Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru, kada je upravljanje legalnim i iregularnim granicama u pitanju je na zadovoljavajućem nivou, a pravni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa EU legislativom, kazao je poslanik Demokrata Albin Ćeman.
Ćeman je rekao da je ovo jako značajno za Crnu Goru zbog porasta broja migranata. 
 
U svom Izvještaju EK navodi pad broja uhapšenih migranata koji su ilegalno prešli granicu za 37 odstou odnosu na prethodnu godinu, što, navodi Ćeman, implicira da većina ovih migranata registruje namjeru da traži azil, preko kojeg dobijaju smještaj u prihvatnim centrima ali i zdravstvenu zaštitu.
- Takođe, u Izvještaju EK se navodi da je upravljanje azilom dobro, a da je pravni okvir u velikoj mjeri usklađen sa pravnim tekovinama EU. 
Poboljšan je kvalitet postupka određivanja statusa izbjeglica jer je Direkcija poništila manje drugostepenih odluka - konstatuje Ćeman.
On je podsjetio da Crna Gora ima dva prihvatna centra sa kapacitetom od 164 ležaja, napominju da u narednom periodu mora povećati svoje smještajne kapacitete, naročito u ovom periodu kada smo na vratima EU.
Crna Gora je, dodaje Ćeman, pokazala da može biti dobar domaćin onima kojima je pomoć potrebna, a koji su, nažalost, zbog ratnih strahota morali napustiti svoje domove. 
 
- Crna Gora, sve više radi na očuvanju i kontroli svojih granica, na to ukazuje i činjenica da je usvojen sporazum u Skupštini Crne Gore između Crne Gore i Francuske o nabavci dva patrolna broda, čime će se dodatno osigurati morska granica ali i zaštititi nacionalni interesi. 
Zakonodavni okvir za upravljanje spoljnim granicama je u velikoj mjeri usklađen sa EU - naglasio je Ćeman.
Ćeman naglašava da je jačanje kapaciteta u ovoj oblasti, naročito sektora granične policije, i te kako važno u cilju suzbijanja krijumčarenja migranata i istraživanja grupa krijumčara migranata koji djeluju širom Crne Gore.
Tome, kako kaže, svjedoči i nedavno hapšenje 12 osoba u Pljevljima i Podgorici zbog sumnje da su preko Crne Gore krijumčarili migrante.
- Ovo su snažne poruke, da će Crna Gora istrajati u borbi protiv svih oblika kriminala i čvrsto čuvati svoje granice i svoje nacionalne interese, a sa druge strane biti dobar domaćin onima koji svoje utočište nađu u njoj - poručio je Ćeman.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ćeman: Snažne poruke da će Crna Gora istrajati u borbi protiv kriminala i čvrsto čuvati svoje granice

Crna Gora sa aktuelnom parlamentarnom većinom ne može ući u Evropsku uniju (EU), ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Ona je kazala da je Evropska komisija (EK), davanjem zelenog svjetla na mapu puta za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, htjela da pruži ruku, da određeni podstrek i utiče da se reforme intenzivnije sprovode.
Marović smatra da sa zatvaranjem četiri poglavlja do kraja ove godine neće biti nikakvih problema, jer je Crna Gora u tom dijelu ispunila uslove i usvojila neophodne zakone.
- Ne očekujem da će sada bilo koja država članica na bilo koji način blokirati, ili politizovati proces - kazala je Marović u intervjuu agenciji MINA.
Ona ne očekuje probleme ni sa šest pregovaračkih poglavlja čije privremeno zatvaranje su za narednu godinu najavili iz Vlade - Poglavljem 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 - Sloboda kretanja kapitala, 5 - Javne nabavke, 6 - privredno pravo, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 - Ribarstvo.
- Ukoliko sve bude išlo zamišljenom dinamikom i budemo ispunili taj tehnički dio koji se tiče uslovljavanja, očekujem da iduće godine takođe neće biti nikakvih problema - navela je Marović.
Prema njenim riječima, problemi mogu nastati 2026. godine, kada se očekuje da Crna Gora zatvori 20 poglavlja.
- Osim što je to u tehničkom smislu ogroman dio posla, mislim da ćemo imati velikih problema što se tiče Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene, jer smo već u pregovaračkoj poziciji tražili određena izuzeća - rekla je Marović.
Ona je ukazala na skorašnju procjenu, prema kojoj će jedno mjerilo iz tog poglavlja biti ispunjeno tek sredinom 2028. godine.
- Već sam rekla da koalicija na vlasti nije toliko stabilna koliko se o tome priča, da mi zaista ne možemo sa ovakvom parlamentarnom većinom ući i da očekujem da će biti velikog uslovljavanja između koalicionih partnera - rekla je Marović, ocjenjujući da će dio vladajuće koalicije tražiti protivusluge za glasanje za određene zakone.
Sve te protivusluge, kako je navela, utiču na stabilnost.
- Mislim da može doći do određene rekonstrukcije, ali ova Vlada ne smije da padne ukoliko mi planiramo da uđemo (u EU) 2028. godine - rekla je Marović.
Ona je dodala da o pristupanju EU na kraju odlučuju države članice, koje u svakom trenutku mogu blokirati proces.
- Ne očekujem da to bude tokom ove ili sljedeće godine, ali 2026, kad vladavina prava dođe na red za zatvaranje, očekujem da će one tražiti stabilnost u državi. Neće moći da prolaze nacionalistički pirovi, retorika, neće moći da prođe ovakva parlamentarna većina i to je više nego jasno - kazala je Marović.
Ona je rekla da je za nju informacija da će EK predložiti Savjetu formiranje tehničke radne grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU, „bila na nivou zemljotresa“.
- Jer ako najavljujete i tražite od Savjeta da odobri tehničku komisiju koja će raditi na ugovoru o pristupanju, vi dajete i procjenu da bi pregovori mogli uskoro da budu zatvoreni - navela je Marović.
Ona je kazala da je loša poruka to što su države članice, dan nakon te najave, iz izvještaja izbacile rečenicu koja se odnosi na predlaganje formiranja tehničke grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU.
