U Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu, konstatovano je da je naša zemlja umjereno spremna i da je ostvarila izvjestan napredak u oblasti reforme javne uprave - poručili su u Ministarstvu javne uprave dodajući da se time potvrđuje da su njihovi napori, u koordinaciji sa drugim institucijama, dali vidljive rezultate.
Evropska komisija je, navode oni, istakla da je uspostavljen sveobuhvatan strateški i zakonski okvir za sprovođenje reforme javne uprave i upravljanje javnim finansijama, kao i da je kvalitet i efikasnost implementacije reforme u porastu.
- Usvajanjem novih Akcionih planova za reformu javne uprave i javnih finansija, Vlada je potvrdila svoju posvećenost sistemskim promjenama i unapređenju transparentnosti, odgovornosti i profesionalizma u javnom sektoru - naveli su u MJU.
Izvještaj prepoznaje, dodaju oni, i usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Njime se dodatno unapređuje usklađenost sa principima zasluga i profesionalizacije javne uprave, te predstavlja važan korak ka stvaranju stabilnog službeničkog sistema - ističu u MJU.
U izvještaju je Evropska komisija, kako su kazali, pozdravila pokretanje procesa optimizacije i unapređenja administrativnih kapaciteta.
- To je neophodan uslov za usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije u kompletnom pregovaračkom procesu - naglasili su u MJU.
U Izvještaju je Evropska komisija konstatovala da je Crna Gora na dobrom nivou pripremljenosti u oblastima digitalne transformacije i sajber bezbjednosti. 
 
- Napravljen je određeni napredak u usklađivanju nacionalne zakonodavne regulative o sajber bezbjednosti sa pravnim tekovinama EU - kaže se u Izvještaju. 
 
U narednom periodu, poručuju oni, fokus mora biti na daljem usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa Direktivom o bezbjednosti mreža i informacionih sistema (NIS2) i punoj primjeni zakona, uključujući osnivanje Agencije za sajber bezbjednost. 
 
- U Izvještaju se ističe i potreba da se zapošljava dodatni kadar radi popunjavanja preostalih planiranih radnih mjesta i jačanja administrativnih kapaciteta u oblastima elektronskih usluga. U oblasti lokalne samouprave, prepoznati su napori Ministarstva javne uprave za jačanje decentralizacije i pripremu novog Zakona o lokalnoj samoupravi. Posebno je pohvaljeno što su lokalne samouprave povratile nadležnosti u oblasti prostornog planiranja, te što su uvedene EU info tačke u crnogorskim opštinama, koje doprinose informisanju građana o evropskim politikama i programima - naveli su u MJU.
Kada je riječ o slobodnom pristupu informacijama, konstatovano je da je Vlada utvrdila Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je u skupštinskoj proceduri.
- Ovim zakonom dodatno se jača pravni okvir za ostvarivanje prava građana na dobru upravu, transparentnost i djelotvornu sudsku zaštitu u upravnim postupcima. Sve to je doprinos jačanju povjerenja javnosti u institucije. Ministarstvo javne uprave ostaje posvećeno daljem jačanju povjerenja građana u institucije i stvaranju moderne, digitalne i servisno orijentisane uprave, koja će u potpunosti biti usklađena sa evropskim standardima i vrijednostima - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MJU: Izvještaj EK potvrđuje naš reformski kurs

