<article>Mediji u velikoj mjeri utiču na porast verbalnog nasilja u onom dijelu u kojem odgovorno ne moderiraju uvredljiv sadržaj, a po CEMI- jevoj analizi kojom je obuhvaćeno 35.000 komentara ispostavilo se da 80 posto tih komentara nosi negativan ton, rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnica CEMI-ja i projektna koordinatorka Andrea Rovčanin. Verbalno nasilje prema LGBT populaciji potiče, kaže Rovčanin, od različitih društvenih uglova i različitih društvenih konteksta. Imamo ga i u porodici, i u kulturi, i u politici, a naravno i u medijima. - Ono što je naša analiza pokazala jeste da je oko 35 000 komentara koje smo mi analizirali i 80 posto takvih komentara nosi negativan ton i to govori kakva je klima i kakvi tonovi zaista djeluju u tom online prostoru. Svjesni smo da mediji imaju jednako veliku moć da oblikuju tu društvenu i medijsku klimu kada su u pitanju ti komentari. Mediji jesu jedan važan posrednik, ali nijesu jedini faktor kada je u pitanju porast verbalnog nasilja- rekla je Rovčanin. Smatra da postoji napredak u izvještavanju medija, ali zavisno iz kog ugla i nako način se posmatra taj napredak koji je, po njenom mišljenju, samo formalan.- U ovom slučaju analiza nam govori da je napredak jako površan, spor i formalan, iz razloga jer u tom periodu od 13 godina ranije smo imali veliki broj negativnih komentara koji su otvoreno pozivali na uvrede, na nasilje, na govor mržnje. Danas te kritike češće pakuju u neke političke, ideološke i društvene narative, ili kroz neku formu cinizma, omalovažavanja, šale i negdje slučajeve da se ljudi pozivaju na slobodu govora, slobodu mišljenja i tako se pakuju neke suptilnije forme i ne možemo reći da je negativnost prošla, negativnost je i dalje tu, samo se vrsta te negativnosti mijenja- zaključila je Rovčanin.</article>

Mediji u velikoj mjeri utiču na porast verbalnog nasilja u onom dijelu u kojem odgovorno ne moderiraju uvredljiv sadržaj, a po CEMI- jevoj analizi kojom je obuhvaćeno 35.000 komentara ispostavilo se da 80 posto tih komentara nosi negativan ton, rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnica CEMI-ja i projektna koordinatorka Andrea Rovčanin. 
Verbalno nasilje prema LGBT populaciji potiče, kaže Rovčanin, od različitih društvenih uglova i različitih društvenih konteksta. Imamo ga i u porodici, i u kulturi, i u politici, a naravno i u medijima. 
- Ono što je naša analiza pokazala jeste da je oko 35 000 komentara koje smo mi analizirali i 80 posto takvih komentara nosi negativan ton i to govori kakva je klima i kakvi tonovi zaista djeluju u tom online prostoru. Svjesni smo da mediji imaju jednako veliku moć da oblikuju tu društvenu i medijsku klimu kada su u pitanju ti komentari. Mediji jesu jedan važan posrednik, ali nijesu jedini faktor kada je u pitanju porast verbalnog nasilja- rekla je Rovčanin.

Smatra da postoji napredak u izvještavanju medija, ali zavisno iz kog ugla i nako način se posmatra taj napredak koji je, po njenom mišljenju, samo formalan.
- U ovom slučaju analiza nam govori da je napredak jako površan, spor i formalan, iz razloga jer u tom periodu od 13 godina ranije smo imali veliki broj negativnih komentara koji su otvoreno pozivali na uvrede, na nasilje, na govor mržnje. Danas te kritike češće pakuju u neke političke, ideološke i društvene narative, ili kroz neku formu cinizma, omalovažavanja, šale i negdje slučajeve da se ljudi pozivaju na slobodu govora, slobodu mišljenja i tako se pakuju neke suptilnije forme i ne možemo reći da je negativnost prošla, negativnost je i dalje tu, samo se vrsta te negativnosti mijenja- zaključila je Rovčanin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CEMI

LGBTIQ+

Andrea Rovčanin

Društvo

Rovčanin: Mediji utiču na porast verbalnog nasilja onda kad ne moderiraju uvredljiv sadržaj