Marović je ocijenila da se time, prije svega, narušava kredibilitet EK.
- EK odlučuje o spremnosti i vrši procjenu na terenu. Ako je EK rekla - mogla bi ova država da zatvori pregovore, onda je trebalo da je u tome podrže države članice - navela je Marović.
Ona je kazala da je situacija u Crnoj Gori loša, ali da države članice nijesu spremne ni na kakvo obavezivanje i da je to zaista loša poruka.
Upitana da prokomentariše izvještaj EK o napretku Crne Gore za ovu godinu, Marović je kazala da je očekivan i da je sve što se moglo čuti od zvaničnika EK našlo mjesto u tom dokumentu.
Izvještaj EK je, prema riječima Marović, generalno pozitivan, i to je na neki način opravdanje za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).
Ona je navela da je bilo za očekivati da će ocjene koje se odnose na poglavlja 23 i 24 biti nešto bolje nego prethodne godine.
- Ukupna ocjena za poglavlja 23 i 24 je „dobar napredak“, ali ne i „vrlo dobar napredak“. U godini u kojoj smo dobili IBAR, bilo je za očekivati da ona bude nešto veća - rekla je Marović.
Ona je kazala da su ključne poruke izvještaja EK da su institucije krhke, da politička situacija nije baš toliko stabilna koliko Vlada i koalicioni partneri pokušavaju da predstave javnosti, da na rad institucija utiču mnogi faktori, uključujući politički uticaj, kao i da treba graditi institucije, jer nema vladavine prava bez jakih institucija.
- Druge poruke izvještaja su da postoji veliki broj pregovaračkih poglavlja na kojima treba dodatno raditi - navela je Marović.
Fokus, kako je kazala, jeste na poglavljima 23 i 24, ali Crna Gora mora sva pregovaračka poglavlja zatvoriti do kraja 2026. godine.
- Za mene je ključna poruka izvještaja da treba još mnogo raditi - istakla je Marović.
Ona je, odgovarajući na pitanje očekuje li da Crna Gora riješi zadatke koji se tiču sveobuhvatne izborne reforme i izbora predsjednika Vrhovnog suda, kazala da je zaista malo napora uloženo da bi ta pitanja bila riješena.
- To su pitanja kojima se moramo pozabaviti i što hitnije ih riješiti - naglasila je Marović.
Ona je dodala da je tokom lokalnih izbora u Podgorici i prethodnih izbornih ciklusa bilo teško slušati da se i dalje komentariše birački spisak i „sve one stvari o kojima smo 30 godina polemisali, tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS)“.
Marović je navela da su sve političke partije makar kratko bile na vlasti, a nijesu se uopšte bavile tim stvarima.
- Dakle, više nema opravdanja, ne možete sada prozivati DPS zbog toga što birački spisak ne valja - navela je Marović.
Ona je, odgovarajući na pitanje šta usvajanje reformske agende Crne Gore, odnosno Plan rasta znači za evropski put države, kazala da su reformska agenda i sama sredstva koja država dobija od EU važna za ekonomsku konsolidaciju i izgradnju infrastrukture.
Marović smatra da je reformska agenda vrsta unapređenja Berlinskog procesa i „da su tu pod jednim krovom stavljene inicijative i sve što smo do sada imali u okviru regionalne saradnje“.
Prema njenim riječima, dinamika uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta nije brza i države moraju da čekaju one zemlje koje „kaskaju“.
To, kako je kazala Marović, Crnoj Gori nikako ne odgovara.
Ona je ocijenila da reformske agende zemalja Zapadnog Balkana nijesu dovoljno ambiciozne.
- Mislim da se kad budu implementirane, nakon trogodišnjeg perioda, nećemo ni približiti određenim oblastima jedinstvenog evropskog tržišta, tako da apsolutno ne pije vodu priča da ćemo se integrisati postepeno u pojedine svere jedinstvenog evropskog tržišta - kazala je Marović.
Za nju je, kako je rekla, problematičan i iznos novca koji je opredijeljen za Crnu Goru od 383,5 miliona eura, u poređenju sa 1,6 milijardi eura koje su opredijeljene za Srbiju.
Marović je ocijenila da treba više ulagati u državu koja je najbliža članstvu u EU, nego u ostale.
Kako je navela, priča da je kriterijum za opredjeljivanje sredstava bruto društveni proizvod i broj stanovnika, za nju nije valjan argument.
Upitana da prokomentariše poruke predsjednice EK Ursule fon der Lajen tokom njene posjete Crnoj Gori, Marović je kazala da sve što je Fon der Lajen rekla za Crnu Goru za nju nema nikakvu važnost i težinu.
- Ako je predsjednica EK dan prije posjete Crnoj Gori mogla da pohvali napore Srbije u oblasti vladavine prava, sve što je rekla za Crnu Goru za mene nema nikakvu važnost i težinu - navela je Marović.
Upitana o izjavi hrvatskog poslanika u Evropskom parlamentu (EP) Tomislava Sokola da u Crnoj Gori i dalje postoje mnogi problemi od kojih je najveći sve jači srpsko-ruski uticaj na političke procese i reakciji poslanika Demokratske narodne partije Vladislava Bojovića da se Sokol svrstao uz DPS, Marović je rekla da poslanici EP predstavljuju svoje političke partije.
- Potpuno je logično da se bore za svoje političke agende i podržavaju svoje političke partnere u državama Zapadnog Balkana - kazala je Marović.
Ona je navela da tu ne vidi ništa sporno i da ne vidi da je njegova izjava daleko od istine.
- Nikome nije smetalo to što je komesar za proširenje gurao Orbanovu i politiku druge države, odnosno trenutne partije koja je na vlasti. E to je sporno. Ako sa tog mjesta zagovarate jednu političku opciju, to je problem - kazala je Marović.
Kako je ponovila, EP i svi njegovi članovi zagovaraju svoje političke opcije.
- Potpuno je legitimno da gospodin Sokol gura DPS, ukoliko to želi. Ja smatram da to ne bi trebalo, da bi trebalo realno gledati situaciju u Crnoj Gori, a ne podržavati neku političku opciju, ali to je njegovo pravo - navela je Marović.

