Kako Vlada formalno Milojka Spajića, a suštinski Andrije Mandića upravalja procesima nakon IBAR jasno piše u Non pejperu Evropske komisije - koji do sada najupečatljivije pokazuje da ova Vlada neće ispuniti zadatak i zatvoriti sva poglavlja - poručili su u Evropskom savezu Crne Gore.
Diplomatske pres konferencije i, kako su kazali, kurtoazije nakon sastanaka i posjeta na visokom nivou i samozavaranje Vlade i varanje građana sa "ambicioznim, ali ostvarivim ciljevima" su jedno, a papir je taj koji nam jasno kaže đe smo.
- Uporno smo govorili da je usvajanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila, famoznog IBAR-a, važan momenat na putu Crne Gore prema EU, ali da su ta mjerila upravo ono što im ime kaže - privremena - ukazali su u Evropskom savezu.
Oni, kako su ustvrdili, predstavljaju potvrdu da smo nešto formalno ispunili i otvaraju vrata faza koje su puno ozbiljnije i traže konkretne, vidljive rezultate čije nedostizanje nije moguće zamagliti ili sakriti uobičajenim eufemizmima, frazama i floskulama.&nbsp;
- Uostalom i iz ove Vlade su priznali da je gotovo 80 odsto mjerila dostignuto prije 2020. &nbsp;U "principu regate" Albanija nam diše za vratom i ubrzava, izvan zvaničnih sastanaka se sve češće govori da je atmosfera oko napretka i potencijalnog ulaska Albanije u EU puno pozitivnija, dok entuzijazam po pitanju Crne Gore splašnjava - naveli su oni.
Imamo, cijene, još šansu da budemo "prva naredna članica", ali upozoravaju da je potreban radikalan zaokret - i kod nas i u Briselu.
- I naravno nova istinski proevropska, građanska i patriotska Vlada stopostotno posvećena reformama i integraciji u EU - dodali su u Evropskom savezu.
Nema, poručuju oni, potrebe sa neuspjelim projektima poput prethodne tri vlade trošiti godine još jedne generacije građanki i građana Crne Gore koji žele biti građani EU.
- Nadamo se da i naši zapadni prijatelji konačno to uviđaju - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Evropski savez: U Non pejperu Evropske komisije jasno piše kako Vlada upravlja procesima nakon IBAR-a

NATO savez traži od evropskih članica da petostruko povećaju kopnene kapacitete protivvazdušne odbrane, saopštili su dobro obaviješteni, neimenovani izvori, prenosi danas agencija Blumberg.
Kako se dodaje, o ovim zahtjevima razgovaraće se sjutra na sastanku ministara odbrane NATO u Briselu, piše agencija Mina.
Petostruko povećanje kapaciteta biće kolektivno za evropske članice Alijanse, a individualni nivoi proširenja biće određeni na kraju razgovora.
Za sada nije jasno koji je vremenski okvir za ispunjenje ovih zahtjeva NATO.
Ministri su se ove sedmice dogovorili da odobre povećanje zaliha oružja, jedno od najambicioznijih od vremena Hladnog rata, u okviru evropskih i kanadskih nastojanja da se dodatno naoružaju i smanje zavisnost od američkih odbrambenih sistema.
Na sastanku u Briselu biće postavljene osnove za samit lidera Alijanse koji će biti održan u Hagu, od 24. do 25. juna.
Povećanje naoružanja je dio širih ambicija da se više sredstava izdvoji za odbranu u cijelom NATO-u.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

