Političke partije često koriste LGBTI prava kao sredstvo za političko profilisanje, ali bez istinske političke volje, konkretne zastupljenosti i vidljivosti LGBTI osoba u političkom životu, suštinski napredak i njihovo uključivanje ostaju nedostižni.
To je saopšteno na konferenciji „Politička (ne)vidljivost LGBTI zajednice u Crnoj Gori”, koju je organizovala Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje CeMI i uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Programska direktorica Centra za monitoring i istraživanje CEMI-ja Teodora Gilić predstavila je rezultate kvantitativnog istraživanja o stavovima političkih kandidata prema LGBTI pravima.
Gilić je istakla da su podaci dobijeni iz uzorka od 100 kandidata za poslaničke funkcije na parlamentarnim izborima 2023. godine, ali da istraživanje ima metodološka ograničenja - prije svega zbog odbijanja učešća od strane konzervativnijih partija koje u javnosti izražavaju negativne stavove prema LGBTI zajednici.
- Zbog toga ovi rezultati treba da se tumače kao indikativni, a ne reprezentativni. Oni nam pružaju orijentaciju u kom pravcu ide odnos političkih aktera prema LGBTI pravima, ali ne odražavaju cijeli politički spektar - pojasnila je Gilić...

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Politička podrška LGBTI pravima i dalje više deklarativna nego stvarna