500x500

Marović: Sa ovakvom parlamentarnom većinom ne možemo ući u EU

Nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori dolazi kao rezultat ujedinjenih napora svih relevantnih društvenih aktera. Ujedno, Izvještaj je dobar podsticaj za intenziviranje pregovora i ohrabrenje za dalje reformske napore. Nikako povod za opuštanje - to je luksuz koji sebi ne smijemo dopustiti, kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Oni si ocijenili da je Izvještaj EK o Crnoj Gori 2024. potvrdio zabrinutosti iz analize Kabineta ,,Demokratski napredak Crne Gore ne smije stati!’’.
Očekujući Međuvladinu konferenciju u decembru s umjerenim optimizmom, ali uz neophodan oprez, kažu u Kabinetu predsjednika, već treba da razmišljamo o uslovima za zatvaranje sljedećih poglavlja.&nbsp;
Ocijenili su da Izvještaj, kao i do sada, objektivno prikazuje sve iskorake i sistemske slabosti, tako da, smatraju, ne predstavlja iznenađenje za nepristrasno javno mnjenje.&nbsp;
- Objektivni posmatrač društvene dinamike i načina funkcionisanja institucija u Crnoj Gori, s dovoljne distance od crnogorske partitokratije, može jasno uočiti sve sistemske devijacije - navedeno je u osvrtu Kabineta predsjednika države.
Sasvim je očigledno, navode, da pristupni pregovori imaju dva sloja. Onaj formalni, koji znači tehnokratsko zadovoljavanje kriterijuma iz EU agende i onaj suštinski, koji znači osiguranje da će neophodne reforme biti sprovedene vjerodostojno, u skladu s evropskim standardima i bez neopravdanih izuzetaka.&nbsp;
- Ideja vodilja prilikom izrade Analize Kabineta ,,Demokratski napredak Crne Gore ne smije stati!’’ je bilo upravo to - apel relevantnim akterima da se osigura da neophodne reforme budu sprovedene vjerodostojno, u skladu s evropskim standardima i bez neopravdanih izuzetaka - navedeno je u osvrtu.
Napominju da činjenica da je Izvještaj EK potvrdio zaključke ove Analize dodatno zabrinjava i implicira da je krajnje vrijeme da se stavi fokus na suštinske reforme koje se tiču vladavine prava i demokratskih procedura.&nbsp;
- Opšte je poznato da je centralni element pristupnih pregovora upravo vladavina prava, zbog čega svako zanemarivanje izazova na planu izgradnje nezavisnih i efikasnih institucija u aktuelnoj fazi može rezultirati višestrukim negativnim posljedicama u periodu koji je pred nama. - naglašeno je u osvrtu.
Kako su kazali, odlaganje pravovremenih reakcija može nas trajno omesti s evropskog puta onda kada to bude presudno.&nbsp;
- U navedenoj Analizi Kabineta se konstatuje da se zakoni u većini slučajeva usvajaju bez javne rasprave i konsultacija sa stručnom javnošću, što potvrđuju i nalazi iz Izvještaja EK da ,,nijesu sva ministarstva sprovela javne konsultacije o nacrtima zakona’’, ,,da je kvalitet nacrta zakona koje predlažu poslanici nizak, bez RIA ili javnih konsultacija i skoro nepostojeće kontrole kvaliteta’’ te da bi ,,obnavljanje dijaloga između Vlade i civilnog društva trebalo adresirati kao prioritetno pitanje". Kada se argumentima iz Analize povodom trenda politizacije institucija kroz zakonski okvir dodaju ocjene iz Izvještaja EK, onda je sasvim jasno da zabrinutost ima opravdano utemeljenje: ,,U septembru 2024. godine, Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima koje se odnose na angažovanje policijskih službenika. Priprema ovih izmjena i dopuna obavljena je bez javnih konsultacija i bez učešća nevladinih organizacija. Crna Gora treba da obezbijedi da imenovanja u organima za sprovođenje zakona budu zasnovana na zaslugama i da postoje proceduralne garancije protiv neprimjerenog političkog uplitanja u organe za sprovođenje zakona.’’ - ističe se u osvrtu.
Iz Kabineta predsjednika naglašavaju da zabrinutost iz Analize zbog izostanka reforme javne uprave ima čvrsto uporište u najnovijem Izvještaju EK.
- ,,Iako je optimizacija javne uprave jedan od glavnih ciljeva Strategije reforme javne uprave, u novembru 2023. godine došlo je do ukupnog povećanja broja službenika od 3,9 odsto na centralnom nivou i sedam odsto na lokalnom nivou u poređenju sa periodom od prije dvije godine.’’ Ako ovome dodamo povećanje broja ministara, imenovanih lica i državnih službenika koje je uslijedilo nakon rekonstrukcije aktuelne Vlade, možemo samo da naslutimo razmjere ovog negativnog trenda - naglašeno je u osvrtu.
Dodaju da Izvještaj EK takođe ukazuje na urgentnu potrebu da se adresira suštinska reforma pravosuđa.
- ,,Efikasnost pravosuđa otežava nedostatak strateškog ulaganja u ljudske resurse, IKT i infrastrukturu... Štaviše, na svim nivoima pravosuđa, dodijeljene radne prostorije i uslovi rada, uključujući opremu, smatraju se neadekvatnim… Zaostatak neriješenih predmeta pred sudovima je značajan. Krajem 2023. godine broj predmeta starijih od 3 godine porastao je za 20 odsto’’ Kao logična posljedica ovakvog stanja su ,,dugotrajnost suđenja i česta odlaganja u slučajevima organizovanog kriminala’’. Najavljene mjere upozorenja koje će preduzeti Udruženje sudija tokom predstojećeg mjeseca u cilju povećanja zarada sudija govore u prilog činjenici da je stanje u pravosuđu postalo alarmantno - ističe se u obraćanju Kabineta predsjednika.
Negativan trend konstatovan u Analizi da nezakonita postavljenja i razrješenja podrivaju vladavinu prava u potpunosti, kako kažu, korespondira sa sljedećim zapažanjima iz Izvještaja: ,,U avgustu 2024. godine, Savjet RTCG imenovao je istu osobu na poziciju s punim mandatom, što je postavilo pitanje nedostatka transparentnosti i mogućeg kršenja zakonske procedure. Nadležni državni organi bi trebalo efikasno da rješavaju sve situacije mogućeg nezakonitog ponašanja u RTCG, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima.’’
RTCG se ujedno poziva da bude ,,u potpunosti u skladu sa zakonom i s najvišim standardima profesionalnog integriteta i odgovornosti”.&nbsp;
- Zabrinutost iz Analize zbog činjenice da pogoršanje odnosa sa Hrvatskom remeti dobrosusjedske odnose kao jedan od ključnih preduslova za članstvo u EU našla je svoje mjesto i u Izvještaju EK: ,,Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja… Crnogorski parlament je u junu usvojio rezoluciju koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, što je izazvalo snažnu diplomatsku reakciju Zagreba, uključujući proglašavanje tri visoka crnogorska zvaničnika za personae non grata" - dodaje se u osvrtu.
Kao i u Analizi, jedna od preokupacija Izvještaja EK su ekonomske mjere koje izazivaju značajnu zabrinutost: ,,Vlada je u septembru 2024. usvojila program rada pod nazivom Evropa sad 2.0 i relevantnu Srednjoročnu fiskalnu strategiju… Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzanom investicionom programu.’’&nbsp;
- Sljedeći nalaz iz Izvještaja EK dodatna je potvrda da neokončani lokalni izbori u opštini Šavnik odražavaju slabost crnogorskog izbornog sistema: ,,Izborni proces u opštini Šavnik, održan u oktobru 2022. godine, a obustavljen u decembru 2022. godine zbog nepravilnosti, do danas nije okončan… Iako pravni okvir pruža osnovu za demokratsko sprovođenje izbora, trebalo bi ga sveobuhvatno revidirati kako bi se otklonio niz praznina i nedosljednosti" - kažu u Kabinetu predsjednika države.&nbsp;
Podsjećaju da se u članu 2 Ugovora o EU navodi da je vladavina prava jedna od temeljnih vrijednosti EU. Član 1 Ustava Crne Gore konstatuje, između ostalog, da smo država zasnovana na vladavini prava. Koje god pregovaračko poglavlje da je trenutno u fokusu, član 2 Ugovora o EU i član 1 Ustava Crne Gore su okvir za naše reformske aktivnosti.&nbsp;
- Kada ova dva člana budu naš modus vivendi, tada ćemo postati članica Evropske unije. Ako se kao društvo na vrijeme suočimo s najkrupnijim izazovima, bez ostatka vjerujemo da će to biti 2028. godine. Kao što smo zacrtali, kao što građani Crne Gore s pravom očekuju - zaključeno je u osvrtu.&nbsp;

