog razvoja.
- Stoga preduzimamo konkretne korake u ovoj oblasti, prateći najefikasnije i najbolje evropske prakse, politike i strategije - poručio je Đeljošaj.

Đeljošaj čestitao izbor novog sastava EK: Dijelimo iste vrijednosti i ciljeve sa EU

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da je na današnjem sastanku Zajedničkom konsultativnom odboru između Evropske unije i Crne Gore bilo riječi o postignućima na evropskom putu u prethodnoj godini i ulozi civilnog društva u evropskoj perspektivi Crne Gore.&nbsp;
Gorčević je na mreži X navela da je Odbor pozdravio kreiranje Vladine platforme Barometar 26, koja je, kako je rekla, svojevrsni vodič za ispunjavanje cilja - zatvaranje svih poglavlja do 2026. godine i učlanjenje 2028.
- Civilni sektor je važna karika u našem stremljenju ka Evropskoj uniji i opredjeljenje Ministarstva evropskih poslova je da stvori preduslove za aktivnije učešće nevladinih organizacija u svim povezanim procesima - poručila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F1861822695702212891&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gorčević: Stvoriti preduslove za aktivnije učešće NVO u svim procesima integracija

Integracija država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, značajno doprinijeti snaženju bezbjednosti južnog dijela Evrope i mediteranskog područja, poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović, koji je učestvovao na 10. izdanju konferencije „Mediteranski dijalozi“ u Rimu, na poziv italijanskog šefa diplomatije Antonija Tajanija.
Ibrahimović je govorio u okviru panela „Snaženje bezbjednosti Mediterana: uloga Zapadnog Balkana“, istakavši da se Mediteran suočava sa nizom izazova, ali i novih bezbjednosnih rizika poput hibridnih prijetnji, što zahtjeva kontinuirano jačanje saradnje.
- Pitanja o kojima govorimo nisu jednostavna i ne možemo na sve naći jedinstven odgovor, ali dijalog, međusobno razumijevanje i saradnja, nemaju alternativu. Crna Gora, kao mediteranska i multikulturalna zemlja na Zapadnom Balkanu, koja tradicionalno njeguje različitosti kao svoje posebno bogatstvo, to veoma dobro razumije - rekao je Ibrahimović.
Ministar je naglasio i aktivnu i konstruktivnu ulogu Crne Gore u jačanju regionalne otpornosti protiv hibridnih prijetnji, uključujući sajber bezbjednost i borbu protiv dezinformacija. Kazao je da će integracija država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, značajno doprinijeti snaženju bezbjednosti južnog dijela Evrope i mediteranskog područja.
- Jedino uspjehom procesa proširenja EU zatvaramo prostor trećim stranama da nametnu sopstvene interese u regionu. U Crnoj Gori, stoga, proširenje vidimo kao istorijsku priliku za zemlje kandidate, ali i za Evropsku uniju. Podrškom procesu pristupanja – koji pospješuje temeljne reforme u oblastima poput migracija, borbe protiv organizovanog kriminala, terorizma, energetske i ekonomske održivosti – te konačnim integrisanjem zemalja Zapadnog Balkana u EU zasnovanim na individualnim zaslugama, EU jača i sopstvenu regionalnu i globalnu ulogu - istakao je Ibrahimović.
Zahvalio se italijanskom šefu diplomatije ministru Tajaniju i kolegama iz Grupe prijatelja Zapadnog Balkana na podršci koju pružaju Crnoj Gori u nastojanju da završi pregovore do 2026. godine, kako bi 2028. postala 28. država članica EU.
- Crna Gora, kao i uvijek, ostaje privržena dijalogu i saradnji sa partnerima u regionu Mediterana, vođena svojom evropskom i evroatlantskom orjentacijom, posvećena zajedničkim interesima i daljem razvoju - zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Integracija ZB u EU doprinijeće bezbjednosti mediteranskog područja

Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj pozvao je danas, tokom posjete Bejrutu, da se izvrši pritisak i na izraelsku vladu i libanski Hezbolah da prihvate američki predlog o prekidu vatre. 
 
Borelj je, na konferenciji za novinare u Bejrutu, takođe pozvao i libanske lidere da izaberu predsjednika kako bi okončali dvogodišnji vakuum kad je riječ o vlasti u toj zemlji, prenosi Rojters. 
 