Put od dezinformacija o ženama, LGBTIQ osobama, preko komentara koji sadrže jezik mržnje, do nasilja je veoma kraći nego što se misli, a država sa krhkim institucijama je plodno tlo za ovakvo nasilje. Ovo je poruka iz CDT-ovog podkasta „Akcija“ koji se bavio rodno zasnovanim dezinformacijama, a u kojem su gostovali izvršna direktorica „SOS Podgorica“ Biljana Zeković i izvršni direktor asocijacije Spektra Jovan Džoli Ulićević.&nbsp;
Komentarišući istraživanje Raskrinkavanja koje je pokazalo da su žene i LGBTIQ osobe sve češće mete dezinformacija, a kako se navodi u saopštenju, Zeković je kazala da postoji bezbroj oblika koje možemo da svrstamo pod dezinformacije.
- Treba istražiti i izvještavanje kada su žene i djeca žrtve nasilja u porodici. Kada su žene u pitanju možemo slobodno da govorimo o mržnji prema ženama, seksizmu koji izbija iz bezbroj izjava, posebno čelnih ljudi u Crnoj Gori, gdje prepoznajete da šalju jasnu poruku javnosti gdje je, po njima, jednoj ženi mjesto u crnogorskom društvu - kaže Zeković.
Ona je navela da se mnogi zakoni donose u skladu sa patrijarhalnim shvatanjem.
- Da se žena vrati i zadrži u okviru porodice i bude zavisna od muškarca - poručuje ona.
Ulićević navodi da je cilj rodno zasnovanih dezinformacija razaranje društva.
- Instrumentalizuje se ta tema za razaranje društva, institucija i demokratije. Ovo je stiglo u Crnu Goru nakon što je uzelo maha u cijelom svijetu, izvozi se i iz onih zemalja koje se smatraju demokratskim, dio je koordinisanog pokreta koji ima svoje ekspoziture, trenere, obuke. Jedno paralelno civilno društvo koje ima za cilj promovisanje antidemokratskih narativa. Svuđe je za to pogodno tlo, posebno đe su institucije krhke - kazao je on dodajući da je tlo za dezinformacije ovog tipa pogodno i „đe se bavite isključivo govorom mržnje, a onda oni nauče kako da ga zaobiđu i šire dezinformacije
Ulićević ističe da se traže najaktuelnije i najprijemčivije teme da se napravi zbunjenost u društvu, da se kaleme dodatne dezinformacije i podstiče nasilje.
Mediji su, dodaje, u neku ruku lijeni kada je u pitanju izvještavanje o ženama i LGBT osobama.
- Postoji set standardnih tema o kojima se izvještava. Najviše se izvještava kroz prizmu diskriminacije i nasilja i tu najviše mediji vole priče koje kupe pažnju i lako se prodaju. Te lične priče ne završavaju do kraja posao koji može da se bori protiv dezinformacija - kaže Ulićević.
Kada je u pitanju Zakon o samoodređenju, kako kaže, mediji od svih tema koje se tiču prava te populacije, upravo ovoj dali najmanje prostora.
- Imali smo medije koji su otvoreno radili protiv zakona, širili dezinformacije, davali prostor ljudima koji su širili propagandu protiv ovog ljudskog prava“, dodaje Ulićević.&nbsp;
- Zvali su me na debate sa desničarima i crkvom, ja sam to uredno odbijao jer moramo svi da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima. Debata o tom zakonu je mogla da se napravi sa bilo kim od nas, da dođe neko ko je radio na zakonu, zaštitnik ljudskih prava, da vidimo šta se uradilo, a ne da li smo za ljudska prava ili nismo - poručuje Ulićević.
Zeković ističe i da novinari moraju da znaju koga pozivaju da im bude gost.
- Ako pozovete nekoga ko sipa mržnju tokom gostovanja, vi ste unaprijed bili svjesni da će to da se desi, zašto ste dali prostor nekome ko iznosi dezinformacije? Srijećemo se i sa manipulacijama kada su u pitanju podaci o nasilju nad ženama, pa ćete naći naslove „žene u Crnoj Gori biju svoje muževe“, „30 žena prebilo muževe“ ili će se manipulisati podacima policije da je 40 odsto muškaraca doživjelo nasilje u porodici. Taj podatak je tačan, ali je lažna informacija ako se dodatno ne objasni koji su rodbinski odnosi u pitanju, nasilje u porodici ne podrazumijeva samo nasilje nad ženama ili nad partnerima - ističe ona.
Govoreći o dezinformacijama kojima se targetira feminizam, Zeković kaže da Crna Gora ima izuzetno visoko stopu intelektualaca ali da se i dalje mora da objašnjavati šta je feminizam.
- I za šta se zalaže, da on ne znači mrziti muškarce, već izjednačiti prava muškaraca i žena - kaže ona.
Ulićević napominje da desničari pažljivo biraju teme o kojima će dezinformisati i kroz koje će dolaziti do ljudi, te da je on lično vidio dokumente u kojima se oni savjetuju koje teme da biraju.
- Pa se kaže treba koristiti temu sporta jer je to meka tema, tema kulture, migracija to su teme kroz koje ćemo da uđemo... - naveo je Ulićević.
Na kraju, Zeković je zaključila da je put od vrijeđanja na internetu do nasilja veoma kratak.&nbsp;
- Dovoljno je da žena pokuša da demantuje neki od komentara i to će da preraste u još veći nivo nasilja. Moramo da shvatimo da je to opasnije nego otvorena i direktna prijetnja, za to znamo da postoji neki sistem zaštite, pa ćete prijaviti, naći načina da se zaštiti, sve između prijetnji je ono što urniše jednu ličnost i porodicu - zaključila je Zeković.

1250x600

Zeković: Mnogi zakoni se donose u skladu sa patrijahalnim shvatanjem; Ulićević: Moramo da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima

Žene na javnim funkcijama, kao i LGBTIQ osobe, sve češće su mete ciljnih kampanja dezinformisanja i diskreditacije koje umanjuju njihov uticaj, prisustvo i slobodu u javnom prostoru.
To pokazuju nalazi istraživanja koje je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT), pokazujući da se takvim sadržajima sistematski podriva društvena inkluzija i demokratski dijalog.
Istraživanje “Rod, mediji i društvene mreže: Kako dezinformacije vode u mržnju i mizoginiju” pokazuje da rodno zasnovane dezinformacije ostavljaju duboke posljedice - ne samo po pojedince i pripadnike ranjivih grupa, već i po čitavo društvo.
- Ovi narativi, koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje. Onlajn uznemiravanje koje iz toga proizilazi negativno utiče na mentalno zdravlje i društvenu participaciju pogođenih grupa - poručila je izvršna direktorica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Međutim, kako je dodala, štetni efekti rodno zasnovanih dezinformacija ne ograničavaju se samo na ove, najviše pogođene grupe, već ciljaju na cijelo društvo.
- Širenjem polarizacije, neprijateljskog okruženja i osjećaja krize, ove dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti i socijalnu koheziju, ugrožavajući inkluzivnost i stabilnost društva u cjelini - dodala je Jovanović.
Ovo istraživanje takođe ukazuje da napadi na prava žena i LGBTIQ osoba često prerastaju u šire napade na slobodu svih građana, stvarajući atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja koja otežava građanski dijalog i participaciju.
- Zbog toga je neophodno kontinuirano pratiti i suprotstavljati se ovim narativima kroz edukaciju, medijsku pismenost i adekvatne zakonske mjere koje štite ranjive grupe i jačaju otpornost društva - poručila je Jovanović.
Istraživanje je, kako je naglasila, zasnovano na analizi medijskih sadržaja objavljenih u periodu od januara do decembra 2024. godine, kako bi se osigurala aktuelnost i relevantnost podataka, a obuhvata medije čiji su tekstovi označavani kao netačni ili neutemeljeni u ranijim analizama Raskrinkavanja. Dodatno, kroz korišćenje digitalne arhive medijskih sadržaja, analizirani su i drugi mejnstrim mediji u Crnoj Gori.
- Monitoringom nabrojanih medija u 2024. godini identifikovali smo više od 85 medijskih članaka koji su sadržali rodno zasnovane dezinformacije ili obmanjujuće i manipulativne tvrdnje. Pored toga, istraživanje je obuhvatilo i više od 90 članaka objavljenih na portalu Raskrinkavanje u prethodnih pet godina u kojima su analizirane i dokazane kao netačne ili manipulativne brojne rodno zasnovane dezinformacije - istakla je Jovanović.
Edukacija, borba protiv netačnih informacija i podizanje svijesti javnosti ostaju, podvlači ona, ključni prioriteti za izgradnju otpornijeg i inkluzivnijeg društva, gdje svi građani i građanke mogu ravnopravno da učestvuju i razvijaju svoje potencijale, bez straha od diskriminacije ili nasilja.

Dezinformacije o ženama i LGBTIQ zajednici ostavljaju duboke posljedice po čitavo društvo

