CeMI: Gotovo 90 odsto mizoginih komentara na crnogorskim portalima o političarkama

Mizoginija, prijetnje i online targetiranje žena postali su ozbiljan društveni problem koji ugrožava bezbjednost žena i njihovo učešće u javnom i političkom životu, a istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) pokazalo je da je gotovo 90 odsto mizoginih komentara na crnogorskim portalima usmjereno prema političarkama, saopšteno je na završnoj konferenciji te organizacije.

Projektna koordinatorka CeMI-ja Andrea Rovčanin na završnoj konferenciji „Siguran javni prostor – dijalog o digitalnom nasilju nad ženama“ kazala je da posljednjih godina svjedočimo sve izraženijem problemu digitalnog nasilja i rodno zasnovanog govora mržnje.

– Društvene mreže i online platforme, pored prostora za komunikaciju i razmjenu mišljenja, sve češće postaju mjesto uvreda, prijetnji i mizoginog govora usmjerenog prema ženama koje javno djeluju i iznose svoje stavove. Takvo okruženje ne ugrožava samo žene koje su izložene napadima, već utiče i na cjelokupan kvalitet demokratije, slobodu izražavanja i spremnost drugih žena da uopšte učestvuju u javnom i političkom životu – navela je Rovčanin.

Prema njenim riječima, rodna ravnopravnost zato nije pitanje koje se tiče samo žena, već podrazumijeva jednaku mogućnost žena i muškaraca da učestvuju u političkom, društvenom i ekonomskom životu, da ravnopravno donose odluke i da imaju jednake šanse za profesionalni i lični razvoj.

– Međutim, i dalje svjedočimo tome da žene često moraju ulagati mnogo više napora kako bi njihov glas bio jednako uvažen i poštovan. Pored profesionalnih izazova, suočavaju se i sa stereotipima, predrasudama, omalovažavanjem i različitim oblicima nasilja koji imaju za cilj da ih obeshrabre i udalje iz javnog života, zbog čega ravnopravnost podrazumijeva i pravo da javno djeluju bez straha od prijetnji i pokušaja obeshrabrivanja – rekla je Rovčanin.

Ukazala je da su u CeMI-ju u okviru projekta organizovali dvije jednodnevne obuke za žene aktivne u javnom i političkom životu, sa ciljem jačanja njihovih vještina i kapaciteta za prepoznavanje i reagovanje na digitalno nasilje i govor mržnje.

– Poseban dio projekta predstavljao je i podkast serijal „Bez filtera“, gdje su kroz 4 epizode razgovarali o iskustvima žena u javnom prostoru, rodnim stereotipima, govoru mržnje i odgovornosti institucija i društva da adekvatno reaguju na ove pojave. Pored toga, sprovedene su aktivnosti javnog informisanja i kampanja na društvenim mrežama sa ciljem promocije kulture dijaloga, međusobnog poštovanja i ravnopravnosti – kazala je Rovčanin.

Istakla je da kao jedan od važnih rezultata projekta postoji analitički izvještaj o prisustvu rodno zasnovanog govora mržnje prema ženama u javno-političkom životu Crne Gore za period od 2024–2025 godine, koji mapira ključne obrasce online napada, prisustvo mizoginih komentara i daje preporuke za unapređenje zaštite i prevencije.

– Kao dodatnu podršku, pripremljen je i priručnik namijenjen unapređenju etičke, profesionalne i rodno osjetljive medijske prakse, koji sadrži preporuke i smjernice za odgovornije izvještavanje i sigurnije online okruženje – navela je Rovčanin.

Naglasila je da borba protiv digitalnog nasilja nad ženama ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili organizacije.

– Potrebna nam je snažnija sistemska institucionalna reakcija, odgovornije medijsko izvještavanje, efikasnija primjena mehanizama zaštite, ali i kontinuirana edukacija i podizanje svijesti o štetnosti govora mržnje i mizoginije – poručila je Rovčanin.

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Biljana Pejović poručila je da digitalno nasilje nad ženama predstavlja ozbiljan društveni problem koji utiče na sigurnost, mentalno zdravlje i učešće žena u javnom i političkom životu.

Kako je istakla, digitalni prostor danas predstavlja važan prostor komunikacije, rada i djelovanja, ali je njegov razvoj doveo i do porasta različitih oblika nasilja, posebno prema ženama i djevojčicama.

