Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru, kada je upravljanje legalnim i iregularnim granicama u pitanju je na zadovoljavajućem nivou, a pravni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa EU legislativom, kazao je poslanik Demokrata Albin Ćeman.
Ćeman je rekao da je ovo jako značajno za Crnu Goru zbog porasta broja migranata. 
 
U svom Izvještaju EK navodi pad broja uhapšenih migranata koji su ilegalno prešli granicu za 37 odstou odnosu na prethodnu godinu, što, navodi Ćeman, implicira da većina ovih migranata registruje namjeru da traži azil, preko kojeg dobijaju smještaj u prihvatnim centrima ali i zdravstvenu zaštitu.
- Takođe, u Izvještaju EK se navodi da je upravljanje azilom dobro, a da je pravni okvir u velikoj mjeri usklađen sa pravnim tekovinama EU. 
Poboljšan je kvalitet postupka određivanja statusa izbjeglica jer je Direkcija poništila manje drugostepenih odluka - konstatuje Ćeman.
On je podsjetio da Crna Gora ima dva prihvatna centra sa kapacitetom od 164 ležaja, napominju da u narednom periodu mora povećati svoje smještajne kapacitete, naročito u ovom periodu kada smo na vratima EU.
Crna Gora je, dodaje Ćeman, pokazala da može biti dobar domaćin onima kojima je pomoć potrebna, a koji su, nažalost, zbog ratnih strahota morali napustiti svoje domove. 
 
- Crna Gora, sve više radi na očuvanju i kontroli svojih granica, na to ukazuje i činjenica da je usvojen sporazum u Skupštini Crne Gore između Crne Gore i Francuske o nabavci dva patrolna broda, čime će se dodatno osigurati morska granica ali i zaštititi nacionalni interesi. 
Zakonodavni okvir za upravljanje spoljnim granicama je u velikoj mjeri usklađen sa EU - naglasio je Ćeman.
Ćeman naglašava da je jačanje kapaciteta u ovoj oblasti, naročito sektora granične policije, i te kako važno u cilju suzbijanja krijumčarenja migranata i istraživanja grupa krijumčara migranata koji djeluju širom Crne Gore.
Tome, kako kaže, svjedoči i nedavno hapšenje 12 osoba u Pljevljima i Podgorici zbog sumnje da su preko Crne Gore krijumčarili migrante.
- Ovo su snažne poruke, da će Crna Gora istrajati u borbi protiv svih oblika kriminala i čvrsto čuvati svoje granice i svoje nacionalne interese, a sa druge strane biti dobar domaćin onima koji svoje utočište nađu u njoj - poručio je Ćeman.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ćeman: Snažne poruke da će Crna Gora istrajati u borbi protiv kriminala i čvrsto čuvati svoje granice