NATO poručuje evropskim članicama da pet puta povećaju kopnene kapacitete PVO

Nalazimo se u paradoksalnoj situaciji da su želja i napor Evropske unije da se naša zemlja integriše veći od želje i napora Crne Gore, kazao je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore.
- Afirmativno je što i dalje čujemo da Evropska komisija, na čelu sa komesarkom za proširenje Martom Kos - ima optimizma. Nažalost, taj optimizam se malo bazira na realnosti i više na fikciji, odnosno na želji EU da integriše Crnu Goru – dodao je on.
Kos je juče, tokom vanrednog saslušanja pred Odborom za vanjsku politiku Evropskog parlamenta, istakla da „EK u potpunosti podržava cilj Crne Gore da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja“.
- U prethodnih sedam mjeseci, zatvoreno je više poglavlja sa zemljama kandidatima nego u proteklih deset godina. Crna Gora brzo napreduje. Privremeno smo zatvorili šest poglavlja, a uskoro očekujemo da ćemo zatvoriti još njih. Cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do 2026. godine je ambiciozan, ali realan - ako se reforme nastave - i mi ga u potpunosti podržavamo – dodala je komesarka za proširenje.
Ukazala je kako su pojedine zemlje kandidati „shvatile da je pred njima ozbiljan momentum“, te da „ispunjavaju reforme brže nego ranije“. Podsjetila je i na to da je Albanija do sada otvorila 24 pregovaračka poglavlja, pa je - uz Crnu Goru - najnaprednija zemlja kandidat, posebno u dijelu vladavine prava.
- Ali, što god da radimo sa zemljama kandidatima, mora da postoji nešto što zovem „orlovskim pogledom“: mi smo strogi kontrolori onoga što se tamo dešava. Nije dovoljno da se usvoje zakoni, već moramo i da vidimo implementaciju, a to je najteži dio – zaključila je Kos.
<h3>IMPLEMENTACIJA</h3>
Upravo je spora implementacija nešto sa čime se Crna Gora doskora suočavala, zbog čega su pojedini „zadaci“ iz Plana rasta konačno dospjeli u fokus izvršne i zakonodavne vlasti. No, insistiranje na reformama i njihovoj implementaciji ne teče baš glatko, pa pojedini skeptični analitičari smatraju da će na konferenciji krajem ovog mjeseca biti zatvoreno samo jedno pregovaračko poglavlje.
Kalezić smatra da bi se takav mogući rezultat jedino mogao cinično prokomentarisati kao „uspjeh“.
- Vlada je, de facto, posljednjim bilateralnim sukobima sa Hrvatskom, ali i ostalim članicama EU u vezi sa sporazumom sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, otvorila nove frontove. Umjesto da ih zatvaramo, Crna Gora čini sve suprotno – ukazao je on.
To, kako je dodao, znači da proces pridruživanja EU ne napreduje, nego nazaduje, te da smo pod velom „nerealnog optimizma“.
- Suština je da u Crnoj Gori nema jasne ni političke, ni društvene volje za nastavak procesa. Ljudi kojima pripada da nose procese su inherentno antievropski. Prema tome, tehnički aspekt pridruživanja pada u drugi plan. Zato treba da govorimo o samom entuzijazmu i samom naporu koji Vlada ulaže. Rezultati bi došli kada bi taj napor bio srazmjeran nečemu o čemu govore. Ali, to ne rade – rekao je Kalezić.

Kalezić: Proces pridruživanja EU ne napreduje, nego nazaduje

Evropska komisija u potpunosti podržava cilj Crne Gore da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos. U govoru pred poslanicima Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, Kos je istakla i da je u prethodnih sedam mjeseci zatvoreno više poglavlja sa zemljama kandidatima, nego u proteklih deset godina.
- Crna Gora brzo napreduje. Privremeno smo zatvorili šest poglavlja, a uskoro očekujemo da ćemo zatvoriti još poglavlja. Cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do 2026. godine je ambiciozan, ali realan ako se reforme nastave, i mi ga u potpunosti podržavamo - kazala je Kos.
Komesarka za proširnje je ocijenila i da su oređene zemlje kandidatkinje razumjele da je pred njima ozbiljan “momentum” i da ispunjavaju reforme brže nego ranije.
Podsjetila je da je Albanija do sada otvorila 24 pregovaračka poglavlja, te da je uz Crnu Goru najnaprednija zemlja kandidat posebno u vladavini prava.
- Ali ipak, šta god da radimo sa zemljama kandidatima, mora da postoji nest što ja zovem 'orlovskim pogledom'. Dakle, mi smo jak kontrolor onoga što se tamo dešava. Tu je riječ o implementaciji. Nije dovoljno da usvoje zakon. Moramo da vidimo implementaciju. A to je najteži dio - ocijenila je Marta Kos.
Govoreći o ostalim zemljama regiona, Kos je istakla da stvarni napredak u Srbiji zavisi od vraćanja povjerenja javnosti i angažovanja svih zainteresovanih strana.
- Rekla sam i predsjedniku Vučiću da njegova posjeta Moskvi šalje pogrešan signal i otežava naše napore da se zalažemo za Srbiju - istakla je Kos.
Osvrćići se na situaciju na Kosovu, komesarka je istakla da je od suštinske važnosti da se nakon februarskih izbora brzo formiraju institucije i krene naprijed sa ključnim reformama u pravosuđu, medijima i javnoj upravi.
- Funkcionalna vlada i skupština su od ključne važnosti da Kosovo ima koristi od mehanizma za reformu i rast. Komisija je spremna da pripremi mišljenje o članstvu Kosova u EU kada ga Savjet zatraži. Ali da budem jasna, put Kosova ka EU ide kroz normalizaciju sa Beogradom kroz dijalog uz posredovanje EU, a ne kroz jednostrane akcije - istakla je Kos.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, komesarka Kos ističe da politička situacija nastavlja da odlaže napredak.
- Vrata ka EU ostaju širom otvorena, ali Bosna i Hercegovina sada mora ispuniti preostale obaveze. Sesionistička politika Milorada Dodika vuče zemlju nazad, a ne naprijed, i vrijeme je da oni koji vjeruju u EU budućnost zemlje udruže svoje snage i provedu reforme - kaže Kos.
Ističe i da je cilj Komisije da sa Sjevernom Makedonijom, otvori pregovore o klasteru koji se odnosi na fundamentalne reforme čim se usvoje neophodni ustavni amandmani.

