<p>Žene na javnim funkcijama, kao i LGBTIQ osobe, sve češće su mete ciljnih kampanja dezinformisanja i diskreditacije koje umanjuju njihov uticaj, prisustvo i slobodu u javnom prostoru.</p>
<p>To pokazuju nalazi istraživanja koje je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT), pokazujući da se takvim sadržajima sistematski podriva društvena inkluzija i demokratski dijalog.</p>
<p>Istraživanje “Rod, mediji i društvene mreže: Kako dezinformacije vode u mržnju i mizoginiju” pokazuje da rodno zasnovane dezinformacije ostavljaju duboke posljedice - ne samo po pojedince i pripadnike ranjivih grupa, već i po čitavo društvo.</p>
<p>- Ovi narativi, koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje. Onlajn uznemiravanje koje iz toga proizilazi negativno utiče na mentalno zdravlje i društvenu participaciju pogođenih grupa - poručila je izvršna direktorica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.</p>
<p>Međutim, kako je dodala, štetni efekti rodno zasnovanih dezinformacija ne ograničavaju se samo na ove, najviše pogođene grupe, već ciljaju na cijelo društvo.</p>
<p>- Širenjem polarizacije, neprijateljskog okruženja i osjećaja krize, ove dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti i socijalnu koheziju, ugrožavajući inkluzivnost i stabilnost društva u cjelini - dodala je Jovanović.</p>
<p>Ovo istraživanje takođe ukazuje da napadi na prava žena i LGBTIQ osoba često prerastaju u šire napade na slobodu svih građana, stvarajući atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja koja otežava građanski dijalog i participaciju.</p>
<p>- Zbog toga je neophodno kontinuirano pratiti i suprotstavljati se ovim narativima kroz edukaciju, medijsku pismenost i adekvatne zakonske mjere koje štite ranjive grupe i jačaju otpornost društva - poručila je Jovanović.</p>
<p>Istraživanje je, kako je naglasila, zasnovano na analizi medijskih sadržaja objavljenih u periodu od januara do decembra 2024. godine, kako bi se osigurala aktuelnost i relevantnost podataka, a obuhvata medije čiji su tekstovi označavani kao netačni ili neutemeljeni u ranijim analizama Raskrinkavanja. Dodatno, kroz korišćenje digitalne arhive medijskih sadržaja, analizirani su i drugi mejnstrim mediji u Crnoj Gori.</p>
<p>- Monitoringom nabrojanih medija u 2024. godini identifikovali smo više od 85 medijskih članaka koji su sadržali rodno zasnovane dezinformacije ili obmanjujuće i manipulativne tvrdnje. Pored toga, istraživanje je obuhvatilo i više od 90 članaka objavljenih na portalu Raskrinkavanje u prethodnih pet godina u kojima su analizirane i dokazane kao netačne ili manipulativne brojne rodno zasnovane dezinformacije - istakla je Jovanović.</p>
<p>Edukacija, borba protiv netačnih informacija i podizanje svijesti javnosti ostaju, podvlači ona, ključni prioriteti za izgradnju otpornijeg i inkluzivnijeg društva, gdje svi građani i građanke mogu ravnopravno da učestvuju i razvijaju svoje potencijale, bez straha od diskriminacije ili nasilja.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dezinformacije o ženama i LGBTIQ zajednici ostavljaju duboke posljedice po čitavo društvo