Crna Gora sa aktuelnom parlamentarnom većinom ne može ući u Evropsku uniju (EU), ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Ona je kazala da je Evropska komisija (EK), davanjem zelenog svjetla na mapu puta za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, htjela da pruži ruku, da određeni podstrek i utiče da se reforme intenzivnije sprovode.
Marović smatra da sa zatvaranjem četiri poglavlja do kraja ove godine neće biti nikakvih problema, jer je Crna Gora u tom dijelu ispunila uslove i usvojila neophodne zakone.
- Ne očekujem da će sada bilo koja država članica na bilo koji način blokirati, ili politizovati proces - kazala je Marović u intervjuu agenciji MINA.
Ona ne očekuje probleme ni sa šest pregovaračkih poglavlja čije privremeno zatvaranje su za narednu godinu najavili iz Vlade - Poglavljem 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 - Sloboda kretanja kapitala, 5 - Javne nabavke, 6 - privredno pravo, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 - Ribarstvo.
- Ukoliko sve bude išlo zamišljenom dinamikom i budemo ispunili taj tehnički dio koji se tiče uslovljavanja, očekujem da iduće godine takođe neće biti nikakvih problema - navela je Marović.
Prema njenim riječima, problemi mogu nastati 2026. godine, kada se očekuje da Crna Gora zatvori 20 poglavlja.
- Osim što je to u tehničkom smislu ogroman dio posla, mislim da ćemo imati velikih problema što se tiče Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene, jer smo već u pregovaračkoj poziciji tražili određena izuzeća - rekla je Marović.
Ona je ukazala na skorašnju procjenu, prema kojoj će jedno mjerilo iz tog poglavlja biti ispunjeno tek sredinom 2028. godine.
- Već sam rekla da koalicija na vlasti nije toliko stabilna koliko se o tome priča, da mi zaista ne možemo sa ovakvom parlamentarnom većinom ući i da očekujem da će biti velikog uslovljavanja između koalicionih partnera - rekla je Marović, ocjenjujući da će dio vladajuće koalicije tražiti protivusluge za glasanje za određene zakone.
Sve te protivusluge, kako je navela, utiču na stabilnost.
- Mislim da može doći do određene rekonstrukcije, ali ova Vlada ne smije da padne ukoliko mi planiramo da uđemo (u EU) 2028. godine - rekla je Marović.
Ona je dodala da o pristupanju EU na kraju odlučuju države članice, koje u svakom trenutku mogu blokirati proces.
- Ne očekujem da to bude tokom ove ili sljedeće godine, ali 2026, kad vladavina prava dođe na red za zatvaranje, očekujem da će one tražiti stabilnost u državi. Neće moći da prolaze nacionalistički pirovi, retorika, neće moći da prođe ovakva parlamentarna većina i to je više nego jasno - kazala je Marović.
Ona je rekla da je za nju informacija da će EK predložiti Savjetu formiranje tehničke radne grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU, „bila na nivou zemljotresa“.
- Jer ako najavljujete i tražite od Savjeta da odobri tehničku komisiju koja će raditi na ugovoru o pristupanju, vi dajete i procjenu da bi pregovori mogli uskoro da budu zatvoreni - navela je Marović.
Ona je kazala da je loša poruka to što su države članice, dan nakon te najave, iz izvještaja izbacile rečenicu koja se odnosi na predlaganje formiranja tehničke grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU.
Marović je ocijenila da se time, prije svega, narušava kredibilitet EK.
- EK odlučuje o spremnosti i vrši procjenu na terenu. Ako je EK rekla - mogla bi ova država da zatvori pregovore, onda je trebalo da je u tome podrže države članice - navela je Marović.
Ona je kazala da je situacija u Crnoj Gori loša, ali da države članice nijesu spremne ni na kakvo obavezivanje i da je to zaista loša poruka.
Upitana da prokomentariše izvještaj EK o napretku Crne Gore za ovu godinu, Marović je kazala da je očekivan i da je sve što se moglo čuti od zvaničnika EK našlo mjesto u tom dokumentu.
Izvještaj EK je, prema riječima Marović, generalno pozitivan, i to je na neki način opravdanje za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).
Ona je navela da je bilo za očekivati da će ocjene koje se odnose na poglavlja 23 i 24 biti nešto bolje nego prethodne godine.
- Ukupna ocjena za poglavlja 23 i 24 je „dobar napredak“, ali ne i „vrlo dobar napredak“. U godini u kojoj smo dobili IBAR, bilo je za očekivati da ona bude nešto veća - rekla je Marović.
Ona je kazala da su ključne poruke izvještaja EK da su institucije krhke, da politička situacija nije baš toliko stabilna koliko Vlada i koalicioni partneri pokušavaju da predstave javnosti, da na rad institucija utiču mnogi faktori, uključujući politički uticaj, kao i da treba graditi institucije, jer nema vladavine prava bez jakih institucija.
- Druge poruke izvještaja su da postoji veliki broj pregovaračkih poglavlja na kojima treba dodatno raditi - navela je Marović.
Fokus, kako je kazala, jeste na poglavljima 23 i 24, ali Crna Gora mora sva pregovaračka poglavlja zatvoriti do kraja 2026. godine.
- Za mene je ključna poruka izvještaja da treba još mnogo raditi - istakla je Marović.
Ona je, odgovarajući na pitanje očekuje li da Crna Gora riješi zadatke koji se tiču sveobuhvatne izborne reforme i izbora predsjednika Vrhovnog suda, kazala da je zaista malo napora uloženo da bi ta pitanja bila riješena.
- To su pitanja kojima se moramo pozabaviti i što hitnije ih riješiti - naglasila je Marović.
Ona je dodala da je tokom lokalnih izbora u Podgorici i prethodnih izbornih ciklusa bilo teško slušati da se i dalje komentariše birački spisak i „sve one stvari o kojima smo 30 godina polemisali, tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS)“.
Marović je navela da su sve političke partije makar kratko bile na vlasti, a nijesu se uopšte bavile tim stvarima.
- Dakle, više nema opravdanja, ne možete sada prozivati DPS zbog toga što birački spisak ne valja - navela je Marović.
Ona je, odgovarajući na pitanje šta usvajanje reformske agende Crne Gore, odnosno Plan rasta znači za evropski put države, kazala da su reformska agenda i sama sredstva koja država dobija od EU važna za ekonomsku konsolidaciju i izgradnju infrastrukture.
Marović smatra da je reformska agenda vrsta unapređenja Berlinskog procesa i „da su tu pod jednim krovom stavljene inicijative i sve što smo do sada imali u okviru regionalne saradnje“.
Prema njenim riječima, dinamika uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta nije brza i države moraju da čekaju one zemlje koje „kaskaju“.
To, kako je kazala Marović, Crnoj Gori nikako ne odgovara.
Ona je ocijenila da reformske agende zemalja Zapadnog Balkana nijesu dovoljno ambiciozne.
- Mislim da se kad budu implementirane, nakon trogodišnjeg perioda, nećemo ni približiti određenim oblastima jedinstvenog evropskog tržišta, tako da apsolutno ne pije vodu priča da ćemo se integrisati postepeno u pojedine svere jedinstvenog evropskog tržišta - kazala je Marović.
Za nju je, kako je rekla, problematičan i iznos novca koji je opredijeljen za Crnu Goru od 383,5 miliona eura, u poređenju sa 1,6 milijardi eura koje su opredijeljene za Srbiju.
Marović je ocijenila da treba više ulagati u državu koja je najbliža članstvu u EU, nego u ostale.
Kako je navela, priča da je kriterijum za opredjeljivanje sredstava bruto društveni proizvod i broj stanovnika, za nju nije valjan argument.
Upitana da prokomentariše poruke predsjednice EK Ursule fon der Lajen tokom njene posjete Crnoj Gori, Marović je kazala da sve što je Fon der Lajen rekla za Crnu Goru za nju nema nikakvu važnost i težinu.
- Ako je predsjednica EK dan prije posjete Crnoj Gori mogla da pohvali napore Srbije u oblasti vladavine prava, sve što je rekla za Crnu Goru za mene nema nikakvu važnost i težinu - navela je Marović.
Upitana o izjavi hrvatskog poslanika u Evropskom parlamentu (EP) Tomislava Sokola da u Crnoj Gori i dalje postoje mnogi problemi od kojih je najveći sve jači srpsko-ruski uticaj na političke procese i reakciji poslanika Demokratske narodne partije Vladislava Bojovića da se Sokol svrstao uz DPS, Marović je rekla da poslanici EP predstavljuju svoje političke partije.
- Potpuno je logično da se bore za svoje političke agende i podržavaju svoje političke partnere u državama Zapadnog Balkana - kazala je Marović.
Ona je navela da tu ne vidi ništa sporno i da ne vidi da je njegova izjava daleko od istine.
- Nikome nije smetalo to što je komesar za proširenje gurao Orbanovu i politiku druge države, odnosno trenutne partije koja je na vlasti. E to je sporno. Ako sa tog mjesta zagovarate jednu političku opciju, to je problem - kazala je Marović.
Kako je ponovila, EP i svi njegovi članovi zagovaraju svoje političke opcije.
- Potpuno je legitimno da gospodin Sokol gura DPS, ukoliko to želi. Ja smatram da to ne bi trebalo, da bi trebalo realno gledati situaciju u Crnoj Gori, a ne podržavati neku političku opciju, ali to je njegovo pravo - navela je Marović.

