Političke partije često koriste LGBTI prava kao sredstvo za političko profilisanje, ali bez istinske političke volje, konkretne zastupljenosti i vidljivosti LGBTI osoba u političkom životu, suštinski napredak i njihovo uključivanje ostaju nedostižni.
To je saopšteno na konferenciji „Politička (ne)vidljivost LGBTI zajednice u Crnoj Gori”, koju je organizovala Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje CeMI i uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Programska direktorica Centra za monitoring i istraživanje CEMI-ja Teodora Gilić predstavila je rezultate kvantitativnog istraživanja o stavovima političkih kandidata prema LGBTI pravima.
Gilić je istakla da su podaci dobijeni iz uzorka od 100 kandidata za poslaničke funkcije na parlamentarnim izborima 2023. godine, ali da istraživanje ima metodološka ograničenja - prije svega zbog odbijanja učešća od strane konzervativnijih partija koje u javnosti izražavaju negativne stavove prema LGBTI zajednici.
- Zbog toga ovi rezultati treba da se tumače kao indikativni, a ne reprezentativni. Oni nam pružaju orijentaciju u kom pravcu ide odnos političkih aktera prema LGBTI pravima, ali ne odražavaju cijeli politički spektar - pojasnila je Gilić...

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Politička podrška LGBTI pravima i dalje više deklarativna nego stvarna

Put od dezinformacija o ženama, LGBTIQ osobama, preko komentara koji sadrže jezik mržnje, do nasilja je veoma kraći nego što se misli, a država sa krhkim institucijama je plodno tlo za ovakvo nasilje. Ovo je poruka iz CDT-ovog podkasta „Akcija“ koji se bavio rodno zasnovanim dezinformacijama, a u kojem su gostovali izvršna direktorica „SOS Podgorica“ Biljana Zeković i izvršni direktor asocijacije Spektra Jovan Džoli Ulićević.&nbsp;
Komentarišući istraživanje Raskrinkavanja koje je pokazalo da su žene i LGBTIQ osobe sve češće mete dezinformacija, a kako se navodi u saopštenju, Zeković je kazala da postoji bezbroj oblika koje možemo da svrstamo pod dezinformacije.
- Treba istražiti i izvještavanje kada su žene i djeca žrtve nasilja u porodici. Kada su žene u pitanju možemo slobodno da govorimo o mržnji prema ženama, seksizmu koji izbija iz bezbroj izjava, posebno čelnih ljudi u Crnoj Gori, gdje prepoznajete da šalju jasnu poruku javnosti gdje je, po njima, jednoj ženi mjesto u crnogorskom društvu - kaže Zeković.
Ona je navela da se mnogi zakoni donose u skladu sa patrijarhalnim shvatanjem.
- Da se žena vrati i zadrži u okviru porodice i bude zavisna od muškarca - poručuje ona.
Ulićević navodi da je cilj rodno zasnovanih dezinformacija razaranje društva.
- Instrumentalizuje se ta tema za razaranje društva, institucija i demokratije. Ovo je stiglo u Crnu Goru nakon što je uzelo maha u cijelom svijetu, izvozi se i iz onih zemalja koje se smatraju demokratskim, dio je koordinisanog pokreta koji ima svoje ekspoziture, trenere, obuke. Jedno paralelno civilno društvo koje ima za cilj promovisanje antidemokratskih narativa. Svuđe je za to pogodno tlo, posebno đe su institucije krhke - kazao je on dodajući da je tlo za dezinformacije ovog tipa pogodno i „đe se bavite isključivo govorom mržnje, a onda oni nauče kako da ga zaobiđu i šire dezinformacije
Ulićević ističe da se traže najaktuelnije i najprijemčivije teme da se napravi zbunjenost u društvu, da se kaleme dodatne dezinformacije i podstiče nasilje.
Mediji su, dodaje, u neku ruku lijeni kada je u pitanju izvještavanje o ženama i LGBT osobama.
- Postoji set standardnih tema o kojima se izvještava. Najviše se izvještava kroz prizmu diskriminacije i nasilja i tu najviše mediji vole priče koje kupe pažnju i lako se prodaju. Te lične priče ne završavaju do kraja posao koji može da se bori protiv dezinformacija - kaže Ulićević.
Kada je u pitanju Zakon o samoodređenju, kako kaže, mediji od svih tema koje se tiču prava te populacije, upravo ovoj dali najmanje prostora.
- Imali smo medije koji su otvoreno radili protiv zakona, širili dezinformacije, davali prostor ljudima koji su širili propagandu protiv ovog ljudskog prava“, dodaje Ulićević.&nbsp;
- Zvali su me na debate sa desničarima i crkvom, ja sam to uredno odbijao jer moramo svi da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima. Debata o tom zakonu je mogla da se napravi sa bilo kim od nas, da dođe neko ko je radio na zakonu, zaštitnik ljudskih prava, da vidimo šta se uradilo, a ne da li smo za ljudska prava ili nismo - poručuje Ulićević.
Zeković ističe i da novinari moraju da znaju koga pozivaju da im bude gost.
- Ako pozovete nekoga ko sipa mržnju tokom gostovanja, vi ste unaprijed bili svjesni da će to da se desi, zašto ste dali prostor nekome ko iznosi dezinformacije? Srijećemo se i sa manipulacijama kada su u pitanju podaci o nasilju nad ženama, pa ćete naći naslove „žene u Crnoj Gori biju svoje muževe“, „30 žena prebilo muževe“ ili će se manipulisati podacima policije da je 40 odsto muškaraca doživjelo nasilje u porodici. Taj podatak je tačan, ali je lažna informacija ako se dodatno ne objasni koji su rodbinski odnosi u pitanju, nasilje u porodici ne podrazumijeva samo nasilje nad ženama ili nad partnerima - ističe ona.
Govoreći o dezinformacijama kojima se targetira feminizam, Zeković kaže da Crna Gora ima izuzetno visoko stopu intelektualaca ali da se i dalje mora da objašnjavati šta je feminizam.
- I za šta se zalaže, da on ne znači mrziti muškarce, već izjednačiti prava muškaraca i žena - kaže ona.
Ulićević napominje da desničari pažljivo biraju teme o kojima će dezinformisati i kroz koje će dolaziti do ljudi, te da je on lično vidio dokumente u kojima se oni savjetuju koje teme da biraju.
- Pa se kaže treba koristiti temu sporta jer je to meka tema, tema kulture, migracija to su teme kroz koje ćemo da uđemo... - naveo je Ulićević.
Na kraju, Zeković je zaključila da je put od vrijeđanja na internetu do nasilja veoma kratak.&nbsp;
- Dovoljno je da žena pokuša da demantuje neki od komentara i to će da preraste u još veći nivo nasilja. Moramo da shvatimo da je to opasnije nego otvorena i direktna prijetnja, za to znamo da postoji neki sistem zaštite, pa ćete prijaviti, naći načina da se zaštiti, sve između prijetnji je ono što urniše jednu ličnost i porodicu - zaključila je Zeković.

