<p>Više od 70 odsto građana Crne Gore smatra da je korupcija uglavnom ili veoma prisutna u društvu, dok dodatno zabrinjava podatak da značajan broj ispitanika pokazuje spremnost da u određenim situacijama i sam učestvuje u koruptivnim radnjama – davanjem novca, poklona ili usluga.</p>
<p>To je saopšteno na konferenciji za medije povodom predstavljanja istraživanja Crnogorski koruptoskop, koje je Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sproveo u periodu od maja do juna ove godine, na reprezentativnom uzorku građana.</p>
<p>Šef Odjeljenja za istraživanje javnih politika u CeMI-ju, <b>Nemanja Stankov</b>, kazao je da gotovo polovina građana – 46,7 odsto – ocjenjuje da se nivo korupcije u Crnoj Gori u prethodne četiri godine nije mijenjao, dok trećina (32,5%) smatra da je situacija čak i pogoršana.</p>
<p>- Uprkos formalnom napretku i deklarativnoj političkoj volji za borbu protiv korupcije, percepcija građana je da se stanje nije popravilo – naprotiv, mnogi ga ocjenjuju gorim nego ranije . naveo je Stankov.</p>
<p>Prema istraživanju, 53,2 odsto ispitanika smatra da se slučajevi visoke korupcije ne procesuiraju dovoljno, dok tek 7,1 odsto vjeruje da se antikorupcijske mjere sprovode nepristrasno i dosljedno.</p>
<p>- Zaključak koji se nameće jeste da građani nemaju povjerenje u efikasnost antikorupcijskih mehanizama. Smatraju da se zakoni primjenjuju selektivno, a da korumpirani pojedinci uglavnom prolaze nekažnjeno - istakao je Stankov.</p>
<p>Posebno zabrinjavaju nalazi o društvenoj prihvatljivosti koruptivnog ponašanja. Iako je manji procenat građana (4,5%) naveo da je uvijek prihvatljivo dati novac, poklon (8.5%) ili učiniti uslugu (10.1%), čak 18 odsto smatra da je ponekad u redu dati novac. Još više ih ima kada je riječ o poklonima (38,1%) ili činjenju usluga (35%).</p>
<p>- Iako je broj onih koji uvijek odobravaju takve radnje relativno mali, kada se dodaju oni kojima je to ponekad prihvatljivo, dobijamo ozbiljan procenat građana koji potencijalno mogu biti saradnici u koruptivnim praksama - upozorio je Stankov.</p>
<p>Istraživanje pokazuje i da građani češće sami nude mito nego što im se ono izričito traži – naročito u sektorima obrazovanja, zdravstva, saobraćaja i administracije.</p>
<p>- I jedno i drugo je, naravno, neprihvatljivo, ali značajan broj građana – od svakog četvrtog u slučaju državnih službenika do gotovo svakog drugog u slučaju ljekara – smatra da je prihvatljivije samoinicijativno ponuditi mito, nego čekati da bude tražen - kazao je Stankov.</p>
<p>Od onih koji su u prethodnih 12 mjeseci imali kontakt s pojedinim institucijama, njih 28,9% tvrdi da su im predstavnici inspekcija tražili ili očekivali mito. Slična iskustva ima 26,2% korisnika zdravstvenih ustanova i 23,3% građana koji su bili u kontaktu sa policijom.</p>
<p>- Ovo je ključni problem identifikovan u ovom istraživanju. Kada pitate osobu da li ste, npr, u prethodnih 12 mjeseci bili u kontaktu sa policijom, i među grupom ispitanika koja vam da potvrdan odgovor, postavite potpitanje da li su u tim kontaktima policijski službenici tražili ili očekivali novac/poklon/ uslugu, dobijete rezultat od 26.2 odsto“, pojasnio je Stankov. &nbsp;To su konkretni pokazatelji prisustva korupcije u svakodnevnim situacijama. Kada vam četvrtina ispitanika sa ličnim iskustvom potvrdi takvu praksu, onda je jasno da se ne radi samo o percepciji, već i o realnim problemima u sistemu. Takvom zaključku ide u prilog i nalaz da je 42,8 odsto građana izjavilo da su u proteklih 12 mjeseci lično iskusili ili svjedočili nekom obliku korupcije - zaključio je Stankov.</p>
<p>Istraživanje Crnogorski koruptoskop sprovedeno je u okviru projekta „Digni glas: za Crnu Goru bez korupcije", koji je podržan od strane Kancelarije za borbu protiv međunarodne trgovine narkoticima i sprovođenje zakona (INL) pri Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Istraživanje CeMI-ja: Velika većina građana vjeruje da je korupcija prisutna, a značajan broj je spreman da u njoj učestvuje