Ovo nije samo jedan u nizu programa, već odgovor na krizu i brana rastućoj isključenosti LGBTIQ zajednice. Omogućava nam da ponovo izgradimo ključne strukture podrške, vratimo dostojanstvo onima koji su ućutkani i nastavimo naš rad uprkos rastućem neprijateljstvu i sve manjem prostoru za djelovanje civilnog društva. Osim što se odgovara na brojne hitne potrebe, ovim se doprinosi izgradnji pravednijeg, inkluzivnijeg i otpornijeg društva za sve, istaknuto je danas, tokom ceremonije potpisivanja ugovora sa nevladinim organizacijama čiji su projekti podržani kroz program Zajedno za LGBTQI+ jednakost, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa ERA – Mrežom za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Queer Montenegro, Queer Centrom iz Skoplja, Tuzlanskim otvorenim centrom, NVO OMSA iz Albanije i Centrom za razvoj socijalnih grupa sa Kosova, a finansira Evropska unija.
Na prvi konkurs u okviru ovog programa pristigle su prijave 45 organizacija civilnog društva iz šest država Zapadnog Balkana – Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore sa projektima fokusiranim na teme koje promovišu jednakost i inkluziju LGBTIQ osoba u svim sferama javnog i privatnog života.
- Demokratija se zasniva na snažnom i dinamičnom civilnom društvu, koje je nezamjenjiv akter participativne demokratije i društvenog razvoja, doprinoseći procesima donošenja odluka i osiguravajući da su ekonomske, socijalne i političke reforme čvrsto ukorijenjene u društvu - poručila je Mladenka Tešić, programska menadžerka Delegacije EU, prilikom ceremonije potpisivanja ugovora.&nbsp;
Ona je apostrofirala značaj civilnog društva u procesu pristupanja EU, koji donosi refome koje utiču na cijelo društvo i moraju biti sprovedene uz angažman i volju svih građana.&nbsp;
- Evropska komisija je čvrsto posvećena bliskim i produktivnim odnosima sa akterima civilnog društva. U programu rada Komisije za 2025. godinu najavljena je Strategija EU za podršku, zaštitu i osnaživanje civilnog društva. To je jasan pokazatelj namjere EU da se sa OCD angažuje na strateški način - kazala je ona.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, čestitala je organizacijama čiji su projekti dobili podršku, ističući da prilikom kreiranja programa nijesu mogli ni naslutiti koliko će on postati važan za LGBTIQ+ zajednice u regionu.&nbsp;
- Ova podrška EU dolazi u vremenu kada LGBTIQ+ zajednica trpi sve jače pritiske, ograničenja u radu i porast diskriminacije. CGO sa ponosom vodi ovaj program koji, kroz partnerstva s regionalnim akterima, omogućava konkretne promjene, gradi mostove među zajednicama i otvara prostor za dijalog, znanje i solidarnost. Ljudska prava su univerzalna, a borba za njih ne smije stati, a zajedno možemo uvijek više i bolje - zaključila je Uljarević.
- Ova podrška za organizacije iz regiona Zapadnog Balkana za LGBTIQ projekte predstavlja ključni oslonac u trenutku kada se smanjenje fondova ozbiljno odražava na prostor za unaprijeđenje ljudskih prava. Istovremeno, suočeni smo sa rastućim uticajem političkih partija koje se otvoreno protive LGBTIQ pravima i demokratiji, što ovu podršku čini još važnijom u očuvanju dostignutih standarda i borbi za ravnopravnost - poručio je Danijel Kalezić, izvršni direktor Mreže za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj – ERA, koja je partner u ovom programu.
Andrea Todić iz NVO ACDC sa sjevera Kosova kazao je da je ovo prvi konkretan korak koji se preduzima na sjeveru Kosova kada su u pitanju LGBTIQ prava.&nbsp;
- Kvir osobe su često zaboravljene i nevidljive, i vjerujem da je za sada dovoljno da pokažemo da postoje i da su sastavni dio naše zajednice - navodi Todić, naglašavajući važnost ove podrške jer na tom području ne postoji nijedna baza podataka o stavovima prema kvir zajednici, niti organizacije, projekti ili pokreti koji se bave kvir pitanjima.
I Jelena Vasiljević, iz NVO Rainbow Ignite iz Srbije, cijeni da se radi o dragocjenoj podršci koja dolazi u pravom trenutku, posebno imajući u vidu smanjena sredstva za teme koje se tiču LGBTIQ zajednice.&nbsp;
- Ovo će nam omogućiti da ohrabrimo kvir zajednicu da bude politički aktivnija, s jedne strane, a s druge da kroz kulturni i umjetnički sadržaj oznažimo svijest javnosti i zato nam je ovaj projekat zaista bitan - kaže ona.&nbsp;
Matej Vrebac iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC) dijeli stav da se radi o ključnoj podršci u turbulentnim vremenima za LGBT zajednicu.
- Vjerujem da je ovaj program važan i za cijeli region Zapadnog Balkana jer, osim što pruža finansijsku podršku, omogućava povezivanje i da ljudi osjete da nisu sami. Poruka koja se šalje, uz način na koji je selekcija sprovedena, daje mi uvjerenje da će rezultati ovog projekta imati suštinski značaj, koji nadilazi lokalne i nacionalne okvire - ocjenjuje on čitav program Zajedno za LGBTQI+ jednakost.
Adelajda Alikaj, iz NVO Streha iz Albanije, objašnjava da se njihov podržani projekat fokusira na dvije ključne oblasti za LGBT zajednicu – zapošljavanje i stanovanje.&nbsp;
- Ova dva pitanja su presudna za socijalnu inkluziju i osnaživanje LGBT osoba u Albaniji. Mi ćemo sprovesti istraživanje zakonodavstva, identifikovati postojeće praznine i praktične izazove u ovim oblastima. Takođe, želimo da ispitamo kako se ova pitanja tretiraju u procesu EU integracija. Cilj nam je da otvorimo dijalog sa institucijama u Albaniji, kako bismo mogli predložiti konkretne preporuke za unaprijeđenje javnih politika radi pozitivnog efekta na svakodnevni život LGBT osoba - navodi Alikaj.
Ljubomir Faizov, iz Helsinškog komiteta za ljudska prava u Sjevernoj Makedoniji, ukazuje da im je ova podrška ključna jer omogućava obnavljanje linije pomoći za LGBTIQ+ osobe u trenutku ozbiljnog institucionalnog kolapsa i rastuće ranjivosti te zajednice.&nbsp;
- Zatvaranjem jedinog skloništa za LGBTIQ+ osobe koje su preživjele nasilje i prekidom značajnih izvora finansiranja, poput USAID-a, zajednica je ostala bez pristupa potrebnoj podršci. Naš projekat donosi konkretna, u zajednici ukorijenjena, rješenja za sistemsku isključenost i diskriminaciju sa kojom se LGBTIQ+ osobe suočavaju. On ponovo uspostavlja sigurne prostore – i fizičke i emotivne – gdje pojedinci mogu da dobiju psihosocijalnu pomoć, pravnu podršku i krizno savjetovanje. Osnažuje zajednicu kroz inicijative koje vode vršnjački edukatori, terapijske grupe i kampanje vidljivosti koje ruše stigmu i podstiču povezanost. Pored toga, projekat uključuje rad sa institucijama u cilju dugoročnih promjena, kroz preporuke zasnovane na dokazima koje treba da učine zdravstvene i socijalne usluge inkluzivnijim i odgovornijim - zaključuje Faizov.
U okviru prvog konkursa, podržano je 12 projekata u ukupnom iznosu od 301.255,68 eura, a CGO će uskoro objaviti na svom sajtu detaljan pregled podržanih projekata radi pune transparentnosti procesa.

