<p><br/>
Vlada Crne Gore mora da ograniči tekuću potrošnju iz budžeta, koja se odnosi na plate, penzije i socijalna davanja.<br/>
 <br/>
To je jedna od stavki u mišljenju Evropske komisije povodom Programa ekonomskih reformi (PER) Crne Gore do 2027. godine.</p>
<p>Kako prenose Vijesti, iz EK naglašavaju da Crna Gora mora i da uspostavi fiskalni savjet, preispita postojeća fiskalna pravila, analizira uticaj svih poreskih izuzeća, poveća javne prihode, analizira poslovanje državnih preduzeća u cilju ekonomičnog poslovanja, da izabere prioritetne investicije koje će finansirati zaduženjem kako bi se ograničio rast javnog duga.</p>
<p>Navodi se i kako moraju biti izabrani viceguverneri Centralne banke Crne Gore, što u maju nije urađeno - jer iz parlamentarne većine nije bilo dovoljno podrške..</p>
<p>Pored toga, iz Evropske komisije iskazali su skepsu povodom očekivanja Vlade da će rast ekonomije ove godine iznositi 4,8 procenata.</p>
<p>EK je upozorila na moguće rizike, uz stav da bi pad turizma iz 2024. godine mogao da se nastavi i u 2025. kao i da se ne ostvari značajan prihod od potrošnje velikog broja stranaca - migranata.</p>
<p>- Očekuje se da će podsticaj tražnje i rast BDP-a oslabiti u periodu 2026-2027. Iako se predviđa širenje turističkih usluga, PER prognozira da će neto izvoz u tom periodu negativno doprinositi rastu BDP-a. Ukupno gledano, rizici po ekonomske izglede uglavnom su negativni. Nedavni priliv migranata, koji je uslijedio nakon ruske agresije na Ukrajinu i u prethodnim godinama podstakao potrošnju, mogao bi se preokrenuti.Slabiji rast turizma mogao bi se nastaviti i nakon 2024, u svjetlu izazovne i vrlo neizvjesne globalne situacije. Privremeno zatvaranje velike termoelektrane moglo bi dodatno umanjiti rast BDP-a, više nego što PER trenutno predviđa - naveli su iz EK.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EK poziva Vladu da smanji tekuću potrošnju, skeptični i povodom ekonomskog rasta