– Govor mržnje, uznemiravanje, prijetnje, ucjene, zloupotreba ličnih podataka i organizovane kampanje imaju ozbiljne posljedice ne samo za pojedinke, već i za cijelo društvo – kazala je Pejović.

Ona je naglasila da digitalno nasilje nije „virtuelno nasilje“, već pojava koja ostavlja stvarne posljedice po osjećaj sigurnosti, mentalno zdravlje i profesionalni i javni angažman žena.

– Često žene odustaju od javnog prostora zbog prijetnji i targetiranja, a kada se to desi, svi gubimo. Gube građani, institucije i demokratija – rekla je Pejović.

Istakla je da se pitanje digitalnog i rodno zasnovanog nasilja mora posmatrati kroz prizmu ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, demokratije i sigurnosti društva.

Podsjetila je da je Crna Gora u prethodnom periodu ostvarila značajne korake u ovoj oblasti, navodeći Strategiju rodne ravnopravnosti 2025–2029, koja prepoznaje digitalno nasilje i bezbjednost žena u online prostoru kao važne izazove i predviđa mjere prevencije, edukacije i jačanja institucionalnog odgovora.

Pejović je najavila i novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji je prošao javnu raspravu i uskoro bi trebalo da se nađe u skupštinskoj proceduri.

– Zakon eksplicitno tretira rodno zasnovani govor mržnje i nasilje u digitalnom prostoru i prepoznaje digitalni govor mržnje kao oblik diskriminacije – navela je Pejović.

Predstavljajući Izvještaj o prisustvu rodno zasnovanog govora mržnje prema ženama u javno-političkom životu Crne Gore za period 2024–2025, docent na Fakultetu političkih nauka Nemanja Batrićević kazao je da je istraživanje obuhvatilo 1.441 članak i oko 16.500 komentara na portalima.

Kako je pojasnio, istraživanje je bilo fokusirano na članke u kojima su žene bile dominantni subjekt, kako bi analiza bila relevantna.

– Postoji veliki broj članaka u kojima su političarke samo usput pomenute, ali nije realno očekivati da su komentari fokusirani na njih. Zato smo koristili jasne kriterijume kako bismo utvrdili koji su članci relevantni za analizu – naveo je Batrićević.

Dodao je da su u istraživanje uključene žene iz različitih političkih, ideoloških i društvenih oblasti, među kojima su političarke, novinarke i predstavnice nevladinog sektora.

– Komentari su analizirani prema dva kriterijuma – da li sadrže mizoginiju i kome su usmjereni. Kao mizoginiju smo tretirali svaki rodno zasnovani govor mržnje prema ženama, uključujući nepotrebnu seksualizaciju, komentare koji dovode u pitanje sposobnost žena da obavljaju javne funkcije i sadržaje u kojima je rodna dimenzija posebno naglašena – objasnio je Batrićević.

Istakao je da veliki broj uvredljivih komentara nije klasifikovan kao mizoginija, jer su se odnosili na političku, ideološku, nacionalnu ili vjersku osnovu, bez rodne komponente.

Prema njegovim riječima, istraživanje je pokazalo da su mizogini komentari često prikriveni i kroz naizgled pozitivne ili „komplimentirajuće“ poruke koje žene svode na fizički izgled ili pol, čime se umanjuju njihove kompetencije.

– Od ukupno 16.500 analiziranih komentara, 823 su klasifikovana kao mizoginija, što čini oko pet odsto ukupnog broja komentara. S obzirom na to da smo mizoginiju definisali prilično usko, rekao bih da je materijala bilo više nego što smo očekivali – rekao je Batrićević.

Istraživanje je pokazalo da je gotovo 90 odsto mizoginih komentara bilo usmjereno prema političarkama.

– Već tu se nazire zaključak da je veliki dio mizoginije u online prostoru motivisan političkim i ideološkim sadržajem – kazao je on.

Kao najčešće mete mizoginih komentara izdvojene su političarke Jelena Nedović, Jelena Borovinić Bojović, Aleksandra Vuković Kuč i druge javne ličnosti koje su bile predmet intenzivnih komentara na portalima.

Najveći broj komentara zabilježen je na portalima Vijesti i CDM, dok su prema rezultatima istraživanja mizogini komentari bili najzastupljeniji na portalu Vijesti, a potom na Analitici.

Batrićević je ukazao i na jasnu političku polarizaciju među komentarima na različitim portalima.