Kabinet Milatovića: Kada vladavina prava bude naš modus vivendi, tada ćemo postati članica EU

Preporuke Evropske komisije (EK) su neprocjenjive i pomoći će Crnoj Gori da još brže ispuni preostale kriterijume i ubrza reformske procese, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je rekla da Izvještaj EK donosi mnogo razloga za optimizam, prije svega jer je najbolji otkad je Crna Gora počela pregovore s Evropskom unijom (EU).
- Ovaj Izvještaj nije samo statistika, on odražava naš trud i predanost na putu ka EU - kazala je Gorčević u intervjuu agenciji MINA.
Ona je istakla da je posebno raduje što su poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, osnovna prava, pravdu, slobodu i bezbjednost, dobila ocjenu “dobar napredak”.
To znači, kako je navela Gorčević, da su reforme zaista počele da donose promjene, koje se mogu vidjeti i osjetiti.
- Osim toga, stabilnost političkog okruženja koju Izvještaj prepoznaje, stvara prostor za sve nas da zajedno radimo na jačanju našeg društva - rekla je Gorčević.
Ona je podsjetila da je u 30 od 33 pregovračka poglavlja ostvaren napredak, da nema nazadovanja ni u jednom poglavlju, kao i da su prvi put pojedina poglavlja ocijenjena “vrlo dobrim napretkom”.
Gorčević je istakla da sve to ukazuje da Crna Gora ne samo da napreduje, već se i razvija kao društvo koje teži zajedničkim ciljevima.
- Smjernice koje je Komisija dala su neprocjenjive. One će nam pomoći da još brže ispunimo preostale kriterijume i ubrzamo reformske procese - navela je Gorčević.
Kako je kazala, evropska budućnost donosi stabilnost i sigurnost, a to je ono što svi građani zaslužuju.
Gorčević je kazala da su naredni koraci Crne Gore na putu ka EU jasni, navodeći da će se fokusirati na analizu preporuka iz Izvještaja EK, kako bi ih uspješno primjenili.
Ona je ponovila da je cilj da do kraja godine zatvore četiri pregovaračka poglavlja, što bi bio veliki korak naprijed poslije dugog zastoja.
- Za zatvaranje smo pripremili poglavlja iz oblasti intelektualne svojine, informatičkog društva, preduzetništva i bezbjednosti, i radujemo se trećoj Međuvladinoj konferenciji, koja će potvrditi naš trud - navela je Gorčević.
Uporedo s tim, kako je rekla, rade i na pripremanju poglavlja koja će biti zatvorena već u prvoj polovini sljedeće godine, tokom predsjedavanja Poljske Savjetu EU.
Gorčević je istakla da Reformska agenda koju su usvojili jasno definiše prioritete, dodajući da će svaki uspjeh donijeti konkretne koristi za građane.
- Ova godina može biti zapamćena kao presudna za našu evropsku budućnost, a svi ćemo raditi zajedno kako bismo to ostvarili - poručila je Gorčević.
Govoreći o Reformskoj agendi, Gorčević je rekla da njeno usvajanje predstavlja temelj za ubrzanje evropskog puta Crne Gore.
Kako je kazala, ta agenda znači da Crna Gora ima jasan plan sa 130 reformi i 60 važnih projekata koji pokrivaju ključna područja poput obrazovanja, razvoja ljudskog kapitala, zelene tranzicije i vladavine prava.
- Naš cilj je da građani već u doglednoj budućnosti vide koristi od evropskih standarda – kroz bolju infrastrukturu, kvalitetniju radnu sredinu i održivi rast - navela je Gorčević.
Kako je kazala, Reformska agenda, usklađena s pregovaračkim poglavljima, daje snažan zamajac brzom napretku ka članstvu u EU i dovodi Crnu Goru korak bliže životnom standardu građana Unije.
Gorčević je rekla da će ta agenda osnažiti crnogorski ekonomski i društveni razvoj, a sa njom dolazi i 383,5 miliona eura.
- Od toga, 178,5 miliona EUR ide na jačanje našeg budžeta, dok će preostalih 205 miliona biti usmjereno na ključne infrastrukturne projekte i oblasti koje direktno utiču na našu svakodnevicu - kazala je Gorčević.
Ona je istakla da se očekuje da će značajan dio tog novca biti usmjeren na poboljšanje poslovnog okruženja, omogućavajući preduzećima lakši pristup tržištu i smanjenje administrativnih prepreka.
Tako će, prema riječima Gorčević, otvoriti vrata novim radnim mjestima i unaprijediti ekonomsku stabilnost.
Ona je naglasila da zelena energija postaje prioritet, jer će ulagati u obnovljive izvore, smanjujući račune i štiteći prelijepu prirodu Crne Gore.
- U digitalnom svijetu, unaprijedićemo infrastrukturu kako bismo obezbjedili brži internet i kvalitetnije e-usluge, omogućavajući svima nama da budemo povezani i informisani - kazala je Gorčević.
Ona je istakla da će te reforme osigurati i da mladi ljudi u Crnoj Gori dobiju kvalitetno obrazovanje koje će ih pripremiti za izazove koje nosi budućnost.
Upitana šta za evropski put Crne Gore znači predlog Evropske komisije Savjetu EU da osnuje tehničku radnu grupu za sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom u dogledno vrijeme, Gorčević je odgovorila da je taj korak pravi znak da EU prepoznaje napredak Crne Gore.
Kako je rekla, to je znak da EU prepoznaje i spremnost Crne Gore da formalizuje budućnost u zajednici evropskih naroda.
- Osnivanje tehničke radne grupe je važan signal da se naš put ka članstvu ubrzava i da smo ozbiljan kandidat za EU. To nije samo još jedan korak – to je potvrda da naše reforme donose stvarne rezultate - istakla je Gorčević.
Iako još nema tačnog datuma kada će ugovor o pristupanju biti spreman, prema njenim riječima, sama najava tog procesa pruža novu energiju i motivaciju.
- Uporedo sa našim radom na zatvaranju pregovaračkih poglavlja i okončanju pregovaračkog procesa, radna grupa Savjeta EU će raditi na svim potrebnim detaljima ugovora, a kada potpišemo ugovor i sve države članice EU ga ratifikuju, to će biti konačna faza našeg pristupanja - rekla je Gorčević.
Kako je kazala, kada se dobije ugovor o pristupanju, Crna Gora će postati punopravna članica EU, što otvara vrata mnogim prednostima za građane.
- Sloboda kretanja, pristup zajedničkom tržištu, i jačanje demokratskih standarda samo su neki od benefita koji će poboljšati kvalitet našeg života - naglasila je Gorčević.
Ona je dodala da te promjene ne donose samo ekonomsku stabilnost, već i jačaju društvenu koheziju i povezanost unutar naše zajednice.Komentarišući posjetu predsjednice EK Urusele fon der Lajen Crnoj Gori, Gorčević je rekla da je ta posjeta donijela snažnu energiju i podsticaj za evropski put države.
- Njen entuzijazam i podrška su jasni signali da EU prepoznaje naš trud i napredak - istakla je Gorčević.
Ona je podsjetila da je Fon der Lajen istakla konkretne uspjehe koje je Crna Gora postigla, što motiviše za nastavak reformi koje garantuju stabilnost, sigurnost i bolji životni standard za sve.
- Njene riječi potvrđuju da naše reforme nijesu prošle nezapaženo i da smo na pravom putu - naglasila je Gorčević.
Kako je kazala, veoma je značajno što EU vidi Crnu Goru kao važnog partnera koji zaslužuje dodatnu podršku.
Gorčević je dodala da to nije samo pomoć, već priznanje crnogorskog potencijala i spremnosti da država gradi bolju budućnost.
- Uz ovakvu podršku, možemo zajednički da radimo na stvaranju društva koje će pružiti jednake prilike za sve nas, jačajući našu zajednicu i osnažujući buduće generacije - navela je Gorčević.
Govoreći o prethodnoj godini, ona je kazala da je ta godina bila pravi iskorak za Crnu Goru.
Gorčević je kazala da su, od trenutka kada je Fon der Lajen, samo nekoliko sati nakon formiranja Vlade, posjetila Crnu Goru, znali da su na pravom putu.
- Njena ponovna posjeta ove godine potvrđuje koliko su naši rezultati i napori prepoznati i cijenjeni na najvišem evropskom nivou - dodala je Gorčević.
Ona je istakla da je MEP, kao spona s EU, intenzivno radilo na koordinaciji pregovora i evropskih fondova.
- S ponosom možemo reći da smo zajedničkim snagama postigli istorijske iskorake - naglasila je Gorčević.
Ona je rekla da je pravosuđe, nakon godina čekanja, konačno deblokirano kroz imenovanja vrhovnog državnom tužioca, u Sudskom savjetu i Ustavnom sudu.
Gorčević je podsjetila da je Crna Gora dobila i svoj prvi pozitivni IBAR izvještaj, što dodatno ohrabruje u reformama vladavine prava.
Ona je rekla da su, nakon duže pauze, održane dvije međuvladine konferencije s EU i napravljen je plan za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do 2026. godine.
Gorčević je podsjetila da su predali i zahtjev za pridruživanje SEPA-i, čime će građanima omogućiti jednostavnije i brže platne transakcije širom Evrope.
- Pored uspješno završene Reformske agende, radili smo i na povlačenju novca iz EU fondova, pa je, između ostalog, obezbijeđeno finansiranje granta od 100 miliona eura za podršku izgradnji dionice auto-puta Bar-Boljare, između Mateševa i Andrijevice, ali i 112,6 miliona eura za rekonstrukciju željezničke dionice Bar-Golubovci - istakla je Gorčević.
Ona je rekla da je, kada su u pitanju bilateralni prekogranični programi, u protekoj godini, u fazi realizacije bilo 36 projekata, ukupno vrijednih nešto više od 13,5 miliona eura.
Prema riječima Gorčević, otpočeli su i realizaciju 169 projekata, u okviru kojih je za crnogorske korisnike opredijeljeno 30,7 miliona eura.
- Naš evropski put jeste pun izazova, ali zajedno idemo prema boljoj budućnosti za sve nas - zaključila je Gorčević.