Kos: Podržavam cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do kraja godine

Želimo da završimo pregovore o pristupanju EU do 2026. i da postanemo 28. članica EU 2028. godine - poručio je premijer Milojko Spajić tokom posjete Japanu za tamošnji najuticajniji ekonomski dnevni list NIKKEI (Nihon Keizai Shimbun), koji je i vlasnik britanskog Financial Times-a.
Spajić je, kako je saopšteno iz Vlade, govorio o rezultatima i planovima Vlade, te poziciji Crne Gore prema važnim globalnim temama, poručujući da je cilj Crne Gore da u najkraćem roku kompletira evropsku integraciju.
- U samo poslednjih godinu i po napravili smo značajan napredak. Iako je ostalo više od 20 poglavlja, ubijeđen sam da ćemo završiti pregovore na vrijeme. Razlika između tržišta od 500 miliona ljudi kao što je EU i tržišta od oko 500 hiljada kao što je naše sada - je hiljadu puta. Stoga je ulazak u jedinstveno evropsko tržište ključno za crnogorsku ekonomiju - poručio je Spajić.
U intervjuu se ističe da bi Crna Gora, između ostalog i zbog svog etničkog sastava, imala važnu ulogu u očuvanju dobrosusjedskih odnosa u regionu te da kao takva može posredovati i u bržoj integraciji zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
- U Crnoj Gori nema apsolutne etničke većine - oko 41 odsto su Crnogorci, oko 32 Srbi, a potom Bošnjaci i Albanci itd. Ako Crna Gora uđe u EU, može da postane pravi most ka drugim zemljama Balkana - rekao je on.
Spajić je izrazio podršku za saradnju Japana i NATO-a, te Japan, Južnu Koreju, Australiju i Novi Zeland opisao kao „partnere sa zajedničkim vrednostima“ u Indo-Pacifiku i iskazao punu podršku saradnji Japana i NATO-a jer je Japan “najbolji prijatelj Evrope”.
U kontekstu globalne bezbjednosti i očuvanja mira premijer je ukazao na važnost japanskog „Ba“ (場), koncepta zasnovanog na filozofiji Nišide Kitaroa i teorijama menadžmenta Ikudžira Nonake, koji se odnosi na važnost međusobne interakcije i sklada među ljudima.
- U mediteranskim zemljama ljudi su često vrlo isključivi, ali u Japanu sam naučio kako da svi doprinesu svojim mišljenjem, a da se ipak održi harmonija i saradnja - zaključio je Spajić.