<p>Ovo nije samo jedan u nizu programa, već odgovor na krizu i brana rastućoj isključenosti LGBTIQ zajednice. Omogućava nam da ponovo izgradimo ključne strukture podrške, vratimo dostojanstvo onima koji su ućutkani i nastavimo naš rad uprkos rastućem neprijateljstvu i sve manjem prostoru za djelovanje civilnog društva. Osim što se odgovara na brojne hitne potrebe, ovim se doprinosi izgradnji pravednijeg, inkluzivnijeg i otpornijeg društva za sve, istaknuto je danas, tokom ceremonije potpisivanja ugovora sa nevladinim organizacijama čiji su projekti podržani kroz program Zajedno za LGBTQI+ jednakost, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa ERA – Mrežom za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Queer Montenegro, Queer Centrom iz Skoplja, Tuzlanskim otvorenim centrom, NVO OMSA iz Albanije i Centrom za razvoj socijalnih grupa sa Kosova, a finansira Evropska unija.</p>
<p>Na prvi konkurs u okviru ovog programa pristigle su prijave 45 organizacija civilnog društva iz šest država Zapadnog Balkana – Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore sa projektima fokusiranim na teme koje promovišu jednakost i inkluziju LGBTIQ osoba u svim sferama javnog i privatnog života.</p>
<p>- Demokratija se zasniva na snažnom i dinamičnom civilnom društvu, koje je nezamjenjiv akter participativne demokratije i društvenog razvoja, doprinoseći procesima donošenja odluka i osiguravajući da su ekonomske, socijalne i političke reforme čvrsto ukorijenjene u društvu - poručila je <b>Mladenka Tešić</b>, programska menadžerka Delegacije EU, prilikom ceremonije potpisivanja ugovora.&nbsp;</p>
<p>Ona je apostrofirala značaj civilnog društva u procesu pristupanja EU, koji donosi refome koje utiču na cijelo društvo i moraju biti sprovedene uz angažman i volju svih građana.&nbsp;</p>
<p>- Evropska komisija je čvrsto posvećena bliskim i produktivnim odnosima sa akterima civilnog društva. U programu rada Komisije za 2025. godinu najavljena je Strategija EU za podršku, zaštitu i osnaživanje civilnog društva. To je jasan pokazatelj namjere EU da se sa OCD angažuje na strateški način - kazala je ona.</p>
<p><b>Daliborka Uljarević</b>, izvršna direktorka CGO-a, čestitala je organizacijama čiji su projekti dobili podršku, ističući da prilikom kreiranja programa nijesu mogli ni naslutiti koliko će on postati važan za LGBTIQ+ zajednice u regionu.&nbsp;</p>
<p>- Ova podrška EU dolazi u vremenu kada LGBTIQ+ zajednica trpi sve jače pritiske, ograničenja u radu i porast diskriminacije. CGO sa ponosom vodi ovaj program koji, kroz partnerstva s regionalnim akterima, omogućava konkretne promjene, gradi mostove među zajednicama i otvara prostor za dijalog, znanje i solidarnost. Ljudska prava su univerzalna, a borba za njih ne smije stati, a zajedno možemo uvijek više i bolje - zaključila je Uljarević.</p>
<p>- Ova podrška za organizacije iz regiona Zapadnog Balkana za LGBTIQ projekte predstavlja ključni oslonac u trenutku kada se smanjenje fondova ozbiljno odražava na prostor za unaprijeđenje ljudskih prava. Istovremeno, suočeni smo sa rastućim uticajem političkih partija koje se otvoreno protive LGBTIQ pravima i demokratiji, što ovu podršku čini još važnijom u očuvanju dostignutih standarda i borbi za ravnopravnost - poručio je <b>Danijel Kalezić</b>, izvršni direktor Mreže za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj – ERA, koja je partner u ovom programu.</p>
<p><b>Andrea Todić </b>iz NVO ACDC sa sjevera Kosova kazao je da je ovo prvi konkretan korak koji se preduzima na sjeveru Kosova kada su u pitanju LGBTIQ prava.&nbsp;</p>