1250x600

1084x550

Gorčević: Reforme zaista počele da donose vidne i osjetne promjene

Brisanje Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji jasna jeu odnosu na dešavanja nakon juna i dobijanja IBAR-a, ocijenila je politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, doc. dr Nikoleta Đukanović.
Pitanje je kakav će odnos prema Crnoj Gori imati novi sastav EK i članice kojima proširenje nije prioritet, što će otežati najzahtjevniju fazu pristupanja. Pozitivne ocjene, ali i jasna upozorenja, uz niz preporuka koje su podsjetnik na dugogodišnje sistemske boljke. Ovim riječima bi se, u najkraćim crtama, mogao opisati izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji je predstavljen u srijedu. 
O evropskim i antievropskim vrijednostima govorilo se i dan ranije, tokom burnog premijerskog sata. 
O dešavanjima u Skupštini, porukama iz Izvještaja EK, te mogućim razlozima zbog kojih Evropska komisija, uprkos najavama ipak nije predložila sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom, za Portal Analitika govori Nikoleta Đukanović. 
<h2>Hronični problemi u funkcionisanju Vlade i parlamentarne većine </h2>
Komentarišući sjednicu posvećenu premijerskom satu, sagovornica Analitike napominje da već duže vrijeme svjedočimo demonstraciji moći predsjednika Skupštine i aktuelne većine koja se nerijetko manifestuje u kršenju poslovnika, nepoštovanju procedura, onemogućavanju korišćenja mehanizama koji su na raspolaganju opozicionim partijama, a tokom posljednje sjednice, kako ističe, vidjeli smo i nepoštovanje premijera od strane Andrije Mandića.
- Ovaj posljednji, ali i mnogi drugi događaji pokazuju koliko EU vrijednosti u biti nijesu bliske značajnoj većini političkih partija, a mnoge od njih iz parlamentarne većine vješto glume da posjeduju i potencijal i volju da proces evropskih integracija napreduje. Jer, što proces bude više napredovao i što članstvo, zasluženo ili nezasluženo, bude izvjesnije, to će poluge moći političkih partija i političkih aktera, koje su bez izuzetka sklone korupciji, nepotizmu, selektivnosti i netransparentnosti, biti suženije - podvlači Đukanović. 
Ipak, kako ukazuje, geopolitički momenti idu na ruku Crnoj Gori, pa se realno stanje stvari kamuflira u velikoj mjeri.
Foto: Gradski portalFotografija 9: Đukanović: Brisanje Ugovora o pristupanju jasna poruka EU u odnosu na dešavanja nakon IBAR-a
- Proteklih 12 mjeseci rada Vlade pokazali su hronične probleme u funkcionisanju Vlade i aktuelne većine koji se ogledaju u kontroli medija, gušenju slobode misli, onemogućavanju rada civilnog društva i svih potencijalnih kritičara, neodgovornosti i netransparentnosti Vlade, izbornoj reformi na čekanju, narušenim odnosima sa susjedima, narušavanju imidža i reputacije u NATO savezu i međunarodnoj zajednici, daljoj politizaciji pravosuđa, sve intenzivnijem partijskom zapošljavanju i partitokratiji, neispunjenim predizbornim obećanjima i sl. - naglašava Đukanović. 
Prema njenim riječima, sve to se građanima olako pravda naslijeđenom DPS vladavinom, koja služi kao dobro opravdanje da se nastavi utabanim stazama poluautokratije i kompetitivnog autoritarizma.
<h2>Crnogorska administracija morala uraditi neuporedivo više </h2>
Sagovornica Analitike ukazuje da Izvještaj Evropske komisije ima nesporno bolju ocjenu od prethodnih, što je, kako napominje, bilo potpuno očekivano imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora poslije višegodišnje stagnacije dobila pozitivan IBAR u junu ove godine. 
- Međutim, to ne znači da je Izvještaj zadovoljavajući i da je u njemu konstatovan zadovoljavajući napredak Crne Gore u EU procesu. Isto kao što je Vlada i Ministarstvo evropskih poslova dovodilo u zabludu crnogorske građane da su ispunjena sva mjerila koja su se od nas očekivala za dobijenje IBAR-a (prećutkujući da su sva sporna mjerila ispregovarana da ne budu ispunjena do juna 2024. godine, te da budu prenesena u završna), slično ovih dana možemo čitati da je resorno Ministarstvo vrlo zadovoljno izvještajem ocjenjujući da sadrži sjajne ocjene u svim segmentima, u odnosu na prethodne izvještaje - podvlači Đukanović. 
Mišljenja je da će PES i ovaj izvještaj instrumentalizovati u političke svrhe i pripisati ga partijskom uspjehu, a ne državnom poslu. 
- Ipak, treba konstatovati sljedeće: ovaj Izvještaj je mnogo bolji od prethodnog, ali ne toliko bolji i od izvještaja koje nam je Evropska komisija davala svih proteklih godina - naglašava Đukanović. 
Prema njenim riječima, dobro je da postoji jasna politička volja i podrška EU, ali i jasna orijentisanost prodemokratskih struja u Vladi, koje iako u manjini, pokazuju jasno opredjeljenje i stručnost da ovaj proces ubrzaju i uspješno završe. 
- Međutim, činjenice da dvije trećine poglavlja imaju ocjenu „ograničen napredak“, da je četiri poglavlja dobilo manju ocjenu u odnosu na ocjenu iz prošlogodišnjeg Izvještaja, da je u tri poglavlja konstatovano da nije bilo nikakvog napretka, a da je čak trinaest poglavlja zadržalo gotovo istu ocjenu kao u prošlogodišnjem Izvještaju, ne ukazuju da je Crna Gora uradila dovoljno da bude zadovoljna i da Vlada sa pravom Izvještaj svrstava u impresivna dostignuća. Naprotiv, ovi podaci ukazuju da je crnogorska administracija trebala i morala uraditi neuporedivo više - ocjenjuje Đukanović. 
Uvjerena je da bi administracija i uradila neuporedivo više, da je oslobođena okova nedemokratskih političkih partija iz aktuelne većine, kao što su se oni, kako navodi, oslobodili okova DPS-a 2020. godine. 
- Sa druge strane, činjenica je i da je parlamentarna većina uradila sve da se, kakvi takvi, takozvani IBAR zakoni usvoje u junu, a da su se nakon toga vratili svojim tradicionalnim temama zasnovanim na identitetskim podjelama, koje su krunu našle u čak nevjerovatnoj inicijativi za usvajanje Zakona o stranim agentima, ili na primjer izmjenama i dopunama Zakona o dvojnom državljanstvu. Takvih primjera koji vode naše društvo u autokratiju a ne u EU demokratiju je jako puno, ali ovaj Izvještaj nije tretirao period nakon dobijanja IBAR-a pa vjerujem da to objašnjava jasnu suzdržanost EU i njenih predstavnikakada je u pitanju „impresivni napredak Crne Gore“ na predstavljanju izvještaja“ - ukazuje Đukanović. 
Kako naglašava, mnogo lošiju sliku od impresija EU lidera predstavlja činjenica da je parlamentarna većina izgubila iz fokusa integracije i vratila se podjelama, identitetskim pitanjima, prebrojavanju članova i sabornika, gušenju nevladinih organizacija, kritičke misli i slobode medija, kao i narušavanju odnosa sa susjedima. 
- Dodatno, ne treba zaboraviti da je pitanje kakav će odnos prema Crnoj Gori imati novi sastav EK, ali i države članice kojima proširenje Unije nije prioritet, što će sigurno otežati dalji proces pristupanja koji Crnu Goru čeka a koji je najzahtjevniji. I na kraju, nadam se da Vlada jasno čita Izvještaj, kada ga predstavlja kao partijsku alatku, da Crna Gora mora pokazati i rezultate u implementaciji reformi a ne samo u usvajanju strateških akata i zakona - izričita je Đukanović.
<h2>Optimizam i kvaziposvećenost pretvorili se u surovu realnost </h2>
Informaciju da će Evropska komisija predložiti sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom objavio je portal Javnog servisa, a premijer Spajić ponovio tokom premijerskog sata. Međutim, evropski komesar Oliver Varhelji tokom predstavljanja izvještaja saopštio je kako nam je tako važan korak ipak daleko.
Đukanović ocjenjuje da je to jasna poruka Evropske unije, u odnosu na dešavanja nakon juna i dobijanja IBAR-a. 
- Dakle, taj optimizam i (kvazi)posvećenost koju je većina usvajanjem zakona i imenovanjima pokazivala do juna je nestala, i pretvorila se u surovu realnost neodgovornosti, netransparentnosti rada političara, kršenja zakona i Ustava, gušenja slobodnog civilnog društva, politizacije i identitetskih podjela i omogućavanja uticaja vlasti iz Srbije i Rusije - podvlači Đukanović. 
Pitanje je, kaže, da li je inicijator takve odluke o brisanju odredbe o sastavljanju pristupnog Ugovora Evropska komisija, Savjet ili samo jedna država članica. 
- Ali ko želi da shvati i realno čita Izvještaj, lako će razumjeti svrhu takve odluke - naglašava Đukanović.
<h2>Spajić mnogo više naklonjen eksponentima Vučićeve politike </h2>
Govoreći o Spajićevim dominantno ignorantskim reakcijama kada je riječ o kritikama Evropske komisije, Đukanović ističe da premijer odavno pravi kompromise u odnosu na različite interese kojima je ugrožen. 
- Sa jedne strane, pokušava da vlast održi napretkom u EU integracijama, svjestan geopolitičkog momenta i istorijske šanse koju EU daje Crnoj Gori bez obzira na zasluge, ali sa druge strane je mnogo više naklonjen i usmjeren ispunjavanju uslova predvodnicima većine u Parlamentu, odnosno eksponentima Vučićeve politike u Crnoj Gori - podvlači Đukanović. 
Paradoksalno je, kako naglašava, da jednu državu vode u EU političari, odnosno čelnici, kojima je ulazak u neku od država članica te Unije zabranjen. 
- To govori gotovo sve o stvarnim kapacitetima i volji i većine i premijera Spajića da sa antievropskim politikama ne može praviti kompromise. U odnosu na to se ponaša i kada komentariše narušene odnose sa susjedima, posebno sada već teško popravljive odnose sa Hrvatskom, a jasno je i da se miri sa sve većim urušavanjem demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori - ocjenjuje Đukanović. 
Kada je govorio o upozorenjima zbog niza nezakonitih imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, Spajić je mišljenje inspekcije rada faktički stavio iznad sudskih odluka. Sagovornica Analitike ukazuje da je slučaj Raonić jedan od najeksplicitnijih pokazatelja odnosa politike i prava u Crnoj Gori, koju, kako ističe, premijer i te kako podržava, samo da bi zadržao većinu odnosno vlast. 
- Ali je neobjašnjivo da jedna država u kojoj većina može usvojiti bilo kakav zakon, u kojoj se sudske odluke ne poštuju i u kojoj je došlo do narušavanja vladavine prava u ovoj mjeri dobija pozitivan IBAR - naglašava Đukanović. 
Koketiranjem sa očekivanjima Beograda Crna Gora narušila kredibilitet u međunarodnoj zajednici 
Sagovornica Analitike podvlači da je Crna Gora, zahvaljujući koketiranju sa očekivanjima Beograda od naših vlasti, uspjela da naruši kredibilitet i ugled u međunarodnoj zajednici, posebno u NATO-u. 
- Vjerujem da svaka država koja teži EU članstvu i kojoj je članstvo u NATO-u važno ima ambasadora i adekvatan pristup politici diplomatskog predstavljanja u organizacijama. To sa Crnom Gorom nije slučaj - napominje Đukanović. 
Kako naglašava, da su toga svjesni i strani partneri, pokazuje i odnos međunarodnih predstavnika prema članovima Parlamenta i Vlade. 
- Jedan od tih primjera je upravo posjeta delegacije Evropskog parlamenta koja je učestvovala na sastanku POSP-a - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Brisanje Ugovora o pristupanju jasna poruka EU u odnosu na dešavanja nakon IBAR-a