<p>Državne institucije i službenici moraju suštinski razumjeti i dosljedno primjenjivati rodnu ravnopravnost kako bi osigurali efikasnije i pravednije politike koje odgovaraju potrebama svih građana i građanki, jer dok to pitanje ostaje samo deklarativno, stvarna promjena izostaje.</p>
<p>To je poručeno na konferenciji “Korak ka jednakosti: Dijalog za rodnu ravnopravnost”, koju je organizovao<i> </i>Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).</p>
<p>Programska direktorica, CeMI, <b>Teodora Gilić, </b>kazala je da iako se<b> </b>rodna ravnopravnost formalno sve češće pominje kao vrijednost, u praksi i dalje ostaje marginalizovana ili nedovoljno shvaćena.</p>
<p>- Prema podacima MONSTAT-a, indeks rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori za 2023. godinu iznosi 59,3 što nas stavlja znatno ispod prosjeka Evropske unije od 68,6. Ovaj indeks je više od statistike - on ukazuje na suštinske razlike u učešću žena i muškaraca u društvenom, političkom i ekonomskom životu - istakla je Gilić.</p>
<p>Ukazala je da je najveći disbalans prisutan u domenu moći, odnosno učešća žena u procesima odlučivanja.</p>
<p>- To ne znači samo broj članova i članica u odborima ili upravnim tijelima - već koliko su žene zaista uključene u kreiranje politika i donošenje odluka koje oblikuju svakodnevni život građana i građanki. Dodatno, razlike postoje i kada je riječ o pristupu ekonomskim resursima, znanju i vremenu. U oblasti zdravlja, ta razlika je najmanja, ali i dalje prisutna - navela je Gilić.</p>
<p>Prema njenim riječima, iako je Crna Gora usvojila Zakon o rodnoj ravnopravnosti, strateške dokumente i akcione planove, jasno je da formalni okvir nije dovoljan.</p>
<p>- Suštinska promjena dolazi tek kada institucije koje sprovode te politike razviju unutrašnje kapacitete da ih razumiju, primjenjuju i nadograđuju. Bez toga, ostajemo u sferi deklarativnog - istakla je Gilić.</p>
<p>Ukazala je da je projekat „Korak ka jednakosti: Proaktivne mjere za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori” upravo iz tih razloga fokusiran na izgradnju institucionalnih kapaciteta ne kroz opšte preporuke, već kroz vrlo konkretne, praktične aktivnosti.</p>
<p>- Razvili smo priručnik o aspektima rodne ravnopravnosti za državne službenike i službenice, organizovali tri obuke, u centralnoj, sjevernoj i južnoj regiji Crne Gore. Upravo na ovim treninzima smo posebnu pažnju posvetili razjašnjavanju osnovnih pojmova iz oblasti rodne ravnopravnosti, uključujući rodne uloge i stereotipe, značaj vođenja rodno razvrstane statistike, te koncept orodnjavanja javnih politika kroz praktične primjere - kazala je Gilić.</p>
<p>Navela je da su zajedno sa MASTER organizacijom sproveli kampanju na društvenim mrežama usmjerenu na shvatanje i promovisanje značaja rodne ravnopravnosti u javnom sektoru.</p>
<p>- Obuke su okupile više desetina predstavnika/ca državnih institucija. Kroz rad sa predavačicom i kroz praktične primjere, učesnici/ce su imali priliku da preispitaju vlastita razumijevanja rodnih uloga, analiziraju aktuelne politike i identifikuju izazove koje vide u sopstvenim institucijama. Upravo kroz te direktne kontakte potvrđeno je ono što već znamo - da sistem obuka u ovoj oblasti nije utemeljen na dugoročnoj strukturi. Znanje često zavisi od interesovanja pojedinca, a ne od obavezne institucionalne prakse - kazala je Gilić.</p>
<p>Smatra da kadrovske promjene dodatno otežavaju očuvanje znanja, jer ne postoji dosljedna evidencija o tome ko je prošao obuku, niti mehanizam prenosa iskustava.</p>
<p>- Informativna kampanja koju smo paralelno sproveli otvorila je ovu temu i za širu javnost, stavljajući naglasak na rodnu ravnopravnost ne kao na „žensku temu", već kao sastavni dio profesionalne i odgovorne javne uprave. Upravo takav pristup bio je ključan za promjenu narativa, ali i za smanjenje otpora koji se često javlja zbog postojećih predrasuda i stereotipa - istakla je Gilić.</p>
<p>Predstavnik Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, <b>Matija Maksimović</b>, kazao je da<b> </b>rodna ravnopravnost nije samo zakonska obaveza ili formalni zahtjev međunarodnih konvencija koje je država ratifikovala, već, kako je naveo, temeljni princip pravde, jednakosti i društvene kohezije.</p>
<p>Istakao je da Crna Gora i njene institucije imaju odgovornost ne samo da poštuju ljudska prava, već i da aktivno rade na njihovoj punoj realizaciji.</p>
<p>- Duboko sam uvjeren da su sistemske promjene moguće isključivo uz veliku posvećenost, ali i unutrašnje promjene u okviru samih institucija. Bez promjena nema napretka - jasan je Maksimović.</p>
<p>Ukazao je na važnost da svi zaposleni u državnim službama razumiju značaj rodne ravnopravnosti i da je primjenjuju kao sastavni dio profesionalne prakse i ličnih uvjerenja.</p>
<p>- Zbog toga su edukacija i jačanje kapaciteta zaposlenih u državnim institucijama od izuzetne važnosti - naveo je Maksimović.</p>
<p>Upozorio je da se ovom pitanju ne smije pristupati isključivo kao tehničkoj obavezi.</p>
<p>- Uvođenje rodne perspektive mora postati standardna, trajna praksa i sastavni dio procesa odlučivanja i sprovođenja politika. To ne treba biti dodatna birokratska obaveza, već način da institucije efikasnije i osjetljivije odgovore na potrebe svih građana i građanki - poručio je Maksimović.</p>
<p>Predstavljajući Priručnik o aspektima rodne ravnopravnosti za državne službenike/ce i namještenike/ce ekspertkinja za rodnu ravnopravnost <b>Slavica Striković</b>, kazala je da se prilikom analize stanja u Crnoj Gori trudila da obuhvati teme koje su zaista potrebne onima koji rade u ovoj oblasti kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.</p>
<p>- Međutim, ono što me zabrinjava jeste lični utisak, koji je ujedno i moje iskustvo: u Crnoj Gori se ova tema ne doživljava ozbiljno ni na lokalnom, ni na državnom nivou. Iako mnogo ljudi radi u ovoj oblasti, najčešće se to posmatra kao „još nešto u opisu posla“, bez stvarne odgovornosti i razumijevanja. Zato i jeste položaj žena ovakav kakav jeste - navela je Striković.</p>
<p>Prema njenim riječima, nijedna vlast, ni bivša ni aktuelna, ovu temu nije postavila kao političko pitanje.</p>
<p>- To je jasno i iz činjenice da se iz godine u godinu smanjuju sredstva za ovu oblast. U isto vrijeme, imamo snažne desne narative u društvu, a pojedini čak pokušavaju relativizovati pojave poput selektivnog abortusa. A popis nam jasno pokazuje podatke, ko želi da vidi, vidjeće - rekla je Striković.</p>