On je obećao 200 miliona eura za podršku libanskim oružanim snagama. 
 
Izrael je 1. oktobra pokrenuo, prema navodima izraelskih odbrambenih snaga, ograničenu i ciljanu kopnenu operaciju u južnom Libanu protiv Hezbolaha.

Borelj: Izvršiti pritisak na Izrael i Hezbolah da prihvate predlog SAD

Regionalna saradnja pokretač je razvoja i ekonomskog prosperiteta, ali i preduslov daljeg napretka Crne Gore na evropskom putu, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. 
 
On je, na sastanku ministara vanjskih poslova Centralno-evropske inicijative (CEI) u Tirani, kazao da je Crna Gora ušla u finalnu fazu evropskog puta i da je fokusirana na zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine. 
 
Kako je naveo Ibrahimović, pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i Izvještaj Evropske komisije o napretku dali su dodatan podsticaj za nastavak reformi. 
 
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, izrazio zadovoljstvo što je Crna Gora prepoznata po konstruktivnoj ulozi u regionu, privrženosti dijalogu i evropskim vrijednostima. 
 
On je istakao da je regionalna saradnja jedan od prioriteta vanjske politike Crne Gore, pokretač razvoja i ekonomskog prosperiteta, ali i preduslov daljeg napretka na evropskom putu. 
 
- Nastavićemo da pružamo doprinos jačanju regionalne i globalne stabilnosti, fokusirani na reforme iz evropske agende i odlučni da, do 2028. godine, postanemo članica Evropske unije (EU) - kazao je Ibrahimović. 
 
On je ukazao i na važnost podrške EU kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, koji će dati novu dinamiku razvoju i ekonomskoj saradnji u regionu. 
 
- Uloga CEI i drugih regionalnih platformi je, u tom kontekstu, nezamjenjiva, posebno u regionalnoj ekonomskoj integraciji, koja je odskočna daska ka punom učešću u jedinstvenom tržištu EU - poručio je Ibrahimović. 
 
Govoreći o aktuelnim geopolitičkim izazovima u Evropi i svijetu, Ibrahimović je naglasio značaj poštovanja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i zajedničko djelovanje međunarodne zajednice u odbrani principa međunarodnog prava i zaštiti civila. 
 
Na današnjem ministarskom sastanku u Tirani imenovan je novi generalni sekretar CEI, bivši senator Italije Franko Dal Mas, a usaglašene su i preporuke i smjernice za dalje jačanje inicijative.

Ibrahimović: Regionalna saradnja preduslov za stabilnost i napredak ka EU

Sudbina Ukrajine će odrediti sudbinu Evropske unije (EU) - izjavio je danas visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj na 1.000. dan ruske invazije na Ukrajinu.
To je rekao nakon sastanka ministara odbrane EU održanog u Briselu, dodajući da je ruska nuklearna prijetnja neodgovorna.
- To nije prvi put da Rusi prijete nuklearnim zaoštravanjem, što je potpuno neodgovorno - istakao je Borelj.
Visoki predstavnik EU je prije sastanka kazao da bi Evropljani trebalo da slijede primjer SAD i da dozvole napade na teritoriju Rusije raketama dugog dometa, koje šalju ukrajinskim snagama.
- Nadam se da će sve države članice slijediti američku odluku. Uvjeren sam da će Evropljani slijediti primer SAD i odobriti Ukrajincima da koriste to oružje za borbu protiv Rusa unutar ruske teritorije - rekao je Borelj, koji je predsjedavao sastankom, njegovim posljednjim na kraju mandata na čelu evropske diplomatije.
Francuska je Ukrajincima isporučila rakete zemlja-vazduh srednjeg dometa Skalp, ne isključujući mogućnost da budu korišćene na ruskom tlu. Francuska, međutim, nikada nije potvrdila da li su takvi napadi već bili izvedeni, niti koliki je broj projektila dostavljenih Kijevu.
Berlin je, s druge strane, do sada odbijao da Kijevu isporuči rakete njemačke proizvodnje Taurus, dometa od 500 kilometara, iz straha od zaoštravanja sukoba sa Rusijom.
- Ništa se nije promijenilo u stavu Njemačke - rekao je danas ministar odbrane Boris Pistorijus po dolasku u Brisel.
Borelja, koji odlazi sa funkcije u decembru, će zamijeniti bivša premijerka Estonije Kaja Kalas.

Borelj: Sudbina Ukrajine će odrediti sudbinu EU

Novi mandat Evropske komisije vrijeme je za proširenje Evropske unije (EU) &nbsp;i Crnu Goru u evropskoj porodici, zajednička je poruka telefonskog razgovora predsjednika Vlade Milojka Spajića i evropske komesarke za proširenje Marte Kos, naveli su u saopštenju iz kabineta premijera. &nbsp;
Spajić je čestitao Kos na izboru, ističući da se Crna Gora raduje saradnji sa cjelokupnom evropskom administracijom, u težnji ka jačoj, prosperitetnoj i ujedinjenoj Evropi.
- Uvjeren sam da će ovaj mandat Evropske komisije biti upamćen po tome što će proširenje postati stvarnost. Crna Gora posvećeno radi svoj dio posla s ambicijom da 2028. postane 28. članica EU - rekao je premijer.
Kos je kazala da je impresionirana rezultatima koje Crna Gora postiže na svom evropskom putu, kao i to da je optimistična povodom najava da će naša država zatvarati poglavlja planiranom dinamikom.&nbsp;
Predsjednik Vlade pozvao je Kos da posjeti Crnu Goru nakon Međuvladine konferencije EU i Crne Gore koja se očekuje do kraja decembra 2024. godine.

Spajić i Kos: Novi mandat EK je i vrijeme za proširenje EU

Znamo da niko nikada nije završio posao za nas umjesto nas samih i znamo da svakoj utakmici moramo maksimalno ozbiljno pristupiti, tako će biti i večeras, poručila je crnogorska rukometna reprezentativka Đurđina Đina Jauković u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, uoči meča sa Češkom.
Crnogorske rukometašice večeras čeka treći meč na Evropskom prvenstvu u rukometu, nakon pobjeda nad Srbijom i Rumunijom.
Da je Srbija pobijedila Češku prije dva dana, podsjeća Jauković, bilo bi lakše da Crnogorke zauzmu prvo mjesto u grupi.
- Mi znamo da niko nikada nije završio posao za nas umjesto nas samih i znamo da svakoj utakmici moramo maksimalno ozbiljno pristupiti, tako će biti i večeras. Svejedno, šta god da se desilo na toj utakmici, mi bismo večeras išle na pobjedu, jer želimo da ostvarimo maksimalni mogući učinak iz ove grupe, da prenesemo maksimalna dva boda u sljedeću fazu. Znamo da će biti teško. Češkoj je ovo utakmica za prolaz dalje, ali mislim da smo spremne i imamo još vremena večeras da ih analiziramo, da se &nbsp;bolje taktički spremimo za utakmicu - rekla je Jauković.
U timu vlada pozitivna atmosfera među svim igračicama, kaže Jauković, i svaka rukometašica je važna jer je rukomet kolektivni sport i cijeli tim je u fokusu.
- Možda sam se u prvoj utakmici istakla ja, drugu utakmicu je neko drugi, danas će to biti vjerovatno neka treća osoba. Svaki igrač u timu je bitan. Svaki igrač ima svoju ulogu, tako da je tu uvijek neka pozitivna atmosfera. Uvijek je neka posebna emocija kada igramo za reprezentaciju. Meni je ovo mnogo nedostajalo. Prethodne godine sam bila njihov najvatreniji navijač, a danas sam ponovo tu sa njima u ekipi. Svaki dan proveden sa njima čini me srećnom i ispunjenom i želim da što duže ostanemo na prvenstvu, da ostvarimo što bolji rezultat. Nadam se da ćemo večerašnjom pobjedom produžiti naš boravak u Mađarskoj. Onda, nakon toga, bolje da idemo korak po korak, da ne pričamo o Beču, ali nekako svi sanjamo o tome - poručila je Jauković.
Povreda koja je sjajnu rukometašicu udaljila sa terena na duži period je uticala i na njeno raspoloženje, prisjeća se ona, jer dvije godine njenog oporavka su nosile i neke teže momente, ali bez &nbsp;podrške porodice, prijatelja i saigračica, kako kaže, ne bi uspjela.
- Svi su bili uz mene od prvog dana! Ono što te ne ubije, ojača te. Svakom život da onoliko koliko može podnijeti - moj je moto, i uvijek sam se tim vodila. Bilo je teških trenutaka, ali uvijek sam to prihvatila kao neku prepreku, izazov, da stvarna nagrada stoji negdje na vrhu i da nikad ne odustajem. Čini mi se da sam sad mentalno još jača i da neke stvari koje su mi se ranije činile velikim problemima i preprekama, sad olako shvatam i stvarno iz dana u dan osjećam da se kockice slažu. Sve dolazi na svoje. Mnogo sam srećna zbog toga - da je sve loše iza mene i ne želim previše da se vraćam na taj period, tek toliko da izvučem neke pozitivne stvari iz svega toga. Sada se radujem svemu ovome što predstoji – kazala je Jauković.
Pobjede hrane samopouzdanje, navodi ona, jer je prvenstvo dugo i ako se ostaje do finala to je devet utakmica. Potrebno je, kako kaže, podići formu ekipe i fizički i psihički.
Njen povratak na teren je bio spektakularan, protiv Srbije je postigla 11 golova i tako pokazala dominaciju u svijetu rukometa, a na tu konstataciju ona kaže da je to rezultat cilja koji je sebi zacrtala, ali i cijelog tima koji je pomogao.
- Tu su i rukometašice koje su igrale, stvarale akcije iz kojih sam ja mogla da šutnem i zabijem go. Svi smo tim. Tokom priprema reprezentacije sam uvijek osjećala njihovu podršku, jer sam ja osjećala da nije to to, još uvijek, i da mi treba vremena. Moja prva utakmica je bila u septembru, poslije skoro godinu i treba vremena, utakmica i treninga da bih se vratila i budem onakva kakva jesam. Znam da mogu još bolje, i znam da će iz utakmice u utakmicu sve ići bolje - zaključila je Jauković.
&nbsp;

Jauković: Sve sanjamo Beč, znam da će iz utakmice u utakmicu biti sve bolje

Nevladino udruženje ŠkArt je 29. novembra 2024. godine u Beogradu nagrađeno za publikaciju ''Moje tijelo je sredstvo borbe'', objavljenu prošle godine uz podršku European Endownment for Democracy, a koja sadrži istraživačke tekstove i osvrte eminentnih autorki u umjetnosti i aktivizmu na temu upotrebe tijela kao alatke u borbi za ljudska prava, tekstove i pjesme osoba iz transrodne zajednice, te shemu za kreiranje svog ženskog porodičnog stabla.
- Meni je lično jako drago što ova, prva naša nagrada, upravo nosi naziv Jelene Šantić, balerine i aktivistkinje, jer je ŠkArt počeo pokretom, plesom i performansom sa idejom bunta i otpora prema ne samo patrijarhalnim i heteronormativnim narativima i normama već i prema opresivnim sistemima, koji su danas, čini se, sve snažniji. ŠkArtovo tijelo je žensko tijelo i važno je pokazati šta sve to tijelo može, ali i šta ono prolazi biološki, zatim i pod uticajem politika, biopolitika, društvenih standarda koji su uglavnom nametnuti i stvarani zanemarujući to žensko tijelo- izjavila je prilikom uručenja nagrade predsjenica ŠkArta Bojana Popadić.
Nagrada Jelena Šantić za poseban doprinos ljudskim pravima, pomirenju i regionalnoj saradnji ustanovljena je 2006. godine u čast izuzetne umjetnice i aktivistkinje koja je inspirisala promjene tokom devedesetih godina kroz svoj hrabar rad u umjetnosti i kulturi. Ova prestižna nagrada dodjeljuje se pojedincima, pojedinkama i organizacijama čiji projekti afirmišu ljudska prava, solidarnost i društvenu pravdu, pružajući podršku onima koji svojim inicijativama unose promjene u zajednice.&nbsp;
Izvršna direktorka Centra za ženska prava, Maja Raičević, partnerske organizacije na projektu, dodijelila je nagradu članovima NVU ŠkArt.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