Spajić za najuticajniji ekonomski list u Japanu: Ubijeđen sam da ćemo pregovore sa EU završiti na vrijeme

Za Vladu Crne Gore proces evropskih integracija ostaje glavni strateški prioritet - ne samo zbog ekonomskog značaja već, prije svega, zbog vizije i vrijednosti koje Evropska unija utjelovljuje - poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na sastanku sa potpredsjednicom Vlade i ministarkom ekonomije Slovačke Denisom Sakovom, koja boravi u posjeti Crnoj Gori.
Đeljošaj je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, poželio dobrodošlicu slovačkoj delegaciji i istakao odličnu ekonomsku saradnju između dviju država.
Potpredsjednica Sakova je istakla da prepoznaje posvećenost Vlade Crne Gore u procesima evropske integracije i reformama te poručila da Crna Gora može računati na podršku Slovačke.
Tokom sastanka bilo je, dodaju, riječi o mogućnostima unaprijeđenja saradnje u različitim sferama privrede, kao što su zelena energija, infrastruktura, turizam, poljoprivreda i druge.
- Na kraju sastanka sagovornici su istakli dobre odnose Crne Gore i Slovačke, te dogovorili nastavak komunikacije i intenziviranje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa - zaključili su u saopštenju.

Đeljošaj - Savkova: Proces integracija ostaje glavni strateški prioritet zbog vizija i vrijednosti

Evropska komisija zatražila je od Sekretarijata Energetske zajednice da izvrši procjenu postupka izbora Odbora Regulatorne agencije za energetiku (REGAGEN) i njegove usklađenosti sa kriterijumima propisanim Ugovorom o energetskoj zajednici, saopštili su listu "Dan" iz Delegacije Evropske unije (DEU) u Crnoj Gori.
Skupština je prošle sedmice izglasala za predsjednika Odbora REGAGEN-a Veljka Vasiljevića, a za članove tog tijela Momira Škopelju i Milicu Petrović Simonović.
To su uradili na predlog Administrativnog odbora, iako su im i Energetska zajednica i DEU pisali i ukazivali da konkurs nije u skladu sa zahtjevima ugovora o energetskoj zajednici, kojim se prenosi Direktiva (EU) 2019/944, čija je Crna Gora ugovorna strana.
- U aprilu 2025. godine, Delegacija EU je obavijestila Skupštinu da javni poziv objavljen 21. januara 2025. godine, koji se odnosi na imenovanje predsjednika i dva člana Savjeta Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, nije definisao kriterijume za njihov izbor i imenovanje, te stoga nije bio u skladu sa zahtjevima Ugovora o energetskoj zajednici, kojim se prenosi Direktiva (EU) 2019/944, čija je Crna Gora ugovorna strana. Evropska komisija je zatražila od Sekretarijata Energetske zajednice da izvrši procjenu postupka izbora i njegove usklađenosti sa kriterijumima propisanim Ugovorom o energetskoj zajednici - kazali su iz DEU, na čijem čelu je Johan Satler.