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je za francuske medije da je u ratu s Rusijom poginulo 55 hiljada ukrajinskih vojnika, a da se veliki broj vodi kao nestalo.
- U Ukrajini, zvanično, broj vojnika poginulih na ratištu – bilo profesionalaca ili mobilisanih – iznosi 55.000 - rekao je Zelenski u snimljenom intervjuu za televiziju France 2.
Ukrajinski lider nije naveo tačan broj onih koji se i dalje smatraju nestalima.
Zelenski je ranije naveo broj poginulih ukrajinskih vojnika u intervjuu za američku televizijsku mrežu NBC u februaru 2025. godine, kada je rekao da je na ratištu poginulo više od 46.000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga.
Sredinom 2025. godine, Centar za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu procijenio je da je od početka rata gotovo 400.000 ukrajinskih vojnika poginulo ili ranjeno. Ako se uzme standardni omjer da je na svakog poginulog troje ranjeno, može se, prema ovoj procjeni, iznijeti podatak da je Ukrajina u stvarnosti izgubila oko 110 hiljada vojnika.
Ruski gubici procjenjuju se na više od milion poginulih i ranjenih, što bi značilo da je poginulo nešto više od 300 hiljada vojnika.
Imajući u vidu da je Rusija veći dio rata provela u napadu, kao i da prema tradicionalnoj vojnoj računici napadač trpi tri puta više gubitaka od vojnika u odbrani, ovi podaci bi se mogli smatrati realnim, mada se tačna cifra neće saznati dok ne budu sprovedena nezavisna istraživanja kada rat bude završen.

Zelenski: U ratu pognulo 55.000 ukrajinskih vojnika

Led i ledena kiša u četvrtak ujutro zaustavili su sve polaske na Aerodromu Berlin Brandenburg (BER), saopštili su zvaničnici, javlja agencija Anadolija.
- Trenutno se na BER-u ne odvijaju polijetanja zbog vremenskih uslova - saopštio je aerodrom na svojoj veb-stranici. Otkazano je i nekoliko dolaznih letova.
Zvaničnici aerodroma savjetovali su putnicima da očekuju otkazivanja i značajna kašnjenja i pozvali ih da prije polaska na aerodrom provjere status svojih letova kod aviokompanija.
Njemačka nacionalna meteorološka služba, Njemačka meteorološka služba (Dojče Vetterdinšt – DWD), izdala je upozorenja o visokom riziku od klizavih uslova u Berlinu zbog ledene kiše i leda. Građanima je upućen poziv na izuzetan oprez, uz savjet da izbjegavaju nepotrebne aktivnosti na otvorenom i putovanja automobilom, zbog ozbiljnih bezbjednosnih rizika.
Berlinska mreža javnog prevoza takođe je pretrpjela poremećaje usljed vremenskih prilika. Linije metroa U2 i U3 bile su prekinute na nadzemnim dionicama, dok je saobraćaj na više linija gradske željeznice S-Ban bio poremećen.
Njemački nacionalni željeznički operater Njemačke željeznice (Dojče Ban) prijavio je otkazivanja i kašnjenja, posebno na brzoj liniji InterSiti ekspres (ICE) između Berlina i Hanovera.