1250x600

Zeković: Mnogi zakoni se donose u skladu sa patrijahalnim shvatanjem; Ulićević: Moramo da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima

Žene na javnim funkcijama, kao i LGBTIQ osobe, sve češće su mete ciljnih kampanja dezinformisanja i diskreditacije koje umanjuju njihov uticaj, prisustvo i slobodu u javnom prostoru.
To pokazuju nalazi istraživanja koje je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT), pokazujući da se takvim sadržajima sistematski podriva društvena inkluzija i demokratski dijalog.
Istraživanje “Rod, mediji i društvene mreže: Kako dezinformacije vode u mržnju i mizoginiju” pokazuje da rodno zasnovane dezinformacije ostavljaju duboke posljedice - ne samo po pojedince i pripadnike ranjivih grupa, već i po čitavo društvo.
- Ovi narativi, koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje. Onlajn uznemiravanje koje iz toga proizilazi negativno utiče na mentalno zdravlje i društvenu participaciju pogođenih grupa - poručila je izvršna direktorica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Međutim, kako je dodala, štetni efekti rodno zasnovanih dezinformacija ne ograničavaju se samo na ove, najviše pogođene grupe, već ciljaju na cijelo društvo.
- Širenjem polarizacije, neprijateljskog okruženja i osjećaja krize, ove dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti i socijalnu koheziju, ugrožavajući inkluzivnost i stabilnost društva u cjelini - dodala je Jovanović.
Ovo istraživanje takođe ukazuje da napadi na prava žena i LGBTIQ osoba često prerastaju u šire napade na slobodu svih građana, stvarajući atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja koja otežava građanski dijalog i participaciju.
- Zbog toga je neophodno kontinuirano pratiti i suprotstavljati se ovim narativima kroz edukaciju, medijsku pismenost i adekvatne zakonske mjere koje štite ranjive grupe i jačaju otpornost društva - poručila je Jovanović.
Istraživanje je, kako je naglasila, zasnovano na analizi medijskih sadržaja objavljenih u periodu od januara do decembra 2024. godine, kako bi se osigurala aktuelnost i relevantnost podataka, a obuhvata medije čiji su tekstovi označavani kao netačni ili neutemeljeni u ranijim analizama Raskrinkavanja. Dodatno, kroz korišćenje digitalne arhive medijskih sadržaja, analizirani su i drugi mejnstrim mediji u Crnoj Gori.
- Monitoringom nabrojanih medija u 2024. godini identifikovali smo više od 85 medijskih članaka koji su sadržali rodno zasnovane dezinformacije ili obmanjujuće i manipulativne tvrdnje. Pored toga, istraživanje je obuhvatilo i više od 90 članaka objavljenih na portalu Raskrinkavanje u prethodnih pet godina u kojima su analizirane i dokazane kao netačne ili manipulativne brojne rodno zasnovane dezinformacije - istakla je Jovanović.
Edukacija, borba protiv netačnih informacija i podizanje svijesti javnosti ostaju, podvlači ona, ključni prioriteti za izgradnju otpornijeg i inkluzivnijeg društva, gdje svi građani i građanke mogu ravnopravno da učestvuju i razvijaju svoje potencijale, bez straha od diskriminacije ili nasilja.