<p>Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede reagovali su povodom medijskih navoda u tekstu Portala Standard, pod naslovom "Joković želi da kontroliše novac iz EU – opstrukcije donošenja Zakona o Agenciji za plaćanja direktno protiv Brisela", navodeći, pored ostalog, d da su netačni navodi da je ovim nacrtom "opstruisan" evropski proces, te da Evropska komisija nikada nije tražila da ova agencija mora biti osnovana kao "državna agencija", već isključivo da ima funkcionalnu nezavisnost</p>
<p>Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti:</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjokovic-zeli-da-kontrolise-novac-iz-eu-opstrukcije-donosenja-zakon-o-agenciji-za-placanje-direktno-protiv-brisela&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>"Povodom medijskih navoda u tekstu pod naslovom “Joković želi da kontroliše novac iz EU – opstrukcije donošenja Zakona o Agenciji za plaćanja direktno protiv Brisela”, želimo kategorično demantovati te tvrdnje i precizno informisati javnost o sljedećem:</p>
<p><b>Funkcionalna i finansijska nezavisnost Agencije za plaćanja</b></p>
<p>Nacrt Zakona u potpunosti obezbjeđuje funkcionalnu nezavisnost Agencije za plaćanja. Agencija je predviđena kao samostalan organ uprave u skladu s članovima 26 i 27 Zakona o državnoj upravi, što znači:</p>
<p>1. Samostalno donosi odluke u okviru svojih nadležnosti</p>
<p>2. Ne zavisi od prethodnog odobrenja Ministarstva za operativna pitanja.</p>
<p>3. Ima svoje pravilnike i akreditovanu dokumentaciju koja uređuje interne procedure (npr. kontrole, isplate, obračune).</p>
<p>4. To je potpuno u skladu s praksom i regulativom EU, gdje je suštinski važna funkcionalna nezavisnost, a ne formalna forma “državne agencije” (član 43 Zakona o državnoj upravi).</p>
<p><b>Finansijska nezavisnost</b></p>
<p>Finansijska nezavisnost Agencije ogleda se u:</p>
<p>1. Stabilnom finansiranju iz državnog budžeta (član 6 Nacrta Zakona).</p>
<p>2. Autonomiji u planiranju i korišćenju sredstava, kao i izvještavanju o utrošku.</p>
<p>3. Internoj kontroli i reviziji u skladu s EU standardima.</p>
<p>4. Time se obezbjeđuje puna operativna samostalnost Agencije u upravljanju EU sredstvima.</p>
<p><b>Uvažene sugestije nacionalnih tijela</b></p>
<p>Nacrt Zakona je izrađen kroz višemjesečnu saradnju sa domaćim i međunarodnim ekspertima, uz aktivno učešće Sekretarijata za zakonodavstvo i Revizorskog tijela. Njihove sugestije su ugrađene kako bi se dodatno osnažila funkcionalna i finansijska nezavisnost Agencije.</p>
<p><b>Lažni navodi o “opstrukciji”</b></p>
<p>Navodi da je ovim Nacrtom “opstruisan” evropski proces su potpuno neosnovani. Evropska komisija nikada nije tražila da Agencija mora biti osnovana kao “državna agencija” po članu 43, već isključivo da ima funkcionalnu nezavisnost. Ta nezavisnost je u potpunosti obezbijeđena kroz rješenje koje predviđa Agenciju kao organ uprave, u skladu s važećim pravnim sistemom Crne Gore i praksom drugih država članica EU.</p>
<p><b>Procedura i transparentnost</b></p>
<p>Nacrt Zakona je u potpunosti usklađen sa:</p>
<p>1. Pravilima EU (Uredba 2021/2116 i Delegirana uredba 2022/127).</p>
<p>2. Primjedbama i preporukama Sekretarijata za zakonodavstvo i Revizorskog tijela.</p>
<p>3. Praksom dvostepenog upravnog postupka u skladu s crnogorskim pravom, gdje žalba ne odlaže izvršenje rješenja (član 20 Nacrta).</p>
<p>Sve tvrdnje o tome da je Nacrt Zakona “direktno protiv Brisela” ili da daje “kontrolu” Ministarstvu su neosnovane i predstavljaju neargumentovane interpretacije. Naprotiv, Nacrt Zakona je u potpunosti usklađen sa EU standardima i uslovima za Poglavlje 11, osiguravajući:</p>
<p>funkcionalnu nezavisnost,</p>
<p>finansijsku nezavisnost,</p>
<p>i transparentno upravljanje EU sredstvima.</p>
<p>Na ovaj način, Crna Gora pokazuje svoju posvećenost evropskim vrijednostima, principima vladavine prava i transparentnosti, kao i odgovornom upravljanju javnim sredstvima. Time se potvrđuje odlučnost da se reformski procesi sprovedu u skladu s najboljim evropskim praksama i standardima, a da se istovremeno obezbijedi stabilnost, odgovornost i povjerenje javnosti u institucije koje upravljaju sredstvima iz evropskih fondova."</p>

MPŠV: EK nikada nije tražila da Agencija za plaćanja u poljoprivredi mora biti država, već mora imati funkcionalnu nezavisnost