Izvještaj Evropske komisije, u kojem je prepoznat nedostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loši uslovi rada u crnogorskim redakcijama te pritisci koji dolaze sa više strana i dovode do cenzure i autocenzure, uz tradicionalna pitanja bezbjednosti, u potpunosti je potvrdio sve ono na što Sindikat medija Crne Gore uporno ukazuje kada su u pitanju sloboda medija i uslovi rada u njima, saopšteno je iz Sindikata medija. 
Kada se svemu nabrojanom doda i alarmantno stanje u Javnom servisu do kojeg je došlo zbog dva pravosnažno potvrđeno nezakonita imenovanja generalnog direktora, o čemu se govori u Izvještaju, jasno je, kažu u Sindikatu medija, da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija.
SMCG pozdravlja pažnju koja je u Izvještaju poklonjena kolektivnom pregovaranju ističući da se ono dešava najviše na nacionalnom nivou i da "neki važni sektori su i dalje bez kolektivnih ugovora kao što su bankarski sektor i mediji".
Podsjećaju da je usvajanje granskog kolektivnog ugovora jedna od obaveza i iz Medijske strategije ali da SMCG, i pored više pokušaja, nije uspio da ubijedi poslodavce da se taj dokument mora ispregovarati i potpisati.
- Primjetno je i da je ove godine izostala rečenica koja se odnosi na izbalansirano izvještavanje Javnog servisa, koju je tokom cijele godine uporno rabio menadžment RTCG prikrivajući ostali dio Izvještaja koji se odnosio na kritiku načinu na koji se bira čelni čovjek medija koji finansira država. Sada, kroz jednu od preporuka, jasno piše da treba „zaštititi Javni servis od bilo kakvog neprikladnog uticaja na uredničku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost te da RTCG treba u potpunosti da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti - naglašeno je iz Sindikata medija.
Druge dvije preporuke se, podsjećaju iz Sindikata medija, odnose na nastavak pružanja blagovremene i efikasne zaštite novinarima, kroz sprovođenje zakona i zastitu od svih oblika nasilja.
- Takođe, nadležni treba da prioritetno istražuju i pravno rješavaju ključne stare slučajeve kao i obezbijede dosljednu primjenu svih zakona vezanih za medije i pridržavaju se politike nulte tolerancije prema bilo kojem obliku pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i one od strane javnih službenika. Podsjećamo da nijedan stari slučaj nije riješen, a da su u našoj bazi slučajeva napada na novinare/ke ove godine evidentirana četiri slučaja čiji su vinovnici visokopozicionirani političari - navedeno je u saopštenju.
Nadaju se, ističu, i da će se nadležne institucije konačno pozabaviti podatkom koji je naveden u Izvještaju a odnosi se, ističu, slab odziv javnog sektora i medija kada je u pitanju prijavljivanje javnog novca koji se uplaćuje medijima po osnovu oglašavanja i marketinga.

Sindikat medija o Izvještaju EK: Dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija

Centralna banka Crne Gore vodi Centralni registar transakcionih računa, koji od 4. avgusta 2021. godine, uključuje i podatke o nerezidentima, kazali su u CBCG.
Iz Centralne banke su se oglasili povodom Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru u kome se, pored ostalog, navodi da: „Centralna banka Crne Gore nema registar nerezidentnih računa, što je ključno sredstvo za istrage koje uključuju nerezidente”.
- Imajući u vidu faktičko stanje i važnost postojanja navedenog registra u cilju borbe protiv finansijskog kriminala i usklađivanja regulative sa međunarodnim standardima, obavještavano da shodno članu 65 Zakona o platnom prometu, Centralna banka Crne Gore vodi Centralni registar transakcionih računa, koji od 4. avgusta 2021, uključuje i podatke o nerezidentima - navedeno je u saopštenju CBCG.
Kako ističu, odluka o izmjenama i dopuni Odluke o sadržini Centralnog registra transakcionih računa, jasno propisuje obavezu banaka da počev od 4. avgusta 2021. godine dostavljaju podatke o transakcionim računima nerezidenata.&nbsp;
- Sadržinu Centralnog registra transakcionih računa, podatke koji se dostavljaju za potrebe tog registra, način dostavljanja podataka i način ostvarivanja uvida u podatke iz tog registra, propisuje Centralna banka - zaključeno je u saopštenju.

CBCG: Centralni registar transakcionih računa od avgusta 2021. uključuje i podatke o nerezidentima

Digitalni forenzički centar (DFC) saopštio je da je Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju za Crnu Goru potvrdila ono na šta ukazuju u analizama i istraživanjima – neophodnost usvajanja strategije za borbu protiv stranog uticaja, kako bi se ozbiljno radilo na suzbijanju malignog stranog uticaja u Crnoj Gori.
 U izvještaju, Evropska komisija apeluje na Vladu Crne Gore da uloži dodatne napore kako bi zatvorili prostor za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije.
EK upućuje da se preduzmu mjere ka izgradnji otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji usvajanjem strategije za suzbijanje hibridnih prijetnji i pripadajućeg akcionog plana.
- Nadamo se da će Vlada prepoznati ozbiljnost ovog apela i preduzeti odgovarajuće korake u zaštiti nacionalne bezbjednosti - poručili su iz DFC-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdfcmedotme%2Fstatus%2F1851983842761986300%3Ft%3DqEARFX3d2o66M7IUX1iguA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

DFC: EK potvrdila neophodnost usvajanja strategije za borbu protiv stranog uticaja

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović je, povodom Izvještaja Evropske komisije, kazao da će njegov resor nastaviti sa svim diplomatskim aktivnostima kako bi Crna Gora što prije došla u poziciju da zatvori sva preostala poglavlja pravne tekovine EU i postane članica do 2028. godine.
- Poštovani građani, danas imamo puno razloga za ponos i optimizam. Evropska komisija je juče objavila Izvještaj o napretku Crne Gore koji predstavlja još jednu, važnu potvrdu da idemo naprijed, ka ostvarenju našeg prioritetnog vanjskopolitičkog cilja - članstva u Evropskoj uniji. Izvještaj predstavlja putokaz koji mapira put pred nama i olakšava nam dalji proces - kazao je Ibrahimović.&nbsp;
On je istakao da Izvještaj EK jasno ukazuje na oblasti u kojima Crna Gora ispunjava standarde, ali i identifikuje polja u kojima je potreban dodatan angažman, a posebno jer dolazi poslije dobijanja pozitivnog IBAR-a u junu ove godine, kada su po prvi put definisana završna mjerila u oblasti vladavine prava.
- Istovremeno nas i obavezuje da nastavimo jednako predano, jer svaki korak koji preduzmemo danas, korak je bliže punopravnom članstvu u EU i boljoj budućnosti za sve naše građane - naglasio je Ibrahimović.
Pored rezultata ostvarenih u protekloj godini, Ibrahimović kaže da je konstantovani napredak pokazatelj i sveukupne transformacije društva i napora koji se, kako je rekao, ulažu godinama unazad.&nbsp;
- Posebno nam je zadovoljstvo što je poglavlje 31 – vanjska, odbrambena i bezbjednosna politika, koje je u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova, pozitivno ocijenjeno kao i u prošlogodišnjem izvještaju. To je rezultiralo i preporukom za njegovo zatvaranje na prvoj sljedećoj Međuvladinoj konferenciji. I ove je naglašeno da je veoma važno što je Crna Gora nastavila stoprocentno usaglašavanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije - naglasio je Ibrahimović.
Prema njegovim riječima, uz sve navedeno, uz prošlonedjeljnu posjetu i ocjene predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i snažnu podršku država članica – "naši su, zajednički, uspjesi".&nbsp;
- Ponosan sam na zrelost i spremnost na saradnju i kompromis koje, kao društvo, pokazujemo u odnosu na našu evropsku agendu. Ministarstvo vanjskih poslova će nastaviti sa svim diplomatskim aktivnostima, u zemlji i posredstvom naše diplamtsko-konzularne mreže, kako bi Crna Gora što prije došla u poziciju da zatvori sva preostala poglavlja pravne tekovine EU i postane članica do 2028. godine. Zato zahvaljujem svim institucijama, kolegama u državnoj administraciji, političkim subjektima, međunarodnim partnerima, civilnom društvu i građanima koji pružaju doprinos ispunjavanju naših vanjskopolitičkih ciljeva, u prvom redu, integraciji u Evropsku uniju - poručio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Nastavićemo sa svim diplomatskim aktivnostima kako bi Crna Gora što prije postala članica EU