– Na određenim portalima najčešće mete bile su žene koje publika tih medija doživljava kao političke protivnice ili ideološke neistomišljenice – rekao je Batrićević.

Poseban segment istraživanja odnosio se na broj lajkova i dislajkova na mizogine komentare, kako bi se posredno izmjerio stepen podrške takvom govoru u javnom prostoru.

– Kod svih analiziranih žena broj lajkova na mizogine komentare bio je višestruko veći od broja dislajkova, što pokazuje da takvi komentari dobijaju značajnu podršku i pažnju – naveo je Batrićević.

Kako je dodao, takva reakcija publike može dodatno motivisati autore komentara da nastave sa govorom mržnje i mizoginijom u online prostoru.

Projektna koordinatorka u CEDEM-u i autorka priručnika Katica Maksan ocijenila je da govor mržnje i način medijskog izvještavanja direktno utiču na to da žene odustaju od učešća u politici i javnom životu.

– Žene su prestale sebe da vide u politici upravo zbog ovakvih komentara – kazala je Maksan.

Govoreći o priručniku, Maksan je navela da mu je pristupila iz dvije perspektive, kao analitičarka medijskog sadržaja i kao profesorica jezika koja se bavi rodno osjetljivim jezikom.

– Kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti, i dalje se uglavnom zadržavamo na odnosu žena i muškaraca, iako postoje brojni drugi rodni identiteti o kojima se ne govori dovoljno – rekla je Maksan.

Kako je pojasnila, priručnik se bavi načinom na koji mediji izvještavaju o ženama i muškarcima, inkluzivnim jezikom, digitalnom bezbjednošću, vještačkom inteligencijom i odgovornošću urednika i novinara.

Maksan je upozorila da su građani svakodnevno izloženi normalizovanom govoru mržnje.

– Žene više ne žele da budu na određenim pozicijama jer se konstantno komentarišu njihov fizički izgled, kompetencije i privatni život – kazala je ona.

Ona je ukazala i na manju zastupljenost žena kao sagovornica u medijima, posebno u politikama i ekonomiji.

– Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, sagovornice su uglavnom žene, ali u politici i ekonomiji broj žena značajno opada – navela je Maksan.

Posebna pažnja posvećena je senzacionalističkom izvještavanju i zaštiti dostojanstva žrtava.

– Fokus ne smije biti na senzacionalizmu, već na zaštiti privatnosti i dostojanstva – istakla je Maksan.

Ona je ukazala i na rizike vještačke inteligencije, deepfake sadržaja i algoritamske pristrasnosti.

Govoreći o ulozi medija, podsjetila je da se komentari koji sadrže govor mržnje moraju uklanjati, ali da se to ne primjenjuje dosljedno.

– Klikovi i čitanost često utiču na uređivačku politiku – kazala je Maksan.

Tokom panela „Mediji i odgovornost u suzbijanju rodno zasnovanog govora mržnje“ generalna direktorica Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Radica Zeković kazala je da digitalno nasilje nad ženama predstavlja pitanje demokratije, ljudskih prava i bezbjednosti.

Ona je navela da je Crna Gora napravila pomake u zakonodavnom okviru, ali da ostaje problem primjene u digitalnom prostoru.

– Zakon o medijima iz 2024. godine zabranjuje govor mržnje i diskriminaciju – istakla je Zeković.

Ona je dodala da su potrebne dodatne edukacije i jačanje medijske pismenosti.

Novinarka Vesna Rajković Nenadić kazala je da je govor mržnje u Crnoj Gori normalizovan u oba prostora, online i offline.

– Živimo mržnju i u online i u offline sferi – kazala je Rajković Nenadić.

Ona je ukazala na slabosti moderacije komentara i nedovoljnu reakciju platformi.

Članica BiePAG-a Jovana Marović ocijenila je da su organizovane kampanje protiv žena u javnom prostoru sve učestalije i brutalnije.

– Postoje koordinisane akcije i konstantan pritisak na žene – kazala je Marović.

Ona je ukazala na problem selektivne solidarnosti i nedosljedne reakcije političkih aktera.

Marović je navela da su napadi često usmjereni i na porodicu.

– Porodica nije dio politike, ali upravo tu počinju najteži napadi – kazala je Marović.

Ona je dodala da su potrebne veća solidarnost među ženama i strože kazne.

Konferencija je organizovana u okviru projekta „Ravnopravno u javnosti – za siguran javni prostor u Crnoj Gori“, koji CeMI sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.