Prijedlog o „probnom roku“ za članstvo u Evropskoj uniji predstavlja uvredu za Crnu Goru, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjan Šarec i tvrdi da ta ideja nije nastala u kancelariji komesarke za proširenje Marte Kos.
- Kada uđe u EU, Crna Gora mora imati prava kao i svi drugi - poručio je Šarec u intervjuu za Pobjedu.
Govoreći o procesu integracija, Šarec napominje da je pred Crnom Gorom još dosta posla, te da stvari ne idu tako glatko.
Izvjestilac EP za taj list ističe i da je izgradnja kolektora u Botunu neophodna, te da svako ko koči taj projekat najprije šteti zdravlju životne sredine.
Na pitanje da li lider DNP-a Milan Knežević pokušava da zaustavi izgradnju kolektora u interesu onih koji Crnu Goru ne žele u EU, Šarec ističe kako „nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru“.
POBJEDA: Izvještaj Evropske komisije, koji je zvanično objavljen prošle sedmice, jasno navodi da Crna Gora ostaje predvodnik u procesu evropskih integracija. Međutim, golim okom je vidljivo da stvari ne teku sasvim glatko. Što vi vidite kao najveći izazov sa kojim se Crna Gora suočava na svom putu ka punopravnom članstvu u EU?
ŠAREC: Najprije, na početku moram da naglasim da ja ovaj posao i sve u vezi sa njim radim kao iskreni prijatelj Crne Gore, njenih građana u prvom redu. Zato me raduje činjenica da je Crna Gora zadržala tu poziciju. I to sasvim opravdano. Međutim, vaša konstatacija da ne ide sve glatko je tačna. Ali nije to bilo ni za očekivati, jer nagomilanih problema ima dosta na svim nivoima. Izazova ima više. Borba sa kriminalom i korupcijom, pravosuđe, kvalitet životne sredine - izazovi su koji će biti teški i ubuduće.
POBJEDA: Brisel ukazuje na to da je Crna Gora usporila napredak u ključnim pregovaračkim poglavljima 23 i 24. Što to država nije uspjela da uradi, a bilo je ključno za postizanje boljeg rezultata?
ŠAREC: Napredak u ovim poglavljima nije brz, jer su problemi veliki i svi vidimo što se događa, na primjer, u vezi sa Ustavnim sudom koji nije popunjen. Tu je onda i borba sa kriminalom i korupcijom i još puno toga ima. Ipak, nekog napretka ima. Svi bi ga željeli više i nadam se uspješnijoj godini.
POBJEDA: Djeluje li tempo zatvaranja pregovaračkih poglavlja i, šire gledano, ukupan tempo kojim Crna Gora ispunjava svoje obaveze, ohrabrujuće i usklađeno sa postavljenim ciljem o članstvu 2028. godine, imajući u vidu da su mnoge obaveze odložene i da se planirani rokovi u reformskim agendama i akcionim planovima ne poštuju?
ŠAREC: Mislim, da su pregovarači sami sebi namjerno postavili visoke ambicije već u početku, jer ako nemaš taj pritisak, čini ti se da imaš još ogromno vrijeme ispred sebe. Tako da se može u realnosti pokazati drugačije i komplikovanije. Ali ipak mislim, da se previše fokusa polaže u datume. Bitno je da ima napretka i da se pregovarački proces završi što je prije moguće. Znam da je nada loša strategija, ali ipak svi mi treba da imamo i nade i da radimo na procesu. Ne smijemo zaboraviti i činjenicu da slijede izbori već 2027. godine. Zbog toga treba pojačati tempo.
POBJEDA: Uvođenje viznog režima za turske državljane aktuelno je pitanje u posljednje vrijeme. Je li prihvatljivo da Vlada ne ispunjava svoje obaveze usklađivanja vizne politike, a kada to i učini, da to ne radi iz potrebe za suštinskom reformom, već radi kratkoročnih političkih poena?
ŠAREC: Slažem se da je to bila vatrogasna akcija. Što se tiče vizne politike, ona će prije ili kasnije morati da bude usklađena sa politikom EU u cjelini.
POBJEDA: Evropski partneri su više puta naglašavali da Crna Gora neće moći zatvoriti Poglavlje 27 bez završetka izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda. Međutim, ne možemo zanemariti činjenicu da, uprkos naporima Vlade, ovaj projekat biva opstruiran, paradoksalno, iz same vladajuće koalicije, konkretno od Milana Kneževića. Imate li utisak da se ovo radi u korist agende onih koji ne žele Crnu Goru u EU?
ŠAREC: Svi smo jasno naglasili da kolektor treba izgraditi, jer se radi o zdravlju životne sredine. Ne može ovakav grad bez toga. Bio sam na početku svoje političke karijere gradonačelnik, odnosno predsjednik opštine i bavio sam se projektom modifikacije postojećeg kolektora u vlasništvu šest opština. Kao tamo i ovdje su sada u pitanju evropske pare i samo bi ih totalno neodgovoran čovjek bacio da bi kasnije gradio iz vlastitog budžeta. Jer kad-tad će morati da počne izgradnja kolektora. Onaj koji blokira napore za ostvarenje tog cilja u prvom redu šteti zdravlju životne sredine. Nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru.
POBJEDA: Iz Brisela dolaze pozitivne poruke o skorom početku izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Međutim, istovremeno se čuju i različiti glasovi koji sugerišu mogućnost da Crna Gora pristupi EU bez prava glasa ili da, kako je kazala Marta Kos, bude primljena uz opciju isključenja ako ne ispuni kriterijume tokom „probnog članstva“. Kakav je Vaš pogled na to i vjerujete li da će Crna Gora, nakon što uđe u EU, biti tretirana ravnopravno sa ostalim članicama?
ŠAREC: Ideja nije nastala u kancelariji komesarke Kos, nego ta ideja potiče iz nekih zemalja članica. Mislim, da su takve ideje uvreda za Crnu Goru ili bilo koju zemlju i da negiraju suštinu jednakih prava. Ili postaneš član kluba ili ne, jer u formalno pravnom smislu neki probni period ne postoji. Kad Crna Gora uđe u EU, mora imati jednaka prava kao i svi drugi.
POBJEDA: Čini se da se u Crnoj Gori malo javno govori o činjenici da će, nakon što bude sastavljen, Ugovor o pristupanju EU morati biti ratifikovan u parlamentima svih država članica bloka. Mislite li da će taj proces teći glatko ili Crna Gora potcjenjuje moguće prepreke koje bi se mogle pojaviti u toj fazi?
ŠAREC: Crna Gora je na velikoj misiji postizanja trećeg velikog cilja. Prvi je bio samostalnost, drugi članstvo u NATO, a treći bi zaokružio međunarodnu afirmaciju Crne Gore. A u tom velikom procesu nije sve do Crne Gore. Pravilno ste konstatovali da dolazi period u kojem će odlučivati zemlje članice. Nadležni u Crnoj Gori ne potcjenjuju taj aspekt. Naprotiv, to je često bila tema naših razgovora. Ali naravno, sad smo svi fokusirani na pregovarački proces. Što bolje on bude prošao, to će bolja pozicija Crne Gore biti kad se uhvati ukoštac sa ratifikacijskim procesom u pojedinim članicama.
POBJEDA: Vjerujete li da trenutno raspoloženje prema proširenju EU među 27 država članica ide u prilog Crnoj Gori i da će se izbjeći rizik od veta ili drugih mjera po tom pitanju?
ŠAREC: Prema mom iskustvu trebaće uložiti još puno napora i sa naše strane kako bi svi bili svjesni koliko je važno proširenje i zapravo suština Evropske unije kao takve. Ne radi se samo o Crnoj Gori, nego je priča mnogo šira. Ne treba steći utisak, da se neko plaši Crne Gore. Ima nekih članica koje se nijesu pokazale kao sklone evropskim vrijednostima. To su Mađarska i Slovačka i one su u ovom momentu zapravo pravi generator tih raznih ideja. Ipak mislim, da na kraju krajeva svi trebamo neki pozitivan rezultat, jer evropska ideja služi građanima ponajviše.