<p>Ukazala je da je ovaj priručnik važan da se ponude konkretni alati i objašnjenja: šta znači pol, šta znači rod, šta je rodni identitet, koji su to stereotipi, šta je rodno zasnovano nasilje, šta je rodno osjetljiv jezik, kakvi su mehanizmi za sprovođenje rodne ravnopravnosti, koji su nacionalni i međunarodni okviri.</p>
<p>- Sve to sadrži upravo ovaj priručnik. Iako je pisan prvenstveno za državnu upravu, praktično sve što piše u njemu može se primijeniti i na lokalnom nivou. Tokom edukacija koje smo radili, ljudi su nam govorili da im je ovo korisno i da im je trebalo - rekla je Striković.</p>
<p>Smatra da imamo mlade muškarce i žene koji razmišljaju na pravi način, ali nemaju sistema koji će im dati prostor da se iskažu.</p>
<p>- Zato im barem ostavljamo ovakav alat. Indikatori su jasni — sredstva opadaju, evaluacije politika nema, rodna statistika nije dostupna. Zakon propisuje obaveze, ali one se ne poštuju. Zato je ovaj priručnik važan. A da li će se koristiti, to je pitanje ozbiljnosti sistema - kazala je Striković.</p>
<p>U okviru panela „Rodna ravnopravnost u praksi: iskustva, izazovi i rješenja“ predsjednica Savjeta za rodnu ravnopravnost, Opština Bijelo Polje <b>Almasa Rizvanović</b>, istakla je da je ova opština među prvim lokalnim samoupravama u Crnoj Gori koja je uspostavila sve ključne mehanizme za unapređenje rodne ravnopravnosti.</p>
<p>- Još 2011. godine imali smo lokalni akcioni plan za rodnu ravnopravnost, a već 2012. osnovali smo Kancelariju za rodnu ravnopravnost. Među prvima smo potpisali Memorandum sa OEBS-om o unapređenju rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou, a 2014. godine donijeli smo Odluku o rodnoj ravnopravnosti. Tada je osnovan i Savjet za rodnu ravnopravnost. Danas imamo sve mehanizme koji nam pomažu da radimo na unapređenju položaja i žena i muškaraca u našem društvu - kazala je Rizvanović.</p>
<p>Ona je naglasila da je rodna ravnopravnost temelj ljudskih prava i da podrazumijeva punu uključenost svih građana i građanki u društveni život.</p>
<p>- Moja uloga u Kancelariji je direktno vezana za sprovođenje lokalnih akcionih planova. Trenutno je završen treći lokalni akcioni plan (2024), a u toku su pripreme za novi. Pratimo realizaciju Nacionalne Strategije za rodnu ravnopravnost i usklađujemo naše lokalne aktivnosti sa njom. Važno nam je da kroz saradnju sa svim opštinskim strukturama povežemo žene koje su uključene u različite programe podrške - istakla je Rizvanović.</p>
<p>Ukazala je na značaj rada sa ženama na selu, njihovog informisanja i uključivanja u lokalne procese.</p>
<p>- Imamo odličnu saradnju sa Službom za mjesne zajednice. Planiramo da, kako je u Bijelom Polju sada formirano gotovo 40 mjesnih zajednica, podstaknemo veće uključivanje žena u njihove savjete. To su prve organizovane grupe na terenu, i ako tu ne damo svoj doprinos, teško možemo očekivati promjene. Pozvaćemo sve građanke da učestvuju, i apelujem – nemojte čekati da vas neko predloži, predložite same sebe ili predložite prijateljicu, komšinicu, koleginicu - poručila je Rizvanović.</p>
<p>Pojasnila je da u savjetima mjesnih zajednica mogu učestvovati sve žene – domaćice, poljoprivrednice, visokoobrazovane, navodeći da je iskustvo svake od njih dragocjeno.</p>
<p>Izvršna direktorica Mreže za evropske politike – MASTER, <b>Andrea Popović</b>,<b> </b>istakla je da je sedam godina provela u državnoj upravi, ali da joj nikada nije ponuđena edukacija iz oblasti rodne ravnopravnosti.</p>
<p>- Vjerujem da je sada situacija malo drugačija i unapređenija, ali gledala sam podatak – 75 od 100 državnih službenika nikada nije pohađalo ovakve vrste obuka. Samo troje od 100 prođe neku obuku tokom godine. Možete zamisliti kako je njima pitanje rodne ravnopravnosti bukvalno na margini - upozorila je Popović.</p>
<p>Ukazala je i na uticaj tradicionalnih normi koje i dalje snažno oblikuju društvo u Crnoj Gori.</p>
<p>- Danas, dok sam se spremala za ovaj panel, šminkala se i birala šta da obučem, pomislila sam: šta bi rekli muškarcu da dođe izgužvan? Vjerovatno ništa. A za ženu bi rekli: "Vidi kako je izašla iz kuće". Takvi standardi se teško mijenjaju, osim ako se ne uvede predmet o rodnoj ravnopravnosti već u osnovno obrazovanje, kroz građansko obrazovanje - navela je Popović.</p>
<p>Naglasila je da žene čine većinu stanovništva, ali su i dalje marginalizovane u politici i odlučivanju.</p>
<p>- Nemamo nijednu predsjednicu opštine, nijednu predsjednicu političke partije. U parlamentu nas je oko 20 odsto, u Vladi četiri ministarke naspram oko 20 ministara. Žene nisu potrebne u politici samo da bi se ispunila kvota. Ne, one treba da budu liderke. Da rukovode ključnim institucijama. Sigurna sam da bi proces evropskih integracija išao mnogo brže da je bilo više žena uključenih - smatra Popović.</p>
<p>Kazala je da tim MASTER organizacije čini 80 odsto žena.</p>
<p>- Najveća razlika je što mi u civilnom sektoru zaista radimo ono što volimo. Niko mi nije delegirao da se bavim rodnom ravnopravnošću, ja to želim. Ja bih taj posao radila do kraja života, i bez jednog eura. A to se ne dešava u državnoj upravi - kazala je Popović.</p>
<p>Striković je tokom panela ocijenila da u institucionalnim pristupima ovom pitanju i dalje nedostaje suštinske posvećenosti.</p>
<p>- Prva misao koja mi pada na pamet jeste da ne vidim mnogo primjera gdje institucije zaista pokušavaju da ozbiljno rade na postizanju rodne ravnopravnosti. Mislim da je to ključni problem kada govorimo o ovoj temi - rekla je Striković.</p>
<p>Ukazala je na greške koje se prave, kako na lokalnom tako i na državnom nivou, navodeći da one najčešće proizilaze iz površnosti u pristupu.</p>
<p>Striković je, kao primjer, navela jedan konkretan slučaj.</p>
<p>- Nedavno je, potpuno netransparentno, objavljen poziv iz jedne opštine za sprovođenje rodne analize. To je najbolji pokazatelj da pristup nije ozbiljan, niti uključuje širu stručnu i građansku javnost - rekla je Striković.</p>
<p>Smatra da su za istinske pomake potrebne iskrene namjere, strateški pristupi i transparentan rad svih nivoa vlasti.</p>
<p>Konferencija je organizovana u okviru projekta “Korak ka jednakosti: Proaktivne mjere za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori”, koji CeMI realizuje u saradnji sa NVO Mrežom za evropske politike (MASTER) uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>

