<p>Rektorka Koledža Evrope<b> Federika Mogerini</b> izjavila je danas u Beogradu da Evropska unija spremna da se nosi sa svim posljedicama politike novoizabranog američkog predsjednika <b>Donalda Trampa </b>- ako bude željela.</p>
<p>Mogerini, bivša šefica evropske diplomatije, rekla je da je ključ kapaciteta EU da reaguje i djela kada je suočena sa krizama u zajedničkoj percepciji o ozbiljnosti i urgentnosti.</p>
<p>- U EU moramo da budemo na ivici katastrofe, u ovome smo veoma Balkanci, da bismo reagovali brže i ujedinjeno. Mislim da možemo biti spremni na izazove ako ima zajedničke političke volje i percepcije magnitude sa čime se suočavamo - rekla je ona na panelu u okviru Beogradske bezbjednosne konferencije.</p>
<p>Dodala je da će reakcija EU u mnogome zavisiti i od unutrašnje politike članica – poput izbora u Njemačkoj, Francuskoj, kako će se različiti politički trendovi u centralnoj i istočnoj Evropi razviti.</p>
<p>Još je rekla da će Tramp pokušati taktiku „zavadi pa vladaj“, ali da mu to 2016. u Evropi nije uspjelo te ne bi trebalo ni sada.</p>
<p>- Čak i oni koji danas slave Trampovu pobjedu u Evropi za nekoliko mjeseci će shvatiti da će biti teško i za njih, da će osjetiti posljedice ekonomske politike nove administracije. Vjerujem da EU može da bude kišobran, ako ne da zaštiti, onda da budu zajedno, različiti Evropljani, čak i oni koji danas misle da će dobiti nešto od Trampa – a mislim da neće - rekla je ona.</p>
<p>Istakla je da Tramp odbija bilo kakvo poštovanje pravila, što može imati implikacije na poštovanje međunarodnog prava i dodala da će njegovo nepoštovanje fundamentalnih vrijednosti imati uticaja u ohrabrivanju manje liberalnih pristupa u svijetu ili kršenja ljudskih prava.</p>
<p>U tome je saglasan i <b>Tomas Gomart</b>, direktor Francuskog instituta za međunarodne odnose, koji je izrazio zebnju da bi ovakav ishod izbora mogao da stvori širom svijeta „više malih Trampova“.</p>
<p>Bivši visoki zvaničnik Stejt departmenta <b>Tomas Kantrimen</b> istakao je da Tramp želi da zarobi institucije na isti način kako to čine autoritarni lideri kojima se on divi.</p>
<p>- To mnogo zavisi od kongresa, da li će biti bespogovorno poslušan kao ruska Duma. Da li on može da ispuni sve što želi zavisiće od toga koliko uspješno može da zastraši članove svoje stranke u oba doma - rekao je on.</p>
<p>Trampova demokratska rivalka <b>Kamala Haris</b>, navodi Kanrimen, dijelom je izgubila i zbog podrške demokrata Izraelu u sukobu sa Hamasom.</p>
<p>- Ironija je da je Tramp obećao još jaču podršku<b> Benjaminu Netanjahuu</b>. Ne očekujem da vidim ni pokušaj da ga obuzda i očekujem jači pritisak na Iran - rekao je Kanrimen.</p>
<p>Pomenuvši i rat u Ukrajini, istakao je da su plodotvorni pregovori Kijeva i Moskve mnogo komplikovaniji od Trampovog plana da „završi rat za 24 sata“.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mogerini: EU može da se nosi sa posljedicama Trampove vladavine, ako bude željela

<p>Ukrajina može da računa na Evropsku uniju poslije užasnih ruskih napada koji su gađali njenu energetsku mrežu i u kojima je poginulo deset osoba - izjavila je danas predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen.</b></p>
<p>- Vidjeli smo užasne, užasne napade koje je Rusija sprovela sinoć na Ukrajinu. Bićemo uz Ukrajinu dokle god bude potrebno. Ukrajina može da računa na nas - rekla je ona u Rio de Žaneiru, uoči učešća na samitu lidera G20.</p>
<p>Ukrajinska energetska mreža, koja je već veoma krhka, suočila se sa jednim od najvećih ruskih napada posljednjih mjeseci, napadima u kojima je 10 osoba stradalo a oko 20 povrijeđeno širom zemlje.</p>