<p>- Kvir osobe su često zaboravljene i nevidljive, i vjerujem da je za sada dovoljno da pokažemo da postoje i da su sastavni dio naše zajednice - navodi Todić, naglašavajući važnost ove podrške jer na tom području ne postoji nijedna baza podataka o stavovima prema kvir zajednici, niti organizacije, projekti ili pokreti koji se bave kvir pitanjima.</p>
<p>I <b>Jelena Vasiljević</b>, iz NVO Rainbow Ignite iz Srbije, cijeni da se radi o dragocjenoj podršci koja dolazi u pravom trenutku, posebno imajući u vidu smanjena sredstva za teme koje se tiču LGBTIQ zajednice.&nbsp;</p>
<p>- Ovo će nam omogućiti da ohrabrimo kvir zajednicu da bude politički aktivnija, s jedne strane, a s druge da kroz kulturni i umjetnički sadržaj oznažimo svijest javnosti i zato nam je ovaj projekat zaista bitan - kaže ona.&nbsp;</p>
<p><b>Matej Vrebac </b>iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC) dijeli stav da se radi o ključnoj podršci u turbulentnim vremenima za LGBT zajednicu.</p>
<p>- Vjerujem da je ovaj program važan i za cijeli region Zapadnog Balkana jer, osim što pruža finansijsku podršku, omogućava povezivanje i da ljudi osjete da nisu sami. Poruka koja se šalje, uz način na koji je selekcija sprovedena, daje mi uvjerenje da će rezultati ovog projekta imati suštinski značaj, koji nadilazi lokalne i nacionalne okvire - ocjenjuje on čitav program Zajedno za LGBTQI+ jednakost.</p>
<p><b>Adelajda Alikaj</b>, iz NVO Streha iz Albanije, objašnjava da se njihov podržani projekat fokusira na dvije ključne oblasti za LGBT zajednicu – zapošljavanje i stanovanje.&nbsp;</p>
<p>- Ova dva pitanja su presudna za socijalnu inkluziju i osnaživanje LGBT osoba u Albaniji. Mi ćemo sprovesti istraživanje zakonodavstva, identifikovati postojeće praznine i praktične izazove u ovim oblastima. Takođe, želimo da ispitamo kako se ova pitanja tretiraju u procesu EU integracija. Cilj nam je da otvorimo dijalog sa institucijama u Albaniji, kako bismo mogli predložiti konkretne preporuke za unaprijeđenje javnih politika radi pozitivnog efekta na svakodnevni život LGBT osoba - navodi Alikaj.</p>
<p><b>Ljubomir Faizov</b>, iz Helsinškog komiteta za ljudska prava u Sjevernoj Makedoniji, ukazuje da im je ova podrška ključna jer omogućava obnavljanje linije pomoći za LGBTIQ+ osobe u trenutku ozbiljnog institucionalnog kolapsa i rastuće ranjivosti te zajednice.&nbsp;</p>
<p>- Zatvaranjem jedinog skloništa za LGBTIQ+ osobe koje su preživjele nasilje i prekidom značajnih izvora finansiranja, poput USAID-a, zajednica je ostala bez pristupa potrebnoj podršci. Naš projekat donosi konkretna, u zajednici ukorijenjena, rješenja za sistemsku isključenost i diskriminaciju sa kojom se LGBTIQ+ osobe suočavaju. On ponovo uspostavlja sigurne prostore – i fizičke i emotivne – gdje pojedinci mogu da dobiju psihosocijalnu pomoć, pravnu podršku i krizno savjetovanje. Osnažuje zajednicu kroz inicijative koje vode vršnjački edukatori, terapijske grupe i kampanje vidljivosti koje ruše stigmu i podstiču povezanost. Pored toga, projekat uključuje rad sa institucijama u cilju dugoročnih promjena, kroz preporuke zasnovane na dokazima koje treba da učine zdravstvene i socijalne usluge inkluzivnijim i odgovornijim - zaključuje Faizov.</p>
<p>U okviru prvog konkursa, podržano je 12 projekata u ukupnom iznosu od 301.255,68 eura, a CGO će uskoro objaviti na svom sajtu detaljan pregled podržanih projekata radi pune transparentnosti procesa.</p>