<p>Non pejper Evropske komisije još jednom je ukazao na ozbiljne i dugotrajne probleme u oblasti medijskih prava i sloboda u Crnoj Gori, ali je i pokazao da je sektor medija među najmanje zaštićenim kada je riječ o radnim pravima - poručili su u Sindikatu medija Crne Gore.</p>
<p>Komisija je, cijene oni, s pravom naglasila da granski kolektivni ugovor za medijski sektor još nije potpisan, iako su pregovori počeli još 2017. godine.</p>
<p>- Ovakvo odugovlačenje, praćeno očiglednim nedostatkom volje poslodavaca, ozbiljno narušava prava zaposlenih u medijima i drži ih u neravnopravnom položaju u odnosu na kolege iz drugih sektora, gdje kolektivni ugovori funkcionišu - dodaju u SMCG.</p>
<p>Plate novinara i dalje su, ukazuju oni, ispod nacionalnog prosjeka, primjećuje EK, što je dodatna potvrda sistemskog zanemarivanja njihovog položaja i značaja u društvu.</p>
<p>- Sindikat medija od svog osnivanja upozorava da ovakva situacija dugoročno vodi ka potpunoj profesionalnoj degradaciji novinarske profesije, odlasku kadrova i urušavanju medijskog integriteta - istakli su oni.</p>
<p>Pored toga podsjećaju da Komisija ukazuje na hronične probleme u oblasti medijske regulacije, posebno kada je riječ o imenovanjima u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG).</p>
<p>- Nedostatak transparentnosti, kršenje procedura i politički uticaji ozbiljno podrivaju nezavisnost ključnih institucija koje bi morale da štite javni interes i osiguraju profesionalne standarde - istakli su u SMCG.</p>
<p>Decidni su da posebno zabrinjava činjenica da je Savjet RTCG ponovo za generalnog direktora imenovao Borisa Raonića, čiji je izbor bio osporen kroz više sudskih odluka.</p>
<p>- To je, kako i sama EK konstatuje, otvorilo ozbiljna pitanja o poštovanju pravne procedure i transparentnosti, dok optužnice protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe službenog položaja dodatno kompromituju legitimitet ovog tijela - naveli su oni.</p>
<p>Sindikat medija Crne Gore poziva sve nadležne institucije da najzad preuzmu odgovornost i obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora bez daljih odlaganja.</p>
<p>- Pozivamo ih i da hitno imenuju članove Savjeta AMU i Savjeta RTCG u skladu sa zakonom i kriterijumima stručnosti i nezavisnosti. Kao i uvijek, pozivamo ih da obezbijede bolje uslove rada i dostojanstvene zarade za medijske profesionalce - jasni su u SMCG.</p>
<p>Medijska sloboda, poručuju oni, počinje od poštovanja prava onih koji svakodnevno rade na njenoj zaštiti i vrijeme je da se deklarativna podrška medijskim radnicima i radnicama pretoči u konkretne i odgovorne poteze.</p>

SMCG: Nadležni da najzad obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za novinare i hitno i zakonito imenuju članove Savjeta AMU i RTCG

<p>Non pejper Evropske komisije (EK) bih posmatrao kao jedno važno upozorenje Evropske unije u ključnom trenutku procesa naših integracija - poručio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>odgovarajući na novinarska pitanja tokom konferencije sa estonskim kolegom A<b>larom Karisom</b> na Cetinju.</p>
<p>Volio bi, ističe Milatović, da Vlada, prije svega, to upozorenje vrlo ozbiljno shvati.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fek-penzionisanje-duranovic-bilo-jednostrano-i-protiv-ustava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- I da prosto promijeni praksu koja je vrlo argumentovano izložena u Non pejperu, a koja se tiče segmenata iz poglavlja 23 i 24. Što prije se promijeni praksa i u određenim segmentima u oblasti vladavine prava i počnu primjenjivati istinki EU standaradi - to će naš EU put biti brži. Mislim da je formula data, na nama je da je primijenimo - jasan je Milatović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnon-pejper-ek-crnoj-gori-je-za-reforme-potreban-intenzivniji-rad-i-politicka-posvecenost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je pozvao sve donosiocime odluka u Crnoj Gori da se dodatno odgovornije odnose prema procesu evropskih integracija.</p>
<h2>POJAČATI PRITISAK NA RUSIJU</h2>
<p>Karis, koji je prvi put u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, poručio je da Estonija vrednuje to što je Crna Gora dala utočište ukrajinskim izbjeglicama i pridružila se sankcijama protiv Rusije.</p>
<p>Moramo, podvlači on, da pojačamo pritisak na Rusiju.</p>
<p>- I nastavimo da dajemo podršku Ukrajini tokom primirja i nakon toga. Mir mora biti pravedan, zasnovan na međunarodnom pravu i ukrajinskom suverenitetu - dodao je Karis.</p>
<p>Estonija će, kako je saopštio, izdvojiti pet odsto BDP-a za odbranu.</p>
<h2>INTENZIVIRANJE KOMUNIKACIJE</h2>
<p>On je ukazao da je Estonija prva zemlja koja je uspostavila diplomatske odnose sa Crnom Gorom, te da jako podržava naš evropski put.</p>
<p>- Ovo je značjna prekretnica u produbljivanju naših veza. Mi možemo da potvrdimo našu podršku i to smo uradili podizanjem zastave 2017. godine kad ste postali članica NATO. Siguran sam da će brzo doći dan kad će se pridružiti EU i kad ćemo moći u vašu čast da ponovo podignemo zastavu. Podstičemo vas da nastavite reforme koje ste započeli - poručio je Karis.</p>
<p>Ocijenio je da je neophodno intezivirati komunikaciju na svim nivoima, uključujući uspostavljanje kontakata između predstavnika lokalnih vlasti i institucija.</p>
<p>- Želimo da pomognemo cilju da zaključite pregovore do kraja 2026. godine. Imamo zajedničke strateške ciljeve - naveo je on.</p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja, Karis je poručio da je svako poglavlje za pristupanje EU važno.&nbsp;</p>
<p>- Pitanje viza je teško pitanje jer Crna Gora još nije dio EU. Istovremeno je bitno da se ovaj problem viznog režima riješi na neki način - rekao je on.</p>
<h2>PRVA ZVANIČNA POSJETA</h2>
<p>Milatović je saopštio da je ovo prva zvanična posjeta estonskog predsjednika Crnoj Gori, te poručio da su naši odnosi primjer partnerske saradnje dvije države koje, uprkos svojoj veličini, razmišljaju strateški i djelujući odlučno.</p>
<p>- Moram da kažem da današnja psojeta ima dodatnu istorijsku simboliku jer je riječ o prvoj zvaničnoj posjeti predsjednika Estonije Crnoj Gori. Doduše i prethodni predsjednik je kratko posjetio Crnu Goru 2008. godine, ali ne u okviru zvanične posjete. Upravo Estonija je bila prva država sa kojom je Crna Gora uspsotavila diplomatske odnose 13. juna 2006. godine, kao i prva članica EU koja je ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To je urezano u temelje našeg prijateljstva - podvukao je Milatović.</p>
<p>Naša evropska perspektiva će, dodaje on, biti potvrđena i na Samitu EU - Zapadni Balkan čiji će Crna Gora biti domaćin na jesen 2026.&nbsp;</p>
<p>- Cijenimo to što Estonija prepoznaje našu zemlju kao najuspješnijeg kanditata u evropskom integracionom procesu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na pres konferenciji na Cetinju.</p>
<p>Posebno ga, kaže, raduje što se posjeta realizuje nedugo nakon susreta na marginama Samita Tri mora.</p>
<p>- To potvrđuje kontituitet i intezitet političkih odnosa - dodao je on.</p>
<h2>OTVORENI ZA ESTONSKE INVESTICIJE</h2>
<p>Crna Gora i Estonija baštine, kako je rekao, uzajamno poštovanje privrženost evropskim i evroatlanskim principima.</p>
<p>- Zajednički treba da radimo na jačanju naše ekonomske saradnje. Crna Gora je više nego otvorena za estonske investicije. Iz toga sam Karisu predložio i organizaciju jednog poslovnog foruma koji bi se ticao saradnje naše dvije zemlje - naveo je Milatović.</p>
<p>Turizam je, ističe on, još jedna oblast za izraženim potencijalom.</p>
<p>&nbsp;- I zahvaljujući liniji Talin - Tivat, svjedočimo sve većem interesovanju estonskih turista. To nas dodatno motiviše da radimo na snažnijoj turističkoj saradnji. Ova avio linija je i prilika za sve građane Crne Gore da posjete Estoniju i upoznaju njene ljepote - ocijenio je Milatović.</p>
<h2>DA UČIMO OD NAJBOLJIH U DIGITALNOJ TRANSFORMACIJI</h2>
<p>Crna Gora, poručuje on, želi da uči od najboljih.</p>
<p>- Stoga je važno da inteziviramo saranju u domenu digitalne transformacije. Estonija je lider u ovoj oblasti i upravo iz tog razloga ćemo imati jedno zajedničko predavanje u okviru Fonda za inovacije - rekao je on.</p>
<p>Pored liderstva u digitalnoj transformaciji Estonija, kako je ukazao Milatović, postiže dobre rezultate u PISA testiranjima.</p>
<p>- Mislim da i tu možemo dosta da naučimo od njih. Razgovor ćemo danas imati sa našom ministarkom prosvjete - rekao je Milatović.</p>