500x500

Marović: Sa ovakvom parlamentarnom većinom ne možemo ući u EU

Nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori dolazi kao rezultat ujedinjenih napora svih relevantnih društvenih aktera. Ujedno, Izvještaj je dobar podsticaj za intenziviranje pregovora i ohrabrenje za dalje reformske napore. Nikako povod za opuštanje - to je luksuz koji sebi ne smijemo dopustiti, kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Oni si ocijenili da je Izvještaj EK o Crnoj Gori 2024. potvrdio zabrinutosti iz analize Kabineta ,,Demokratski napredak Crne Gore ne smije stati!’’.
Očekujući Međuvladinu konferenciju u decembru s umjerenim optimizmom, ali uz neophodan oprez, kažu u Kabinetu predsjednika, već treba da razmišljamo o uslovima za zatvaranje sljedećih poglavlja.&nbsp;
Ocijenili su da Izvještaj, kao i do sada, objektivno prikazuje sve iskorake i sistemske slabosti, tako da, smatraju, ne predstavlja iznenađenje za nepristrasno javno mnjenje.&nbsp;
- Objektivni posmatrač društvene dinamike i načina funkcionisanja institucija u Crnoj Gori, s dovoljne distance od crnogorske partitokratije, može jasno uočiti sve sistemske devijacije - navedeno je u osvrtu Kabineta predsjednika države.
Sasvim je očigledno, navode, da pristupni pregovori imaju dva sloja. Onaj formalni, koji znači tehnokratsko zadovoljavanje kriterijuma iz EU agende i onaj suštinski, koji znači osiguranje da će neophodne reforme biti sprovedene vjerodostojno, u skladu s evropskim standardima i bez neopravdanih izuzetaka.&nbsp;
- Ideja vodilja prilikom izrade Analize Kabineta ,,Demokratski napredak Crne Gore ne smije stati!’’ je bilo upravo to - apel relevantnim akterima da se osigura da neophodne reforme budu sprovedene vjerodostojno, u skladu s evropskim standardima i bez neopravdanih izuzetaka - navedeno je u osvrtu.
Napominju da činjenica da je Izvještaj EK potvrdio zaključke ove Analize dodatno zabrinjava i implicira da je krajnje vrijeme da se stavi fokus na suštinske reforme koje se tiču vladavine prava i demokratskih procedura.&nbsp;
- Opšte je poznato da je centralni element pristupnih pregovora upravo vladavina prava, zbog čega svako zanemarivanje izazova na planu izgradnje nezavisnih i efikasnih institucija u aktuelnoj fazi može rezultirati višestrukim negativnim posljedicama u periodu koji je pred nama. - naglašeno je u osvrtu.
Kako su kazali, odlaganje pravovremenih reakcija može nas trajno omesti s evropskog puta onda kada to bude presudno.&nbsp;
- U navedenoj Analizi Kabineta se konstatuje da se zakoni u većini slučajeva usvajaju bez javne rasprave i konsultacija sa stručnom javnošću, što potvrđuju i nalazi iz Izvještaja EK da ,,nijesu sva ministarstva sprovela javne konsultacije o nacrtima zakona’’, ,,da je kvalitet nacrta zakona koje predlažu poslanici nizak, bez RIA ili javnih konsultacija i skoro nepostojeće kontrole kvaliteta’’ te da bi ,,obnavljanje dijaloga između Vlade i civilnog društva trebalo adresirati kao prioritetno pitanje". Kada se argumentima iz Analize povodom trenda politizacije institucija kroz zakonski okvir dodaju ocjene iz Izvještaja EK, onda je sasvim jasno da zabrinutost ima opravdano utemeljenje: ,,U septembru 2024. godine, Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima koje se odnose na angažovanje policijskih službenika. Priprema ovih izmjena i dopuna obavljena je bez javnih konsultacija i bez učešća nevladinih organizacija. Crna Gora treba da obezbijedi da imenovanja u organima za sprovođenje zakona budu zasnovana na zaslugama i da postoje proceduralne garancije protiv neprimjerenog političkog uplitanja u organe za sprovođenje zakona.’’ - ističe se u osvrtu.
Iz Kabineta predsjednika naglašavaju da zabrinutost iz Analize zbog izostanka reforme javne uprave ima čvrsto uporište u najnovijem Izvještaju EK.
- ,,Iako je optimizacija javne uprave jedan od glavnih ciljeva Strategije reforme javne uprave, u novembru 2023. godine došlo je do ukupnog povećanja broja službenika od 3,9 odsto na centralnom nivou i sedam odsto na lokalnom nivou u poređenju sa periodom od prije dvije godine.’’ Ako ovome dodamo povećanje broja ministara, imenovanih lica i državnih službenika koje je uslijedilo nakon rekonstrukcije aktuelne Vlade, možemo samo da naslutimo razmjere ovog negativnog trenda - naglašeno je u osvrtu.
Dodaju da Izvještaj EK takođe ukazuje na urgentnu potrebu da se adresira suštinska reforma pravosuđa.
- ,,Efikasnost pravosuđa otežava nedostatak strateškog ulaganja u ljudske resurse, IKT i infrastrukturu... Štaviše, na svim nivoima pravosuđa, dodijeljene radne prostorije i uslovi rada, uključujući opremu, smatraju se neadekvatnim… Zaostatak neriješenih predmeta pred sudovima je značajan. Krajem 2023. godine broj predmeta starijih od 3 godine porastao je za 20 odsto’’ Kao logična posljedica ovakvog stanja su ,,dugotrajnost suđenja i česta odlaganja u slučajevima organizovanog kriminala’’. Najavljene mjere upozorenja koje će preduzeti Udruženje sudija tokom predstojećeg mjeseca u cilju povećanja zarada sudija govore u prilog činjenici da je stanje u pravosuđu postalo alarmantno - ističe se u obraćanju Kabineta predsjednika.
Negativan trend konstatovan u Analizi da nezakonita postavljenja i razrješenja podrivaju vladavinu prava u potpunosti, kako kažu, korespondira sa sljedećim zapažanjima iz Izvještaja: ,,U avgustu 2024. godine, Savjet RTCG imenovao je istu osobu na poziciju s punim mandatom, što je postavilo pitanje nedostatka transparentnosti i mogućeg kršenja zakonske procedure. Nadležni državni organi bi trebalo efikasno da rješavaju sve situacije mogućeg nezakonitog ponašanja u RTCG, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima.’’
RTCG se ujedno poziva da bude ,,u potpunosti u skladu sa zakonom i s najvišim standardima profesionalnog integriteta i odgovornosti”.&nbsp;
- Zabrinutost iz Analize zbog činjenice da pogoršanje odnosa sa Hrvatskom remeti dobrosusjedske odnose kao jedan od ključnih preduslova za članstvo u EU našla je svoje mjesto i u Izvještaju EK: ,,Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja… Crnogorski parlament je u junu usvojio rezoluciju koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, što je izazvalo snažnu diplomatsku reakciju Zagreba, uključujući proglašavanje tri visoka crnogorska zvaničnika za personae non grata" - dodaje se u osvrtu.
Kao i u Analizi, jedna od preokupacija Izvještaja EK su ekonomske mjere koje izazivaju značajnu zabrinutost: ,,Vlada je u septembru 2024. usvojila program rada pod nazivom Evropa sad 2.0 i relevantnu Srednjoročnu fiskalnu strategiju… Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzanom investicionom programu.’’&nbsp;
- Sljedeći nalaz iz Izvještaja EK dodatna je potvrda da neokončani lokalni izbori u opštini Šavnik odražavaju slabost crnogorskog izbornog sistema: ,,Izborni proces u opštini Šavnik, održan u oktobru 2022. godine, a obustavljen u decembru 2022. godine zbog nepravilnosti, do danas nije okončan… Iako pravni okvir pruža osnovu za demokratsko sprovođenje izbora, trebalo bi ga sveobuhvatno revidirati kako bi se otklonio niz praznina i nedosljednosti" - kažu u Kabinetu predsjednika države.&nbsp;
Podsjećaju da se u članu 2 Ugovora o EU navodi da je vladavina prava jedna od temeljnih vrijednosti EU. Član 1 Ustava Crne Gore konstatuje, između ostalog, da smo država zasnovana na vladavini prava. Koje god pregovaračko poglavlje da je trenutno u fokusu, član 2 Ugovora o EU i član 1 Ustava Crne Gore su okvir za naše reformske aktivnosti.&nbsp;
- Kada ova dva člana budu naš modus vivendi, tada ćemo postati članica Evropske unije. Ako se kao društvo na vrijeme suočimo s najkrupnijim izazovima, bez ostatka vjerujemo da će to biti 2028. godine. Kao što smo zacrtali, kao što građani Crne Gore s pravom očekuju - zaključeno je u osvrtu.&nbsp;

Kabinet Milatovića: Kada vladavina prava bude naš modus vivendi, tada ćemo postati članica EU