Zbog leda otkazani svi polasci na aerodromu u Berlinu

Identitetska pitanja u Crnoj Gori ponovo su otvorena.
Pitanja jezika, državljanstva i zastave pokrenula je prosrpska Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića u trenutku kada Crna Gora ostvaruje značajan napredak u evropskim integracijama.
I zbog njih je napustila vladu, čiji opstanak zbog toga ipak nije ugrožen. 
Vlada, premijera Milojka Spajića, ima parlamentarnu većinu i bez DNP.
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, ocjenjuje za RSE da izazivanje političke nestabilnosti i problematizovanje identitetskih pitanja imaju za cilj da potencijalno zakomplikuju proces evropskih integracija.
- Mislim da je više u pitanju uticaj iz Beograda, nego što je zaista potreba da se sada ova pitanja stavljaju u prvi plan - rekla je ona.
DNP, &nbsp;blizak zvaničnom Beogradu, izašao je 30. januara iz vlade, nakon što se ona nije izjasnila o zahtjevima te stranke o identitetskim pitanjima i dogovoru oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Takođe su izašli iz gradske vlasti u Podgorici.
DNP je tražio ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog i donošenje Zakona o državljanstvu, koji bi omogućio dvojno državljanstvo bez prava glasa za one koji žive u Srbiji a porijeklom su iz Crne Gore.
Zahtijeva i izmjenu propisa o državnim simbolima da bi crveno-plavo-bijela trobojka bila proglašena narodnom zastavom i isticala se zajedno sa državnom zastavom Crne Gore.
Ta trobojka je bila definisana kao zastava u Ustavu Kneževine Crne Gore iz 1905.
<h2>Šta su pokazali rezultati popisa stanovništva?</h2>
Nakon objave rezultata popisa stanovništva u oktobru 2024, prosrpske stranke obnovile su zahtjev da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori. 
 U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao službeni, a srpski jezik je u službenoj upotrebi zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim jezikom.
Rezultati popisa u Crnoj Gori su pokazali da je srpski jezik maternji za 43 posto stanovništva, a crnogorski za nešto preko 34 posto. 
 Na popisu se 41,1 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, a 32,9 odsto kao Srbi.
Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi.
Prosrpske stranke u Crnoj Gori su nakon objavljivanja rezultata popisa tražile da srpski jezik bude službeni.
Međutim, potom je unutar vladajuće koalicije dogovoreno da se ne pokreću identitetska pitanja kako ne bi kočila završnicu evropskih integracija.
Vladajuću koaliciju u Crnoj Gori sada čine Pokret Evropa sad (PES), Demokratska Crna Gora (DCG), Bošnjačka stranka, Nova srpska demokratija (NSD), Socijalistička narodna partija (SNP), Albanska alternativa i Albanski forum.
<h2>Zašto je ambasador Srbije pozvan na razgovor?</h2>
Istog dana kada je DNP izašao iz vlade, zvanična Podgorica pozvala je na razgovor ambasadora Srbije Nebojšu Rodića zbog objave o srpskom jeziku.
Na nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, navedeno je da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ kojim govori 43 odsto građana, te da je riječ o „jeziku većine prema posljednjem popisu“.
Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore ocijenilo je da je to „neprimjeren način komentarisanja statusa srpskog jezika“ u toj zemlji.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije odgovorilo je da je sve „pogrešno protumačeno“.
To ministarstvo je navelo da je riječ o objavi na neformalnom nalogu Vladine kancelarije koja se „nije bavila ustavnim ili pravnim poretkom Crne Gore, već je uz zdravu dozu humora, ukazala na opštepoznatu činjenicu da je srpski jezik dio identiteta značajnog broja građana Crne Gore“.
- Začuđuje da se takav sadržaj javno i oštrim tonom pogrešno tumači i svjesno izvlači iz konteksta i, pogotovo, da sadržaj sa društvene mreže dobija tretman međudržavnog pitanja - navelo je ministarstvo u Beogradu.
U objavi Kancelarije Vlade Srbije korišćen je insert iz poznate animirane američke serije na kome se jedan od glavnih likova skriva u žbunje.
Snimak je objavljen uz poruku „Crna Gora upitana zašto ne priznaje srpski jezik kojim govori 43 odsto njenih građana“, uz konstataciju da je to jezik većine prema posljednjem istraživanju.
Na čelu Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije nalazi se Arno Gujon, funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke, koji je u prošlosti imao veze sa ekstremnom desnicom u Francuskoj.
<h2>Otvaranje "zatvorenih" tema</h2>
Profesor u penziji beogradskog Univerziteta i nekadašnji političar Žarko Korać kaže da Milan Knežević, uživajući punu podršku Beograda, pokušava da ostvari neki značajniji politički rezultat u Crnoj Gori.
- To sad već postaje prilično jasno da je Beograd vrlo nervozan što Crna Gora mnogo većom brzinom ide u evropske integracije, a Srbija je prije više od tri godine prestala da ide tim putem- naveo je Korać.
Crna Gora se smatra liderom među zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, dok Srbija nije otvorila nijedno poglavlje od decembra 2021.&nbsp;
Crnoj Gori je ostalo da zatvori još 20 od 33 poglavlja u pregovorima.
Milan Knežević je za beogradske provladine medije odbacio navode da se konsultovao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da mu je on rekao šta da radi.
Takođe je iznio tvrdnju da se Srbi u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa problemima u ostvarivanju svojih prava i da je neophodna institucionalna borba za njihovu punu ravnopravnost.
Prema navodima crnogorskih medija, premijer Milojko Spajić izjavio je 29. januara da je mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje Skupština Crne Gore.
DNP je 2. februara podnio Skupštini Crne Gore dopune Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti sa predlogom o korišćenju i isticanju narodne istorijske zastave sa crveno-plavo-bijelom bojom.
Takođe su najavili i podnošenje izmjena Zakona o državljanstvu.
Knežević je najavio razgovor sa liderom Nove srpske demokratije (NSD) Andrijom Mandićem o daljem djelovanju koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
Uoči razgovora Knežević je poručio da je malo čudno da dio koalicije bude u vlasti, a dio u opoziciji.
Tu koaliciju čine DNP i NSD.
- U ovom trenutku predsjednik Skupštine Mandić ima daleko veći uticaj kao predstavnik jedne od srpskih stranaka, nego što je Knežević- smatra Korać.
<h2>Kakvi će biti efekti poteza DNP?</h2>
Docentkinja Nikoleta Đukanović kaže da stranke iz koalicije nemaju saglasnost oko identitetskih pitanja, odnosno da imaju različite interese ili makar različite puteve kako da dođu do tog cilja.
- Da postoji bolja sinhronizacija možda između DNP, Mandićeve stranke, SNP i drugih partija koje su ostale u vladi, onda bi to bio jedan značajan alarm ne samo u kontekstu novih parlamentarnih izbora, nego ukupne političke situacije- smatra ona.
Pošto, kako dodaje, to nije slučaj, može se „lako naći neko rješenje koje će ovu vladu održati“.
Crnu Goru očekuju opšti izbori 2027. godine.