Državne institucije i službenici suštinski da razumiju i dosljedno da primjenjuju rodnu ravnopravnost

<p>Predstavnici civilnog sektora ozbiljno su zabrinuti zbog nedostatka adekvatnih mehanizama i sankcija za kršenje zakonskih odredbi, kao i zbog značajnog povećanja budžeta za političke partije u Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, sa kojim je danas upoznat skuptinski Odbor za izbornu reformu.&nbsp;</p> <p>Predstavnici Centra za demokratiju i CeMI-a, <b>Dragan Koprivica</b> i <b>Zlatko Vujović</b> iznijeli su niz kritika, naglašavajući da predložene izmjene možda neće donijeti željenu transparentnost i odgovornost.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb" data-rendition-name="original" width="1898" height="1058" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica<span></span></figcaption> </figure>  <p>Prema<b> </b>mišljenju Koprivice, najveći problem je što zakon ne predviđa mehanizme koji bi zaista spriječili zaobilaženje pravila, niti adekvatne kazne.&nbsp;</p> <p>- U suštini, isplati se kršenje ovog zakona - naglasio je Koprivica, dodajući da su iz CDT-a i ranije predlagali i izmjene Krivičnog zakonika kako bi se osigurale sankcije sa odvraćajućim karakterom.&nbsp;</p> <p>On je kazao da žali što taj prijedlog nije prihvaćen, pogotovo imajući u vidu da je i u relevantnim izvještajima, poput nedavnog non-pejpera Evropske komisije eksplicitno navedena potreba za jačanjem sankcija.&nbsp;</p> <p>Koprivica je predložio da Odbor paralelno sa usvajanjem zakona radi i na izmjenama Krivičnog zakonika, angažujući stručnjake kako bi se preciznije definisala krivična djela povezana sa finansiranjem partija.</p> <p>Takođe, Koprivica je ukazao na to da, iako su napravljene promjene u kvotama za zastupljenost polova, nije siguran da su u potpunosti ispunjene sve preporuke ODIHR-a i mišljenja ekspertkinje, posebno u kontekstu odsustva limita na troškove izbornih kampanja.</p> <p>Za Koprivicu je sporno i povećanje budžeta za političke partije sa 11,2 miliona na preko 15 miliona eura. Kazao je da je zapanjen &nbsp;odlukom koja je, kako je naveo, proizašla iz „političkog dogovora“, a o kojem civilni sektor nije bio ni informisan.&nbsp;</p> <p>On je istakao apsurdnost situacije gdje institucije poput Agencije za sprečavanje korupcije (ASK)<b> i </b>Državne revizorske institucije (DRI), koje kontrolišu finansiranje partija, imaju tri puta manje budžete od političkih subjekata.&nbsp;</p> <p>- Mislim da se zaista pretjeralo s ovim iznosom - zaključio je Koprivica, upozoravajući da će ovo ostati „ozbiljna sjenka“ na razumijevanje javnog interesa u Skupštini Crne Gore.</p> <p>Zlatko Vujović iz CeMI-a<b> </b>saglasio se sa Koprivicom da je iznos za finansiranje partija veliki i da su se u CEMI-ju uvijek zalagali da partije treba da dobiju manje novca.</p> <p>Istakao je da, s obzirom na veliki broj malih opština i malih političkih partija, te izuzetno prijemčive odredbe o privatnim donacijama koje ostaju skrivene, državni i opštinski fondovi ostaju jedini vidljivi izvor finansiranja.</p> <p>Vujović žali što Nacrt zakona ne uključuje odredbu koja je ranije postojala, a koja je uslovljavala povlačenje dijela budžetskih sredstava ukoliko se ne dostigne minimalni prag prijavljenih privatnih donacija.&nbsp;</p> <p>Objasnio je da se na taj način „veliki dio novca neće obuhvatiti u izvještajima“, što otvara vrata da „neki treći subjekti mogu sa velikim novcem da utiču posredno“.&nbsp;</p> <p>Vujović je upozorio na opasnost da privatni kapital „proguta političku scenu“, slično trendovima u Velikoj Britaniji i Americi. Iako je izrazio razumijevanje za potrebe opstanka manjih partija, njegovo je mišljenje da je ipak došlo do pretjerivanja u iznosu sredstava.&nbsp;</p> <p>On je izrazio ozbiljnu sumnju i u primjenjivost članova zakona koji definišu kampanje trećih lica.&nbsp;</p> <p>Opisao je to kao „klizav teren“, podsjećajući da su se slični modeli zloupotrebljavali u tranzicionim zemljama poput Gruzije, gdje su, u kombinaciji sa zakonima o stranim agentima, korišteni za suzbijanje djelovanja nevladinih organizacija.&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, problem leži u tome što zakon ne određuje imperativno status „trećeg subjekta“, već ga prepušta samoregulaciji, što znači da se odredbe neće odnositi na one koji se ne prepoznaju kao takvi akteri.&nbsp;</p> <p>Takođe, kaznena odredba koja se poziva na jedan od pomenutih članova je, kako je rekao, „prilično konfuzna i biće je veoma teško primijeniti“. Vujović je uvjeren da su članovi koji definišu kampanje trećih lica „prilično neprimjenjivi“, što znači da iako postoje, vjerovatno neće biti funkcionalni u praksi.</p>

Duško Mihailović

1250x600

Vujović: Opasnost da privatni kapital proguta političku scenu; Koprivica: Isplati se kršenje zakona

<p>Dugogodišnja agonija izbornog procesa u Šavniku traje isključivo zbog jednog razloga - što članovi i predstavnici vladajućih partija na nacionalnom nivou ne dozvoljavaju da se u Opštinskoj izbornoj komisiji završi izborni proces. To nije slučaj samo sa Šavnikom, slična situacija i sa Kotorom - kazao je predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje <b>Zlatko Vujović </b>u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.</p>
<h2>Šavnik, priča bez kraja</h2>
<p>Osptrukcije pristalica i članova biračkog odbora iz "Koalicije za budućnost Šavnika" koji su dio tamošnje opozicije, a aktuelne državne vlasti,devet bezuspješnih pokušaja glasanja na dva biračka mjesta, izbori koji se u Šavniku nisu završili još od oktobra 2022, doveli su do situacije u kojoj su u lokalnom parlamentu i dalje odbornici iz saziva od 2018. godine. Jugoslav Jakić je glasovima većine odbornika izabran za predsjednika Opštine Šavnik, na elektronskoj sjednici loklanog parlamenta. Jakić za TV E objašnjava da je reizbor formalnost koja omogućava Opštini da funkcioniše dok se ne riješi kriza. S pravnog aspekta situaciju u Šavniku je jasna, objašnjva predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović.</p>
<p>- Članovi Opštinske izborne komisije u Šavniku koji ne sprovode odluku Državne izborne komisije, odnosno, ne organizju glasanje na dva biračka mjesta, stvarni su krivci agonije.</p>
<p>Argumenti vladajućih partija da je u Šavniku veliki broj građana promijenio prebivalište ne stoje, jer su i nosilac liste Demokratskog fronta, i veliki broj odbornika, promijenili prebivalište i dobili pravo da učestvuju u izbornom procesu. Nije dobro da se na taj načinkoristi takozvani busing, odnosno, mogućnost promjene prebivališta. Iako je ta mogućnost legalna, ona nije legitimna. Zato se i zalažemo (CEMI) da se izori na lokalnom nivou održavaju istoga dana, da bi se takva mogućnost spriječila. Međutm, mnogo opasnije za stabilnost pravnog poretka ješto oni koji imaju vlast ne dozvoljavaju da se sprovode odluke Državne izborne komisije, &nbsp;najvišeg državnog organa kada je riječ o izbornoj administraciji - kaže Vujović.</p>
<p>Objašnjava da aktuelni odbornici imaju legitimitet do izbora nove Skupštine Opštine, odnosno, do okončanja izbornog procesa, jer ne postoji nijedno zakonsko ograničenje koje predviđa situaciju kakva je u Šavniku.</p>
<p>- Mislim da bi se sve moglo razriješiti ukoliko bi se u kratkom roku usvojio novi Zakon o lokalnim izborima, koji bi predviđao da imamo opšte lokalne izbore, da se održe ove godine, da imamo fiksirani datum za parlamentarne izbore svake četiri godine, pa bismo ove godine imali opšte lokalne izbore u svim opštinama. To znači da bi zakon skratio mandat u onim opštinama u kojima traje duže. Onda bismo mogli da izađemo iz ovog galimatijasa - istakao je Vujović.</p>
<h2>Posao za SDT</h2>
<p>U slučaj Šavnik moglo bi, kaže Vujović, da se uključi Specijalno državno tužilaštvo, ukoliko ne bude političke odluke.</p>
<p>- Specijalno tužilaštvo bi trebalo da pokrene istragu, podnese krivične prijave protiv onih koji zloupotrebljavaju javno ovlašćenje, odnosno, protiv članova Opštinske izborne komisije koji neće da organizuju izbore po nalogu Državne izborne komisije. Govorimo o nečemu što se može nazvati organizovani kriminal, jer se pokušavaju spriječiti građani da iskažu svoju izbornu volju… možemo govoriti o određenim krivičnim djelima koje je potrebno procesuirati po službenoj dužnosti - poručio je Vujović.</p>
<h2>Izborni inženjering</h2>
<p>Izborni ineženjering bi mogao odraditi svoje i uoči loklanih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Vujović je u više navrata upozoravao na problem duplih, odnosno, fantomskih birača. Procjenjuje se da ih je na nivou cijele Crne Gore i do 114 hiljada, od kojih oko tri hiljade nezakonito ostvaruje pravo glasa u Nikšiću i Herceg Novom.</p>
<p>- Vidjeli smo situaciju u Srbiji, doveden je ogroman broj birača. Lokalni izborinijesu bili organizovani u svim opštinama, već su selektivno izabrani veći gradovi, kako bi birači bili upisani u ogromnom obimu. Procjenjuje se da je možda i više od 100.000 birača dovedeno u Beograd i oni su izmijenili ishod izbora… Upisivanje u birački spisak na bazi lažnog prebivališta, odnosno dvojnog lažnog prebivališta, je ono što je problematično za Crnu Goru - podsjetio je Vujović.</p>
<p>Herceg Novi je, kaže Vujović, jedina opština u Crnoj Gori u kojoj je CEMI odradio kontrolu svih birača, jer su kao NVO, tokom izbornog procesa,imali pristup biračkom spisku. Uporedili su biračke spiskove sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, nakon čega su MUP-u podnijeli prijavu sa dokazima za hiljadu birača u Nikšiću i više od dvije hiljade u Herceg Novom.</p>
<p>- Nažalost, MUP nije uradio ništa, osim što je kontaktirao MUP Srbije, ali je Agencija za zaštitu ličnih podataka naložila da se unište svi dokazi, makar je to inforamcija koju imam iz ministarstva. Dakle, Agencija za zaštitu ličnih podataka aktivno je djelovala da se spriječi otkrivanje fantoma, unište svi dokazi koji bi eventualno vodili do oduzimanja nezakonito stečenog državljanstva i brisanja iz biračkog spiska svih koji tamo ne treba da se nađu. Nakon što su iz MUP-a Crne Gore kontaktirali MUP Srbije, Srbija je otežala provjeru podataka preko website-a. Više nije dovoljno da imate jedinstveni matični broj, već traže dvojni upis podataka - matični i broj lične karte…. Mi imamo podatke, metodološke procjene. U Herceg Novom ima više od 10 odsto onih koji definitivno utiču na izborni ishod - istakao je Vujović.</p>
<h2>Problem za problemom</h2>
<p>Upoređujući birački spisak Herceg Novog sa spiskovima Srbije i BiH, CEMI je utvrdio da čak osamdesetdvoje ljudi ima trojno biračko pravo, trojno prebivalište u Crnoj Gori, Srbiji i BiH. Vujović objašnjava kako se do takve situacije dolazi, imajući u vidu činjenicu da je moguće samo jedno prebivalište.</p>
<p>- Moguće je na bazi lažnih izjava. Vjerujem da najveći broj tih ljudi nema motiv da utiče na izborni ishod ni u jednoj državi, jer su njihovi motivi prilično privatnog tipa - da izbjegnu plaćanje poreza na nekretnine, da dobiju besplatno zdravstveno osiguranje u sve tri zemlje, kao i obrazovanje… država je na gubitku, oni štete državu i ne razmišljaju o tome. Nažalost, u velikom smo problemu - napominje Vujović.</p>
<p>Podsjeća da je CEMI provjeravo inforamcije, odnosno, tvrdnje opozicije o navodnih hiljadu nezakonito upisanih birača u Nikšiću. Utvrdili su, kaže, da je u gotovo svim slučajevima, izuzev par izuzetaka, riječ o nezakonito upisanim biračima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcAHciswxJXM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: AZLP naložila da se unište dokazi o fantom biračima

<p>Vlada Crne Gore iskoristila je usvajanje Strategije za borbu protiv korupcije isključivo u svrhu sticanja IBAR-a, dok je istinske reforme u borbi protiv korupcije brzo ostavila po strani zarad uskopartijskih interesa, ocijenjeno je iz<b> </b>Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).</p>
<p>Šef Pravnog odjeljenja CeMI-ja i član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Vladimir Simonović ukazao je da nije prošlo ni pola godine od usvajanja Strategije za borbu protiv korupcije, a da taj dokument već djeluje kao mrtvo slovo na papiru.</p>
<p>- Vlada Crne Gore iskoristila je usvajanje Strategije isključivo u svrhu sticanja IBAR-a, dok je istinske reforme u borbi protiv korupcije brzo ostavila po strani zarad uskopartijskih interesa.<b> </b>Potvrdu ovoj tezi predstavlja nedavno usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima je gotovo u potpunosti narušen prvi strateški cilj Strategije za borbu protiv korupcije - naveo je Simonović u saopštenju.</p>
<p>Podsjetio je da prvi cilj Strategije jasno prepoznaje potrebu za jačanjem nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti svih ključnih institucija u borbi protiv korupcije.</p>
<p>- Ispunjenje ovog cilja zavisi od usklađivanja zakonskog okvira koji reguliše rad institucija, uključujući i policiju, kao i osiguravanje da napredovanje i zapošljavanje budu u skladu sa standardima Savjeta Evrope i preporukama Evropske komisije. Izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima potpuno su suprotne proklamovanom cilju - istakao je Simonović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, umjesto unapređenja profesionalizma, ove izmjene omogućavaju nastavak partijskog zapošljavanja.</p>
<p>- Nadležnost za kadriranje prelazi sa nezavisnih komisija na ministra unutrašnjih poslova. Ministar sada ima ovlašćenje da formira komisiju za provjeru znanja kompetencija i da postavlja kriterijume koje će komisija primjenjivati u postupku zapošljavanja policijskih službenika - rekao je Simonović.</p>
<p>Ukazao je da izmjene Zakona omogućavaju zapošljavanje policijskih službenika bez javnog oglašavanja i kadrovskog plana, dok istovremeno otvaraju vrata nagrađivanju lojalnih partijskih kadrova kroz institut „vanrednog napredovanja“.</p>
<p>- Ovaj sistem, umjesto da nagrađuje zaista zaslužne službenike, zahtijeva samo odsustvo negativne evidencije poput disciplinskih kazni ili prekršaja Kodeksa etike. Drugim riječima, uslovi za „vanredno napredovanje“ su svedeni na minimum: dovoljno je da policijski službenik izbjegava prekršaje, bez obzira na stvarne zasluge. Ovakve izmjene ne smanjuju korupcijske rizike – njihov efekat je dijametralno suprotan - kazao je Simonović.</p>
<p>Ocijenio je da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima ne jača policiju kao jednu od ključnih institucija za borbu protiv korupcije, već produbljuje političku kontrolu nad njenim radom.</p>
<p>- Podsjećamo Vladu i Skupštinu Crne Gore da naš Evropski put podrazumijeva ispunjavanje visokih standarda vladavine prava, jačanje nezavisnih institucija i odlučnu borbu protiv korupcije - poručio je Simonović.</p>
<p>Kazao je da se usvajanje ovakvih zakonskih rješenja, koja nastavljaju praksu zarobljavanja institucija i jačanja političkog uticaja nad njima, direktno kosi sa proklamovanom težnjom 44. Vlade da Crna Gora postane članica EU do kraja 2028. godine, i dodatno produbljuje sumnju u istinsku evropsku orijentaciju vladajuće strukture.</p>

Vlada Strategije za borbu protiv korupcije iskoristila za dobijanje IBAR-a, dokument već kao mrtvo slovo na papiru

<p>Broj žrtava poplava u Teksasu porastao je na 51, a kako prenosi AP, nadležne službe i spasioci tragaju za velikim brojem osoba koje se vode kao nestale.</p>
<p>Prema riječima šerifa okruga Ker Larija Lejta, među nestalima je i 27 djevojčica koje su bile na ljetovanju u kampu Mistik.</p>
<p>Gradski menadžer Kervila Dalton Rajs rekao je da se strahuje da je nestao veliki broj osoba.</p>
<p>- Gledamo na ovo na dva načina: poznati broj nestalih je 27. Ne možemo da kažemo koliko bi još moglo biti nestalih jer jednostavno ne znamo", rekao je Rajs na konferenciji za novinare -prenio je CNN.</p>
<p>Guverner Teksasa Greg Abot naložio je službama koje vrše potragu za nestalima i da to čine pretpostavljajući da je svako od nestalih i dalje živ.</p>
<p>On je prethodno proglasio vanredno stanje zbog poplava u centralnom dijelu Teksasa, prenosi Tanjug.</p>
<p>Obilne kiše, koje su u nekim djelovima regiona pale u rekordnim količinama za samo nekoliko sati, izazvale su bujične poplave rijeke Gvadalupe.</p>

Broj žrtava poplava u Teksasu porastao na 51

<p>Željeznički prevoz (ŽPCG) dobio je mišljenje sa rezervom na finansijske iskaze za prošlu godinu, zbog neusaglašenih potraživanja i obaveza u iznosu od 934 hiljade eura.</p>
<p>- ŽPCG je na kraju prošle godine prikazao potraživanja od kupca u iznosu od 3,12 miliona EUR. U postupku nezavisnog usaglašavanja stanja ovih potraživanja ustanovili smo značajne razlike kod više kupaca u iznosu od 407 hiljada EUR u odnosu na stanja iskazana po njihovim poslovnim knjigama koja su prikazana u pristiglim odgovorima na upućene zahtjeve za konfirmacijom stanja međusobnih potraživanja i obaveza - piše u mišljenju revizorske kuće Crowe MNE.</p>
<p>Neusaglašenost potraživanja, kako se dodaje, proističe najvećim dijelom iz kontokorentnog obračuna, prenosi Dan.</p>
<p>- Do dana izdavanja ovog mišljenja nijesmo bili u mogućnosti da usaglasimo identifikovane razlike po osnovu konfirmacija u cilju potvrde stanja iskazanih potraživanja. Shodno navedenom, nijesmo bili u mogućnosti da se uvjerimo da li su ova potraživanja realno iskazana sa stanjem na dan 31. decembra prošle godine. Takođe, ŽPCG je na dan 31. decembra prošle godine prikazao obaveze iz poslovanja u iznosu od 3,5 miliona. U postupku nezavisnog usaglašavanja stanja obaveza iz poslovanja, ustanovili smo značajne razlike kod više dobavljača u iznosu od 527,2 hiljade EUR u odnosu na stanja iskazana po njihovim poslovnim knjigama koja su prikazana u pristiglim odgovorima na upućene zahtjeve za konfirmacijom stanja međusobnih potraživanja i obaveza. Do dana izdavanja ovog mišljenja, nijesmo bili u mogućnosti da usaglasimo identifikovane razlike po osnovu konfirmacija u cilju potvrde stanja iskazanih obaveza - navodi se u mišljenju.</p>
<p>Shodno navedenom, kako su dodali, nijesu bili u mogućnosti da se uvjere da li su obaveze iz poslovanja realno iskazane sa stanjem na kraju prošle godine.</p>
<p>Dalje su naveli i da je ŽPCG prikazao nekretnine, postrojenja i opremu u iznosu od 21,88 miliona eura, u okviru kojih je prikazao zemljište 338BP u Bijelom Polju, zgrada Konačište u Bijelom Polju, kao i dio zemljišta u Podgorici, na kojem se nalaze poslovne zgrade u ukupnom iznosu od 1,22 miliona.</p>
<p>- Za navedenu imovinu ŽPCG nije upisan kao vlasnik i nema posjedovne listove kojima dokazuje vlasništvo. Do dana izdavanja ovog mišljenja društvo nije izvršilo uknjižbu vlasništva nad ovom imovinom Željezničkog prevoza Crne Gore. Shodno navedenom, nijesmo bili u mogućnosti da se uvjerimo da su nekretnine, postrojenja i oprema realno iskazane sa stanjem na dan 31. decembra prošle godine - naveo je revizor.</p>
<p>Ostala potraživanja navedena u iskazu o finansijskoj poziciji na dan 31. decembra prošle godine u iznosu od 708,27 hiljada eura uključuju potraživanja po osnovu bolovanja u iznosu od 197,5 hiljada eura, koja nijesu naplaćena u periodu dužem od jedne godine.</p>
<p>- Smatramo da preduzeće nije izvršilo adekvatnu procjenu naplativosti navedenih potraživanja sa stanjem na dan 31. decembra prošle godine, kao što se zahtijeva prema MSFI 9 - Finansijski instrumenti. Shodno navedenom, nijesmo bili u mogućnosti da se uvjerimo da li su ova potraživanja realno iskazana sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine - piše u izvještaju koji je nedavno usvojen na skupštini akcionara.</p>
<p>Revizor je utvrdio i da ŽPCG nije obavio analizu i obračun odloženih poreskih obaveza i sredstava, kako se to zahtjeva po MRS 12-Porez na dobit, i shodno tome nisu bili u mogućnosti da se uvjere u potencijalne efekte koje bi primjena MRS 12 mogla imati na finansijske iskaze društva za prošlu godinu.</p>
<p>ŽPCG je državno preduzeće u kojem je Vlada nedavno promijenila gotovo sve članove odbora direktora.</p>