EU će ispitati izbor Odbora REGAGEN-a

Međunarodna organizacija Transparensi internešnal (TI) izrazila je duboku zabrinutost povodom Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina koji su potpisale vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
U TI su konstatovali da, iako je privlačenje stranih investicija važno, određene odredbe ovog sporazuma mogu ugroziti put Crne Gore ka članstvu u EU, naročito u vezi sa Poglavljem 5 koje se odnosi na javne nabavke.
Podsjećaju da Sporazum predviđa da su svi ugovori i naknadni dogovori sa UAE investitorima izuzeti iz pravila o javnim nabavkama, tenderima i konkurenciji u obe zemlje.&nbsp;
- To omogućava dodjelu ugovora bez javnog nadmetanja, čime se podrivaju principi transparentnosti i jednakog tretmana - navedeno je u saopštenju TI.
Konstatuju da su takve prakse u suprotnosti s pravom EU i obavezama koje Crna Gora ima prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Evropska komisija već je ranije ukazivala da bi takvi izuzeci mogli da naruše konkurenciju i transparentnost.
- Crna Gora je postigla pohvalan napredak u usklađivanju svojih pravila javnih nabavki sa standardima EU. Izvještaj Evropske komisije za 2024. godinu priznaje umjeren do dobar nivo pripremljenosti u ovoj oblasti, uz napomenu o poboljšanjima u elektronskom sistemu javnih nabavki. Međutim, usvajanje trenutnog Sporazuma prijeti da poništi ovaj napredak. Sprovođenje odredbi koje su u suprotnosti sa zakonima EU o javnim nabavkama moglo bi da zaustavi ili ometa pregovore u vezi sa Poglavljem 5, čime bi se ometala ukupna putanja pristupanja Crne Gore EU - navedeno je u saopštenju.
TI naglašava da su javne nabavke teren podložan korupciji, a nedostatak transparentnosti Sporazuma i odsustvo mehanizama za borbu protiv korupcije, napominju, pogoršavaju ovaj rizik.
- Dozvoljavanjem izuzeća od standardnih procedura javnih nabavki, Sporazum stvara mogućnosti za favorizovanje i zloupotrebu javnih sredstava. Ovo ne samo da narušava povjerenje javnosti, već je i u suprotnosti sa principima dobrog upravljanja i odgovornosti koji su ključni za integraciju sa EU - konstatuje se u saopštenju.
S tim u vezi, TI prepučuje da parlament preispita usklađenost ovog Sporazuma sa Ustavom i međunarodnim obavezama, a Vlada da sprovede temeljnu reviziju dokumenta i ukloni sporne odredbe.
Takođe, smatraju da je neophodno organizovati široku raspravu uključujući civilno društvo, stručnjake i EU partnere.
- Zalažemo se za reviziju Sporazuma kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonima EU o javnim nabavkama i SSP-om, čime bi se zaštitili izgledi Crne Gore za pristupanje EU - ističe se u sugestijama TI.
Pozvali su i Evropsku komisiju da pažljivo prati sprovođenje konačnog Sporazuma i njegov uticaj, kako bi se osiguralo da ovaj aranžman ne ugrozi put Crne Gore ka pristupanju.
- Transparensi internešenel ostaje posvećen podržavanju napora koji promovišu transparentnost, odgovornost i integritet u javnoj upravi. Spremni smo da pomognemo u preispitivanju i izmjenama Sporazuma kako bi se uskladio sa najboljim praksama i međunarodnim standardima - poručeno je iz TI.

Transparensi internešnal zabrinut zbog Sporazuma sa UAE: Neke odredbe mogu ugroziti put Crne Gore ka EU

Evropska unija tvrdi da je Kina, uključujući Hong Kong, odgovorna za "približno" 80 odsto zaobilaženja sankcija protiv Rusije, iako Peking to i dalje poriče.
Prema povjerljivom izvještaju njemačkog Ministarstva inostranih poslova, u koji su njemački list Sueddeutsche Zeitung i državne televizijske mreže NDR i VDR, komesar EU za sankcije Dejvid O'Saliven rekao je na sastanku u Briselu početkom ovog mjeseca da, iako sankcije imaju značajan uticaj na rusku ekonomiju, teškoće se nastavljaju.
Mediji su 27. maja saopštili da je kineska ambasada u Berlinu odbila da komentariše navode kada je kontaktirana.
Ukrajinska služba za spoljne obavještajne poslove optužila je 26. maja Kinu da nastavlja da snabdijeva ruske fabrike odbrambene opreme brojnom robom koja se koristi u vojne svrhe, što Peking takođe poriče.
- Kina nikada nije isporučila smrtonosno oružje nijednoj strani u sukobu i strogo kontroliše robu dvostruke namjene. Ukrajina to dobro razumije. Kina se odlučno protivi neosnovanim optužbama i političkim manipulacijama - rekla je portparolka kineskog Ministarstva inostranih poslova Mao Ning na brifingu za novinare 27. maja.
Izvještaj njemačkog Ministarstva inostranih poslova bio je rezime sastanka Savjeta EU za međunarodne poslove u Briselu 20. maja.
Pored Kine, u izvještaju se navodi da se teškoće nastavljaju sa Kazahstanom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Turskom.
Iako Ujedinjeni Arapski Emirati tvrde da je izvoz zaustavljen, ne pružaju nikakvu statistiku, a podaci o uvozu sugerišu suprotno, navodi se u izvještaju.
Dodaje se da su kompanije iz EU takođe uključene u kršenje sankcija, slabeći poziciju Evropske komisije u pregovorima sa trećim zemljama o uvođenju mjera.
Vijest o izvještaju dolazi manje od nedjelju dana nakon što je Blok napravio veliki korak ka okončanju uvoza ruskih i bjeloruskih azotnih đubriva, odobrivši fazne carine osmišljene da kupovinu učine ekonomski neisplativom u roku od tri godine.
Evropski lideri su takođe zaprijetili Rusiji "ogromnim" paketom sankcija ako Moskva ne pristane na 30-dnevni prekid vatre koji je predložio Vašington.
Sugerisali su da bi naredni paket sankcija, koji bi bio 18. od strane EU, mogao da uključuje energetski sektor i finansijske mjere.