Koalicija “Za budućnost Crne Gore” sa zadovoljstvom konstatuje da je izvještaj Evropske komisije potvrdio ono što smo sve vrijeme tvrdili, a to je da bez našeg političkog saveza nema unutrašnje stabilnosti i evropskog puta, kazali su u toj koaliciji.
U ZBCG-u kažu da je trebalo samo nekoliko mjeseci nakon rekonstrukcije Vlade, da ministri i potpredsjednici iz redova te koalicije daju ključni doprinos kako bi ovaj izvještaj dobio pozitivnu ocjenu.
- I zato s pravom potenciramo pitanje koliko bi tek napredovala Crna Gora da nam od antievropskih struktura bivšeg režima nisu pravljene opstrukcije da ne udjemo u vladu nakon 30. avgusta - navedeno je u saopštenju te koalicije.
Vjeruju da bi Crna Gora već bila članica Evropske unije da su tada bili u vladi u punom kapacitetu.
- Zbog toga je veoma važno da elemente bivšeg režima koji su presvukli političke dresove osujetimo u njihovom naumu da blokiraju naš evropski put. Svi oni koji su bili sastavni dio prethodnog režima, ili nisu osjetili politčki barut borbe protiv Đukanovićeve diktature, najmanje su pozvani da govore o evropskom putu, jer su nas sve vrijeme vodili stranputicama totalitarizma, ili sa dalekih destinacija posmatrali naš politički sukob sa DPS-om. Uostalom, već smo ranije konstatovali da je Božija, ali i politička pravda da koalicija ZBCG uvede Crnu Goru u Evropsku uniju, jer svaki važan izazov zahtijeva odgovorne i hrabre državnike kojima su ova država i njeni građani na prvom mjestu, a to naši lideri svakako jesu - zaključeno je u saopštenju.

ZBCG: Izvještaj EK potvrdio da bez nas nema unutrašnje stabilnosti i evropskog puta

Predsjednik i članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine u tom tijelu nijesu imali status javnih funkcionera, navodi se u odgovorima Agencije za spečavanje korupcije koje je danas sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević pročitala na suđenju optuženima u slučaju u javosti poznatom kao „Stanovi“.
Odbrana optuženih zatražila je obustavu postupka jer, kako su istakli, nema djela. Sa druge strane, tužilac je rekao da nema dilemu da su optuženi javni funkcioneri i da im treba suditi pred Višim sudom.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilatva su nekadašnji ministari i državni službenici Predrag Bošković, Sanja Vlahović, Suad Numanović, Ivan Brajović, Osman Nurković, Dragica Sekulović, Ivan Brajović, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić, Damir Šehović, Aleksandar Jovićević i šef kabineta predsjednika Crne Gore Dražen Miličković. Optužnicom se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnog akta, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.
<h2>TUŽILAC O ODGOVORU ASK-a</h2>
U odgovorima Agencije za sprečavanje korupcije navedeno je da su optuženi imali status javnih funkcionera po funkciji koju su obavljali ali u Komisiji nijesu imali taj status.
Nakon toga tužilac Vukas Radonjić je naveo da Agencija ne određuje ko je javni funkcioner već zakon.
-Ako bi se oslonili na mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije to mišljenje ne obavezuje sud, niti specijalnog državnog tužioca. Svojstvo javnog funkcionera ne određuje Agencija, nego je to definisano zakonom a upravo je zakonom određeno da su to imenovane osobe u organima vlasti – kazao je Radonjić.
Odbrana optuženih kategorična je bila da djela nema i da Sud treba da se proglasi nenadležnim.
<h2> ZA ODBRANU NEMA DJELA</h2>
Advokat Zoran Piperović ukazao je sudskom vijeću i da je prilikom kontrole optužnice kazao da njegov branjenik Predrag Bošković nije javni funkcioner.
-Ova optužnica je potvrđena iz vanpravnih razloga i vi to znate sudija. Ovi ljudi nijesu službena lica i nema djela – kategoričan je advokat Piperović.
On je naveo i da je sudija Zoran Radović prilikom odluke o potvrđivanju optužnice preglasan i da je optužni akt tako potvrđen.
I Piperovićev kolega, advokat Mihailo Volkov kazao je da je danas odgonetnuta sumnja da li su javni funkcioneri bili u Komisiji pa se postavlja pitanje: „Što je ostalo od optužnice i nadležnosti ovog vijeća da odlučuje o ovoj pravnoj stvari“?
-Da su bili javni funkcioneri po osnovu postupanja u Komisiji to bi bilo navedeno i u odgovorima Agencije. To što je vijeće prilikom kontrole optužnice zanemarivalo sve na šta je odbrana ukazivala pa i to da oni nemaju status javnog funkcionera ne obavezuje ovo vijeće da nastavi lošim tragom i nastavi suđenje – ukazao je advokat Volkov. Istakao je da sudsko vijeće treba da razmotri pitanje nadležnosti.
Advokat Mitar Mugoša smatra da je Agencija dala jasan odgovor da su njihovi branjenici imali status javnih funkcionera na osnovu ministarskih funkcija ali ne na osnovu članstva u Komisiji.
-Jasno je da članovi vijeća nijesu postupali kao ministri. Ovo je dovoljno za obustavu postupka - kazao je advokat Mugoša.
Njegov kolega advokat Nikola Martinović predočio je sudskom vijeću da sva službena lica nijesu javni funkcioneri ali da javni funkcioneri jesu službena lica. Prema njegovim riječima, stekli su se uslovi da se sud proglasi nenadležnim.
Svi advokati su bili saglasni da se nijesu stekli uslovi da se vodi postupak.
Na današnjem ročištu saslušano je pet svjedoka – bivši direktor Poreske uprave Miomir Mugoša, Ivan Đoković, bivši generalni sekretar Vlade, Alma Ljuljanaj Jovićević, službenica u Ministarstvu odbrane, sutkinja Vesna Begović i Jovan Došljak službenik u Ministartsvu odbrane.
Mugoša, Đoković, Ljuljanaj Jovićević i Begović saopštili su da su dobili kredite po povoljnim uslovima. Mugoša je naveo da mu je isplaćeno 40.000 eura i da je taj kredit dobio na ime legalizacije i komunalija za kuću. Ljuljanaj Jovićević je takođe rekla da je dobila 40.000 kredita za rješavnje stambenog pitanja, Đoković 20.000 eura za renovinaja stana a sutkinja Begović kredit od 40.000.
Svi oni su naveli da su im ti iznosi isplaćeni nakon potpisivanja ugovora.
Svjedok Đoković je bio decidan da je materijal Komisije za stambena pitanja bio naznačen kao informacija i upućivan Vladi na razmatranje i usvajanje i da ta informacija nije bila potpisivana od članova i predsjednika komisije. Vlada je, kako je objasnio imala mogućnost da vrati taj akt jer se na Vladi nikada nije moglo razmatrati nešto što je nezakonito. Odbrana je ulazala da dodijeljena novčana sredstva nijesu bila nepovratna. Suđenje se nastavlja 18. decembra kada će vijeće odlučiti o prijedlozima odbrane.