Dvanaest projekata za LGBTIQ+ jednakost u regionu

Krivična prijava podnijeta je protiv R.S. (52) i R.V. (51), koji su kao investitori i vlasnici jedne katastarske parcele u Herceg Novom, izgradili objekat bez podnijete prijave i dokumentacije za građenje - što su bili dužni da učine shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, oni su radove izveli u periodu od 2023. do 2025. godine.
Njima se na teret stavlja krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
- Službenici svih organizacionih jedinica Uprave policije nastavljaju pojačane, sinhronizovane aktivnosti na suzbijanju krivičnih djela iz oblasti ekološkog kriminala, kao jedne od prioritetnih oblasti u postupanju - poručili su u policiji.

Herceg Novi: Investitorima i vlasnicima parcele krivična prijava zbog građenja bez prijave i dokumentacije

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović ocijenio je da Crna Gora danas ne funkcioniše kao održiva ekonomija, već kao „tržni centar“, upozoravajući na zabrinjavajući nivo uvozne zavisnosti i izostanak domaće proizvodnje.
U objavi na mreži Iks, Milović je naveo da je crnogorska ekonomija svedena na prostor potrošnje bez stvarne proizvodne osnove. Posebno je istakao podatke o uvozu hrane, naglašavajući da se na mjesečnom nivou uvozi oko 70 miliona eura prehrambenih proizvoda, odnosno oko 2,3 miliona eura dnevno, dok se samo na uvoz mesa troši oko 15 miliona eura mjesečno.
- Bez uvoza hrane, Crna Gora bi imala zalihe za svega 25 dana - upozorio je Milović.
On je naveo da ekonomija koja se oslanja isključivo na uvoz, poput tržnog centra, ne proizvodi vrijednost, već zavisi od spoljnih isporuka, što za posljedicu ima uvoz inflacije i gubitak kontrole nad cijenama.&nbsp;
Milović je kritikovao i politiku povećanja plata bez realnog ekonomskog pokrića, ocjenjujući da se time stvara „lažna kupovna moć“, dok se istovremeno podstiče inflacija i prazni domaća ekonomija.
- Zemlja bez proizvodnje postaje tržište potrošača, a ne samostalna ekonomija - novac izlazi iz sistema, zavisnost raste, a ekonomska otpornost nestaje - poručio je poslanik DPS-a.
Milović je ocijenio da je „potrošačko-populistički model“ doveo Crnu Goru u izuzetno težak položaj, ističući da istorijski rekord u uvozu hrane i mesa pokazuje da je država postala tržište tuđe robe, umjesto ekonomije koja stvara sopstvenu budućnost.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2017865120936771730%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Crna Gora funkcioniše kao tržni centar, a ne kao ekonomija