ŽPCG dobio mišljenje sa rezervom

<p>Vještak ekonomsko-finansijske struke<b> Srđan Pupovac</b> procijenio je da je zbog nezakonitih smjena direktora škola u mandatu bivše ministarke prosvjete <b>Vesne Bratić</b> budžetu nanesena šteta od oko 27.000 eura sa kamatom.</p>
<p>Riječ je o predmetu u kojem je podnijeta prva regresna tužba protiv Bratić, a u koji je uključeno oko 30 bivših direktora škola. U pitanju su smjene koje su obuhvaćene prvom tužbom koju je pokrenuo Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, potvrđeno je “Vijestima”.</p>
<p>Redakciji je objašnjeno da se tužbeni zahtjevi, prema Zakonu o obligacionim odnosima, moraju pokrenuti najkasnije u roku od šest mjeseci od nastanka štete, zbog čega se u narednom periodu mogu očekivati i druge tužbe protiv bivše javne funkcionerke.</p>
<p>Tokom jučerašnjeg ročišta pred podgoričkim Osnovnim sudom, zastupnik države <b>Aleksandar Veljović</b> i advokat Vesne Bratić Aleksandar Rmuš iznijeli su prigovore na dostavljeni nalaz vještaka, koji je u sud stigao 12. juna.</p>
<p>Veljović je naveo da je nalaz nejasan, posebno u dijelu koji se odnosi na stavku označenu kao presuđeni iznos od 513,66 eura. Zatražio je da Pupovac prisustvuje narednom ročištu kako bi objasnio detalje nalaza.</p>
<p>Sličan prigovor iznio je i advokat Bratić, koji je istakao da tužena nije mogla uticati na nastanak obračunatih iznosa, te da oni ne proizlaze iz njene namjere ili krajnje nepažnje.</p>
<p>- Više je nego očigledno, a imajući u vidu osnove koje je vještak utvrđivao u svom nalazu i mišljenju da tužena nije mogla uticati svojim činjenjem ili nečinjenjem na nastale parnične troškove, da su ovi iznosi prouzrokovani procesnim radnjama parničnih stranaka u tim postupcima, da zaštitnik ni na jednu odluku u odnosu na troškove postupka nije žalbom pobijao rješenje o troškovima, što se jasno vidi iz svih spisa predmeta, odnosno žalbi, a što se tiče troškova izvršnog postupka koji se odnose na predlog za izvršenje, klauzule pravosnažnosti i izvršnosti, bankarske i poštanske provizije, troškove ovjere od strane notara, nagrade za rad javnog izvršitelja, isti iznosi nemaju dodirne tačke sa odgovornošću tužene - kazao je Rmuš.</p>
<p>Sud je, imajući u vidu prigovore obje strane, donio rješenje o odlaganju ročišta, te je odlučeno da se Pupovac pozove da prisustvuje sljedećem ročištu, uz dostavljanje zapisnika radi pojašnjenja dostavljenog nalaza.</p>
<p>Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija je u aprilu rečeno su dostavili Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dokumentaciju u vezi sa nezakonitim smjenama direktora vaspitno-obrazovnih ustanova tokom 2021. godine, a taj resor do sada je isplatio više od 400.000 eura po tom osnovu, kazala je tada ministarka u tom resoru<b> Anđela Jakšić-Stojanović</b>.</p>
<p>Ona je u aprilu kazala da je do tada okončano 139 sporova i da su u svim slučajevima donijete pravosnažne presude kojima su rješenja Ministarstva iz 2021. poništena kao nezakonita.</p>
<p>- U vezi sa tužbama radi naknade materijalne štete, okončano 38 postupaka pravosnažno. Ukupan iznos iznosi 392.312,33 eura. U 2023. isplaćeno je 119.325 eura, u 2024. - 222.043 eura, a u ovoj godini 50.943,02 eura. Po osnovu nezakonitog razrješenja članova Etičkog komiteta iz budžeta je isplaćeno 106.000 eura. Svu evidenciju vodi Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji zastupa Ministarstvo - kazala je Jakšić Stojanović.</p>

Odloženo suđenje Vesni Bratić: Vještak procijenio štetu na 27.000 eura

<p>Akcija za ljudska prava (HRA) podsjetila je da se danas navršavaju 33 godine od ubistva troje civila, Hasana, Feride i njihove kćerke Sene Klapuh, koji su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini, dodajući da očekuju da nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi <b>Zorana Vukovića </b>i <b>Radomira Kovača</b>, koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.</p>
<p>Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.</p>
<p>Iz HRA navode u saopštenju da podržavaju i apel odbornika Skupštine Glavnog grada Podgorice, <b>Aleksandra Saše Zekovića</b>, da se posmrtni ostaci žrtava odmah po identifikaciji predaju članu njihove porodice uz odgovarajuće državne počasti.</p>
<p>- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.</p>
<p>- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nisu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - navode iz HRA.&nbsp;</p>
<p>Bosna i Hercegovina bi, smatraju iz HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.</p>
<p>- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Akcija za ljudska prava je ove godine objavila i tekst "Ne bis in idem u kontekstu konkurentnih međunarodnih nadležnosti", u kome su pravni eksperti Amir Čengić i Lejla Terzimehić analizirali pravne uslove za izvršenje pravosnažne presude u ovom slučaju i predložili konkretna rješenja za ostvarivanje pravde. Tekst je objavljen u okviru projekta „Zajedno do pravde - pravna, psihološka i društvena podrška žrtvama ratnih zločina", koji sprovodi Akcija za ljudska prava uz podršku Evropske unije u okviru regionalnog projekta „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu", koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).</p>
<h2>Dostojanstvena sahrana</h2>
<p>- Opština Nikšić je 1992. godine privremeno ukopala posmrtne ostatke žrtava kod Trebjese, bez grobnih obilježja. Nakon višegodišnjih apela sina i brata stradalih, Ferida Klapuha, kao i inicijativa civilnog sektora Crne Gore, konačno su preduzeti prvi konkretni koraci ka ekshumaciji, identifikaciji i dostojanstvenoj sahrani. Dana 4. juna 2025. godine, Komisija za nestala lica Crne Gore, na zahtjev Instituta za nestale osobe BiH, izuzela je koštane uzorke sa privremenog groblja u Trebjesi radi DNK analize. Uzorci su upućeni u laboratoriju Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u Hagu, a rezultati se uskoro očekuju - navode iz HRA.&nbsp;</p>
<p>Na lokaciji su, kako dodaju, pronađeni posmrtni ostaci tri osobe – dvije žene i jednog muškarca – koji su preneseni u Klinički centar Crne Gore, gdje će biti čuvani do okončanja DNK analize.</p>
<p>- Dostojan ispraćaj posmrtnih ostataka članova porodice Klapuh iz Crne Gore bio bi od značaja za crnogorsko društvo u cjelini. Priznanje i poštovanje žrtve porodice Klapuh je dio procesa ostvarivanja pravde i odgovornog odnosa zajednice prema zločinima iz prošlosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

HRA: Očekujemo da BiH konačno kazni ratne zločince za ubistvo porodice Klapuh kod Plužina

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: cemi