Preporuke Evropske komisije (EK) su neprocjenjive i pomoći će Crnoj Gori da još brže ispuni preostale kriterijume i ubrza reformske procese, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je rekla da Izvještaj EK donosi mnogo razloga za optimizam, prije svega jer je najbolji otkad je Crna Gora počela pregovore s Evropskom unijom (EU).
- Ovaj Izvještaj nije samo statistika, on odražava naš trud i predanost na putu ka EU - kazala je Gorčević u intervjuu agenciji MINA.
Ona je istakla da je posebno raduje što su poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, osnovna prava, pravdu, slobodu i bezbjednost, dobila ocjenu “dobar napredak”.
To znači, kako je navela Gorčević, da su reforme zaista počele da donose promjene, koje se mogu vidjeti i osjetiti.
- Osim toga, stabilnost političkog okruženja koju Izvještaj prepoznaje, stvara prostor za sve nas da zajedno radimo na jačanju našeg društva - rekla je Gorčević.
Ona je podsjetila da je u 30 od 33 pregovračka poglavlja ostvaren napredak, da nema nazadovanja ni u jednom poglavlju, kao i da su prvi put pojedina poglavlja ocijenjena “vrlo dobrim napretkom”.
Gorčević je istakla da sve to ukazuje da Crna Gora ne samo da napreduje, već se i razvija kao društvo koje teži zajedničkim ciljevima.
- Smjernice koje je Komisija dala su neprocjenjive. One će nam pomoći da još brže ispunimo preostale kriterijume i ubrzamo reformske procese - navela je Gorčević.
Kako je kazala, evropska budućnost donosi stabilnost i sigurnost, a to je ono što svi građani zaslužuju.
Gorčević je kazala da su naredni koraci Crne Gore na putu ka EU jasni, navodeći da će se fokusirati na analizu preporuka iz Izvještaja EK, kako bi ih uspješno primjenili.
Ona je ponovila da je cilj da do kraja godine zatvore četiri pregovaračka poglavlja, što bi bio veliki korak naprijed poslije dugog zastoja.
- Za zatvaranje smo pripremili poglavlja iz oblasti intelektualne svojine, informatičkog društva, preduzetništva i bezbjednosti, i radujemo se trećoj Međuvladinoj konferenciji, koja će potvrditi naš trud - navela je Gorčević.
Uporedo s tim, kako je rekla, rade i na pripremanju poglavlja koja će biti zatvorena već u prvoj polovini sljedeće godine, tokom predsjedavanja Poljske Savjetu EU.
Gorčević je istakla da Reformska agenda koju su usvojili jasno definiše prioritete, dodajući da će svaki uspjeh donijeti konkretne koristi za građane.
- Ova godina može biti zapamćena kao presudna za našu evropsku budućnost, a svi ćemo raditi zajedno kako bismo to ostvarili - poručila je Gorčević.
Govoreći o Reformskoj agendi, Gorčević je rekla da njeno usvajanje predstavlja temelj za ubrzanje evropskog puta Crne Gore.
Kako je kazala, ta agenda znači da Crna Gora ima jasan plan sa 130 reformi i 60 važnih projekata koji pokrivaju ključna područja poput obrazovanja, razvoja ljudskog kapitala, zelene tranzicije i vladavine prava.
- Naš cilj je da građani već u doglednoj budućnosti vide koristi od evropskih standarda – kroz bolju infrastrukturu, kvalitetniju radnu sredinu i održivi rast - navela je Gorčević.
Kako je kazala, Reformska agenda, usklađena s pregovaračkim poglavljima, daje snažan zamajac brzom napretku ka članstvu u EU i dovodi Crnu Goru korak bliže životnom standardu građana Unije.
Gorčević je rekla da će ta agenda osnažiti crnogorski ekonomski i društveni razvoj, a sa njom dolazi i 383,5 miliona eura.
- Od toga, 178,5 miliona EUR ide na jačanje našeg budžeta, dok će preostalih 205 miliona biti usmjereno na ključne infrastrukturne projekte i oblasti koje direktno utiču na našu svakodnevicu - kazala je Gorčević.
Ona je istakla da se očekuje da će značajan dio tog novca biti usmjeren na poboljšanje poslovnog okruženja, omogućavajući preduzećima lakši pristup tržištu i smanjenje administrativnih prepreka.
Tako će, prema riječima Gorčević, otvoriti vrata novim radnim mjestima i unaprijediti ekonomsku stabilnost.
Ona je naglasila da zelena energija postaje prioritet, jer će ulagati u obnovljive izvore, smanjujući račune i štiteći prelijepu prirodu Crne Gore.
- U digitalnom svijetu, unaprijedićemo infrastrukturu kako bismo obezbjedili brži internet i kvalitetnije e-usluge, omogućavajući svima nama da budemo povezani i informisani - kazala je Gorčević.
Ona je istakla da će te reforme osigurati i da mladi ljudi u Crnoj Gori dobiju kvalitetno obrazovanje koje će ih pripremiti za izazove koje nosi budućnost.
Upitana šta za evropski put Crne Gore znači predlog Evropske komisije Savjetu EU da osnuje tehničku radnu grupu za sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom u dogledno vrijeme, Gorčević je odgovorila da je taj korak pravi znak da EU prepoznaje napredak Crne Gore.
Kako je rekla, to je znak da EU prepoznaje i spremnost Crne Gore da formalizuje budućnost u zajednici evropskih naroda.
- Osnivanje tehničke radne grupe je važan signal da se naš put ka članstvu ubrzava i da smo ozbiljan kandidat za EU. To nije samo još jedan korak – to je potvrda da naše reforme donose stvarne rezultate - istakla je Gorčević.
Iako još nema tačnog datuma kada će ugovor o pristupanju biti spreman, prema njenim riječima, sama najava tog procesa pruža novu energiju i motivaciju.
- Uporedo sa našim radom na zatvaranju pregovaračkih poglavlja i okončanju pregovaračkog procesa, radna grupa Savjeta EU će raditi na svim potrebnim detaljima ugovora, a kada potpišemo ugovor i sve države članice EU ga ratifikuju, to će biti konačna faza našeg pristupanja - rekla je Gorčević.
Kako je kazala, kada se dobije ugovor o pristupanju, Crna Gora će postati punopravna članica EU, što otvara vrata mnogim prednostima za građane.
- Sloboda kretanja, pristup zajedničkom tržištu, i jačanje demokratskih standarda samo su neki od benefita koji će poboljšati kvalitet našeg života - naglasila je Gorčević.
Ona je dodala da te promjene ne donose samo ekonomsku stabilnost, već i jačaju društvenu koheziju i povezanost unutar naše zajednice.Komentarišući posjetu predsjednice EK Urusele fon der Lajen Crnoj Gori, Gorčević je rekla da je ta posjeta donijela snažnu energiju i podsticaj za evropski put države.
- Njen entuzijazam i podrška su jasni signali da EU prepoznaje naš trud i napredak - istakla je Gorčević.
Ona je podsjetila da je Fon der Lajen istakla konkretne uspjehe koje je Crna Gora postigla, što motiviše za nastavak reformi koje garantuju stabilnost, sigurnost i bolji životni standard za sve.
- Njene riječi potvrđuju da naše reforme nijesu prošle nezapaženo i da smo na pravom putu - naglasila je Gorčević.
Kako je kazala, veoma je značajno što EU vidi Crnu Goru kao važnog partnera koji zaslužuje dodatnu podršku.
Gorčević je dodala da to nije samo pomoć, već priznanje crnogorskog potencijala i spremnosti da država gradi bolju budućnost.
- Uz ovakvu podršku, možemo zajednički da radimo na stvaranju društva koje će pružiti jednake prilike za sve nas, jačajući našu zajednicu i osnažujući buduće generacije - navela je Gorčević.
Govoreći o prethodnoj godini, ona je kazala da je ta godina bila pravi iskorak za Crnu Goru.
Gorčević je kazala da su, od trenutka kada je Fon der Lajen, samo nekoliko sati nakon formiranja Vlade, posjetila Crnu Goru, znali da su na pravom putu.
- Njena ponovna posjeta ove godine potvrđuje koliko su naši rezultati i napori prepoznati i cijenjeni na najvišem evropskom nivou - dodala je Gorčević.
Ona je istakla da je MEP, kao spona s EU, intenzivno radilo na koordinaciji pregovora i evropskih fondova.
- S ponosom možemo reći da smo zajedničkim snagama postigli istorijske iskorake - naglasila je Gorčević.
Ona je rekla da je pravosuđe, nakon godina čekanja, konačno deblokirano kroz imenovanja vrhovnog državnom tužioca, u Sudskom savjetu i Ustavnom sudu.
Gorčević je podsjetila da je Crna Gora dobila i svoj prvi pozitivni IBAR izvještaj, što dodatno ohrabruje u reformama vladavine prava.
Ona je rekla da su, nakon duže pauze, održane dvije međuvladine konferencije s EU i napravljen je plan za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do 2026. godine.
Gorčević je podsjetila da su predali i zahtjev za pridruživanje SEPA-i, čime će građanima omogućiti jednostavnije i brže platne transakcije širom Evrope.
- Pored uspješno završene Reformske agende, radili smo i na povlačenju novca iz EU fondova, pa je, između ostalog, obezbijeđeno finansiranje granta od 100 miliona eura za podršku izgradnji dionice auto-puta Bar-Boljare, između Mateševa i Andrijevice, ali i 112,6 miliona eura za rekonstrukciju željezničke dionice Bar-Golubovci - istakla je Gorčević.
Ona je rekla da je, kada su u pitanju bilateralni prekogranični programi, u protekoj godini, u fazi realizacije bilo 36 projekata, ukupno vrijednih nešto više od 13,5 miliona eura.
Prema riječima Gorčević, otpočeli su i realizaciju 169 projekata, u okviru kojih je za crnogorske korisnike opredijeljeno 30,7 miliona eura.
- Naš evropski put jeste pun izazova, ali zajedno idemo prema boljoj budućnosti za sve nas - zaključila je Gorčević.