Fon der Lajen: Ukrajina može da računa na EU poslije ruskih napada

<p>Ekonomski rast Crne Gore je nastavljen, ali je usporen u prvoj polovini 2024. godine, podstaknut privatnom potrošnjom i oporavkom investicija, navodi se u ekonomskim prognozama Evropske komisije (EK) za jesen 2024.</p>
<p>- Nedavno usvojeni program Evropa sad 2 ima za cilj povećanje raspoloživih prihoda povećanjem minimalne plate i smanjenjem penzijskih doprinosa. Ove mjere treba da podrže rast BDP-a u 2025. godini, ali i da doprinesu većoj inflaciji - navodi se u prognozama EK.</p>
<p>Ističe se i da je dobar fiskalni učinak u 2024. godine bio podržan snažnim rastom prihoda, ali i da bi nove mjere, koje slabe budžetske prihode i povećavaju potrošnju, trebalo da dovedu do značajnog povećanja budžetskog deficita u periodu 2025-2026.</p>
<p>- Povećanje javnog duga ubuduće i visoke potrebe za refinansiranjem predstavljaju fiskalne rizike - navodi se u prognozama.</p>
<p>Realni rast BDP-a za 2023. godine revidiran je naviše na 6,3 odsto u odnosu na prethodnu kvartalnu procjenu od šest odsto.</p>
<p>Ekonomski rast je usporen na 3,6 odsto međugodišnje u prvoj polovini 2024. godine „podstaknut oporavkom investicija (9,6 odsto međugodišnje) i snažnom privatnom potrošnjom (8,2 odsto međugodišnje)“, podržan povećanjem minimalnih penzija, plata i zaposlenosti.</p>
<p>- Zbog loših performansi izvoza električne energije i slabog prvog kvartala u turizmu, realni izvoz se smanjio za 10,7 odsto međugodišnje, dok je rast uvoza ostao prigušen (2,1 odsto), što je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. Državna potrošnja je umjereno porasla - konstatuje se u dokumentu.</p>
<p>Evropska komisija u prognozama podsjeća da je Skupština Crne Gore u septembru usvojila Fiskalnu strategiju i program Evropa sad 2. Ističe se da je od oktobra, implementacija programa Evropa sad 2 dovela do dvije velike promjene: značajnog povećanja minimalnih plata na prosječnih 700 eura sa 450 i promjene u penzijskim doprinosima.</p>
<p>- Doprinosi zaposlenih za Fond PIO smanjeni su sa 15 na 10 odsto, dok su doprinosi poslodavaca (5,5 odsto) ukinuti. Program takođe ima za cilj da ubrza ulaganja u infrastrukturne projekte - navodi se u jesenjim prognozama EK.</p>
<p>Predviđeno je da će se privredni rast ubrzati 2025. godine jer će novousvojene mjere vjerovatno pružiti podsticaj privatnoj potrošnji i investicijama. Očekuje se da će se ovaj uticaj ublažiti 2026. Rast izvoza u periodu 2025-2026 vjerovatno će biti podržan kontinuiranim rastom turizma.</p>
<h2>Rekordno niska nezaposlenost</h2>
<p>Povećanje zaposlenosti u svim sektorima nastavljeno je u 2024. Stopa nezaposlenosti je pala na rekordno niskih 11,5 odsto u drugom kvartalu 2024, navodi se u izvještaju.</p>
<p>- Očekuje se da će se rast zaposlenosti ubrzati u 2025. zbog umanjenja doprinosa za penziju. Ovaj efekat će vjerovatno oslabiti 2026. jer bi povećanje plata moglo da uspori otvaranje novih radnih mjesta u sektoru usluga - dodaje se u jesenjim prognozama.</p>
<h2>Inflacija će se povećati</h2>
<p>Inflacija je bila u opadajućem trendu tokom 2024. godine, sa mjesečnim očitavanjem pada na dva odsto u odnosu na isti period prethodne godine u avgustu.</p>
<p>U 2025. godini predviđa se rast potrošačkih cijena na osnovu značajnog povećanja plata i socijalnih transfera. Očekuje se da će se rast inflacije ublažiti 2026. godine, pod pretpostavkom da nema promjene u politikama.</p>
<h2>Dobar fiskalni učinak u 2024. godini, ali se izgledi pogoršavaju</h2>
<p>U periodu januar-avgust, budžet za 2024. je bio bolji od očekivanog i ostvario suficit, procijenjen na 1,3 odsto BDP-a, podstaknut snažnim rastom javnih prihoda.</p>
<p>- Rast prihoda veći od projektovanog podržan je snažnim performansama prihoda od PDV-a i akciza, kao i većim prihodima od korporativnih i fizičkih poreza - navodi se u procjenama.</p>
<p>Ubuduće, predviđa se da će se deficit povećati, „zbog značajnog povećanja minimalnih plata, redovne indeksacije penzija i nižih prihoda na osnovu upola manjih penzijskih doprinosa“.</p>
<p>U prognozama se navodi da u odsustvu jakih kompenzacionih mjera, predviđa se da će se javni dug povećati u 2024. godini, „usljed novog emitovanja duga koji je potreban za akumulaciju rezervi i pripremu za predstojeću veliku otplatu euroobveznica 2025. godine“.</p>
<p>Sve u svemu, ravnoteža rizika za fiskalne izglede je nagnuta naniže zbog strukturnih budžetskih promjena, koje slabe prihodnu osnovicu i povećavaju obaveznu potrošnju, zaključuje se u dokumentu.</p>

1250x600

1084x550

Prognoza EK: Mjere iz ES2 treba da podrže rast BDP-a u 2025. godini, ali i da doprinesu većoj inflaciji

<p>Poslanici Evropskog parlamenta odlučili su da odlože odluku o kandidaturi <b>Olivera Varheljija</b> iz Mađarske za novog komesara za zdravlje i dobrobit životinja, saopštila je danas vršiteljka dužnosti portparola EP <b>Delfin Kolard</b>.</p>
<p>- Koordinatori Odbora EP za životnu sredinu, javno zdravlje i bezbjednost hrane i Odbora EP za poljoprivredu i ruralni razvoj odlučili su da odlože evaluacioni sastanak o Oliveru Varheljiju - navela je Kolard na društvenoj mreži Iks.</p>
<p>Kolard nije navela nikakve razloge za odlaganje odluke o kandidaturi Varheljija, inače aktuelnog komesara za susjedstvo i proširenje.</p>
<p>Tokom protekle nedjelje saslušano je 20 kandidata za komesare i svi su dobili zeleno svjetlo za obavljanje svojih funkcija, osim Varheljija, od kojeg je zatraženo da odgovori na dodatna pitanja poslanika EP u pisanom obliku.</p>
<p>Nakon svakog saslušanja sastaju se predsjednici i predstavnici političkih grupacija, takozvani koordinatori nadležnih odbora, kako bi ocijenili da li je kandidat kvalifikovan da bude član Komisije i obavlja dodijeljene dužnosti.</p>
<p>Koordinatori Odbora EP za životnu sredinu, javno zdravlje i bezbjednost hrane i Odbora EP za poljoprivredu i ruralni razvoj sastali su se danas kako bi donijeli odluku o kandidaturi Varheljija, ali je, kako prenosi Politiko, odluka je odložena do srijede, odnosno do završetka saslušanja svih kandidata za komesare.</p>
<p>U Evropskom parlamentu sjutra će biti saslušano preostalih šest kandidata za komesare, među kojima je i kandidatkinja za visoku predstavnicu EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku<b> Kaja Kalas</b>.</p>
<p>Ukoliko sve protekne prema planu, Evropski parlament bi mogao da glasa o cjelokupnom sastavu Evropske komisije tokom plenarne sjednice, koja će se održati od 25. do 28. novembra u Strazburu. Nakon što Komisiju odobri parlament, nju mora i formalno da imenuje Evropski savjet, koji glasa kvalifikovanom većinom.</p>

EP odložio odluku o kandidaturi Olivera Varheljija za komesara

<p>Ja mislim da bi samo tržište dovelo do povećanja zarada i da bismo imali približno sličan iznos zarada, kakav imamo danas, da nije bilo takve odluke o administrativnom povećanju zarada - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istraživač na Institutu za strateške studije i projekcije doc. dr <b>Vojin Golubović</b>.</p>
<p>Po izvještaju Evropske komisije može se vidjeti, kaže Golubović, da forsiraju uspostavljanje funkcionalne tržišne ekonomije, a ta otvorena tržišna ekonomija je ideal kojem se, kako kaže, teži.</p>
<p>Zbog prevelike želje Vlade da se miješa u ekonomiju, objašnjava Golubović, crnogorska ekonomija, koja je tržišna, više podsjeća, dodaje on, na jednu centralno plansku ekonomiju, odnosno, ističe on, komandnu ekonomiju.</p>
<p>- To se uglavnom svodi na retorički nivo. U praksi je to malo drugačije. U praksi ono što možemo vidjeti, i to nije karakteristično samo za ovu Vladu, nego za brojne prethodne vlade, imamo često jednu želju vlada da se na ovaj ili onaj način miješaju u takvi ekonomiju, ali to je posebno, čini mi se, karakteristično za ovu Vladu - rekao je Golubović.</p>
<p>U posljednje nekolike godine povećana su zaposlenja u administraciji, podsjeća, a ona nije produktivni dio ekonomije, i to su ona radna mjesta, navodi on, koja ne doprinose povećanju produktivnosti ili smanjuju produktivnost.</p>
<p>Povećanje zarada nije bilo tržišno usklađivanje zarada, podsjeća Golubović, to je bila čisto administrativna odluka, i to ne na osnovu povećanja produktivnost, ističe on, nego od presipanja dijela novca od doprinosa za zdravstvo na zarade, pritom ne vodeći računa kakve, kako kaže, dugoročne posljedice to može imati.</p>
<p>- Ja mislim da bi samo tržište dovelo do povećanja zarada i da bismo imali približno sličan iznos zarada, kakav imamo danas, da nije bilo takve odluke. Privrednici, kad imate takvu inflaciju, imaju veće cijene svojih proizvoda, neko te proizvoda mora da kupi,oni moraju obezbjediti potražnju za takve proizvode. Odnos ponude i potražnje na tržištu rada bi doveo neminovno, po mom mišljenju i do povećanja nivoa zarada - istakao je Golubović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXqVaOzWh2Wg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Tržište bi samo dovelo do povećanja zarada i da nije bilo administrativne odluke aktuelne Vlade