Šarec: Ideja o „probnom roku“ je uvreda za Crnu Goru, nije tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru

Najava legalizacije crkve na Rumiji je druga vrsta nemoći države i podilaženja svakome ko vam može donijeti politički profit, nevezano za to što se time urušava, ocijenio je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica. 
Koprivica je kazao da je crkva na Rumiji legalna od 2005. godine.
- Imamo tu igrariju prethodne i sadašnje vlasti ko će iskoristiti crkvu na Rumiji za bolje odnose sa SPC, koja zapravo može da donese neke političke poene. Ono što je bilo od 2005. do 2020.godine je takođe prikazivanje nemoći države - istakao je on.
Ukazuje i na ekspanziju istorijskog revizionizma i aktuelnu izjavu mitropolita SPC Metodija da su samo dvije partizanske brigade bile crnogorske, na šta je CDT odmah reagovao i objavio tekst. 
- Prijatelj mi šalje poruku u kojoj kaže da je super tekst, a ja kažem da mi je gotovo bilo neprijatno da pišem o tako očiglednim stvarima, da je to tako očigledna laž i on mi kaže “bolje to da pišeš, nego za pola godine da ubjeđuješ ljude da je zemlja okrugla”. Ako im se pušti i ako se ne budemo borili protiv toga dešavaće nam se to ono što nam se dešava - ocijenio je Koprivica.
<h2>"Trebaju nam ljudi koji će razmišljati svojom glavom"</h2>
Koprivica je konstatovao i da borba za pravu građansku državu, kakva je u Ustavu, tek predstoji. Kazao je da će biti vrlo teško i naporno,da je ključni motiv da Crna Gora bude nezavisna, država stvarne različitosti, bez floskula, a da se za taj cilj moraju okupiti svi ljudi, nebitno da li je riječ o slobodnim pojedincima ili onih koji su u partijama. 
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je u publikaciji analizirao Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore i ukazao na političke pritiske u donošenju odluka, slučaj Ustavnog suda, zarobljeni Javni servis čiji je direktor na tom mjestu nezakonito i izostanak imenovanja članova Savjeta Agencije za audiovizualne medijske usluge.
Trenutno stanje, kaže Koprivica, podsjeća na ranije izgubljene finalne bitke za prostor koji se otvarao za članstvo u EU, što se dešava u situacijama kad partitokratija treba da se odrekne monopola i neograničene moći. 
- Koju god nezavisnu instituciju uzmete, a koja se bira politički, odnosno u parlamentu, tamo postoje problemi, zastoji i opstrukcije i što je najvažnije to se posmatra kao jedan obični štrik i pokušavaju se silom na sramotu uvaliti neki ljudi koji niti imaju kompetencija, a što je najvažnije nemaju integriteta da se bave tim poslom. Nama trebaju nezavisne institucije, ljudi koji će razmišljati svojom glavom, a to baš i ne prolazi u crnogorskoj partitokratiji - rekao je on. 
Koprivica je izbran za člana Komisije za izbor predsjednika i članova Centralne izborne komisije, ali, kako kaže, o tome nije dobio nikakav zvaničan dokument.
Dodaje da su u Komisiji stručni ljudi koji znaju šta je transparentan postupak i da bi izbor članova CIK-a trebao da bude zakonit i da mogao da vrati povjerenje i motiviše kvalitetne kadrove da se prijave.
- Imali smo danas sastanak gdje smo “nacrtali” kako bi taj procest trebao da izgleda. Usaglasili smo se da treba da bude otvoren i transparentan, da svima budu dostupne sve informacije i da ta komisija proba da vrati vjeru da u Crnoj Gori može postojati pošten proces. Ovo su samo naznake koje nijesmo skroz precizirali, ali možemo očekivati sljedeće nedjelje raspisivanje konkursa za predsjednika i članove CIK-a, a onda dalji postupak kako ga reguliše zakon - istakao je Koprivica.
<h2>Mekši put za motivaciju</h2>
Govoreći o pozitivim impulsima iz Izvještaja EK poručuje da u oblastima kojima se bavi CDT, poput demokratije, ljudskih prava, dezinformacija, transparentnosti vlasti, govora mržnje, ne vide napredak.
- Vlast ima pravo na svoju propaganda i mogu da drve pet godina kako smo mi lideri i kako napredujemo - rekao je Koprivica. 
Dodaje da Evropska unija zna gdje nije napravljen napredak, ali nije odgovorna, već su odabrali, uslovno rečeno, mekši put kojim pokušavaju da motivišu Crnu Goru.
- Prije svega zato što njima treba, a onda zato što i Crnoj Gori to treba, ali ono što me malo ohrabruje, je to, da kako proces odmiče oni su sve jasniji. Vjerujte ko zna da čita taj Izvještaj u njemu su bili prilično jasni. Crnoj Gori se gleda kroz prste, to je jasno, sad je samo pitanje hoće li Evropska unija dobro iznijeti tu igru da to gledanje kroz prste zaista bude i motivacija, odnosno neki podstrek da nešto promijenimo- naveo je Koprivica. 
Na pitanje da prokomentariše to što se u Izvještaju EK pominje da su čelnici odbrane i bezbjednosti targetirali medije i civilni sektor, Koprivica kaže da su to ocjene, ali da ga interesuje šta će EU uraditi po tom pitanju. 
Podsjeća da je EU u nekim kritičnim i dramatičnim situacijama stala u zaštitu onoga kome je ta zaštita tada bila potrebna, medija ili civilnog društva ili nekoga ko kritički posmatra na procese u Crnoj Gori. 
<h2>Poruke upozorenja</h2>
- Ako imamo dio vlast koji je preuzeo retoriku autoritarnih sistema ne treba Evropska unija da im kaže ništa. Oni možda misle da sada imaju neki sitan politički profit od toga, možda im se povećala podrška u istraživanjima javnog mnijenja 0,5 odsto, ali ko uzme tu politiku, ko uzme taj pravac, a to znamo od prethodne vlasti, gotov je dugoročno. Koliko će to trajati, godinu, dvije ili tri, uopšte nije važno. Ko misli da se sa nekim neistonišljenikom treba obračunavati podmetanjima, uvredama, prijetnjama i slično, završiće prije ili kasnije na smetlištu političke istorije i to je sigurno. Nadam se da ove poruke treba tim ljudima da budu neka vrsta upozorenja da stave prst na čelo i da se zamisle šta oni zapravo rade i liči li to na vlast jedne demokratske države ili na nešto sasvim drugo - poručio je Koprivica.