1250x600

1084x550

Gorčević: Reforme zaista počele da donose vidne i osjetne promjene

Brisanje Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji jasna jeu odnosu na dešavanja nakon juna i dobijanja IBAR-a, ocijenila je politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, doc. dr Nikoleta Đukanović.
Pitanje je kakav će odnos prema Crnoj Gori imati novi sastav EK i članice kojima proširenje nije prioritet, što će otežati najzahtjevniju fazu pristupanja. Pozitivne ocjene, ali i jasna upozorenja, uz niz preporuka koje su podsjetnik na dugogodišnje sistemske boljke. Ovim riječima bi se, u najkraćim crtama, mogao opisati izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji je predstavljen u srijedu. 
O evropskim i antievropskim vrijednostima govorilo se i dan ranije, tokom burnog premijerskog sata. 
O dešavanjima u Skupštini, porukama iz Izvještaja EK, te mogućim razlozima zbog kojih Evropska komisija, uprkos najavama ipak nije predložila sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom, za Portal Analitika govori Nikoleta Đukanović. 
<h2>Hronični problemi u funkcionisanju Vlade i parlamentarne većine </h2>
Komentarišući sjednicu posvećenu premijerskom satu, sagovornica Analitike napominje da već duže vrijeme svjedočimo demonstraciji moći predsjednika Skupštine i aktuelne većine koja se nerijetko manifestuje u kršenju poslovnika, nepoštovanju procedura, onemogućavanju korišćenja mehanizama koji su na raspolaganju opozicionim partijama, a tokom posljednje sjednice, kako ističe, vidjeli smo i nepoštovanje premijera od strane Andrije Mandića.
- Ovaj posljednji, ali i mnogi drugi događaji pokazuju koliko EU vrijednosti u biti nijesu bliske značajnoj većini političkih partija, a mnoge od njih iz parlamentarne većine vješto glume da posjeduju i potencijal i volju da proces evropskih integracija napreduje. Jer, što proces bude više napredovao i što članstvo, zasluženo ili nezasluženo, bude izvjesnije, to će poluge moći političkih partija i političkih aktera, koje su bez izuzetka sklone korupciji, nepotizmu, selektivnosti i netransparentnosti, biti suženije - podvlači Đukanović. 
Ipak, kako ukazuje, geopolitički momenti idu na ruku Crnoj Gori, pa se realno stanje stvari kamuflira u velikoj mjeri.
Foto: Gradski portalFotografija 9: Đukanović: Brisanje Ugovora o pristupanju jasna poruka EU u odnosu na dešavanja nakon IBAR-a
- Proteklih 12 mjeseci rada Vlade pokazali su hronične probleme u funkcionisanju Vlade i aktuelne većine koji se ogledaju u kontroli medija, gušenju slobode misli, onemogućavanju rada civilnog društva i svih potencijalnih kritičara, neodgovornosti i netransparentnosti Vlade, izbornoj reformi na čekanju, narušenim odnosima sa susjedima, narušavanju imidža i reputacije u NATO savezu i međunarodnoj zajednici, daljoj politizaciji pravosuđa, sve intenzivnijem partijskom zapošljavanju i partitokratiji, neispunjenim predizbornim obećanjima i sl. - naglašava Đukanović. 
Prema njenim riječima, sve to se građanima olako pravda naslijeđenom DPS vladavinom, koja služi kao dobro opravdanje da se nastavi utabanim stazama poluautokratije i kompetitivnog autoritarizma.
<h2>Crnogorska administracija morala uraditi neuporedivo više </h2>
Sagovornica Analitike ukazuje da Izvještaj Evropske komisije ima nesporno bolju ocjenu od prethodnih, što je, kako napominje, bilo potpuno očekivano imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora poslije višegodišnje stagnacije dobila pozitivan IBAR u junu ove godine. 
- Međutim, to ne znači da je Izvještaj zadovoljavajući i da je u njemu konstatovan zadovoljavajući napredak Crne Gore u EU procesu. Isto kao što je Vlada i Ministarstvo evropskih poslova dovodilo u zabludu crnogorske građane da su ispunjena sva mjerila koja su se od nas očekivala za dobijenje IBAR-a (prećutkujući da su sva sporna mjerila ispregovarana da ne budu ispunjena do juna 2024. godine, te da budu prenesena u završna), slično ovih dana možemo čitati da je resorno Ministarstvo vrlo zadovoljno izvještajem ocjenjujući da sadrži sjajne ocjene u svim segmentima, u odnosu na prethodne izvještaje - podvlači Đukanović. 
Mišljenja je da će PES i ovaj izvještaj instrumentalizovati u političke svrhe i pripisati ga partijskom uspjehu, a ne državnom poslu. 
- Ipak, treba konstatovati sljedeće: ovaj Izvještaj je mnogo bolji od prethodnog, ali ne toliko bolji i od izvještaja koje nam je Evropska komisija davala svih proteklih godina - naglašava Đukanović. 
Prema njenim riječima, dobro je da postoji jasna politička volja i podrška EU, ali i jasna orijentisanost prodemokratskih struja u Vladi, koje iako u manjini, pokazuju jasno opredjeljenje i stručnost da ovaj proces ubrzaju i uspješno završe. 
- Međutim, činjenice da dvije trećine poglavlja imaju ocjenu „ograničen napredak“, da je četiri poglavlja dobilo manju ocjenu u odnosu na ocjenu iz prošlogodišnjeg Izvještaja, da je u tri poglavlja konstatovano da nije bilo nikakvog napretka, a da je čak trinaest poglavlja zadržalo gotovo istu ocjenu kao u prošlogodišnjem Izvještaju, ne ukazuju da je Crna Gora uradila dovoljno da bude zadovoljna i da Vlada sa pravom Izvještaj svrstava u impresivna dostignuća. Naprotiv, ovi podaci ukazuju da je crnogorska administracija trebala i morala uraditi neuporedivo više - ocjenjuje Đukanović. 
Uvjerena je da bi administracija i uradila neuporedivo više, da je oslobođena okova nedemokratskih političkih partija iz aktuelne većine, kao što su se oni, kako navodi, oslobodili okova DPS-a 2020. godine. 