<p>Bosna i Hercegovina se treba pripremiti za pristupne pregovore imenovanjem operativnog glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, kazali su za Radio Slobodna Evropa iz Evropske komisije.</p>
<p>- Ključno je da Bosna i Hercegovina može govoriti jednim glasom - navela je portparolka Evropske komisije <b>Ana Pisonero Hernandez </b>za RSE.</p>
<p>Evropska komisija je u svom posljednjem izvještaju objavljenom 30. oktobra, pored ostalog, navela da će Evropski savjet otvoriti pregovore s BiH kada budu preduzeti "svi relevantni koraci u skladu sa preporukom iz oktobra 2022. godine".</p>
<p>Jedna od obaveza je i imenovanje pregovaračkog tima na čelu s glavnim pregovaračem.</p>
<p>Glavni pregovarač je "kontakt tačka" između BiH i Evropske unije, a zemlje koje su pregovarale ili pregovaraju o članstvu su na te pozicije imenovale stručne osobe i profesionalne diplomate.</p>
<p>Predsjednica Vijeća ministara BiH <b>Borjana Krišto</b> inicirala je na sjednici 30. oktobra, istog dana kad je objavljen izvještaj Evropske komisije, uspostavu kabineta glavnog pregovarača BiH.<br/>
<br/>
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska <b>Milorad Dodik</b> i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara <b>Staša Košarac</b> su nakon sjednice Vijeća ministara saopštili da glavni pregovarač sa EU "mora da bude Srbin iz Republike Srpske". Zahtjev su obrazložili time da je Hrvatica na čelu Vijeća ministara BiH, a ministar vanjskih poslova <b>Elmedin Konaković</b> po nacionalnosti Bošnjak, te da "ne pristaju ni na kakve modifikacije".<br/>
<br/>
Postojao je prijedlog da BiH imenuje tri glavna pregovarača iz tri naroda koji će se rotirati na mjestu predsjedavajućeg, po uzoru na tročlano Predsjedništvo BiH.<br/>
<br/>
Ministar Konaković je nakon sjednice Vijeća ministara 30. oktobra izjavio da nema ništa protiv da glavni pregovarač bude neko iz Republike Srpske, da ne isključuje nijednu drugu opciju i da je mnogo važnije ko su i šta rade njegovi saradnici.<br/>
<br/>
Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u februaru 2016. godine, u decembru 2022. godine dobilaje kandidatski status, a u martu 2024. "zeleno svjetlo" iz Brisela o otvaranju pregovora o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.</p>
<p>Prije početka pregovora BiH mora usvojiti nacionalni plan za usvajanje pravnog nasljeđa EU i imenovati glavnog pregovarača i njegov tim kao i koordinatora za IPA program iz kojeg se osiguravaju pretpristupna sredstva EU.<br/>
<br/>
Neke od obaveza<b> </b>su usvajanje ili izmjena zakona o sudovima, o tijelu koje imenuje sve suce i tužitelje u državi osim ustavnih, o zaštiti ličnih podataka i o kontroli granice.</p>

Iz Brisela traže da BiH imenuje glavnog pregovarača sa EU

<p>Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori je dobar podsticaj za intenziviranje pregovora i ohrabrenje za dalje reformske napore. Nikako povod za egzaltaciju i opuštanje - to je luksuz koji sebi ne smijemo dopustiti - poručio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>.</p>
<p>Njemu je danas, kako se navodi u saopštenju Kabineta predsjednika države, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> uručio izvještaj EK za 2024.&nbsp;</p>
<p>- Pozitivan ton nedavno objavljenog izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori dolazi kao rezultat ujedinjenih napora svih relevantnih društvenih aktera i očekivana je posljedica pozitivnog IBAR-a - naveo je Milatović.&nbsp;</p>
<p>On je istakao da je uoči očekivane Međuvladine konferencije, uz opravdani entuzijazam, neophodan oprez i razmišljanje o uslovima za zatvaranje sljedećih poglavlja.&nbsp;</p>
<p>- Nemamo vremena za gubljenje i prazan hod. Dobijanje IBAR-a je značilo prekretnicu, ali i početak trke sa izazovnim rokovima do zacrtanog cilja. Umjesto retorike da smo predvodnici procesa i najnapredniji u pregovorima, imajući u vidu da smo ih otvorili prije više od 12 godina, vrijeme je da pređemo na kvalitativno drugačiji narativ: da li je ovo naš puni potencijal u ovom trenutku - rekao je Milatović.&nbsp;</p>
<p>On je dodao da izvještaj objektivno prikazuje sve iskorake države, ali i njene sistemske slabosti, te da je u tom kontekstu na liniji analize Kabineta predsjednika o 10 zabrinjavajućih trendova koji ugrožavaju dalji demokratski razvoj zemlje na njenom putu ka EU.&nbsp;</p>
<p>Posebno je istakao nalaze Izvještaja EK koji se odnose na neokončane lokalne izbore u opštini Šavnik, u kontekstu potvrde da odražavaju slabost crnogorskog izbornog sistema, kao i izbor generalnog direktora Javnog servisa, uz ocjenu da se u tom slučaju postavlja pitanje nedostatka transparentnosti i mogućeg kršenja zakonske procedure. Istakao je i pogoršanje odnosa sa Hrvatskom koje remeti dobrosusjedske odnose, kao jedan od ključnih preduslova za članstvo države u EU.&nbsp;</p>
<p>- Činjenica da je izvještaj EK potvrdio ove, ali i druge zaključke analize koju smo predstavili javnosti, dodatno zabrinjava i implicira da je krajnje vrijeme da se fokusiramo na suštinske reforme koje se tiču vladavine prava i demokratskih procedura. Ovi negativni trendovi moraju se što prije prevazići od strane Vlade i parlamentarne većine. Odlaganje pravovremenih reakcija može nas trajno omesti s evropskog puta onda kada to bude presudno - ocijenio je Milatović.&nbsp;</p>
<p>Satler je naveo da je ton ozvještaja pozitivniji nego prošle godine, posebno zbog ključnog napretka ostvarenog u poglavljima 23 i 24 koja se tiču vladavine prava, što je rezultiralo pozitivnim IBAR-om.</p>
<p>- Izvještaj jasno naglašava oblasti u kojima je potreban dodatan rad, i predstavlja putokaz za ključne reforme koje su presudne za napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU - rekao je on.</p>

Milatović: Država da iskoristi zamah proširenja i intenzivira pregovore, nema vremena za gubljenje do zacrtanog cilja

<p>Građanska aktivistkinja i bivša članica radne grupe za poglavlje 23 <b>Dina Bajramspahić</b>, govoreći za Drugačiju radio vezu, kazala je da vidi puno prepreka na evroatlanskom putu Crne Gore, da ima objektivnih razloga za pesimizam i sumnju, ali da je obaveza svih aktera da učine sve da do pridruživanja Crne Gore porodici evropskih naroda dođe.</p>
<p>Ona je ocijenila i da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima, te da formulacija iz Izvještaja EK za Crnu Goru za 2024. godinu da zemlja ima krhkne institucije nije nešto što se u očima EU smatra perspektivnom budućnom članicom.</p>
<p>Takođe, Bajrmaspahić je kazala da je partijsko zapošljavanje ogroman problem cijelog društva, čije ćemo posljedice svi osjetiti, kao i da se u zadnje četiri godine desio ozbiljan talas repatrijarhalizacije, te da su naši problemi samo naši i da ih niko neće riješiti umjesto ljudi koji su sudbine vezali za Crnu Goru.</p>
<p>Ona je, komentarišući Izvještaj EK kazala da dobijena srednja ocjena 3.21 predstavlja značajan napredak u odnosu na prošlu godinu kada je bila 3.12, ali da nije riječ o ogromnom iskoraku u odnosu na 2016. ili 2020. godinu kada je prosječna ocjena bila 3.18.</p>
<p>- Napredak nije dramatično veliki, 22 poglavlja od 33 i dalje su na ocjeni 3, što negdje govori o stagniranju, zavisno od poglavlja, a ukupna ocjena je povećana iz razloga što smo popravili ocjenu u 6 poglavlja, što je takođe očekivano, prije svega zbog poglavlja 23 i 24, jer još uvijek kapitalizujemo napredak koji se vezuje za IBAR. Popravljene su ocjene i u onim poglavljima koji su kandidati za zatvaranje u decembru. U tom smislu, nije bilo nikakvih novina ni dramatičnih iskoraka pa ni nekih ocjena koje predstavljaju neke spektakularne pomake, ali izvještaj jeste bolji i to treba podržati i nastaviti u tom pravcu - kazala je Bajramspahić.</p>
<p>Upozorila je da se radi o Izvještaju koji je zaključio nalaze sa junom ove godine, što se poklapa sa dobijanjem IBAR-om, a što znači da brojna dešavanja nakon juna nijesu postala dio ovog izvještaja.</p>
<p>- Veoma je važno da se ne primi kao zabluda to da dešavanja neće biti ocjenjena i pomno praćena - kazala je ona.</p>
<p>Bajramspahić je pojasnila navode iz Izvještaja da je od svog formiranja u oktobru 2023. Vlada radila u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manje polarizacija u odnosu na prethodne godine, riječima da se to odnosi na period kada u fokusu nijesu bile identitetska pitanja već je fokus bio usmjeren na dobijanje IBAR-a.</p>
<p>- Ako posmatrate izvještajni period može se reći da je bilo nekoliko mjeseci kada se produktivno radilo i da je sve bilo usmjereno na dobijanje IBAR-a i kada su oba pola koja se pominju u izvještaju bila okrenuta ka ispunjavanju zahtjeva. Ta godina, kada se uporedi sa godinom kada je Vladu vodio Zdravko Krivokapić ili ona kada je vodio Dritan Abazović, bio je neki pozitivni pomak, bio je neki fokus ka reformama i evropskom putu, barem određeno vrijeme. Međutim, promjena se desila odmah nakon juna i vjerujem da će to biti predmet budućih analiza - istakla je Bajramspahić.</p>
<p>Prema njenom mišljenju, formulacija „zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade“ je jako oštra, jer je riječ o diplomatskom jeziku.</p>
<p>- Jezik kojim govori Izvještaj o državi je diplomatski a u diplomatskom jeziku to je dosta oštra formulacija i dosta zabrinjavajuća. Jer, ukoliko bi se to nastavilo, baš sa takvim riječima, onda ne bi imali mnogo nade da ćemo imati napredak o kojem govorimo i da ćemo tako dinamično zatvarati poglavlja. Zemlja koja ima krhke institucije nije nešto što se u očima EU smatra perspektivnom budućnom članicom - kazala je ona.</p>
<p>Pojasnila je i da izborne reforme moraju biti prioritet svih prioriteta, uz ocjenu da se Klaster 1 ne može zatvoriti bez sveobuhvatne izborne reforme.</p>
<p>- Kada se kaže da su izbori relativno regularni, vjerujem da se misli da sve strane prihvataju rezultate, da zloupotrebe na dan izbora nijesu bile tako dramatičnih dimenzija ali svi problemi koje znamo i koji su tu notirani - ostaju i oni su veoma zabrinjavajući i urgentni za rješavanje i nešto oko čega se neće lako postići konsenzus. I možda iznad svega, izazov za političku strukturu svih orijentacija da dođu do rješenja koja bi bila zadovoljavajuća za sve strane. Od toga zavisi ukupan napredak u pregovorima - poručila je Bajramspahić.</p>
<p>Ona je istakla važnost rješavanja problema partijskog zapošljavanja, naglašavajući da se posljedice takvog postupanja održavaju na stanje u svim oblastima u kojima se dešavaju ta zapošljavanja.</p>
<p>- Nećemo imati pomaka jer ljudi koji se dovode nemaju kapacitet, htjeli ne htjeli, da urade to što je u ovom trenutku kritično potrebno. I sve političke partije funkcionišu po tom principu kada imaju priliku i to je veoma loše. Posebno pitanje je koliko sve to košta i do kada će se nastaviti taj pristup da se javna uprava tretira kao socijana služba za zbrinjavanje osoba koje nemaju zaposlenje. A posljedice njihovih nesposobnosti živimo svi. I dok se ne kreira kritična masa u društvu koja će da bude jasna i glasna oko toga da je to neprihvatljivo, bez obzira na to o kojoj se partiji radi, neće biti pomaka - kazala je Bajramspahić.</p>
<p>Ona je kazala da se Izvještaj ne bavi namjerama i ciljevima DF-a, ali i da parlament još nije uništen u mjeri da jedan činilac može sve sam da učini.</p>
<p>- O svim pitanjima se, u skladu za zakonom i Ustavom, izjašnjava i dalje svih 81 poslanik. Veći teret stavljam na ostale, da koristeći svoja ustavna prava, kroz parlament artikulušu ukupne interese društva. Ostajem pri stavu da je na najgorem nivou i zakonodavna i kontrolna uloga parlamenta - istakla je ona.</p>
<p>Prema njenim riječima, predsjednik Skupštine Andrija Mandić svjesno i namjerno provocira i izaziva ostale koristeći zapaljivu retoriku.</p>
<p>- Mislim da je do toga došlo usljed obeshrabrenosti rezultatima popisa i očekivanjima da će ti rezultati biti mnogi bliži njihovim projekcijama. Kada su vidjeli da se to nije desilo, počeli su da prijete pravnim nasiljem, a vidjećemo dokle će sve to ići usljed nemogućnosti da realizacija nekih planova ide kako su oni željeli. Pokazalo se da je Crna Gora žilava i otporna na kampanje dezinformacijama koje smo trpjeli tokom popisa - ocijenila je ona.</p>
<p>Govoreći o namjeri uvođenja dvojnog državljanstva, Bajramsaphić je kazala da je riječ o veoma zabrinjavajućim stvarima te da se to ne radi zbog ljudi koji žive u Crnoj Gori a nemaju državljanstvo.</p>
<p>- Vrlo je jasno da se radi o političkoj instrumentalizaciji tih ljudi. Nezamislivo mi je da bilo ko ne razumije da bi takva situacija dovela do toga da bi svi mi koji ovdje živimo bili svedeni na statističku grešku, i da bi ljudi koji ne žive ovdje donosili političke odluke za sve nas. Svi bi trpjeli štetu osim onih ljudi koji podržavaju DF. Nije realno da će se formirati kritična masa koja bi ovaj predlog podržala - poručila je Bajramspahić.</p>
<p>Upitana da prokomentariše izjave predsjednice Ursule fon der Lajen, date tokom posjete regionu, Bajramspahić je kazala da je velika šteta što su došle takve ocjene, jer ne govore dobro o kredibilitetu EU.</p>
<p>- Nije dobro da se tako olako razbacuju riječi, ali EU ima pravo da ima ima svoje interese. Gospođa fon der Lajen radi za EU i ako neko od država kandidatkinja radi nešto što odgovara EU, to je između njih. Njene izjave su bile obrnuto proporcionalne stvarnom stanju stvari, najviše pohvala su dobili autoritarni lideri Srbije i Albanije. Te pohvale me plaše - zaključila je Bajramspahić.</p>

Bajramspahić o Izvještaju EK: Bez spektakularnih pomaka

<p>Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji će dodatno doprinijeti unapređenju životnog standarda, što i jeste cilj aktuelne izvršene i zakonodavne vlasti - kazao je potpredsjednik Skupštine Crne Gore <b>Boris Pejović.</b></p>
<p>U okviru Zapadnobalkanskog investicionog okvira odobreno je, kako je naveo u saopštenju, više vrijednih infrastrukturnih projekata, a koji obuhvataju rekonstrukciju željezničke dionice Bar-Golubovci za koju je izdvojeno 112.6 miliona eura, kao i šest grantova u ukupnom iznosu od 75 miliona eura za projekte zaštite životne sredine i energetike.</p>
<p>- Usvajanjem i realizacijom Reformske agende, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan naša zemlja može računati na 383.5 miliona eura, od čega 110 miliona bespovratnih sredstava, dok će 273.5 miliona biti dostupno kroz povoljne kredite -istakao je Pejović.&nbsp;</p>
<p>Unapređenje životnog standarda, infrastrukturni razvoj i jačanje vladavine prava su, kako dodaje, neraskidivo povezani sa našim uspješnim integaracionim putem u Evropsku uniju.</p>
<p>- Nakon zatvorena tri poglavlja od 33 za 12 godina integracija, aktuelna Vlada ima jako ambiciozan cilj da u naredne dvije godine zatvori preostalih 30, a već do kraja godine je izvjesno zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja - kazao je Pejović.</p>
<p>Ocjene predsjednice Evropske komisije <b>Ursule Fon der Lajen</b> da je impresionirana kvalitetom i dinamikom napretka, te izvještaj Evropske komisije koji je, kako je dodao, do sada najbolji za Crnu Goru, podsticaji su da nastave dalje još odlučnije i konkretnije ka punopravnom članstvu u EU.</p>

Pejović: Članstvo u EU će dodatno doprinijeti unapređenju životnog standarda

<p>Danas imamo čast da podijelimo izuzetno važne vijesti za Crnu Goru i naš evropski put. Evropska komisija upravo je objavila najpozitivniji Izvještaj o napretku naše zemlje otkako smo započeli pregovore za članstvo u EU, poručila je ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević </b>povodom predstavljanja Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru za 2024. godinu.</p>
<p>Ona je dodala da se Izvještaj Komisije poklapa s godišnjicom rada Vlade i na najbolji način odražava trud, posvećenost i rezultate koji su ostvareni u rekordnom roku.</p>
<p>- Od zabrinjavajućeg tona koji je pratio evropski put Crne Gore, za kratko vrijeme obnovili smo lidersku poziciju u regionu i ispunili neke od najzahtjevnijih zadataka iz pregovaračkog procesa - naglasila je Gorčević.</p>
<p>Kako je istakla, Evropska komisija je prepoznala značajne uspjehe ove Vlade, uključujući organizaciju međuvladinih konferencija, usvajanje reformske agende i dobijanje pozitivnog IBAR-a. Ujedno, naglašena je i stabilnost političkog okruženja i smanjenje društvenih podjela, što su ključni temelji za dalje napredovanje.</p>
<p>- Da smo ostvarili rekordne rezultate govori i to što Evropska komisija u Izvještaju po prvi put od početka pregovaračkog procesa ističe da je Crna Gora ostvarila „dobar napredak“ u poglavljima 23 i 24. Ovakva formulacija nije se našla u izvještajima prethodnih godina, što nam dodatno pokazuje da smo na pravom putu - kazala je Gorčević.</p>
<p>Ona je pojasnila da je notiran napredak u 13 poglavlja, dok u nijednom poglavlju nije bilo nazadovanja – što je jasna poruka da evropske integracije Crne Gore imaju stabilan i snažan pravac. Pored toga, gotovo po prvi put u Izvještaju za Crnu Goru može se vidjeti ocjena „veoma dobar napredak“.</p>
<p>- Izvještaj jasno pokazuje gdje smo ispunili očekivanja, ali i gdje bi trebalo dalje da radimo. Prihvatamo ove preporuke kao vrijedne smjernice koje će nam pomoći da ubrzamo ispunjenje preostalih kriterijuma i osnažimo reforme. Rad na evropskim integracijama je dug proces, ali je, za našu zemlju, to misija koja nema alternative - rekla je Gorčević.</p>
<p>Do kraja godine, kako je najavila, Crna Gora će zatvoriti četiri pregovaračka poglavlja, čime će, kako je rekla, nadoknaditi izgubljeno vrijeme i značajno se približiti svom krajnjem cilju. Ovo je prvi put nakon sedam godina da se zatvaraju nova poglavlja, što pokazuje da je Vlada opredijeljena da evropska budućnost Crne Gore postane stvarnost.</p>
<p>- Građanima poručujem – ovo je uspjeh koji pripada svima nama. Evropski put Crne Gore je put stabilnosti, sigurnosti, napretka i boljeg života za sve nas. Zato nastavljamo još odlučnije ka članstvu u EU do 2028. godine - zaključila je Gorčević.</p>