EU smatra Kinu odgovornom za 80 odsto izbjegavanja sankcija Rusiji

Ministri Evropske unije (EU) odobrili su danas program od 150 milijardi eura za povećanje odbrambenih izdataka u bloku. 
 
Uredbu SAFE (Bezbjednosna akcija za Evropu) prvi put je predložila u martu Evropska komisija kao odgovor na pozive zemalja članica za finansijsku i političku podršku za ispunjavanje novih odbrambenih ciljeva koje promoviše NATO, i za potencijalno intervenisanje u korist Ukrajine, ukoliko Sjedinjene Američke Države (SAD) preusmjere svoj fokus na nešto drugo. 
 
Konačna uredba, u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, navodi da su "prijetnje koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija od posebne hitnosti i relevantnosti" i da im se mora brzo suprotstaviti. 
 
Zbog vremena potrebnog za razvoj odbrambenih proizvoda i povećanje industrijskih proizvodnih kapaciteta širom EU, u uredbi se takođe navodi da će biti od vitalnog značaja da Unija počne da podržava države članice što je prije moguće kako bi mogle veoma brzo da naručuju (vojnu opremu). 
 
Brisel je prvo odgovorio na pozive zemalja članica aktiviranjem nacionalne klauzule EU o izuzeću za vojne troškove, što znači da rashodi za stavke poput oružja i municije neće biti uračunati u mehanizam kažnjavanja bloka za zemlje koje krše ograničenja potrošnje EU. 
 
To je stvorilo fiskalni manevar, ali i državama članicama je novac potreban što je prije moguće. 
 
Sa nekoliko država članica koje žele da brzo pristupe predloženom novcu, i to bez potrebe za jednoglasnošću ili saglasnošću Evropskog parlamenta, ambasadori EU su odobrili novi zakon 21. maja, a samo je Mađarska bila protiv. 
 
Nova šema funkcioniše na isti način kao i nedavni program oporavka EU od COVID-19, koji je imao vrijednost 800 milijardi eura. 
 
Za SAFE, blok će koristiti svoj trostruki A kreditni rejting da prikupi potrebnih 150 milijardi eura na tržištima, a zatim ih pozajmi državama članicama. 
 
U tom smislu, biće mnogo jeftinije nego da većina članica EU pokušava da sama odvojeno generiše sredstva zaduživanjem. 
 
Pet zemalja EU - Danska, Njemačka, Luksemburg, Holandija i Švedska, trenutno uživaju trostruki A rejting, tako da najvjerovatnije neće morati da učestvuju u šemi, ostavljajući veći dio potencijalnih kredita siromašnijim članicama, piše RSE. 
 
Činjenica da krediti imaju maksimalno trajanje od 45 godina, da ih nije potrebno servisirati u prvoj deceniji i da zemlje neće morati da plaćaju PDV na kupljenu opremu su druge prednosti za koje Brisel očekuje da će pokrenuti evropsko odbrambeno izdvajanje. 
 
Međutim, kako navodi RSE, postoje i neki uslovi vezani za sve to. 
 
Prije svega, mnoge zadužene južne države članice se žale da je, za razliku od šeme oporavka od COVID-a, koja je takođe uključivala komponentu granta, ova inicijativa isključivo kredit, što će staviti još veći teret na već opterećene javne finansije. 
 
SAFE bi, takođe, trebalo da stimuliše zajedničke nabavke odbrambene opreme između zemalja, a Evropska komisija želi da koristi instrument za stvaranje pravog evropskog tržišta odbrane umjesto nacionalno fragmentiranog koji u velikoj mjeri postoji danas. 
 