Blokada graničnih prelaza koštala je Crnu Goru 100 miliona eura vrijednog uvoza dnevno - procijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona je, gostujući na veb televiziji <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/video-kasalica-za-dan-blokada-granica-crnu-goru-kosta-100-miliona-dnevno-5335445">Dana</a>, izjavila da želi da vjeruje da se više neće dešavati blokade graničnih prelaza, iako su prevoznici dozvoljavali uvoz za javne i medicinske ustanove.
- Ne možemo zaustavljati 100 miliona eura priliva dnevno. Ako imamo četiri milijarde uvoza, a 220 radnih dana, oko 100 miliona eura po danu zaustavlja se blokadom granica. Zato je to lako odmjeriti u ekonomskom smislu - istakla je ona.
Prevoznici su blokirali granične prelaze od ponedjeljka do četvrtka, tražeći veći povrat akcize na gorivo, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), kao i izmjenu propisa kod EU po kojima će se od aprila tretirati kao turisti, odnosno u pola godine moći će da borave samo 90 dana na teritoriji EU. Na kraju je sa Vladom postignut dogovor, ali o većini zahtjeva prevoznika treba da se pregovara sa Evropskom komisijom (EK).
Kasalica smatra da se multi šengen viza neće tako lako mijenjati.
- EK je najavila strategiju u vezi sa unapređenjem ulaska azilantima i migrantima, gdje će biti importovana norma o privremenom boravku prevoznika. To će biti privremeno rješenje, a onda bi trebalo da smo članica EU. Da će se šengen dotad izmijeniti, to ne možemo očekivati. Sjever Evrope je bogat i zašao je u duboki konzervativizam, a to znači da brane njihovo, a sprečavaju konkurenciju. Sve koji nijesu EU obveznici smatraju nelojalnom konkurencijom - kazala je Kasalica.
Ona je dodala da se ne bi previše nadala po pitanju zahtjeva za povećanje povraćaja akcize. Povrat akcize je u prošloj godini smanjen sa 18 na 11 centi.
- Nije to prevelika industrija, ali je važna. Ne možemo da diskriminišemo druge resore, a to što traže prevoznici svojevrsna je diskriminacija. Da li imamo održivost javnih finansija i da li je moguće da se dozvoli i da se umanji prihodna strana budžeta? Moram biti stroga ekonomistkinja i reći da to nije moguće. Barem ne još tri godine - rekla je Kasalica.
Upitana da li se blokada mogla izbjeći, ona je podsjetila da je uredba izašla 2024. godine i da je za nju bio zadužen MUP.
- Ne znam je li to tamo iko pročitao. Mi smo to štriknuli, EK je nastavila da radi tu priču. To je moja pretpostavka, bazirana na osnovu onoga što sam naučila tokom 2021. i 2022. godine - navela je Kasalica i dodala da se sve moglo spriječiti da je MUP na vrijeme dao pravu informaciju.
U odgovoru na pitanje što bi država trebalo da uradi kako bismo smanjili zavisnost od uvoza i kako ne bismo imali problema u slučaju kraćih blokada, ona je odgovorila da se takve mjere promišljaju za 20 i 50 godina.
- Nama je ekonomija da nešto zakučimo i uzmemo kredit, a baš nas je briga jesmo li mi to zaradili. To moramo da mijenjamo. Nijedna vlada od devedesetih nije se bavila diversifikacijom ekonomije. Imamo ozbiljne poljoprivredne poslenike, ali je predstavljeno da poljoprivreda treba da bude bazirana tako da bude dobra za turističku sezonu. A zašto naša poljoprivreda ne bi služila našem konzumu 365 dana? Poljoprivreda bi se onda razvijala i ne bismo morali da uvozimo mnoge stvari. Ako moramo pšenicu i kafu, ne moramo mnoge druge stvari - naglasila je Kasalica.
Ona je kazala da se kuburi sa raspoloživim budžetom, ali i pitala da li je moguće žaliti se poslije program Evropa sad 1 i 2, bez obzira što je velika inflacija.
- Zamislite privredu koja mora sve to da plati da bi bilo dostupno potrošačima. To nije jednostavno. To ima svoj rok, dobavljače. Da li je jak uvoznički lobi - jeste, ali ne treba da ga razbijamo, jer većina tih privrednih subjekata nije ostala dužna nikome. Ali to ne treba da nas sprečava da razvijamo ekonomiju. U prvih pet godina je poljoprivreda, u sljedećih deset sve vrste manufaktura. Ako to sad počnemo da pripremamo, a implementiramo kad postanemo članica EU, onda smo u okruženju gdje razmišljamo o našoj djeci, a ne razmišljamo o tome što je bilo i kad je bilo - zaključila je Kasalica.

Kasalica: Blokada graničnih prelaza dnevno koštala Crnu Goru 100 miliona eura vrijednog uvoza

Ekonomija eurozone porasla je u četvrtom tromjesečju prošle godine istim tempom kao i tokom ljeta, dok je na nivou Unije aktivnost neznatno usporila, pokazale su preliminarne procjene Eurostata.
Ekonomska aktivnost u eurozoni porasla je u četvrtom tromjesečju prošle godine 0,3 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kad je, prema revidiranim podacima, zabilježila isti procentni rast, izračunali su statističari na temelju sezonski prilagođenih podataka, prenosi Hrportfolio.
Na nivou Unije aktivnost je takođe porasla 0,3 odsto, neznatno sporije nego u ljetnom tromjesečju kad je uvećana 0,4 odsto. Preliminarna procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) zasniva se na podacima 19 zemalja članica i pokriva 96 odsto BDP‑a eurozone, te 94 odsto BDP‑a EU.
U izvještaju se navode podaci za samo 15 članica, među kojima su, uz četiri vodeće ekonomije Njemačku, Francusku, Italiju i Španiju, i Belgija, Češka, Estonija, Irska, Litvanija, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Portugalija, Finska i Švedska.
U grupi velike „četvorke“ najsnažnije je na kvartalnom nivou i u periodu od oktobra do decembra porasla aktivnost u Španiji, 0,8 odsto, nešto snažnije nego u tri ljetna mjeseca.
U Njemačkoj uvećana je 0,3 odsto, nakon stagnacije u periodu od jula do septembra. Isti procentni rast bilježila je na kraju godine i Italija, uz blago ubrzanje aktivnosti.
Francuski BDP porastao je 0,2 odsto, otprilike upola slabije nego u prethodna tri mjeseca.
Najsnažnije je u od listopada do decembra među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao porasla aktivnost u Litvaniji, 1,7 odsto, uz otklonjenu prijetnju recesije.
Irska je kliznula u recesiju, uz pad aktivnosti 0,6 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je smanjena 0,3 odsto i napomenu statističara o metodološkoj razlici u proračunima.
Godišnje poređenje pokazuje rast ekonomije eurozone u periodu od oktobra do decembra 1,3 odsto, objavio je Eurostat. U trećem tromjesečju uvećana je na godišnjoj razini za 1,4 posto, prema revidiranom podatku.
Neznatno usporavanje pokazuju i proračuni za EU, s 1,6 odsto na 1,4 odsto.
Usporavanje rasta na oba područja protegnulo se tako na treće tromjesečje zaredom, pokazuju podaci Eurostata.
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao 14 ih je bilježilo rast aktivnosti, a samo jedna stagnaciju.
Daleko najsnažniji rast na godišnjem nivou u grupi četiri vodeće ekonomije ponovo je bilježila Španija, 2,6 odsto.
Francuski BDP porastao je 1,1 odsto, a blizu je i Italija s godišnjom stopom rasta u četvrtom tromjesečju od 0,8 odsto. Aktivnost u njemačkoj ekonomiji uvećana je upola slabije, 0,4 odsto, tek neznatno snažnije nego u prethodna tri mjeseca.
Prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, daleko najsnažniji rast aktivnosti na godišnjoj razini bilježila je i u četvrtom tromjesečju Irska, čak 6,7 odsto.
U Finskoj aktivnost se zadržala na razini četvrtog tromjesečja 2024. godine, nakon 0,6 odsto pada aktivnosti u periodu od jula do septembra.

Tag: lgbtiq