Raste indeks ravnopravnosti, ali je rodni jaz u zaradama oko 20 odsto
Slični podaci navedeni su i u izvještaju Ujedinjenih nacija (UN) od prošle godine u kojem je naglašeno da je rodna ravnopravnost u Crnoj Gori unaprijeđena u nekoliko oblasti, uključujući jačanje zakonodavnog okvira i povećanje političke zastupljenosti kroz reforme koje se odnose na uvođenje kvota, ali da značajne strukturne nejednakosti i dalje postoje i da su žene, uprkos višem nivou obrazovanja, i dalje nesrazmjerno zastupljene
Indeks rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori bilježi rast tokom posljednjih godina ali, prema posljednjoj procjeni iz 2021. godine, rodni jaz u zaradama iznosi oko 20 odsto - navedeno je u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku naše države.
Najveći udio žena, prema njihovim riječima, zaposlen je u sektorima trgovine na veliko i malo, obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada, ali uprkos tome što čine većinu u ovim oblastima, samo mali broj njih dospijeva na rukovodeće pozicije.
U Izvještaju je konstatovano da smo usvojili novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti koji je u velikoj mjeri usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU) u dijelu koji se odnosi na zapošljavanje i socijalnu politiku u oblasti rodne ravnopravnosti.
- To se posebno ogleda u usklađivanju zakonodavstva sa načelom jednakog tretmana žena i muškaraca u pitanjima socijalne sigurnosti, zapošljavanja i samozapošljavanja, unapređenja rodne ravnoteže u upravnim odborima privrednih društava, porodiljskog odsustva, kao i usklađivanja poslovnog i privatnog života roditelja i lica koja pružaju njegu - naveli su u Izvještaju.
Uzalud viši nivo obrazovanja
Slični podaci navedeni su i u izvještaju Ujedinjenih nacija (UN) od prošle godine u kojem je naglašeno da je rodna ravnopravnost u Crnoj Gori unaprijeđena u nekoliko oblasti, uključujući jačanje zakonodavnog okvira i povećanje političke zastupljenosti kroz reforme koje se odnose na uvođenje kvota, ali da značajne strukturne nejednakosti i dalje postoje.
- Uprkos višem nivou obrazovanja, žene su i dalje nesrazmjerno zastupljene među ekonomski neaktivnim stanovništvom, koncentrisane su u slabije plaćenim sektorima i suočavaju se sa rodnim jazom u zaradama koji prelazi 20 odsto, što ukazuje na sistemske nejednakosti na tržištu rada - naglašeno je u prošlogodišnjem izvještaju UN-a.
Žene su, kako su konstatovali u UN, nedovoljno zastupljene u preduzetništvu, rukovodstvu privrednih subjekata i na izvršnim funkcijama na lokalnom nivou, što odražava njihov ograničen pristup finansijskim sredstvima, poslovnim mrežama i procesima donošenja odluka.
- Neravnomjerna raspodjela neplaćenog rada u oblasti njege i brige o drugima, kao i nedovoljno razvijene usluge podrške i njege, dodatno ograničavaju njihovo ekonomsko učešće. Istovremeno, nedovoljna zastupljenost žena u oblastima nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), kao i u sektorima sa visokim potencijalom rasta, ograničava njihovu ulogu u ekonomskoj transformaciji. Uprkos unaprijeđenom okviru javnih politika, nedostaci u sprovođenju propisa i ograničeni institucionalni kapaciteti i dalje usporavaju napredak - navedeno je u dokumentu UN-a.