Veliko pitanje u posljednjih mjesec bilo je ko može da učestvuje u SAFE programu, balansiranje želje različitih država članica da povećaju domaću proizvodnju sa realnošću da se ne može svaka komponenta proizvesti u EU. 
 
Za početak, zemlje Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska, uključene su u šemu, a isto važi i za državu kandidata za EU - Ukrajinu. 
 
Uredba opravdava njihovo uključivanje navodeći "blisko partnerstvo tih zemalja sa Unijom u industrijskoj proizvodnji odbrambene opreme" i činjenicu da se "Ukrajina direktno suočava sa tekućim agresivnim ratom Rusije".

EU odobrila plan od 150 milijardi eura za jačanje odbrambenih kapaciteta

Senat Univerziteta Crne Gore utvrdio je, na danas održanoj sjednici, prijedlog o broju studenata za upis u I godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore za studijsku 2025/26. koji predviđa ukupno 3.311 mjesta, navedeno je u saopštenju. 
Dodatno, kako se navodi, utvrđeni su i predlozi o broju studenata na postdiplomske specijalističke studije gdje je predviđeno 1.225 mjesta i dvogodišnje master studije koji predviđa 2.010 mjesta.
Dodaju da se prilikom predlaganja broja studenata za upis na sva tri nivoa studija, Senat se rukovodio standardima kvaliteta nastave, broja nastavnog osoblja, materijalnom osnovom za realizacijom pojedinačnog studijskog programa, kao i advekatnim odnosom broja studenata i nastavnog osoblja.
Predloženi broj studenata zasnovan je na predlozima vijeća univerzitetskih jedinica, dok sastavni dio ovih odluka čini i Mišljenje sa obrazloženjem Centra za unapređenje kvaliteta Univerziteta Crne Gore.
- Za studijski program osnovnih studija, Specijalna edukacija i rehabilitacija na Filozofskom fakultetu, kao i master studijski program Studije roda koji će se sprovoditi na Institutu za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, postupak licenciranja je još uvijek u toku. Očekuje se da će rješenje Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija biti dostavljeno blagovremeno, te je i upis na pomenute programe za koje su predložena upisna mjesta, uslovljen dobijanjem odgovarajuće licence - ističe se u saopštenju. 
Prijedlozi Senata Univerziteta Crne Gore, kako navode, biće dostavljeni na dalje razmatranje Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore koji će donijeti odluku o broja studenata za upis na pomenuta tri nivoa studija, nakon čega će se raspisati konkursi za upis.

Prijedlog broja studenata za upis na UCG u akademskoj 2025/26. godini predviđa ukupno 3.311 mjesta

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvao je danas na veliko jačanje odbrambenih sposobnosti Alijanse, uključujući povećanje protivvazdušne raketne odbrane.
On je danas u Londonu kazao da se u Ukrajini vidi kako Rusija nanosi teror iz vazduha.
- Stoga ćemo ojačati štit koji štiti naše nebo - rekao je Rute, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Prema njegovim riječima, NATO-u je, da bi održao vjerodostojno odvraćanje i odbranu, potrebno "400-odstotno povećanje protivvazdušne i raketne odbrane".
- Činjenica je da nam je potreban kvantni skok u našoj kolektivnoj odbrani - naveo je Rute.
Njegovi komentari dolaze uoči summita NATO-a u Nizozemskoj ovog mjeseca, na kom bi trebalo da bude riječi o povećanju ulaganja u odbranu među evropskim članicama Alijanse.