- Sa druge strane, činjenica je i da je parlamentarna većina uradila sve da se, kakvi takvi, takozvani IBAR zakoni usvoje u junu, a da su se nakon toga vratili svojim tradicionalnim temama zasnovanim na identitetskim podjelama, koje su krunu našle u čak nevjerovatnoj inicijativi za usvajanje Zakona o stranim agentima, ili na primjer izmjenama i dopunama Zakona o dvojnom državljanstvu. Takvih primjera koji vode naše društvo u autokratiju a ne u EU demokratiju je jako puno, ali ovaj Izvještaj nije tretirao period nakon dobijanja IBAR-a pa vjerujem da to objašnjava jasnu suzdržanost EU i njenih predstavnikakada je u pitanju „impresivni napredak Crne Gore“ na predstavljanju izvještaja“ - ukazuje Đukanović. 
Kako naglašava, mnogo lošiju sliku od impresija EU lidera predstavlja činjenica da je parlamentarna većina izgubila iz fokusa integracije i vratila se podjelama, identitetskim pitanjima, prebrojavanju članova i sabornika, gušenju nevladinih organizacija, kritičke misli i slobode medija, kao i narušavanju odnosa sa susjedima. 
- Dodatno, ne treba zaboraviti da je pitanje kakav će odnos prema Crnoj Gori imati novi sastav EK, ali i države članice kojima proširenje Unije nije prioritet, što će sigurno otežati dalji proces pristupanja koji Crnu Goru čeka a koji je najzahtjevniji. I na kraju, nadam se da Vlada jasno čita Izvještaj, kada ga predstavlja kao partijsku alatku, da Crna Gora mora pokazati i rezultate u implementaciji reformi a ne samo u usvajanju strateških akata i zakona - izričita je Đukanović.
<h2>Optimizam i kvaziposvećenost pretvorili se u surovu realnost </h2>
Informaciju da će Evropska komisija predložiti sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom objavio je portal Javnog servisa, a premijer Spajić ponovio tokom premijerskog sata. Međutim, evropski komesar Oliver Varhelji tokom predstavljanja izvještaja saopštio je kako nam je tako važan korak ipak daleko.
Đukanović ocjenjuje da je to jasna poruka Evropske unije, u odnosu na dešavanja nakon juna i dobijanja IBAR-a. 
- Dakle, taj optimizam i (kvazi)posvećenost koju je većina usvajanjem zakona i imenovanjima pokazivala do juna je nestala, i pretvorila se u surovu realnost neodgovornosti, netransparentnosti rada političara, kršenja zakona i Ustava, gušenja slobodnog civilnog društva, politizacije i identitetskih podjela i omogućavanja uticaja vlasti iz Srbije i Rusije - podvlači Đukanović. 
Pitanje je, kaže, da li je inicijator takve odluke o brisanju odredbe o sastavljanju pristupnog Ugovora Evropska komisija, Savjet ili samo jedna država članica. 
- Ali ko želi da shvati i realno čita Izvještaj, lako će razumjeti svrhu takve odluke - naglašava Đukanović.
<h2>Spajić mnogo više naklonjen eksponentima Vučićeve politike </h2>
Govoreći o Spajićevim dominantno ignorantskim reakcijama kada je riječ o kritikama Evropske komisije, Đukanović ističe da premijer odavno pravi kompromise u odnosu na različite interese kojima je ugrožen. 
- Sa jedne strane, pokušava da vlast održi napretkom u EU integracijama, svjestan geopolitičkog momenta i istorijske šanse koju EU daje Crnoj Gori bez obzira na zasluge, ali sa druge strane je mnogo više naklonjen i usmjeren ispunjavanju uslova predvodnicima većine u Parlamentu, odnosno eksponentima Vučićeve politike u Crnoj Gori - podvlači Đukanović. 
Paradoksalno je, kako naglašava, da jednu državu vode u EU političari, odnosno čelnici, kojima je ulazak u neku od država članica te Unije zabranjen. 
- To govori gotovo sve o stvarnim kapacitetima i volji i većine i premijera Spajića da sa antievropskim politikama ne može praviti kompromise. U odnosu na to se ponaša i kada komentariše narušene odnose sa susjedima, posebno sada već teško popravljive odnose sa Hrvatskom, a jasno je i da se miri sa sve većim urušavanjem demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori - ocjenjuje Đukanović. 
Kada je govorio o upozorenjima zbog niza nezakonitih imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, Spajić je mišljenje inspekcije rada faktički stavio iznad sudskih odluka. Sagovornica Analitike ukazuje da je slučaj Raonić jedan od najeksplicitnijih pokazatelja odnosa politike i prava u Crnoj Gori, koju, kako ističe, premijer i te kako podržava, samo da bi zadržao većinu odnosno vlast. 
- Ali je neobjašnjivo da jedna država u kojoj većina može usvojiti bilo kakav zakon, u kojoj se sudske odluke ne poštuju i u kojoj je došlo do narušavanja vladavine prava u ovoj mjeri dobija pozitivan IBAR - naglašava Đukanović. 
Koketiranjem sa očekivanjima Beograda Crna Gora narušila kredibilitet u međunarodnoj zajednici 
Sagovornica Analitike podvlači da je Crna Gora, zahvaljujući koketiranju sa očekivanjima Beograda od naših vlasti, uspjela da naruši kredibilitet i ugled u međunarodnoj zajednici, posebno u NATO-u. 
- Vjerujem da svaka država koja teži EU članstvu i kojoj je članstvo u NATO-u važno ima ambasadora i adekvatan pristup politici diplomatskog predstavljanja u organizacijama. To sa Crnom Gorom nije slučaj - napominje Đukanović. 
Kako naglašava, da su toga svjesni i strani partneri, pokazuje i odnos međunarodnih predstavnika prema članovima Parlamenta i Vlade. 
- Jedan od tih primjera je upravo posjeta delegacije Evropskog parlamenta koja je učestvovala na sastanku POSP-a - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Brisanje Ugovora o pristupanju jasna poruka EU u odnosu na dešavanja nakon IBAR-a