NVU ŠkArt iz Tivta dobitnik nagrade za izuzetan doprinos umjetničkom povezivanju zajednica kroz poeziju, muziku i vizuelnu umjetnost

Solidarnost medijske zajednice sa novinarima i drugim medijskim radnicima koji su ubijeni, ranjeni ili uhapšeni tokom izraelskog napada na Gazu, mora biti na mnogo većem nivou, a mediji moraju da pozivaju vlade na odgovornost i javnosti dostave podatke o svim zločinima koji se tamo događaju, poručeno je na okruglom stolu na temu prava u izvještavanju palestinskih medijskih radnika i radnica koji su organizovali Sindikat medija Crne Gore (SMCG) i Ambasada Palesine u Crnoj Gori. 
Predsjednik SMCG Radomir Kračković ukazao je na podatke Međunarodne federacije novinara, prema kojima je od eskalacije sukoba ubijeno preko 135 palestinskih medijskih radnika i radnica, na stotine povrijeđeno a mnogi se vode kao nestali, navodi se u saopštenju.
- Govoreći o ovakvim temama, lako se zapadne u zamku da se na ljude gleda kao na brojke. Zaboravlja se da je riječ o ljudima sa životnim pričama, planovima i snovima, koji su nasilno prekinuti. Potpuno je drugačije razmišljati o kolegi novinaru Mohammedu Saleh Al-Sharifu koji je prije prije nepune tri sedmice bio u blizini bolnice u sjevernom Pojasu Gaze, kada je na njega pucano iz drona. Ili na koleginicu novinarku Wafu Aludaini, koja je zajedno sa svojim suprugom i dvoje djece, ubijena u izraelskom vazdšnom napadu u središtu Gaze - kazao je Kračković.
On je rekao da i Balkan, nažalost, ima iskustva sa sukobima te da je tokom ratova iz devedestih godina prošlog vijeka ubijeno više od 150 reportera.
- U većini tih slučajeva gotovo ništa nije urađeno da se njihova smrt rasvijetli. Moramo učiniti sve da se to ne ponovi u Gazi - kazao je on.
Ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabii Alnantouli ukazao je da su i medijske institucije bile mete napada, kojih je bilo čak 88.
- Medijski radnici nemaju slobodu, zaštitu na radnom mjestu, opremu, komunikaciona sredstva, ljekove, hranu ni vodu. Izraelska vojska direktno prijeti novinarima preko njihovih mobilnih telefona. Napadaju članove porodice novinara i njihove privatne kuće. Oko 90 odsto palestinskih novinara u Gazi bilo je nasilno premješteno i po nekoliko puta - upozorio je on.
Alnantouli je rekao i da nijedan internacionalni medij nije dostupan u Pojasu Gaze, da se blokira palestinski medijski sadržaj, a da se u svjetskim medijima nerijetko upotrebljava rječnik koji relativizuje izraelske zločine i obmanjuje javnost. 
Novinar Predrag Nikolić istakao je da je pitanje Palestine pitanje odnosa prema civilizacijskim tekovinama. On je govorio o licemjernom odnosu zapadnih medija prema dešavanjima u Gazi.
- Rat će se završiti. Vrlo je bitno da se svi zločini dokumentuju, kako bi u budućnosti neko za to odgovarao i da bi se održala kultura sjećanja na zločine i žrtve. To Izraelci imaju vrlo izraženo i bitno je da Palestinci to rade u trenutku kad im se dešava genocid - kazao je on.
Novinarka Emina Hodžić Knežević kazala je da zabrinjava činjenica da crnogorski mediji, bez obzira na potvrde sa međunarodnih adresa, biraju strane.
Novinarka Željka Zvicer ponovoila je da se na ubijene ne smije gledati kao na statistiku, već kao na ljude sa imenom i prezimenom.

Solidarnost medijske zajednice sa kolegama koji su ubijeni, ranjeni ili uhapšeni tokom izraelskog napada na Gazu, mora biti na mnogo većem nivou

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

LAZOVIĆ PITAO ŠOŠKIĆA: Ako ste znali da sam šef kriminalne grupe, zašto ste bili sa mnom na ručku 2020. godine?

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

Tag: evropska-unija