Dezinformacije o ženama i LGBTIQ zajednici ostavljaju duboke posljedice po čitavo društvo

Ovo nije samo jedan u nizu programa, već odgovor na krizu i brana rastućoj isključenosti LGBTIQ zajednice. Omogućava nam da ponovo izgradimo ključne strukture podrške, vratimo dostojanstvo onima koji su ućutkani i nastavimo naš rad uprkos rastućem neprijateljstvu i sve manjem prostoru za djelovanje civilnog društva. Osim što se odgovara na brojne hitne potrebe, ovim se doprinosi izgradnji pravednijeg, inkluzivnijeg i otpornijeg društva za sve, istaknuto je danas, tokom ceremonije potpisivanja ugovora sa nevladinim organizacijama čiji su projekti podržani kroz program Zajedno za LGBTQI+ jednakost, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa ERA – Mrežom za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Queer Montenegro, Queer Centrom iz Skoplja, Tuzlanskim otvorenim centrom, NVO OMSA iz Albanije i Centrom za razvoj socijalnih grupa sa Kosova, a finansira Evropska unija.
Na prvi konkurs u okviru ovog programa pristigle su prijave 45 organizacija civilnog društva iz šest država Zapadnog Balkana – Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore sa projektima fokusiranim na teme koje promovišu jednakost i inkluziju LGBTIQ osoba u svim sferama javnog i privatnog života.
- Demokratija se zasniva na snažnom i dinamičnom civilnom društvu, koje je nezamjenjiv akter participativne demokratije i društvenog razvoja, doprinoseći procesima donošenja odluka i osiguravajući da su ekonomske, socijalne i političke reforme čvrsto ukorijenjene u društvu - poručila je Mladenka Tešić, programska menadžerka Delegacije EU, prilikom ceremonije potpisivanja ugovora.&nbsp;
Ona je apostrofirala značaj civilnog društva u procesu pristupanja EU, koji donosi refome koje utiču na cijelo društvo i moraju biti sprovedene uz angažman i volju svih građana.&nbsp;
- Evropska komisija je čvrsto posvećena bliskim i produktivnim odnosima sa akterima civilnog društva. U programu rada Komisije za 2025. godinu najavljena je Strategija EU za podršku, zaštitu i osnaživanje civilnog društva. To je jasan pokazatelj namjere EU da se sa OCD angažuje na strateški način - kazala je ona.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, čestitala je organizacijama čiji su projekti dobili podršku, ističući da prilikom kreiranja programa nijesu mogli ni naslutiti koliko će on postati važan za LGBTIQ+ zajednice u regionu.&nbsp;
- Ova podrška EU dolazi u vremenu kada LGBTIQ+ zajednica trpi sve jače pritiske, ograničenja u radu i porast diskriminacije. CGO sa ponosom vodi ovaj program koji, kroz partnerstva s regionalnim akterima, omogućava konkretne promjene, gradi mostove među zajednicama i otvara prostor za dijalog, znanje i solidarnost. Ljudska prava su univerzalna, a borba za njih ne smije stati, a zajedno možemo uvijek više i bolje - zaključila je Uljarević.
- Ova podrška za organizacije iz regiona Zapadnog Balkana za LGBTIQ projekte predstavlja ključni oslonac u trenutku kada se smanjenje fondova ozbiljno odražava na prostor za unaprijeđenje ljudskih prava. Istovremeno, suočeni smo sa rastućim uticajem političkih partija koje se otvoreno protive LGBTIQ pravima i demokratiji, što ovu podršku čini još važnijom u očuvanju dostignutih standarda i borbi za ravnopravnost - poručio je Danijel Kalezić, izvršni direktor Mreže za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj – ERA, koja je partner u ovom programu.
Andrea Todić iz NVO ACDC sa sjevera Kosova kazao je da je ovo prvi konkretan korak koji se preduzima na sjeveru Kosova kada su u pitanju LGBTIQ prava.&nbsp;