Izvještaj Evropske komisije, u kojem je prepoznat nedostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loši uslovi rada u crnogorskim redakcijama te pritisci koji dolaze sa više strana i dovode do cenzure i autocenzure, uz tradicionalna pitanja bezbjednosti, u potpunosti je potvrdio sve ono na što Sindikat medija Crne Gore uporno ukazuje kada su u pitanju sloboda medija i uslovi rada u njima, saopšteno je iz Sindikata medija. 
Kada se svemu nabrojanom doda i alarmantno stanje u Javnom servisu do kojeg je došlo zbog dva pravosnažno potvrđeno nezakonita imenovanja generalnog direktora, o čemu se govori u Izvještaju, jasno je, kažu u Sindikatu medija, da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija.
SMCG pozdravlja pažnju koja je u Izvještaju poklonjena kolektivnom pregovaranju ističući da se ono dešava najviše na nacionalnom nivou i da "neki važni sektori su i dalje bez kolektivnih ugovora kao što su bankarski sektor i mediji".
Podsjećaju da je usvajanje granskog kolektivnog ugovora jedna od obaveza i iz Medijske strategije ali da SMCG, i pored više pokušaja, nije uspio da ubijedi poslodavce da se taj dokument mora ispregovarati i potpisati.
- Primjetno je i da je ove godine izostala rečenica koja se odnosi na izbalansirano izvještavanje Javnog servisa, koju je tokom cijele godine uporno rabio menadžment RTCG prikrivajući ostali dio Izvještaja koji se odnosio na kritiku načinu na koji se bira čelni čovjek medija koji finansira država. Sada, kroz jednu od preporuka, jasno piše da treba „zaštititi Javni servis od bilo kakvog neprikladnog uticaja na uredničku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost te da RTCG treba u potpunosti da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti - naglašeno je iz Sindikata medija.
Druge dvije preporuke se, podsjećaju iz Sindikata medija, odnose na nastavak pružanja blagovremene i efikasne zaštite novinarima, kroz sprovođenje zakona i zastitu od svih oblika nasilja.
- Takođe, nadležni treba da prioritetno istražuju i pravno rješavaju ključne stare slučajeve kao i obezbijede dosljednu primjenu svih zakona vezanih za medije i pridržavaju se politike nulte tolerancije prema bilo kojem obliku pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i one od strane javnih službenika. Podsjećamo da nijedan stari slučaj nije riješen, a da su u našoj bazi slučajeva napada na novinare/ke ove godine evidentirana četiri slučaja čiji su vinovnici visokopozicionirani političari - navedeno je u saopštenju.
Nadaju se, ističu, i da će se nadležne institucije konačno pozabaviti podatkom koji je naveden u Izvještaju a odnosi se, ističu, slab odziv javnog sektora i medija kada je u pitanju prijavljivanje javnog novca koji se uplaćuje medijima po osnovu oglašavanja i marketinga.

Sindikat medija o Izvještaju EK: Dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija

Centralna banka Crne Gore vodi Centralni registar transakcionih računa, koji od 4. avgusta 2021. godine, uključuje i podatke o nerezidentima, kazali su u CBCG.
Iz Centralne banke su se oglasili povodom Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru u kome se, pored ostalog, navodi da: „Centralna banka Crne Gore nema registar nerezidentnih računa, što je ključno sredstvo za istrage koje uključuju nerezidente”.
- Imajući u vidu faktičko stanje i važnost postojanja navedenog registra u cilju borbe protiv finansijskog kriminala i usklađivanja regulative sa međunarodnim standardima, obavještavano da shodno članu 65 Zakona o platnom prometu, Centralna banka Crne Gore vodi Centralni registar transakcionih računa, koji od 4. avgusta 2021, uključuje i podatke o nerezidentima - navedeno je u saopštenju CBCG.
Kako ističu, odluka o izmjenama i dopuni Odluke o sadržini Centralnog registra transakcionih računa, jasno propisuje obavezu banaka da počev od 4. avgusta 2021. godine dostavljaju podatke o transakcionim računima nerezidenata.&nbsp;
- Sadržinu Centralnog registra transakcionih računa, podatke koji se dostavljaju za potrebe tog registra, način dostavljanja podataka i način ostvarivanja uvida u podatke iz tog registra, propisuje Centralna banka - zaključeno je u saopštenju.

CBCG: Centralni registar transakcionih računa od avgusta 2021. uključuje i podatke o nerezidentima

Digitalni forenzički centar (DFC) saopštio je da je Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju za Crnu Goru potvrdila ono na šta ukazuju u analizama i istraživanjima – neophodnost usvajanja strategije za borbu protiv stranog uticaja, kako bi se ozbiljno radilo na suzbijanju malignog stranog uticaja u Crnoj Gori.
 U izvještaju, Evropska komisija apeluje na Vladu Crne Gore da uloži dodatne napore kako bi zatvorili prostor za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije.
EK upućuje da se preduzmu mjere ka izgradnji otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji usvajanjem strategije za suzbijanje hibridnih prijetnji i pripadajućeg akcionog plana.
- Nadamo se da će Vlada prepoznati ozbiljnost ovog apela i preduzeti odgovarajuće korake u zaštiti nacionalne bezbjednosti - poručili su iz DFC-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdfcmedotme%2Fstatus%2F1851983842761986300%3Ft%3DqEARFX3d2o66M7IUX1iguA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

DFC: EK potvrdila neophodnost usvajanja strategije za borbu protiv stranog uticaja

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović je, povodom Izvještaja Evropske komisije, kazao da će njegov resor nastaviti sa svim diplomatskim aktivnostima kako bi Crna Gora što prije došla u poziciju da zatvori sva preostala poglavlja pravne tekovine EU i postane članica do 2028. godine.
- Poštovani građani, danas imamo puno razloga za ponos i optimizam. Evropska komisija je juče objavila Izvještaj o napretku Crne Gore koji predstavlja još jednu, važnu potvrdu da idemo naprijed, ka ostvarenju našeg prioritetnog vanjskopolitičkog cilja - članstva u Evropskoj uniji. Izvještaj predstavlja putokaz koji mapira put pred nama i olakšava nam dalji proces - kazao je Ibrahimović.&nbsp;
On je istakao da Izvještaj EK jasno ukazuje na oblasti u kojima Crna Gora ispunjava standarde, ali i identifikuje polja u kojima je potreban dodatan angažman, a posebno jer dolazi poslije dobijanja pozitivnog IBAR-a u junu ove godine, kada su po prvi put definisana završna mjerila u oblasti vladavine prava.
- Istovremeno nas i obavezuje da nastavimo jednako predano, jer svaki korak koji preduzmemo danas, korak je bliže punopravnom članstvu u EU i boljoj budućnosti za sve naše građane - naglasio je Ibrahimović.
Pored rezultata ostvarenih u protekloj godini, Ibrahimović kaže da je konstantovani napredak pokazatelj i sveukupne transformacije društva i napora koji se, kako je rekao, ulažu godinama unazad.&nbsp;
- Posebno nam je zadovoljstvo što je poglavlje 31 – vanjska, odbrambena i bezbjednosna politika, koje je u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova, pozitivno ocijenjeno kao i u prošlogodišnjem izvještaju. To je rezultiralo i preporukom za njegovo zatvaranje na prvoj sljedećoj Međuvladinoj konferenciji. I ove je naglašeno da je veoma važno što je Crna Gora nastavila stoprocentno usaglašavanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije - naglasio je Ibrahimović.
Prema njegovim riječima, uz sve navedeno, uz prošlonedjeljnu posjetu i ocjene predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i snažnu podršku država članica – "naši su, zajednički, uspjesi".&nbsp;
- Ponosan sam na zrelost i spremnost na saradnju i kompromis koje, kao društvo, pokazujemo u odnosu na našu evropsku agendu. Ministarstvo vanjskih poslova će nastaviti sa svim diplomatskim aktivnostima, u zemlji i posredstvom naše diplamtsko-konzularne mreže, kako bi Crna Gora što prije došla u poziciju da zatvori sva preostala poglavlja pravne tekovine EU i postane članica do 2028. godine. Zato zahvaljujem svim institucijama, kolegama u državnoj administraciji, političkim subjektima, međunarodnim partnerima, civilnom društvu i građanima koji pružaju doprinos ispunjavanju naših vanjskopolitičkih ciljeva, u prvom redu, integraciji u Evropsku uniju - poručio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Nastavićemo sa svim diplomatskim aktivnostima kako bi Crna Gora što prije postala članica EU