Koprivica: Najava legalizacije crkve na Rumiji druga vrsta nemoći države i podilaženja zarad političkog profita

Potrebna je prosto administracija koja ne služi partijama, već građanima - kazala je za Antenu M direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović komentarišuući izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji je objavljen prošle sedmice, odnosno konstataciju da se reformski procesi u oblasti javne uprave odvijaju sporo.
Iako je u dokumentu konstatovan određeni napredak, prije svega usvajanjem novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Komisija ukazuje da je usljed netransparentnosti podataka o broju zapošljenih, te njihovim angažmanima i kompetencijama za pokrivanje određenih pozicija teško precizno procijeniti administrativne kapacitete državne uprave.
Vuksanović navodi da je sama ocjena u izvještaju EK umjereno pozitivna, ali bez neke euforije.
- Brisel priznaje napredak u tehničkim stvarima, neki pregovarački klasteri su zatvoreni, nova zakonska rješenja usvojena - rekla je Vuksanović.
Međutim, ključna poruka je da reforma javne uprave i vladavina prava ne mogu biti samo na papiru.
- U javnoj upravi je i dalje previše VD funkcija, previše zapošljavanja po političkoj liniji i nedovoljno profesionalizacije - ističe Vuksanović.
Komisija, kako dodaje, traži usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama i jasne mehanizme za meritokratska zapošljavanja.

Vuksanović: Potrebna administracija koja služi građanima, a ne partijama

Evropska komisija je u najnovijem izvještaju jasno i nedvosmisleno poručila - Crna Gora ne vodi fiskalnu politiku, već fiskalnu improvizaciju, ocijenio je za Antenu M ekonomista i osnivač Fidelity Consultinga Miloš Vuković. 
 
U Izvještaju je, ukazuje on, jasno navedeno da je država trajno oslabila prihodovnu osnovu, povećala potrošnju i otvorila vrata novom talasu dugova, uz upozorenje da novousvojene mjere ne obezbjeđuju usklađenost sa fiskalnim pravilima niti stvaranje fiskalnih rezervi. &nbsp;
- Posebno zabrinjava činjenica da ključna institucija za kontrolu javne potrošnje, Fiskalni savjet, ni nakon nekoliko godina nije operativan - naglašava Vuković.
Komisija, dodaje, ukazuje da se odluke o budžetu i investicijama donose ad-hoc, bez metodologije i bez analiza, dok državna preduzeća ostaju izvor trajnog fiskalnog rizika za građane.
- Program Evropa sad 2 u izvještaju je po prvi put indirektno označen kao populistička mjera koja smanjuje prihode i povećava troškove države. Rezultat je jednostavan: manje novca za zdravstvo, obrazovanje i penzije, a više dugova koje će vraćati buduće generacije - kaže Vuković. 
 
Evropska komisija dalje konstatuje da Crna Gora trenutno nema kredibilan budžetski proces, što, kako ocjenjuje Vuković, potkopava povjerenje u javne finansije. 
 
- Kasno usvajanje budžeta blokiralo je kapitalne projekte, a javnost nema jasan uvid u to kako se troši novac građana. Na kraju, treba odati priznanje Evropskoj komisiji koja je rekla glasno ono što se ovdje uporno pokušava sakriti: vrijeme fiskalne improvizacije je prošlo, čeka nas stezanje kaiša - zaključio je Vuković.

Vuković: EK označila program Evropa sad 2 kao populističku mjeru i jasno poručila da nas čeka stezanje kaiša

Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori nije realna slika stanja, ali taj Izvještaj treba prihvatiti i cijelo društvo bi trebalo da se posveti članstvu u Evropskoj uniji kao ključnom cilju - ocijenio je predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković.
To je, cijeni on, velika prilika za Crnu Goru, bez obzira na naše unutrašnje probleme.
- Koji su svakodnevni, koji su ozbiljni, koji su sistemski, politički i demokratski, cijelo društvo bi se moralo skoncentrisati ka tom ključnom cilju, a to je članstvo u Evropskoj uniji - kazao je Marković u intervjuu Televiziji Nova Crna Gora.
On je ocijenio da je Izveštaj pozitivan prije svega iz geopolitičkog interesa koji &nbsp;ovom trenutku imaju i Evropa i čitav zapadni demokratski svijet. Dodao je da s druge strane vidimo da nijesmo dovoljno napredovali gotovo ni u jednoj oblasti važnoj za Evropsku uniju – vladavini prava, finansijskoj stabilnosti, ekonomskom razvoju, demokratskim slobodama.
- Cilj da do 2028. godine ispunimo sve obaveze u preostalim poglavljima i tako ispunimo sve uslove za zatvaranje poglavlja je nemoguće dostići. Međutim, ovdje je jedina dobra stvar što Evropska unija to želi po svaku cijenu i spremna je da zažmuri na naše nedostatke - kazao je Marković.
U poglavlju 27 mi, kaže, praktično nijesmo radili ništa.
- Na svakom pitanju koje se tiče toga poglavlja, mi ne idemo naprijed nego stagniramo i proizvodimo probleme, kao što je ovaj slučaj sa kolektorom za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vidjeli smo juče jednu diplomatsku izjavu ambasadora Evropske unije ovdje koji kaže da očekuje da to bude riješeno, jer ako ne bude riješeno, to može biti ozbiljan problem. I kad je u pitanju pravosuđe, i kad je u pitanju tužilaštvo, imamo ozbiljne probleme. Imamo politizaciju izbora Tužilačkog i Sudskog savjeta. Vidjeli ste jedan agresivan, neprihvatljiv stav predsjednika parlamenta prema tužilačkoj organizaciji, koji je zaista nedemokratski i direktno obezbjeđuje ili trasira upliv politike u rad tužilaštva - naveo je on.
I ovako, kaže, ima ozbiljne probleme u pogledu ocjena javnosti i o njegovoj profesionalizaciji i neselektivnosti.
- Ali kada imate situaciju da predsjednik parlamenta onako komunicira sa vrhovnim državnim tužiocem, šaljemo onakve poruke, onda smo mi zaista u problemu. To nije evropski. To je daleko od onoga što je evropsko ponašanje i što je evropski interes - kazao je Marković.
Dodao je da se u Izvještaju govori o našoj ekonomiji kao ranjivoj, o politici javnih finansija kao neodrživoj i prvi put nakon nekoliko godišnjih izvještaja da zvaničnici današnje vlasti konstantno napadaju ili atakuju na novinare i na kritičke medije i da to čine čak direktno nosioci funkcija u sektoru bezbjednosti.
Valja, smatra on, uz to imati u vidu da potpredsjednica EK Kaja Kalas kao godinu proširenja pominje 2030, što znači da sada 2028. godina nije i sigurna, a komesarska Marta Kos najavljuje novi model ulaska kroz „probno članstvo“.
- Evropska unija više ne želi članice koji im prave problem unutar same Unije sa aspekta vrijednosnih principa na kojima funkcioniše Evropska unija. To je znači uticaj trećih strana, prije svega Ruske - ocijenio je Marković.
To je, kaže, direktna poruka Crnoj Gori, dijelu vlasti koji više preferira ovdje interese trećih strana nego naš sopstveni interes i kada je u pitanju procesu učlanjenja u Evropsku uniju.
- Direktno se misli na dio vlasti koji ovdje jasno i neskriveno, a to je Koalicija za budućnost Crne Gore i njeni koalicioni partneri, koji jasno promovišu ovdje ruski geopolitički interes - zaključio je Marković.

Marković: Izvještaj EK nije realna slika stanja, cijelo društvo treba da se koncentriše na integraciju u EU

Strukture koje upravljaju crnogorskim vlastima - BIA i Crkva Srbije, učiniće sve da Crna Gora ne postane članica Evropske unije, ocijenio je politički analitičar Danilo Kalezić.
On je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ukazao da je izvještaj Evropske komisije (EK) pozitivan, ali da postoje detalji koji nijesu dovoljno medijski propraćeni, a da predsjednik i premijer Crne Gore biraju da o tome ne govore. 
- Samo da pomenem onaj podatak koji treba da zabrine svakog odgovornog građanina Crne Gore, da je stopa nezaposlenosti među mladima 30 odsto i više. Skoro trećina radno sposobnih mladih u Crnoj Gori ne radi. Imamo takođe i vrlo eksplicirane kritike prema situaciji u sudstvu i tužilaštvu. Neodgovornost sudstva, nespremnost da isporuči sve ono što su obaveze iz poglavlja 23 i 24 - dodaje Kalezić.
Podsjeća i na detalj iz izvještaja koji se odnosi na Javni servis.
- Koji je u suštini paradigma svega onoga što se dešava u Crnoj Gori od litijaške kontrarevolucije, a tiče se stanja u Javnom servisu. Evropska komisija vrlo precizno notifikuje problem sa onim što je jedna vrsta kafkijanskog spora u kome konstantno dobijamo presude sudova različitih instanci, a direktor Raonić je i dalje na svojoj poziciji u svojoj fotelji i uređuje Javni servis - rekao je Kalezić.
Smatra da se u izvještaju EK kritikuje ekonomski populizam koji je PES donio, jer Crna Gora ne može da servisira tekuće obaveze iz onoga što su tekući prihodi.
Ukazuje da se građani osim sa klerikalizmom suočavaju i sa desnim ekonomskim populizmom, čega bi, ističe on, trebalo da sjete kad budu sljedeći izbori. 
- Stopa nezaposlenosti eksponencijalno raste, Crna Gora nema direktnih stranih investicija, a to je sve posljedica desnog ekonomskog populizma koji se mahom vezuje za PES. Nažalost, cijenu te politike neće da plati ni komesarka Kos ni bilo ko u Briselu, već građani Crne Gore. Ne treba gledati daleko u budućnost pa da možemo da anticipiramo da će, ako se ništa ne promijeni u vođenju javnih finansija, Crna Gora vrlo brzo morati da se obrati i MMF-u za jednu vrstu pomoći, a to sa sobom povlači i takozvanu šok terapiju - otpuštanje u javnom sektoru, rezanju plata, a kad smanjujete plate iz tog razloga ne znači da nužno smanjuje inflacija, tako da se suočavate sa duplim problemima - istakao je Kalezić.
Vjeruje da je izvještaj Evropske komisije entuzijastičan sa namjerom da navede crnogorske vlasti da ispune bar tehnički dio pristupa. te da zato nijesu spomenute ni preporuke Venecijanske komisije i selektivnost tužilaštva.
- Sudska grana vlasti nije dovoljno ažurna da isporuči ono što je njena ustavna obaveza i mislim da kada Evropska unija potencira taj dio, ona potencira i onaj dio rada sudsko tužilačkog aparata u širem smislu.Oni poručuju vrlo diplomatski biranim riječima da morate sistem da postavite na taj način da jedan sudsko tužilački postupak ima svoj početak i kraj. Mi unazad godinama, najviše od’21/22. kad je Dritan Abazović protivno preporukama Venecijanske komisije kidnapovao tužilaštvo, imamo početak procesa, a nijedan od tih procesa nema svoj kraj,a ako ima svoj kraj onda taj kraj plaćaju građani kroz odštete ljudima koji su bili predmet istraga - naglasio je Kalezić.
Govoreći o protestima građana građana Cetinja koji već deset mjeseci svakodnevno traže odgovornost, za dva masovna ubistva, Kalezić kaže da se pouzdano ne zna da li načelnik Goran Jokić smijenjen ili je otišao u penziju, jer se prvaci stranke koja upravlja bezbjednosnim sektorom i premijer ne oglašavaju i informišu javnost o tome šta se dešava u tom sistemu. 
- Nije ni u jednoj zemlji mala stvar kad vi smijenite drugog, ili trećeg čovjeka policije, to gospodin Jokić jeste. Premijer Spajić se ponovo, po ko zna koji put, povlači pred ucjenama, pritiscima tandema Bečić - Bogdanović i ponekad Šaranović, kako bi sačuvao privid političke stabilnosti. Ali, više nije problem u njima dvojici ili trojici, sad je problem u njemu, jer ako ovo društvo nije u stanju da sankcioniše nešto što je najveća tragedija, masakr neviđenih razmjera i za puno veće sisteme, tada se postavlja pitanje koja je poenta postojanja bio koje institucije u Crnoj Gori - pita Kalezić.
Neredi nakon incidenta na Zabjelu su, smatra on, pokazna vježba BIA-e, Crkve Srbije, paravojnih, paramedijskih i obavještajnih struktura.
- To je poruka Crnoj Gori šta ćemo da uradimo sa njom ako nastavi da korača nekim prividnim ili manje prividnim evropskim putem. Kroz ovu situaciju gdje je od početka do kraja bila vrlo koordinisana režija, iz koraka u korak, od načina kako je o tome izvještavano, preko načina na koji su to njihovi dežurni analitičari, botovi, mreže trolova plasirali taj događaj, pa onda do reakcije sistema. Radi se o pokaznoj vježbi onog što su te službe u stanju da urade i koliko brzo mogu da aktiviraju onu nagomilanu mržnju koja postoji u našem društvu, a koja se nikad nije do kraja adresirala - zaključio je Kalezić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dox5ukie2At8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Predsjednik i premijer biraju da ne govore o detaljima iz Izvještaja EK koji bi trebalo svakog građanina da zabrinu

Napredak u 18 pregovaračkih poglavlja važan je iskorak, ali vlast mora razumjeti da članstvo u Evropskoj uniji (EU) suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava - ukazala je potpredsjednica Građanskog pokreta (GP) URA Ana Novaković Đurović.
Ona je kazala da je jasna politička poruka koja je u pozadini ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije (EK) - da Brisel i dalje snažno podržava Crnu Goru da bude naredna članica EU.
Novaković Đurović je istakla da je napredak u 18 poglavlja važan iskorak. &nbsp;
- Ali vlast mora razumjeti da članstvo suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava - navela je Novaković Đurović.&nbsp;
Zato je, kako je poručila, nedopustivo da u najvažnijim poglavljima 23 i 24 nije bilo ozbiljnog napretka.&nbsp;
- Izvještaj potvrđuje da IBAR zakoni nijesu donijeli očekivanu reformu - upravo ono na šta smo ukazivali u vrijeme njihovog donošenja - rekla je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je problem što Vlada i skupštinska većina koče primjenu sopstvenih zakona zbog, kako je navela, želje za partijskom kontrolom nad institucijama.
Naglasila je da je opozicija i tokom protekle godine pokazala kako izgleda odgovoran odnos prema državnom interesu - podržavala je ključne zakone i učestvovala u izbornoj reformi i imenovanjima.
GP URA je, kako je poručila, bio i ostaje partner na evropskom putu Crne Gore.
- Ali nijesmo i nećemo žmuriti na pogrešne odluke Vlade, loše zakone, netransparentan rad, nerealna obećanja i obmanjivanje građana. Sve ovo, na šta upozoravamo mjesecima, sada je jasno navedeno i u Izvještaju EK - istakla je Novaković Đurović.
Ona je rekla da će se u narednoj pregovaračkoj fazi mnogo više mjeriti konkretni rezultati, od usklađivanja zakona i donošenja strategija.&nbsp;
Zato je, kako je dodala Novaković Đurović, pred Crnom Gorom tek period koji će pokazati da li politička volja za reformama u ovoj Vladi postoji.

Novaković Đurović: U ključnim oblastima nema značajnog napretka

Vlada se neće miješati u izbor članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), niti slučaj naimenovanja direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG), jer su ti procesi isključiva nadležnost Skupštine - poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
EK je u ovogodišnjem izvještaju za Crnu Goru upozorila da još nijesu naimenovani članovi Savjeta AMU i navela da je brzo pravosudno rješenje slučaja koji se odnosi na naimenovanje Borisa Raonića za direktora RTCG-a od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da Javni servis u potpunosti poštuje zakon.
Gorčević je, na pitanje novinara na radnom doručku da prokomentariše taj dio izvještaja, kazala da je prije par dana raspisan novi, treći poziv za dva člana Savjeta AMU-a i da je to pitanje isključiva nadležnost Skupštine.
- Vlada ne može da utiče na njih, osim preporuke da je ovo jako važno ne samo radi poglavlja, nego radi našeg evropskog puta - navela je Gorčević.
Govoreći o izboru direktora RTCG-a, Gorčević je rekla da se to pitanje tendenciozno pripisuje Vladi, iako se zna da Savjet RTCG-a bira direktora, a da članove Savjeta naimenuje parlament.
Ona je kazala da postoje određene procedure, presude i sudski postupak koji je u toku.&nbsp;
Prema riječima Gorčević, Vlada se ni politički, niti na bilo koji drugi način neće miješati u taj proces.
- Čekamo da vidimo kako će institucije da reaguju. Podržavamo nezavisnost medija i Javnog servisa, a sa druge strane, očekujemo od svih institucija da sprovode zakon i da rade svoj posao - poručila je Gorčević.

Gorčević: Izbori u AMU i RTCG nadležnost Skupštine, Vlada se neće miješati

Crna Gora je spremna za punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU) - ocijenio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović koji je učestvovao na Samitu o proširenju Evropske unije (EU), održanom u Briselu u organizaciji medijske mreže Euronjuz.
U okviru intervjua posvećenog budućnosti evropske integracije, potpredsjednik Ivanović naglasio je da je politika proširenja najuspješnija politika Evropske unije, jer omogućava da EU postane snažniji geopolitički akter. Istakao je da Crna Gora, kao najnaprednija država kandidat, želi da bude aktivni partner u tom procesu i doprinese njegovom uspjehu.
Ivanović je podsjetio da je strateški cilj Crne Gore punopravno članstvo u Evropskoj uniji, uz zadržavanje jednakog statusa i prava glasa sa svim državama članicama. Naglasio je da je Crna Gora već godinama u potpunosti usklađena sa politikama EU i doprinosila je svakoj odluci Unije, te da takav stepen usklađenosti mora biti prepoznat i nagrađen punopravnim članstvom.
Odgovarajući na pitanje o idejama o uvođenju “probnog roka“ za nove članice, Ivanović je naglasio da je Crna Gora već više od 13 godina u svojevrsnom probnom periodu. Istakao je da taj period traje sve dok se ne zatvore sva pregovaračka poglavlja, te da bi članstvo bez punog prava glasa bilo teško prihvatljivo.
On je ukazao da bi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju potvrdio kredibilitet politike proširenja i pokazao da Unija ostaje dosljedna pristupu prihvatanja novih članica zasnovanog na zaslugama.
Osvrnuvši se na najnoviji Izvještaj Evropske komisije o napretku, Ivanović je ocijenio da dokument potvrđuje kontinuitet i rezultate reformskog rada Vlade Crne Gore. Istakao je da izvještaj predstavlja dokaz dosljednog sprovođenja reformi i uvod u održavanje Međuvladine konferencije krajem godine, kao i jasan plan za dalji reformski put u narednih 12 mjeseci.
Samit je, pored potpredsjednika Ivanovića, okupio i predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koštu, Evropsku komesarku za proširenje Martu Kos, predsjednicu Moldavije Maju Sandu, predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijere Albanije Edija Ramu, i premijera Sjeverne Makedonije Hristijana Mickoskog.

Ivanović: Crna Gora spremna za punopravno članstvo u EU

Ministri finansija Evropske unije su se složili da od jula naredne godine uvedu privremenu taksu od tri eura po pošiljci na sve male pakete koji stižu iz Kine i drugih zemalja van Evropske unije.
Taj režim biće prelazno rješenje do 2028. godine, kada stupa na snagu novi carinski sistem sa trajnim carinama za pakete vrijednosti ispod 150 eura, za koje se do sada nijesu plaćale dažbine, prenose agencije.
Privremena taksa uvedena je pod pritiskom Francuske, a ministar finansija te zemlje Rolan Leskir poručio je da male pošiljke koje su oslobođene carina predstavljaju nelojalnu konkurenciju tradicionalnoj trgovini i da je bilo vrijeme da se uvede paušalna naknada.
Cilj nove mjere je, kako ističu evropski ministri, da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija evropskim kompanijama, koje godinama trpe zbog ogromnog priliva jeftinih pošiljaka kineskih onlajn prodavnica kao što su Šejn, Temu i Aliekspres.
Prema podacima Evropske unije, broj paketa iz Kine vrijednih manje od 150 eura porastao je sa 1,9 milijardi u 2023. na 4,2 milijarde u prošloj godini, što čini čak 91 odsto takvih pošiljaka.
Evropski zvaničnici, takođe, upozoravaju da veliki dio robe iz Kine ne zadovoljava standarde kvaliteta, zaštite potrošača i zaštite životne sredine.
Nova pravila se formalno odnose na sve pakete iz trećih zemalja van EU vrijednosti do 150 eura, gdje spadaju i Srbija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Turska i druge države.

Paketi iz Kine će biti malo skuplji

Policija Novog Južnog Velsa potvrdila je kako je u pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno 10 osoba, uključujući jednog napadača, piše Index. Drugi napadač je u pritvoru i povrijeđen je.
Hitna pomoć potvrdila je da je 18 osoba u bolnici, a bolničari još uvijek pružaju pomoć drugima na mjestu događaja. Na plaži Bondi održavao se događaj povodom prvog dana jevrejske proslave Hanuke.

Pucnjava u Sidneju: Deset osoba ubijeno, među njima i napadač

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a devet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano devet saobraćajnih nezgoda, a u Budvi dvije.
U Kolašinu, Baru, Kotoru i Pljevljima evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdato je 407 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 70 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, dvije osobe teže povrijeđene

Službenici Uprave policije, u okviru pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje i otkrivanje zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika na teritoriji Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, lišili su slobode jedno operativno interesantno lice u Rožajama, dok je u Beranama protiv jednog lica podnijeta prekršajna prijava.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u Rožajama je lišen slobode J.F., zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Sumnja se da je J.F. jednom licu, za određeni novčani iznos, prodao dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga kokain, a koja su tom prilikom pronađena i oduzeta.
Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.
U drugom slučaju, policijski službenici su u Beranama, prilikom kontrole vozila kojim je upravljao S.K. iz Podgorice, pronašli manje pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga marihuana.
Protiv ovog lica biće podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa intenziviranim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe narkotika, u cilju zaštite zdravlja i bezbjednosti građana.

Rožaje: Uhapšeno operativno interesantno lice zbog ulične prodaje narkotika

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: izvjestaj-ek