- Kvir osobe su često zaboravljene i nevidljive, i vjerujem da je za sada dovoljno da pokažemo da postoje i da su sastavni dio naše zajednice - navodi Todić, naglašavajući važnost ove podrške jer na tom području ne postoji nijedna baza podataka o stavovima prema kvir zajednici, niti organizacije, projekti ili pokreti koji se bave kvir pitanjima.
I Jelena Vasiljević, iz NVO Rainbow Ignite iz Srbije, cijeni da se radi o dragocjenoj podršci koja dolazi u pravom trenutku, posebno imajući u vidu smanjena sredstva za teme koje se tiču LGBTIQ zajednice.&nbsp;
- Ovo će nam omogućiti da ohrabrimo kvir zajednicu da bude politički aktivnija, s jedne strane, a s druge da kroz kulturni i umjetnički sadržaj oznažimo svijest javnosti i zato nam je ovaj projekat zaista bitan - kaže ona.&nbsp;
Matej Vrebac iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC) dijeli stav da se radi o ključnoj podršci u turbulentnim vremenima za LGBT zajednicu.
- Vjerujem da je ovaj program važan i za cijeli region Zapadnog Balkana jer, osim što pruža finansijsku podršku, omogućava povezivanje i da ljudi osjete da nisu sami. Poruka koja se šalje, uz način na koji je selekcija sprovedena, daje mi uvjerenje da će rezultati ovog projekta imati suštinski značaj, koji nadilazi lokalne i nacionalne okvire - ocjenjuje on čitav program Zajedno za LGBTQI+ jednakost.
Adelajda Alikaj, iz NVO Streha iz Albanije, objašnjava da se njihov podržani projekat fokusira na dvije ključne oblasti za LGBT zajednicu – zapošljavanje i stanovanje.&nbsp;
- Ova dva pitanja su presudna za socijalnu inkluziju i osnaživanje LGBT osoba u Albaniji. Mi ćemo sprovesti istraživanje zakonodavstva, identifikovati postojeće praznine i praktične izazove u ovim oblastima. Takođe, želimo da ispitamo kako se ova pitanja tretiraju u procesu EU integracija. Cilj nam je da otvorimo dijalog sa institucijama u Albaniji, kako bismo mogli predložiti konkretne preporuke za unaprijeđenje javnih politika radi pozitivnog efekta na svakodnevni život LGBT osoba - navodi Alikaj.
Ljubomir Faizov, iz Helsinškog komiteta za ljudska prava u Sjevernoj Makedoniji, ukazuje da im je ova podrška ključna jer omogućava obnavljanje linije pomoći za LGBTIQ+ osobe u trenutku ozbiljnog institucionalnog kolapsa i rastuće ranjivosti te zajednice.&nbsp;
- Zatvaranjem jedinog skloništa za LGBTIQ+ osobe koje su preživjele nasilje i prekidom značajnih izvora finansiranja, poput USAID-a, zajednica je ostala bez pristupa potrebnoj podršci. Naš projekat donosi konkretna, u zajednici ukorijenjena, rješenja za sistemsku isključenost i diskriminaciju sa kojom se LGBTIQ+ osobe suočavaju. On ponovo uspostavlja sigurne prostore – i fizičke i emotivne – gdje pojedinci mogu da dobiju psihosocijalnu pomoć, pravnu podršku i krizno savjetovanje. Osnažuje zajednicu kroz inicijative koje vode vršnjački edukatori, terapijske grupe i kampanje vidljivosti koje ruše stigmu i podstiču povezanost. Pored toga, projekat uključuje rad sa institucijama u cilju dugoročnih promjena, kroz preporuke zasnovane na dokazima koje treba da učine zdravstvene i socijalne usluge inkluzivnijim i odgovornijim - zaključuje Faizov.
U okviru prvog konkursa, podržano je 12 projekata u ukupnom iznosu od 301.255,68 eura, a CGO će uskoro objaviti na svom sajtu detaljan pregled podržanih projekata radi pune transparentnosti procesa.

Dvanaest projekata za LGBTIQ+ jednakost u regionu

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: lgbtiq