Koalicija “Za budućnost Crne Gore” sa zadovoljstvom konstatuje da je izvještaj Evropske komisije potvrdio ono što smo sve vrijeme tvrdili, a to je da bez našeg političkog saveza nema unutrašnje stabilnosti i evropskog puta, kazali su u toj koaliciji.
U ZBCG-u kažu da je trebalo samo nekoliko mjeseci nakon rekonstrukcije Vlade, da ministri i potpredsjednici iz redova te koalicije daju ključni doprinos kako bi ovaj izvještaj dobio pozitivnu ocjenu.
- I zato s pravom potenciramo pitanje koliko bi tek napredovala Crna Gora da nam od antievropskih struktura bivšeg režima nisu pravljene opstrukcije da ne udjemo u vladu nakon 30. avgusta - navedeno je u saopštenju te koalicije.
Vjeruju da bi Crna Gora već bila članica Evropske unije da su tada bili u vladi u punom kapacitetu.
- Zbog toga je veoma važno da elemente bivšeg režima koji su presvukli političke dresove osujetimo u njihovom naumu da blokiraju naš evropski put. Svi oni koji su bili sastavni dio prethodnog režima, ili nisu osjetili politčki barut borbe protiv Đukanovićeve diktature, najmanje su pozvani da govore o evropskom putu, jer su nas sve vrijeme vodili stranputicama totalitarizma, ili sa dalekih destinacija posmatrali naš politički sukob sa DPS-om. Uostalom, već smo ranije konstatovali da je Božija, ali i politička pravda da koalicija ZBCG uvede Crnu Goru u Evropsku uniju, jer svaki važan izazov zahtijeva odgovorne i hrabre državnike kojima su ova država i njeni građani na prvom mjestu, a to naši lideri svakako jesu - zaključeno je u saopštenju.

ZBCG: Izvještaj EK potvrdio da bez nas nema unutrašnje stabilnosti i evropskog puta

Vlasnik „Bat Bojana“ Žarko Bulatović upravo je izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FhPnHZD2H5jc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
On je uhapšen u današnjoj akciji po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Osim njega su procesuirani i vlasnik poljoprivredne apoteke „Agrarija“ Velimir Milačić i Rožajac Mujo Mujević.
Iz SDT-a je ranije saopšteno da SPO, po njihovom nalogu, izvršava hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici i Rožajama zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje i preduzima mjere i radnje radi njihovog hapšenja.
Specijalno državno tužilaštvo će, kako se navodi u saopštenju, nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja uhapšenih kao osumnjičenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka.&nbsp;

VIDEO: Žarko Bulatović izveden iz SPO

Pred nama su lokalni izbori koji će odrediti pravac Nikšića. Vjerujem da svi shvatamo ozbiljnost trenutka u kojem se postavlja pitanje: da li će Nikšić biti građanski, multinacionalni, multikulturalni i evropski - ili ćemo ostati u zarobljeni u retrogradne, primitivne i nazadne politike - poručila je Violeta Vukosavljević na konvenciji Demokratske partije socijalista (DPS).
Ona je pohvalila inicijativu da Nikšić bude evropska prijestonica kulture do 2030. godine, ali se pita: da li u evropskoj prijestonici kulture njen predsjednik opštine pokazuje odnos prema himni te države srednjim prstom.
- Da li u evropskoj prijestonici kulture se urinira po spomeniku narodnog heroija? Da li se ne obilježvaju važni državni datumi? Da li predsjednika građane i građanke naziva kriminalcima i lopovima? To nije kulturno - a još manje evropske. Biće Nikšić opet i građanski i antifašistički i evropski. Zato je tu ova pobjednička lista - poručila je Vukosavljević.
<h2>Šaljemo u prošlost srednji prst i one koje ga tolerišu</h2>
I Srđan Mrvaljević se osvrnuo na ponašanje aktuelnog predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića poručujući da u političku prošlost šalju i srednji prst i one koji taj srednji prst tokom intoniranja himne tolerišu.
Mrvaljević je poručio da je njegova najsjajnija medalja ljubav prema Crnoj Gori i Nikšiću.
- Evo da odgovorim Marku Kovačeviću na srpskom jeziku, koji on toliko voli, ali ga ne govori: Nijesam ja ni lopov, ni kriminalac, ja sam ponosni sportista svoje države, olimpijac i šampion. Ali moja najsjajnija medalja je ljubav prema mojoj Crnoj Gori i mom Nikšiću. A tu medalju nosimo svi mi u ovoj sali i nikad nam je nećeš uzeti - podvukao je on.
<h2>Kovačević - vazal, podanik, kukavica</h2>
Rajo Perović je, na početku skupa, rekao da je čuo da je Marko Kovačević rekao da su oni svi lopovi i kriminalci.
- Ja mu moram reći da je ovo najčasniji i najpostojaniji dio Crne Gore. A u ime vaše i svih glasača DPS-a i moje bolesne majke, moram mu reći: gospodine Kovačeviću, Vi ste jedna obična kukavica, vazal, podanik - kazao je Perović.
Tokom konvencije, okupljenima su predstavljeni svi kandidati za odbornike sa liste "Bori se za Nikšić".

Nikšić je pred pitanjem hoće li i dalje biti zarobljen u retrogradne, primitivne i nazadne politike

Velimir Milačić, vlasnik poljoprivredne apoteke "Agrarija", čije se sjedište nalazi u podgoričkom naselju Dahna, Rožajac Mujo Mujević i vlasnik "Bat Bojana" Žarko Bulatović uhapšeni su u današnjoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) po Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)
Tu informaciju objavile su Vijesti.
Iz SDT-a je ranije saopšteno da SPO, po njihovom nalogu, izvršava hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici i Rožajama zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje i preduzima mjere i radnje radi njihovog hapšenja.
Specijalno državno tužilaštvo će, kako se navodi u saopštenju, nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja uhapšenih kao osumnjičenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka. &nbsp;

Uhapšeni Velimir Milačić, Žarko Bulatović i Mujo Mujević

Crnogorske zastave vijore se Sportskim centrom u Nikšiću gdje Demokratska partija socijalista (DPS) večeras održava završnu konvenciju uoči lokalnih izbora 13. aprila. Sala je puna ljudi koji nose crnogorske zastave i koji uglas pjevaju patriotske pjesme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410190440_02590f709b564cde2e863f456bf7c43976bda1a7bb0aa826a20ab832b626af92.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410190440_02590f709b564cde2e863f456bf7c43976bda1a7bb0aa826a20ab832b626af92" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="DPS KONVENCIJA"> </figure>  U nastavku pogledajte video: <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1qed1stYNw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na početku konvencije okupljeni su zapjevali državnu himnu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW8dzN4ZtmKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Konvencija DPS-a u Nikšiću: Sportskim centrom se ori crnogorska himna, vijore zastave

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: izvjestaj-evropske-komisije