Dvanaest projekata za LGBTIQ+ jednakost u regionu

<p>Generalni sekretar NATO-a <b>Mark Rute </b>pozvao je danas na veliko jačanje odbrambenih sposobnosti Alijanse, uključujući povećanje protivvazdušne raketne odbrane.</p>
<p>On je danas u Londonu kazao da se u Ukrajini vidi kako Rusija nanosi teror iz vazduha.</p>
<p>- Stoga ćemo ojačati štit koji štiti naše nebo - rekao je Rute, prenosi Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Prema njegovim riječima, NATO-u je, da bi održao vjerodostojno odvraćanje i odbranu, potrebno "400-odstotno povećanje protivvazdušne i raketne odbrane".</p>
<p>- Činjenica je da nam je potreban kvantni skok u našoj kolektivnoj odbrani - naveo je Rute.</p>
<p>Njegovi komentari dolaze uoči summita NATO-a u Nizozemskoj ovog mjeseca, na kom bi trebalo da bude riječi o povećanju ulaganja u odbranu među evropskim članicama Alijanse.</p>

Rute poziva na jačanje protivvazdušne odbrane

<p>Na društvenim mrežama Fidelity consultinga objavljen je, kako tvrde, izvještaj podgoričkog Vodovoda i kanalizacije u vezi sa priključenjem na mrežu budućeg naselja Velje brdo.</p>
<p>- Podgorica u riziku da ostane bez vode zbog projekta Velje brdo - navode iz Fidelity consultinga i prenose izvod iz tenderske dokumentacije koji objavljujemo integralno:</p>
<p>"U vezi vašeg zahtjeva za izdavanje tehničkih uslova priključenja na hidrotehničke instalacije saobraćajnice bulevara sa pratećom infrastrukturom u naselju Velje Brdo, na dijelu katastarskih parcela 387/1 i 366/21 KO Velje Brdo, navodimo sljedeće:</p>
<p>Za predmetno područje nije urađena planska dokumentacija UP, DUP, LSL, GUR i PUP, te nije poznato ni hidrotehničko rješenje vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na ovom području.</p>
<p>Od planskih dokumenata u toku su izrade PUP-a Podgorice i GUR-a „Velje brdo", koji će definisati izgradnju saobraćajne infrastrukture sa komplet hidrotehničkim instalacijama. Takođe, sugerisali smo da je prije definisanja i usvajanja ovih planskih dokumenata potrebno uraditi detaljna hidrogeološka istraživanja šire zone izvorišta Mareza i predmetnog lokaliteta, sa akcentom na uticaj na izvorište Mareza.</p>
<p>Takođe, potrebno je izvršiti istražne radove na izvorištima Zagorič i Ćemovsko polje, u cilju obezbjeđivanja dodatnih kapaciteta iz bunarskih izdani, koje bi nadomjestile količinu vode koja bi se sa Mareze distribuirala u naselje Velje Brdo, a da se ne ugrozi postojeće uredno vodosnabdijevanje Glavnog grada.</p>
<p>Dalje ukazujemo na neophodnost izrade nove Studije izvodljivosti vodosnabdijevanja, odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda Glavnog grada Podgorice, jer u postojećoj iz 2011.godine, na koju se oslanja Nacrt PUP-a Glavnog grada Podgorice, nije razmatran razvoj grada u smislu izgradnje novog naselja, u kome će biti koncentrisan veliki broj stanovnika.</p>
<p>Još jednom naglašavamo da je, ukoliko bi se naselje Velje brdo i budući rezervoari bez detaljne analize povezali na postojeće potisne cjevovode sa izvorišta "Mareza" (što je bio predlog u nacrtu Projektnog zadatka za I fazu izgradnje naselja), moguć je rizik od ugroženosti kompletnog sistema vodosnabdijevanja na teritoriji Podgorice".</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F1932068439696269515%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1932068439696269515%7Ctwgr%5Eb8af92fc68d9a6564dba5ec4eb25bb06198e0eb3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity consulting: Podgorica u riziku da ostane bez vode zbog projekta Velje brdo

<p>Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je Konkurs za upis učenika u prvi razred srednjih škola u Crnoj Gori za školsku 2025/2026. godinu, navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Dakle, za oko 7.700 svršenih osnovaca ponuđeno je 10.564 mjesta – u gimnazijama, stručnim i umjetničkim školama, informišu iz resornog Ministarstva.</p>
<p>Bodovni prag za upis ostaje isti: 60 bodova za gimnazije, 48 za četvorogodišnje stručne škole. Pravo prijave imaju učenici koji nisu stariji od 17 godina, a prijave se podnose elektronski od 16. do 19. juna 2025. godine putem sajta <a href="http://www.upisi.edu.me,/">www.upisi.edu.me,</a> javljaju iz MPNI-a.</p>
<p>Tokom prijavnog roka, škole će svakodnevno objavljivati ažurirane rang liste. Konačna rang lista biće objavljena do 24. juna, nakon čega se dostavljaju originalna dokumenta, istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>Upis u gimnazije i stručne škole vrši se prema opštem uspjehu, rezultatima eksterne provjere znanja, značajnim predmetima i priznanjima sa takmičenja. Za specijalistička odjeljenja gimnazija (matematička, filološka, sportska) važe posebni uslovi, pojašnjavaju iz Ministarstva.</p>
<p>Kandidati iz romske i egipćanske populacije dobijaju dodatnih šest bodova po principu afirmativne akcije, dodaju iz resornog Ministarstva.</p>
<p>Učenici koji upišu trogodišnje stručne obrazovne programe imaju mogućnost školovanja po dualnom modelu obrazovanja, koji podrazumijeva učenje kroz rad kod poslodavca. Tokom trajanja praktične nastave u, učenicima se obezbjeđuje mjesečna novčana naknada, koja se progresivno uvećava svake školske godine – od najmanje 10% do 20% prosječne neto zarade u Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.</p>
<p>Konkurs je dostupan na linku:</p>
<p><a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-upis-ucenika-u-prvi-razred-srednje-skole-za-skolsku-2025-2026-godinu">https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-upis-ucenika-u-prvi-razred-srednje-skole-za-skolsku-2025-2026-godinu</a> </p>