Rute poziva na jačanje protivvazdušne odbrane

Na društvenim mrežama Fidelity consultinga objavljen je, kako tvrde, izvještaj podgoričkog Vodovoda i kanalizacije u vezi sa priključenjem na mrežu budućeg naselja Velje brdo.
- Podgorica u riziku da ostane bez vode zbog projekta Velje brdo - navode iz Fidelity consultinga i prenose izvod iz tenderske dokumentacije koji objavljujemo integralno:
"U vezi vašeg zahtjeva za izdavanje tehničkih uslova priključenja na hidrotehničke instalacije saobraćajnice bulevara sa pratećom infrastrukturom u naselju Velje Brdo, na dijelu katastarskih parcela 387/1 i 366/21 KO Velje Brdo, navodimo sljedeće:
Za predmetno područje nije urađena planska dokumentacija UP, DUP, LSL, GUR i PUP, te nije poznato ni hidrotehničko rješenje vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na ovom području.
Od planskih dokumenata u toku su izrade PUP-a Podgorice i GUR-a „Velje brdo", koji će definisati izgradnju saobraćajne infrastrukture sa komplet hidrotehničkim instalacijama. Takođe, sugerisali smo da je prije definisanja i usvajanja ovih planskih dokumenata potrebno uraditi detaljna hidrogeološka istraživanja šire zone izvorišta Mareza i predmetnog lokaliteta, sa akcentom na uticaj na izvorište Mareza.
Takođe, potrebno je izvršiti istražne radove na izvorištima Zagorič i Ćemovsko polje, u cilju obezbjeđivanja dodatnih kapaciteta iz bunarskih izdani, koje bi nadomjestile količinu vode koja bi se sa Mareze distribuirala u naselje Velje Brdo, a da se ne ugrozi postojeće uredno vodosnabdijevanje Glavnog grada.
Dalje ukazujemo na neophodnost izrade nove Studije izvodljivosti vodosnabdijevanja, odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda Glavnog grada Podgorice, jer u postojećoj iz 2011.godine, na koju se oslanja Nacrt PUP-a Glavnog grada Podgorice, nije razmatran razvoj grada u smislu izgradnje novog naselja, u kome će biti koncentrisan veliki broj stanovnika.
Još jednom naglašavamo da je, ukoliko bi se naselje Velje brdo i budući rezervoari bez detaljne analize povezali na postojeće potisne cjevovode sa izvorišta "Mareza" (što je bio predlog u nacrtu Projektnog zadatka za I fazu izgradnje naselja), moguć je rizik od ugroženosti kompletnog sistema vodosnabdijevanja na teritoriji Podgorice".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F1932068439696269515%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1932068439696269515%7Ctwgr%5Eb8af92fc68d9a6564dba5ec4eb25bb06198e0eb3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity consulting: Podgorica u riziku da ostane bez vode zbog projekta Velje brdo

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je Konkurs za upis učenika u prvi razred srednjih škola u Crnoj Gori za školsku 2025/2026. godinu, navedeno je u saopštenju.
Dakle, za oko 7.700 svršenih osnovaca ponuđeno je 10.564 mjesta – u gimnazijama, stručnim i umjetničkim školama, informišu iz resornog Ministarstva.
Bodovni prag za upis ostaje isti: 60 bodova za gimnazije, 48 za četvorogodišnje stručne škole. Pravo prijave imaju učenici koji nisu stariji od 17 godina, a prijave se podnose elektronski od 16. do 19. juna 2025. godine putem sajta <a href="http://www.upisi.edu.me,/">www.upisi.edu.me,</a> javljaju iz MPNI-a.
Tokom prijavnog roka, škole će svakodnevno objavljivati ažurirane rang liste. Konačna rang lista biće objavljena do 24. juna, nakon čega se dostavljaju originalna dokumenta, istaknuto je u saopštenju.
Upis u gimnazije i stručne škole vrši se prema opštem uspjehu, rezultatima eksterne provjere znanja, značajnim predmetima i priznanjima sa takmičenja. Za specijalistička odjeljenja gimnazija (matematička, filološka, sportska) važe posebni uslovi, pojašnjavaju iz Ministarstva.
Kandidati iz romske i egipćanske populacije dobijaju dodatnih šest bodova po principu afirmativne akcije, dodaju iz resornog Ministarstva.
Učenici koji upišu trogodišnje stručne obrazovne programe imaju mogućnost školovanja po dualnom modelu obrazovanja, koji podrazumijeva učenje kroz rad kod poslodavca. Tokom trajanja praktične nastave u, učenicima se obezbjeđuje mjesečna novčana naknada, koja se progresivno uvećava svake školske godine – od najmanje 10% do 20% prosječne neto zarade u Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.
Konkurs je dostupan na linku:
<a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-upis-ucenika-u-prvi-razred-srednje-skole-za-skolsku-2025-2026-godinu">https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-upis-ucenika-u-prvi-razred-srednje-skole-za-skolsku-2025-2026-godinu</a>

MPNI objavilo konkurs za upis u prvi razred srednjih škola

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Tag: evropska-unija