Gorčević: Zatvaranjem četiri poglavlja do kraja godine nadoknadićemo izgubljeno vrijeme

<p>Novoizabrani američki predsjednik <b>Donald Tramp</b>  odabrao je bivšeg vršitelja dužnosti državnog tužitelja <b>Metjua Vitakera</b>  za novog ambasadora pri NATO-u.</p>
<p>- Met je snažan ratnik i rodoljub, koji će osigurati da interesi Sjedinjenih Američkih Država budu unaprijeđeni i branjeni  - rekao je Tramp.</p>
<p>Dodao je da će njegov izbor ojačati odnose SAD sa saveznicima u NATO-u i da će biti čvrst naspram prijetnji miru i stabilnosti.</p>
<p>- On će staviti Ameriku na prvo mjesto - ocijenio je Tramp.</p>
<p>Metju Vitaker je bio v.d. američkog državnog tužitelja od novembra 2018. do februara 2019. godine. Bio je šef osoblja glavnog tužitelja Džefa Sešnsa.</p>

Tramp imenovao novog ambasadora pri NATO: Metju Vitaker će braniti interese SAD

<p>U saobraćajnoj nezgodi koja se desila na putu Podgorica - Danilovgrad ima povrijeđenih - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).</p>
<p>Udes se dogodio u 22 sata i 14 minuta.</p>
<p>U OKC-u nijesu imali informacije koliko ljudi je povrijeđeno, niti o stepenu povreda koje su zadobili.</p>

Udes na putu Podgorica - Danilovgrad, ima povrijeđenih

<p>Budilnik na Televiziji E otvaramo pričom o Svjetskom danu televizije. Sa novinarima kojim imaju dugogodišnji staž razgovaraćemo o ulozi televizije u modernom društvu.&nbsp;</p>
<p>Bavićemo se problemom koje ima društvo u Crnoj Gori, jer podaci Monstata pokazuju da je čak trećina građana neudata ili neoženjena - što ovi podaci govore o društvenim trendovima i promjenama.</p>
<p>Dio programa posvetićemo jednom od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, Voju Staniću. Kroz njegove slike i priče, vidjećemo kako je bilježio duh vremena u kojem je stvarao. Budite uz nas od sedam sati!</p>
<p>O životu i djelu umjetnika Voja Stanića biće riječi i u emisiji Srećan dan, odmah nakon Budilnika. Ugostićemo umjetnicu Danijelu Drakulović, a o novoj izložbi “Dodiri svjetlosti” govoriće autor, Dževdet Nikočević. Naš gost biće reper, Dejan Dedović Dedduh, on i DJ Mono objavili su singl "Ol skul". U Srećnom danu saznajte kako su povezani ljubomora i astrološki znaci. Ne propsutite druženje na Tv E od devet do 11 sati!</p>

U Budilniku o Svjetskom danu televizije, u Srećnom danu o životu i djelu Voja Stanića

<p>Dvije osobe povrijeđene su danas kad su im crijepovi pali na glavu sa relativno nove zgrade u ulici Pavla Papa u Novom Sadu.</p>
<p>Među povrijeđenima je jedna žena kojoj je razbijena glava.</p>
<p>Kako je prenio portal Nova.rs, njoj je ukazana u Urgentnom centru, gdje je rana morala da bude zašivena.</p>
<p>- Vraćala sam se kući sa posla, na biciklu, i na početku Pavla Papa, pao mi je crijep na glavu. Čista je sreća što me nije ubio - rekla je povrijeđena žena za portal Nova.rs.</p>
<p>Drugi povrijeđeni je mladić, koji je zadobio lakše povrede.</p>

Crijepovi pali sa zgrade u Novom Sadu, povrijeđene dvije osobe

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: evropska-komisija