MPNI objavilo konkurs za upis u prvi razred srednjih škola

<p>Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i KANA (Ko ako ne arhitekt) iizražavaju zabrinutost povodom objavljenih javnih poziva Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine – jednog za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta i drugog za reviziju glavnog projekta Bulevara Velje brdo, u ukupnoj vrijednosti od 95.000 eura bez PDV-a, koja će biti isplaćena iz budžeta – dakle, novcem građana.</p>
<p>- Iako se čini da su u pitanju aktivnosti u pravcu razvoja, postavlja se ključno pitanje: na osnovu kojeg planskog ili zakonskog dokumenta se ove javne nabavke sprovode, s obzirom na to da Izmjene Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorica nisu usvojene, kao ni Prostorni plan Crne Gore (PPCG) do 2040. godine, te lokacija Velje brdo nije obuhvaćena važećim strateškim i planskim dokumentima - kazali su oni u zajedničkom saopštenju.</p>
<h2>Raspisane dvije javne nabavke za izgradnju Bulevara Velje…</h2>
<p>CZIP i KANA su napomenilu da na to se započeta realizacija dešava bez zakonske i planske osnove, kojoj su prethodili skandalozno sprovedena javna rasprava u decembru 2024, te ignorisanje upozorenja stručne javnosti i civilnog sektora kroz upućene komentare.</p>
<p>- Čak do sada nemamo izvještaj sa javne rasprave iako su predstavnici Minstarstva tvrdili da će se ove Izmjene usvojiti do kraja prethodne godine. U isto vrijeme, dok se javni novac nemilice troši na populističke i neutemeljene ideje aktuelne vlasti, suštinski važna pitanja za život građana Podgorice ostaju neriješena – poput izgradnje novih škola, domova zdravlja, javnog prevoza i vrtića. Umjesto toga, zelene površine se betoniraju i privremeno pretvaraju u parkirališta, dodatno urušavajući kvalitet života i urbani ambijent glavnog grada - saopštili su CZIP i KANA.</p>
<p>Uzimajući sve navedeno u obzir, jasno je, prema njihovim riječima, da javne nabavke za idejna rješenja i reviziju projekta nemaju zakonsko uporište, jer nisu zasnovane na važećim planskim dokumentima, a da je trošenje javnog novca za ove aktivnosti neosnovano i predstavlja rizičan presedan, koji mora biti hitno zaustavljen.</p>
<p>- Pozivamo Ministarstvo i ostale nadležne institucije da odmah obustave sve aktivnosti povezane s ovim projektima dok se ne usvoje validni planski dokumenti kroz transparentan i inkluzivan proces koji uključuje stručnjake i javnost - kazali su oni.</p>
<p>Kada je riječ o potencijalnim uticajima na biodiverzitet i ekosistem područja, u ovom trenutku, navode, posljedice nisu lako sagledive jer se nikada nije desilo da u neposrednoj blizini parka prirode i u dijelu treće zone zaštićenog prirodnog dobra bude izgrađen kompletan novi grad za 40 000 stanovnika.</p>
<p>- Uzurpacija prostora u ovakvom obimu zasigurno je prijetnja mnogim biljnim i životinjskim vrstama, jer ugrožava njihova staništa, smanjuje biodiverzitet i potencijalno dovodi do lokalnog izumiranja određenih vrsta. Ne smije se zaboraviti ni činjenica da je glavno gradsko vodoizvorište ugroženo i da intenzivna gradnja i povećanje broja stanovnika mogu dovesti do kontaminacije podzemnih voda usled neadekvatnog upravljanja otpadnim vodama, hemijskog zagađenja, upotrebe pesticida u urbanim baštama, itd. Takođe, možemo pretpostaviti da bi Rijeka Zeta mogla pretrpjeti promjene u hidrološkim karakteristikama zbog povećane upotrebe vode, odvođenja površinskih voda i mogućeg ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda. Nije zanemarljiv ni uticaj povećanja saobraćaja - zaključuju u saopštenju iz CZIP i KANA.</p>

CZIP i KANA: Na osnovnu kojeg zakonskog dokumenta se sprovode javne nabavke za Velje brdo kada PUP nije usvojen?

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>