Srpski jezik dijeli vlast u Crnoj Gori

Pjevačica Anđela Vranić, poznatija kao Lores, jedna je od učesnica nacionalnog izbora za predstavnika Srbije na 70. jubilarnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije. Na Beoviziji će se predstaviti numerom "Unseen", koja nosi snažnu ličnu poruku.
Gostujući u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, Lores je istakla da nije ni sanjala da će se naći na beovizijskoj sceni, te da se sve dogodilo potpuno spontano, nakon njenog povratka iz Amerike.
Provela je pet mjeseci u Sjedinjenim Američkim Državama, a po povratku je, kako kaže, dobila informaciju da postoji mogućnost da nastupi na Beoviziji. Upravo u tom periodu nastala je i pjesma „Unseen“, u saradnji sa kompozitorom Rubenom Papianom.
- Ja sam u Americi piskarala neke svoje tekstove, inače ne znam da pišem poeziju, pišem sve u prozi i onda tako molim ljude, moje kolege da mi to sastave u neki tekst koji bi bio ok za pjesmu. Tako se i desilo ovoga puta, upoznala sam kompozitora ove numere Rubena Papiana i sa njim u komunikaciji dala te neke svoje spise, a on je iz tih tekstova i tih informacija koje je izvukao iz mene sastavio ovaj tekst - ispričala je Lores.
Dodaje da je pjesma duboko lična, ali i univerzalna, jer se odnosi na osjećaj koji je svima poznat.
- U suštini tekst jesam stvarno ja, a mislim da je to svako u ovim godinama, možda postoji i u nekim tridesetim, jer svi smo mi u nekom trenutku života neviđeni i "Unseen" je neka borba koju svako od nas u jednom trenutku života vodi, možda čak i neprekidno, samo naviknemo da živimo sa tim - rekla je ona.
Lores ističe da se njen nastup na Beoviziji, kako je čula i od ostalih takmičara, dogodio neočekivano i bez velikih planova.
- Prvi put sada sjedim i gledam spot, nijesam ga odgledala nijednom do sada, sada pod pritiskom, to je valjda zbog treme, jer ovo je ipak velika stvar - zaključila je Lores.

Rovčanin: Mediji utiču na porast verbalnog nasilja onda kad ne moderiraju uvredljiv sadržaj

Tagovi

Zelenski: U ratu pognulo 55.000 ukrajinskih vojnika

Zbog leda otkazani svi polasci na aerodromu u Berlinu

Srpski jezik dijeli vlast u Crnoj Gori

Lores: "Unseen" je borba koju svako od nas vodi

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO