Nakon što je Bosna i Hercegovina ostala bez prvih 108,5 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, jer se političari već 20 mjeseci ne mogu dogovoriti o nadležnosti, BiH sada može ostvariti pristup sredstvima u maksimalnom iznosu od 976,6 miliona eura.
Ovo je poručila Evropska komisija, a javnost obavijestila Delegacija EU u BiH.
Kako se navodi, ovaj iznos “predstavlja značajnu podršku za projekte u oblastima transporta, energetike i digitalizacije, direktno usmjerene ka dobrobiti građana”.
Evropska komisija upozorava vlasti u Bosni i Hercegovini da će, ukoliko konačna i konsolidovana verzija Reformske agende ne bude dostavljena do 30. septembra 2025. godine, uslijediti dodatno umanjenje predviđenih sredstava za još deset posto.
Evropska unija nudi šest milijardi eura zemljama regiona kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju, a BiH jedina nije ispunila preduslove i usaglasila reformski plan prihvatljiv za Evropsku komisiju.
Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska odbacuje svako prenošenje nadležnosti na državu, dok dio političara iz Federacije BiH traži da državne institucije barem koordiniraju procesima.
Prema navodima Evropske komisije, smanjeni iznos izdvajanja za BiH neće biti izgubljen, već će ostati unutar regionalnog paketa za šest zemalja Zapadnog Balkana.
- Ta sredstva će se prerasporediti na osnovu napretka i reformskih učinaka ostalih zemalja, uključujući i eventualni napredak BiH, ako se dogodi. Evropska unija naglašava da je Plan rasta velika razvojna šansa za regiju - dodali su.
Evropska unija ostaje, kako navode iz Komisije, lojalan i pouzdan partner BiH, spremna da i dalje ulaže u projekte koji podržavaju evropski put zemlje.
- Vrijeme je da politički akteri u Bosni i Hercegovini djeluju kako bi iskoristili prilike koje su im dostupne - za dobrobit građana - poručili su iz Evropske komisije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropska komisija upozorila BiH: Finalizovati Reformsku agendu ili slijedi smanjenje sredstava iz Plana rasta

Evropska komisija je danas predložila budžet od dva biliona eura za Evropsku uniju za period od 2028. do 2034, sa posebnim fokusom na ekonomsku konkurentnost i odbranu.
- Ovo je budžet koji odgovara ambicijama Evrope, koji se suočava sa izazovima i jača našu nezavisnost - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za novinare u Briselu.
- Budžet je veći. Pametniji je i oštriji. Donosi rezultate za naše građane i preduzeća, za naše partnere i za našu budućnost - dodala je ona.
Komisija je navela da prijedlog predstavlja 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka EU sa 27 država članica, u poređenju sa 1,13 posto u trenutnom sedmogodišnjem budžetu.
Novi budžet mora da bude odobren od strane svih država članica i potvrđen u Evropskom parlamentu.
Prijedlog uključuje 451 milijardu eura za novi Evropski fond za konkurentnost, fokusiran na jačanje odbrambene industrije, podsticanje inovacija i podršku tranziciji ka čistoj energiji širom EU.
Takođe, predviđeno je 131 milijarda eura za odbranu i svemir – što je pet puta više nego sadašnji nivo, prema navodima komisije.
Za podršku poljoprivrednicima planirano je 302 milijarde eura, dok je najmanje 218 milijardi eura namenjeno manje razvijenim regionima Evrope, kao i 200 milijardi eura za globalne programe.
Većina sredstava dolazi iz budžeta država članica EU.
Međutim, komisija je predložila i nove načine za direktno povećanje prihoda, uključujući novi porez na kompanije koje posluju u EU i imaju godišnji neto promet veći od 100 miliona eura u nekoj od članica.
Neke članice EU i poslanici odmah su kritikovali prijedlog.
- EU je važna za našu dobrobit, ali predloženi budžet je prevelik - rekao je holandski ministar finansija Elko Hajnen.
Evropski parlament, s druge strane, smatra da prijedlog nije dovoljno ambiciozan.
- Ne možemo da postignemo više sa manje. Novi prioriteti zahtijevaju nova i odgovarajuća sredstva, a ne smanjenje postojećih - rekao je Sigfrid Mureșan, poslanik iz redova desnog centra i pregovarač za budući budžet EU.
Rasprave o budžetu su među najtežima u politici EU jer otkrivaju političke i ekonomske podjele među državama članicama.

Evropska komisija predlaže budžet od dva biliona eura

Ambasadori Evropske unije ni danas nisu prihvatili 18. paket sankcija protiv Rusije, objavio je Rojters, pozivajući se na svoje diplomatske izvore.
Kako je rečeno britanskoj agenciji, sankcije i dalje blokira Slovačka, koja je saopštila da neće promijeniti stav dok se ne otkloni njena zabrinutost zbog namjere Evropske unije da od 2027. godine potpuno zabrani kupovinu ruskog gasa,
Slovačka traži da bude izuzeta od te zabrane najmanje do 2034. godine, pošto nema izlaz na more i ne može sama da uvozi tečni prirodni gas, zbog čega bi postala energetski potpuno zavisna od drugih zemalja.
Novi paket sankcija i dalje blokira i Malta, koja se ne slaže sa namjerom EU da se dodatno smanji maksimalna cijena po kojoj bi Rusija mogla da izvozi naftu. Malta ima veliki broj tankera za prevoz nafte i pad njihovih prihoda bi znatno uticao na njenu ekonomiju.

Ambasadori EU ponovo nisu prihvatili 18. paket sankcija protiv Rusije

Bezbjednost na moru mnogo je bolja nego što je bila prethodnih godina, ocijenio je ministar Filip Radulović, za TVCG dodajući da bi novi zakon o sigurnosti plovidbe trebalo do kraja mjeseca da bude poslat Evropskoj komisiji na usaglašavanje.
Ministar je kazao da su angažovali više inspektora za ovu sezonu, i više i plovila ove godine.
- Imamo dva nova brza plovila koja su već u upotrebi, koja nismo imali prethodnih godina, tako da imamo sveobuhvatnu ekipu. Mnogo više smo prisutni na moru i dok smo prisutni ima više kazni. Vidjeli smo već i osjetili smo da ljudi pozitivno reaguju, da se poštuju pravila. Skoro svako ko vozi putnike, ima sada dva člana posade. To nije bila praksa prije- kazao je Radulović.
Što se tiče konkretno reda na moru i kazni, ministar ističe da su ih povećali koliko su mogli, odnosno koliko im je zakon dozvoljavao u novom predlogu zakona.
Naprimjer, nešto što je bilo 200 eura kazna sada je 500 eura. Tako da i u tom aspektu očekuju pomake.
- Što se tiče konkretno novih zakona, radimo sada na novom zakonu o sigurnosti plovidbe. Očekujemo do kraja mjeseca da ga možemo poslati Evropskoj komisiji na usaglašavanje, tako da je to veliki uspjeh, jer taj zakon je, tako da kažem, već star 12 godina- kazao je Radulović.

Radulović: Bezbjednost na moru bolja, povećali kazne, uskoro novi zakon pred EK

Srbija se opet nije uskladila sa restriktivnim mjerama Evropske unije prema Rusiji zbog rata u Ukrajini, saopštila je kancelarija Visokog predstavnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku 14. jula.
Riječ je o odluci EU da produži sankcije Rusije do 31. januara 2026, prenosi Beta.
Sve ostale zemlje sa Zapadnog Balkana, kao i Island, Lihtenštajn, Norveška i Ukrajina, uskladile su se sa odlukom Savjeta.
Iz Brisela su istakli da usklađivanje sa ovom odlukom znači usklađivanje nacionalnih politika sa EU.
Srbija se do sada nije usaglasila ni sa jednom mjerom EU protiv Rusije.
Srbija je zemlja kandidat za članstvo u EU i jedan od preduslova za pristupanje Uniji je usklađivanje sa njenom spoljnom i bezbjednosnom politikom.
Otvaranje pregovaračkih poglavlja je u zastoju, pored ostalog, zbog bliskih odnosa koje Beograd održava sa Moskvom.

Srbija se ponovo nije uskladila sa sankcijama EU protiv Rusije

Evropska unija će suspendovati uzvratne carine na američku robu koje bi trebalo da stupe na snagu u ponedeljak, u nadi da će do kraja mjeseca postići trgovinski sporazum s administracijom Donalda Trampa.
- Sada je vrijeme za pregovore - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen novinarima u Briselu u nedjelju, nakon što je Tramp poslao pismo u kojem najavljuje nove carine od 30 odsto na robu iz EU i Meksika počevši od 1. avgusta.
EU, najveći trgovinski partner Amerike i najveći trgovinski blok na svijetu, trebalo je da uvede "kontramjere" od ponedjeljka u ponoć po briselskom vremenu. EU pregovara o trgovinskim sporazumima u ime 27 članica.
Fon der Lajen je rekla da će te kontramjere biti odložene do 1. avgusta i da Trampovo pismo pokazuje da ima vremena do 1. avgusta za pregovore. Evropski lideri su pozvali Trampa i fon der Lajen da daju više vremena pregovorima.
- Oduvijek smo bili jasni da više želimo rješenje putem pregovora - rekla je ona, ali i dodala da će EU, ako sporazum ne bude moguć, nastaviti da priprema kontramjere kako bi bila potpuno spremna.
Stojeći pored indonežanskog predsjednika Prabova Subijanta, fon der Lajen je rekla da trgovinske tenzije sa SAD pokazuju važnost diverzifikacije njihovih trgovinskih odnosa.
Tramp je rekao da će njegove carine postaviti temelje za oživljavanje američke ekonomije za koju tvrdi da je druge zemlje decenijama pljačkaju. Tramp je u svom pismu Evropskoj uniji rekao da je trgovinski deficit SAD prijetnja nacionalnoj bezbjednosti.
Trgovinski partneri SAD suočavaju se sa mjesecima neizvjesnosti i povremenim Trampovim prijetnjama da će uvesti tarife, uz povremeno produžavanje ili mijenjanje rokova.
Vrijednost trgovine EU i SAD u robi i uslugama iznosila je 1.700 hiljada milijardi eura u 2024. godini ili prosečno 4,6 milijardi eura dnevno, pokazuju podaci agencije za statistiku EU Eurostat. Evropske zemlje u SAD najviše, po vrijednosti, izvoze farmaceutske proizvode, automobile, avione, hemikalije, medicinske instrumente, vino i žestoka pića.
Ministri trgovine iz zemalja EU trebalo bi da se sastanu u ponedjeljak kako bi razgovarali o trgovinskim odnosima sa SAD, kao i s Kinom.
Ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Haset rekao je u nedjelju da je Tramp vidio neke ponude za trgovinske sporazume, ali da smatra da oni moraju biti bolji, dodajući da će predsjednik SAD nastaviti s prijetnjama uvođenjem carina Meksiku, Evropskoj uniji i drugim zemljama ako se njihove ponude ne poboljšaju.
- Pa, ove carine su stvarne ako predsjednik ne dobije sporazum za koji misli da je dovoljno dobar. Ali znate, razgovori su u toku i vidjećemo gdje će se prašina slegnuti - rekao je Haset za televiziju EjBiSi (ABC).&nbsp;

EU odlaže uzvratne carine SAD u nadi da će postići sporazum do 1. avgusta

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen objavila je odgovor predsjedniku SAD-a Donaldu Trampu, nakon što joj je poslao pismo u kojem je najavio uvođenje carina na robu koja se u Ameriku uvozi iz Evropske unije od 1. augusta.
Fon der Lajen je, kao predstavnica Evropske komisije, saopštila da će ovaj potez biti katastrofalan iz više razloga.
- Carina od 30 posto na robu iz EU će pogoditi firme, konzumente i pacijente na obje strane Atlantika - napisala je Fon der Lajen.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvonderleyen%2Fstatus%2F1944032511929332201%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1944032511929332201%7Ctwgr%5E4ed9f75dfd84f940e5d56fce35fdcdf6c9d05a0d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodala je i da će EU nastaviti raditi na sporazumu do roka kojeg je Tramp postavio.
- Ipak, spremni smo braniti interese Evropske unije na bazi jednakim protivmjerama - poručila je Fon der Lajen.
Podsjetimo, Tramp je odlučio da će od 1. augusta roba koja se u Ameriku uvozi iz Evropske unije i Meksika biti carinjena u iznosu od 30 posto.
U pismima sličnim koje je već poslao drugim liderima, uključujući i predsjedavajućoj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željki Cvijanović, Tramp je najavio uvođenje carina.

Fon der Lajen odgovorila Trampu: Branićemo interese Evropske unije

Evropska komisija (EK) demantovala je navode da je povučeno 2,4 miliona eura namijenjenih za sektor šumarstva.
- Tvrdnja da je 2,4 miliona eura iz IPA sredstava namijenjeno i povučeno za sektor šumarstva je netačna - poručeno je iz pres službe Evropske komisije.
Navode da je program IPA 2021 predviđao finansiranje za uspostavljanje informacionog sistema za šumarstvo, što je procijenjeno na približno 400 hiljada eura, kao dio šireg paketa koji podržava šumarstvo, poljoprivredu, bezbjednost hrane i ribarstvo.
- Pravni i institucionalni okvir u ovom trenutku nije dovoljno zreo da bi se izradile potpune specifikacije za informacioni sistem za šumarstvo. Stoga se vode razgovori o preraspodjeli sredstava namijenjenih u okviru IPA 2021 na druge prioritete za Crnu Goru. Ovo je u skladu sa programskim ciklusom IPA-e gdje je finansiranje namijenjeno projektima koji su zreli za implementaciju. Tamo gdje to nije slučaj, razmatra se preraspodjela na druge prioritete kako bi se zaštitili ovi resursi, kao što je sada slučaj za Crnu Goru - objašnjavaju u Evropskoj komisiji.
Dodaju da Evropska komisija prepoznaje važnost sektora šumarstva i finansiranje budućeg informacionog sistema za šumarstvo ostaje moguće, kada se razvije zreo projekat.
- Evropska komisija snažno podržava Crnu Goru na njenom putu ka pristupanju EU, uključujući i oblast šumarstva koja spada u pregovaračko poglavlje 27 - zaključuje se u odgovoru pres službe Evropske komisije.

EK dematovala da je povučeno 2,4 miliona eura namijenjenih sektoru šumarstava

U najnovijem Non-paper izvještaju Evropske komisije za poglavlja 23 i 24, objavljenom u maju 2025. godine, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) prepoznata je kao institucija čija efikasnost nastavlja da se poboljšava, uprkos objektivnim izazovima koji su obilježili prethodni period, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Komisija konstatuje da je rad ASK-a na prevenciji korupcije unaprijeđen, što je jasan pokazatelj da dobro strateško planiranje i predan rad, uz transparentnost i odgovornost, donose rezultate.
Posebno je, navode, značajno što je napredak ostvaren u kontekstu otežanih okolnosti, uključujući istek mandata prethodnog rukovodstva, istragu protiv bivše direktorice, kao i nedovoljne ljudske i finansijske kapacitete, što je takođe konstatovano u izvještaju Komisije.&nbsp;
Iz ASK-a ističu da uprkos tome, Agencija je nastavila da djeluje nepristrasno, profesionalno i u skladu sa zakonom.
- Evropska komisija pozitivno ocjenjuje to što je ASK primijenila metodologiju zasnovanu na procjeni rizika i usvojila plan verifikacije koji omogućava bolje usmjeravanje ograničenih resursa ka oblastima od najvećeg značaja. Time je omogućeno efikasnije djelovanje i bolje ciljana prevencija - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, kao posebno važan signal prepoznaje se i nastavak rada na jačanju internih procedura, uključujući usvajanje novih pravila za zapošljavanje, kao i primjenu integritetskih lista za kandidate za visoke funkcije, što doprinosi profesionalizaciji i otpornosti institucije na politički uticaj.&nbsp;
Prepoznaje se, kako je saopšteno iz ASK-a, i napredak u dijelu provjere imovine javnih funkcionera, pokretanja postupaka i sprovođenja mjera u slučajevima sukoba interesa i nespojivosti funkcija.
- Pred Agencijom je još puno posla, ali su ovi nalazi Evropske komisije pozitivan signal da je ASK na pravom putu. Strateško i praktično usmjerenje institucije je da se ostvari napredak u segmentima na koje Evropska komisija već godinama ukazuje – prije svega u pogledu stalnog unapređenja kvaliteta, kapaciteta i djelotvornosti rada, kao i osnaživanja finansijske nezavisnosti i ljudskih resursa. Ove ocjene predstavljaju snažan podsticaj da ASK nastavi reforme, profesionalizaciju i izgradnju integriteta institucije, u skladu sa očekivanjima građana i obavezama Crne Gore na evropskom putu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

ASK: Evropska komisija pozitivno ocjenjuje rad Agencije

Evropska komisija poručila je da bi EU trebalo da razvije zalihe ljekova, generatora i sirovina kako bi se bolje pripremila za vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu.
Izlažući prvu strategiju o gomilanju zaliha, rekli su da bi zemlje članice takođe trebalo da razmotre hitne zalihe proizvoda za prečišćavanje vode, opreme za popravku podmorskih kablova, dronova i mobilnih mostova za korištenje u sukobima.
Ranije ove godine, evropska javnost je pozvana da napravi zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština za 72 sata kako bi se izborila sa vojnim napadom, prirodnom katastrofom, nestankom struje ili velikom industrijskom nesrećom.
Kao dio strategije spremnosti EU, zvaničnici rade na tome što bi vlade trebalo da skladište i kako pojačati spremnost za vanredne zdravstvene situacije, kao što su pandemija, otpornost na antimikrobne ljekove, hemijske, nuklearne ili biološke prijetnje.
To je takođe inspirisano nekoliko vlada EU, koje je komisija imenovala kao Finska, Estonija i Češka, za koje se zna da prave zalihe robe.
<h2>Centar za sirovine</h2>
EU namjerava do 2026. godine uspostaviti centar za kritične sirovine za zajedničku kupovinu takve robe u ime zainteresiranih kompanija, koje bi takođe mogle imati zadatak da organiziraju zalihe. EU će imati listu ljekova i medicinskih tehnologija do iste godine kojima će se dati prioritet za skladištenje ili zajedničku nabavku.
- Znamo s kakvim se prijetnjama suočavamo - hibridnim napadima, nestankom struje, ekstremnim vremenskim prilikama i širenjem bolesti. To više nisu daleki rizici. Zato spremnost pomjeramo sa strane na prvu liniju naše odbrane - poručila je komesarka EU za upravljanje krizama Hadja Lahbib.
Najnovija strategija dolazi nakon što je danska premijerka Mete Frederiksen ponovila svoj stav da bi EU trebalo da bude spremna da se brani do 2030. godine.
- Rusko vojno naoružavanje znači da bi ono moglo, u roku od dvije do pet godina, predstavljati vjerodostojnu vojnu prijetnju Evropi i NATO-u - rekla je ona u Evropskom parlamentu u utorak.

EK: Pripremiti zalihe za invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je ukaze o proglašenju seta izbornih zakona, pozdravljajući proces reforme izbornog zakonodastva, ukazujući da je u procesu pripreme ovih akata bilo opravdano i cjelishodno pribaviti mišljenje Venecijanske komisije, imajući u vidu obim i karakter usvojenih izmjena, te da je neophodno bilo sprovesti adekvatnu javnu raspravu kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet pojedinih zakonskih rješenja.
Kako je precizirano u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore, Milatović je proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakon o izmjenama i dopuni zakona o lokalnoj samoupravi i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
- Usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika predviđa se profesionalizacija organa za sprovođenje izbora - Centralne izborne komisije - što se oslanja na prethodne nacrte zakona i što je korak naprijed u teorijskom smislu. Međutim, od ključne je važnosti da profesionalizacija i depolitizacija organa nadležnog za sprovođenje izbora zapravo zaživi i u praksi - navodi se u saopštenju.
U odnosu na prvobitnu verziju nacrta Zakona o izboru odbornika i poslanika, finalna verzija sadrži nekoliko značajnih iskoraka.&nbsp;
- Uklonjen je član koji se odnosio na apsolutnu suspenziju biračkog prava - održavanja (prijevremenih) izbora do održavanja prvih opštih lokalnih izbora, na šta je predsjednik više puta ukazivao. To znači da su prijevremeni izbori mogući u svim jedinicama lokalne samouprave, uz trajanje mandata izabranih odbornika do prvih opštih lokalnih izbora. Ovo je izuzetno važna promjena sa aspekta zaštite Ustavom predviđenog biračkog prava i prava na lokalnu samoupravu - navodi se u saopštenju.
Dodat je član u kojem je ojačana rodna ravnopravnost kroz povećanje prisutnosti žena na izbornim listama (najmanje 40 odsto).&nbsp;
- Ovo je takođe izuzetno važan korak naprijed ka uspostavljanju pune rodne ravnopravnosti, koju je predsjednik države istakao kao jedan od najvažnijih stubova sveobuhvatne izborne reforme - piše u saopštenju.
Usvojenim Zakonom o izboru odbornika i poslanika, pored ostalog, predviđeno je da će se prvi opšti lokalni izbori održati 13. juna 2027.
- Ideja objedinjavanja lokalnih izbora u načelu predstavlja korak ka unapređenju izbornog sistema, jer može doprinijeti smanjenju troškova i efikasnijoj organizaciji izbornog procesa. Međutim, način na koji je ova promjena utvrđena otvara niz pitanja u pogledu usklađenosti sa međunarodnim standardima i demokratskim principima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Prvi problem odnosi se na produženje mandata lokalnim vlastima koje proističe iz ovog rješenja.&nbsp;
- Usvajanjem izmjena i dopuna ovog Zakona pomjereni su svi redovni lokalni izbori koji su prema važećem zakonu trebalo da se održe prije 2027. godine, čime je faktički produžen mandat lokalnim samoupravama u jednom broju opština. Produženje mandata duže od godinu je predviđeno u Prijestonici Cetinje, te u opštinama Mojkovac i Petnjica, pa se postavlja pitanje da li je takvo odstupanje proporcionalno cilju harmonizacije izbornog kalendara. Finalnom verzijom usvojenog Zakona omogućeno je održavanje izbora ukoliko lokalni parlamenti tako i odluče - navodi se u saopštenju.
Drugi problem odnosi se na kreiranje presedana koji se ovim zakonom potencijalno stvara.&nbsp;
- Otvara se mogućnost da se ista praksa ponovi i da politički dogovor postane mehanizam za proizvoljno pomjeranje lokalnih izbora i produženje mandata kada to odgovara stranačkim interesima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Ovo je, podsjećaju, drugi put da se političkim dogovorom u Skupštini odlažu lokalni izbori, imajući u vidu da je to već urađeno u maju 2022. godine, tada izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.&nbsp;
- Međutim, princip političkog dogovora koji suspenduje redovnost izbornog ciklusa na lokalnom nivou ostaje isti. Time se slabi povjerenje građana u izborni sistem i otvara prostor za arbitrarnost - navodi se u saopštenju
Imajući u vidu sve navedeno, Milatović napominje da su ključna pitanja sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva ostala neriješena, poput uvođenja otvorenih lista, omogućavanja nezavisnim kandidatima učešće na izborima, direktnog izbora gradonačelnika i predsjednika opština, završetka započetog izbornog procesa u Šavniku i Kotoru, sprječavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe, unapređenja prava lica sa invaliditetom u izbornom procesu, kao i uređenja biračkog spiska.
- Stiče se utisak da je propuštena šansa da se implementiraju brojne preporuke iz Koncepta za izradu zakona o lokalnim izborima koje je pripremilo resorno Ministarstvo javne uprave. Imajući u vidu sve ovo, Milatović očekuje da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, uz podršku partnera iz EU, nastavi još intenzivnije sa svojim radom u narednom periodu i učini ključne korake kako bi izborna reforma koja nakon ovih zakonskih izmjena nije potpuna postala sveobuhvatna izborna reforma, i to u što skorijem roku, a sve sa ciljem kako bi se prvi opšti lokalni izbori sproveli u skladu sa najboljim međunarodnim standardima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović proglasio set izbornih zakona: Objedinjavanje lokalnih izbora korak ka unapređenju izbornog sistema, ali način na koji je promjena utvrđena otvara niz pitanja

Ratni zločin koji je u Velici počinila njemačka vojna jedinica nije bio genocid, i nije imao obilježja etničkog i vjerskog karaktera, poručio je istoričar i profesor na univerzitetu Alberta u Kanadi, Srđa Pavlović na svom Fejsbuk profilu.
Pavlović je poručio da deklarisanje zločina u Velici kao genocida predstavlja falsifikovanje istorije, političko i ideološko manipulisanje konceptom genocida, te selektivno korišćenje mrtvih kao valute za savremeno političko potkusurivanje.
- Naknadno nametanje takvih nepostojećih obilježja ovom ratnom zločinu predstavlja uvredu za žrtve i promoviše laž o prošlosti kao model političkog djelovanja. Kada takva laž (često ponavljana) dolazi od predstavnika vlasti (uključujući i besmilenu skupštinsku rezoluciju iz 2022. godine) onda se sasvim degradira legitimitet individualnih vršilaca vlasti, a briše se i ona malena mrva legitimiteta što je opstala od nekada najvećeg zakonodavnog tijela u državi- poručio je Pavlović.

Pavlović: Ratni zločin u Velici nije bio genocid, ne koristiti žrtve za savremeno političko potkusurivanje

Upravni odbor Udruženja pravnika Crne Gore donio je odluku da se pridruži apelu 16 referentnih NVO u kojem upozoravaju crnogorsku javnost na set normi kojima se ugrožavaju ustavna i međunarodno zaštićena prava crnogorskih građana, a koje su vezane za &nbsp;"intervencije" na Zakon o ANB-u.
Iz Udruženja pravnika upozoravaju da su ove izmjene izvršene bez javne rasprave i bez potrebne međunarodne verifikacije.
UO Udruženja pravnika Crne Gore upozorava da Crna Gora ulazi u opasnu fazu "zakonodavne inicijative" koja se po pravilu sprovodi po hitnom postupku i bez potrebnog učešća javnosti.
- Stoga, kao i kod Zakona o javnim okupljanjima neophodno je zaustaviti proces usvajanja "spornih rješenja" i omogućiti primjerenu javnu raspravu u kojoj će građani biti upoznati sa svim oblicima uvođenja restrikcija njihovih ustavnih prava i sloboda, prije svega prava na privatnost, zaštitu ličnih podataka i tajnost privatne komunikacije- poručili su iz ovog udruženja.

Udruženje pravnika: Crna Gora ulazi u opasnu zonu "zakonodavne inicijative" po hitnom postupku i bez učešća javnosti

Da li ChatGPT šteti sposobnostima kritičkog razmišljanja? Nova studija istraživača sa MIT Media Laba donosi zabrinjavajuće rezultate.
U istraživanju je učestvovalo 54 osobe, uzrasta od 18 do 39 godina, sa područja Bostona, podijeljene u tri grupe. Od svake grupe je zatraženo da napišu nekoliko eseja koristeći: OpenAI-jev ChatGPT, Gugl pretragu, i jedna grupa je radila bez ikakvog alata, prenosi Time.
Tokom pisanja, EEG aparat je bilježio moždanu aktivnost u 32 regije mozga. Ispostavilo se da su korisnici ChatGPT-a pokazali najmanji nivo moždane angažovanosti i „dosljedno postizali slabije rezultate na neutralnom, jezičkom i ponašajnom nivou“. Tokom nekoliko mjeseci, korisnici ChatGPT-a su postajali sve pasivniji, a do kraja studije često su samo kopirali i lijepili sadržaj iz alata.
U radu se sugeriše da upotreba velikih jezičkih modela (LLM) može štetiti učenju – naročito kod mlađih korisnika. Iako još nije prošla recenzentsku provjeru, a uzorak nije veliki, glavna autorka studije, Natalija Kosmina, odlučila je da je objavi kako bi ukazala na zabrinutost da bi, kako društvo sve više koristi LLM-ove zbog praktičnosti, razvoj mozga mogao dugoročno da bude ugrožen.
- Ono što me je natjeralo da je objavim prije nego što prođe potpunu recenziju jeste strah da bi za šest do osam mjeseci neki donosioci odluka mogli reći: "Hajde da uvedemo GPT u vrtiće". Mislim da bi to bilo izuzetno loše i štetno. Mozgovi u razvoju su najviše ugroženi - kaže Kosmina.
<h2>Stvaranje ideja</h2>
MIT Media Lab je nedavno uložio značajne resurse u proučavanje uticaja generativne vještačke inteligencije. Jedna ranija studija, na primjer, pokazala je da se korisnici ChatGPT-a osjećaju usamljenije što ga više koriste.
Kosmina, koja je od 2021. stalno zaposlena kao istraživač na MIT Media Labu, željela je da se posebno posveti uticaju korišćenja AI-a u školskim zadacima, jer sve više učenika koristi vještačku inteligenciju. Zato su ona i kolege zadali učesnicima da pišu eseje od 20 minuta na teme slične onima sa SAT testa, poput etike filantropije i problema prevelikog broja izbora.
Grupa koja je koristila ChatGPT napisala je gotovo identične eseje, bez originalnosti, oslanjajući se na iste fraze i ideje. Dvije profesorke engleskog jezika koje su ocjenjivale radove opisale su ih kao „bez duše“. EEG je pokazao nizak nivo izvršne kontrole i pažnje. Do trećeg eseja, mnogi su jednostavno zadavali temu ChatGPT-u i prepuštali mu gotovo cijeli posao.&nbsp;
- Bilo je više u stilu: ‘Daj mi gotov esej, sredi ovu rečenicu, i gotovo’ - kaže Kosmina.
Grupa koja nije koristila nikakav alat imala je najjaču moždanu povezanost, posebno u alfa, theta i delta frekvencijama, koje su povezane s kreativnim razmišljanjem, memorijom i obradom značenja. Ovi učesnici su pokazivali više angažovanosti, radoznalosti i osjećaja vlasništva nad radom, te su izražavali veću satisfakciju.
Treća grupa, koja je koristila Gugl pretragu, takođe je pokazala visok nivo zadovoljstva i moždane aktivnosti. Razlika je značajna, jer danas mnogi informacije traže direktno u AI čet-botovima umjesto da koriste Gugl.
<h2>Preispitivanje ranijih radova</h2>
Nakon što su napisali tri eseja, od ispitanika je zatraženo da ponovo napišu jedan od prethodnih, ali ovoga puta, ChatGPT grupa bez pomoći alata, a „brain-only“ grupa sada uz pomoć ChatGPT-a. Prva grupa se jedva sjećala šta su pisali, a EEG je pokazivao slabije alfa i theta talase – vjerovatno znak da nisu koristili dubinske memorijske procese.&nbsp;
- Zadatak je bio izvršen, mogli biste reći da je bio efikasan i praktičan, ali kako pokazujemo u radu - ništa od toga nije ostalo integrisano u pamćenje - navela je Kosmina.
Suprotno tome, druga grupa je pokazala snažno povećanje moždane povezanosti u svim EEG opsezima. To otvara nadu da AI, ako se koristi pravilno, može zapravo unaprijediti učenje – umjesto da ga potiskuje.
<h2>Poslije objave</h2>
Ovo je prva pred-recenzentska studija koju je Kosmina objavila. Tim je studiju poslao na recenziju, ali nisu željeli da čekaju više od osam mjeseci kako bi upozorili na problem za koji vjeruju da već sada utiče na decu.
- Obrazovanje o tome kako koristiti ove alate, i promovisanje činjenice da mozak mora da se razvija i u analognom smislu, apsolutno je ključno. Potrebni su nam zakoni koji to prate, i još važnije – testiranje ovih alata prije njihove široke upotrebe - ističe Kosmina.
Psihijatar dr Zišan Kan, koji leči dijecu i adolescente, kaže da vidi mnogo mladih koji se previše oslanjaju na AI u školskim obavezama.&nbsp;
- Iz ugla psihijatrije, vidim da pretjerana zavisnost od LLM-ova može imati neželjene psihološke i kognitivne posljedice – posebno kod mladih čiji se mozak još uvek razvija. Neuronske veze koje vam pomažu u pristupu informacijama, pamćenju činjenica i mentalnoj otpornosti – sve to može oslabiti - istakao je on.

Nova studija: ChatGPT narušava vještine kritičkog mišljenja

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Tag: evropska-komisija