Nakon odgovora ASK-a obesmišljena optužnica SDT-a, odbrana traži obustavu postupka

Ministarstvo pravde će sjutra ili najkasnije u ponedeljak dostaviti zahtjev za izručenje Alije Balijagića koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj, a za kojim je policija tragala 26 - sve dok danas nije uhapšen u Srbiji.
To je saopštio je ministar pravde Bojan Božović na pres konferenciji na kojoj je Vlada predstavila platformu Barometar 26.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3792%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagic-uhapsen-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je kazao da se nada da će Srbija po toj zamolnici reagovati što prije.
Odgovarajući na pitanje da li je tačno da će Balijagića Srbija izručiti tek nakon što oni okončaju postpuke protiv njega, Božović je poručio da će dati određene garancije kako bi se postupak vodio pred našim organima.
- Daćemo i određene garancije da ukoliko je riječ o krivičnim djelima koja su manjeg značaja da nam to postupke kako bi se vodio postupak pred našim tijelima. Zna se za što ga terete naši organi - istakao je Božović.
Balijagiću je u Srbiji određeno zadržavanje, a advokat Nebojša Asanović izjavio je da je njegovo izručenje Crnoj Gori moguće tek poslije izdržavanja kazne u Srbiji - pošto se sumnjiči i za ubistvo djevojke prije dosta godina. Ipak, Asanović je dodao da se zbog međudržavnog sporazuma to može dogoditi i ranije.
Alija Balijagić, koji je bio 26 dana je u bjekstvu, osumnjičen je da je 25. oktobra u mestu Sokolac kod Bijelog polja ubio sestru i brata Madžgalj.
- Jutros oko 3.05 sati, u selu Pribojska Goleša, pripadnici SAJ-a, uz sadejstvo svih drugih policijskih snaga, uhapsili su Aliju Balijagića - saopštio je jutros tamošnji ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
Balijagić je, kako je kazao, zatečen u jednoj kući za koju su imali informacije da povremeno dolazi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdragan-bojovic-prijavio-policiji-da-je-vidio-balijagica-mislili-smo-da-je-mogao-da-vidi-kuda-smo-otisli-i-dode-da-nas-ubije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Uhvaćen je na spavanju, nije pružao otpor. Imao je dvije puške, jednu lovačku pušku, boksericu i drugu - lovački karabin, prerađen od vojne puške papovke. Hapšenje je obavljeno na veoma nepristupačnom terenu po snijegu od 40 santimetara. Lice se dovodi u PU Prijepolje - izjavio je Dačić.
Brat i sestra Jovan i Milanka Madžgalj ubijeni su 25. oktobra u večernjim satima iz vatrenog oružja u selu Sokolac kod Bijelog Polja
Osumnjičeni za dvostruko ubistvo, Balijagić, je 2016. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog silovanja sedamdesetšestogodišnje starice, a sumnjiči se i da je počinio više krađa u Banjem selu, Okladima i Pavinom Polju.
Zbog razbojničkih krađa i razbojništava robijao oko tri decenije.
Mještani bjelopoljskog zaseoka Sokolac, prema sopstvenim svjedočenjima u medijima, desetak dana uoči zločina, prijavljivali su policiji da se naoružani čovjek kreće po tom naselju ali, kako su navodili, adekvatne reakcije nadležnih nije bilo.

Božović: Sjutra ili u ponedjeljak ćemo dostaviti zahtjev za izručenje Balijagića, nadam se da će Srbija reagovati što prije

Mi smo formalno od danas članica SEPA. Ne od prvog januara nego od danas - saopštio je premijer Milojko Spajić na pres konferenciji na kojoj predstavlja platformu „Barometar 26“.
On je rekao da je to jedan mali, ali veliki korak za Crnu Goru.
- Krajnje je vrijeme da do kraja 2026. godine zatvorimo poglavlja sa Evropskom unijom (EU). Svi ljudi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su oni uveli Crnu Goru u EU - poručio je Spajić.
Rekao je da podrazumijevaju zatvaranje 30 poglavlja za dvije godine.
- To je nešto za što nam je potreban svako u Crnoj Gori: svi parlamentarci, NVO, članovi savjeta manjina, religiozni lideri, svi činioci društva koji su nam pomogli da proces popisa dovedemo do kraja ispravno i na pomiriteljski način... Gdje smo pomirili nepomirljive grupacije u Crnoj Gori. Tako bismo voljeli da i ovaj proces bude istog karaktera. Da svi mogu da slave januara 2028. Mislim da sa ovom dinamikom, ako sva poglavlja zatvorimo 2026. - da je ulazak u EU 2028. realna priča - naveo je Spajić.
Ovo je, kaže, tema nadnacionalnog karaktera.
- Ova inicijativa ne guši ničija prava i glas - dodao je on.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je rekla da je ovo godina evropskih integracija.
- Prošli smo detaljan plan zatvaranja pregovaračkih poglavlja do 2026. godine. Moramo pokazati ozbiljnu komunikaciju, dobru koordinaciju. Razgovarali smo koliko je važna politička volja i podrška kako bi izglasali sve zakone i reforme koje se od nas očekuju - navela je Gorčević.
Ulazak Crne Gore u EU nije, podvlači ona, ulazak partije u EU nego cijelog društva.
Ocijenila je da Crna Gora ovaj trenutak ima sada i da bi trebalo da ga iskoristi.&nbsp;

Spajić: Crna Gora je od danas članica SEPA, svi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su uveli Crnu Goru u EU

Srđan Vukčević, jedan od osumnjičenih za ubistvo Gorice Medojević (39)u Podgorici, upravo je priveden na saslušanje u prostorije Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Podgorici.
On je jutros uhapšen, a za drugim osumnjičenim Nebojšom Vujkovićem se i dalje traga.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvukcevic-uhapsen-za-vujkovicem-se-jos-traga&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, su sinoć 20 minuta nakon ponoći u ulici Radosava Burića locirali i lišili slobode S.V., jednog od izvršilaca teškog ubistva koje je izvršeno 19. novembra na štetu G.M. u Podgorici - saopšteno je jutros iz Uprave policije.
On će, kako su naglasili, u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.
- Pripadnici Uprave policije preduzimaju intenzivne aktivnosti na lociranju i lišenju slobode drugog lica - N.V. koje se sumnjiči za ovo krivično djelo - dodali su u policiji.
Medojević je prije tri dana, pola sata nakon ponoći, ubijena u dvorištu porodične kuće na Zabjelu. Više državno tužilaštvo (VDT) je formiralo predmet i naložilo obdukciju tijela.
Iz Višeg suda juče je TV E rečeno da su i Vujković i Vukčević osuđivani pred tom sudskom instancom.
- N. V. je osuđen odlukom Višeg suda u Podgorici zbog krivičnog djela silovanje na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci. S. V. je osuđen zbog krivičnog djela prinuda iz člana 165 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca - naveli su za TV E iz Višeg suda u Podgorici.
Podsjećamo, ranije su iz Uprave policije kazali identifikovali dvije osobe za koje sumnja da su preksinoć pola sata nakon ponoći počinili ubistvo 39-godišnje Gorice Medojević, u dvorištu porodične kuće na Zabjelu.
- Radi se o N. V. (44) i S. V. (50), oba iz Podgorice, za koje postoji sumnja da su izvršioci krivičnog djela teško ubistvo u saizvršilaštvu i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - naveli su iz Uprave policije.
Sumnja se, kako su naveli u saopštenju, da su N. V. i S. V. izvršili teško ubistvo na način što su upotrebom vatrenog oružja nanijeli povrede Medojević od kojih je ona preminula.
- Nakon izvršenog krivičnog djela oni su se dali u bjekstvo u nepoznatom pravcu. Protiv njih je postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorci podnijeta krivična prijava, a policijski službenici preduzimaju intenzivne mjere i radnje na njihovom lociranju i lišenju slobode - navodi se u saopštenju.
Iz policije ističu da su svo troje registrovani u evidencijama Uprave policije kao izvršioci krivičnih djela.
- Osumnjičeni N. V. evidentiran je kao izvršilac krivičnih djela u vezi zloupotrebe narkotika, nedozvoljenog držanja vatrenog oružja, ugrožavanja sigurnosti, te krivičnih djela sa elementima nasilja i silovanje. S. V. je poznat policiji kao izvršilac krivičnih djela sa elementima nasilja, krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata i heterogenih krivičnih djela. G. M. je bila registrovana kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga - precizirali su iz Uprave policije.

Srđan Vukčević priveden na saslušanje u VDT

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: izvjestaj-evropske-komisije