Anja Ivanović

Milatović o Non pejperu EK: Važno upozorenje EU, volio bih da Vlada to vrlo ozbiljno shvati

<p>Kako Vlada formalno Milojka Spajića, a suštinski Andrije Mandića upravalja procesima nakon IBAR jasno piše u Non pejperu Evropske komisije - koji do sada najupečatljivije pokazuje da ova Vlada neće ispuniti zadatak i zatvoriti sva poglavlja - poručili su u Evropskom savezu Crne Gore.</p>
<p>Diplomatske pres konferencije i, kako su kazali, kurtoazije nakon sastanaka i posjeta na visokom nivou i samozavaranje Vlade i varanje građana sa "ambicioznim, ali ostvarivim ciljevima" su jedno, a papir je taj koji nam jasno kaže đe smo.</p>
<p>- Uporno smo govorili da je usvajanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila, famoznog IBAR-a, važan momenat na putu Crne Gore prema EU, ali da su ta mjerila upravo ono što im ime kaže - privremena - ukazali su u Evropskom savezu.</p>
<p>Oni, kako su ustvrdili, predstavljaju potvrdu da smo nešto formalno ispunili i otvaraju vrata faza koje su puno ozbiljnije i traže konkretne, vidljive rezultate čije nedostizanje nije moguće zamagliti ili sakriti uobičajenim eufemizmima, frazama i floskulama.&nbsp;</p>
<p>- Uostalom i iz ove Vlade su priznali da je gotovo 80 odsto mjerila dostignuto prije 2020. &nbsp;U "principu regate" Albanija nam diše za vratom i ubrzava, izvan zvaničnih sastanaka se sve češće govori da je atmosfera oko napretka i potencijalnog ulaska Albanije u EU puno pozitivnija, dok entuzijazam po pitanju Crne Gore splašnjava - naveli su oni.</p>
<p>Imamo, cijene, još šansu da budemo "prva naredna članica", ali upozoravaju da je potreban radikalan zaokret - i kod nas i u Briselu.</p>
<p>- I naravno nova istinski proevropska, građanska i patriotska Vlada stopostotno posvećena reformama i integraciji u EU - dodali su u Evropskom savezu.</p>
<p>Nema, poručuju oni, potrebe sa neuspjelim projektima poput prethodne tri vlade trošiti godine još jedne generacije građanki i građana Crne Gore koji žele biti građani EU.</p>
<p>- Nadamo se da i naši zapadni prijatelji konačno to uviđaju - zaključili su u saopštenju.</p>

Evropski savez: U Non pejperu Evropske komisije jasno piše kako Vlada upravlja procesima nakon IBAR-a

<p>&nbsp;Čini mi se da je jedna parlamentarna većina koju čine različiti politički subjekti stabilna dok god imaju fotelja i funkcija da ih raspodijele. Svi koji smo očekivali promjene nakon 30. avgusta smo sada razočarani - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.</p>
<p>Rekao je da nema komentar u vezi sa glasanjem o smjeni predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ali dodao da je to "dio političke dinamike".</p>
<p>Istakao da svaki dan vidimo negativne rezultate Vlade i da ćemo ih tek gledati.&nbsp;</p>
<p>- Mislim da je očekivanje građana u Crnoj Gori bilo drugačije nego što sad vidimo. Ne kažem da su stvari lošije nego što smo imali prije 30. avgusta, ali nesumnjivo da su očekivanja bila veća u odnosu na stanje koje imamo i zato je moj apel da se stvari drugačije, ozbiljnije i puno odgovornije, jer ovdje je sve od danas do sjutra i niko ne razmišlja o dugom roku koje je potrebno nama kao društvu - dodao je on gostujući na Javnom servisu.</p>
<h2>ODGOVOR VK BIĆE PROBLEMATIČAN ZA ONE NA VAŽNIM FUNKCIJAMA</h2>
<p>Govoreći o situaciji u Ustavnom sudu Crne Gore, Milatović je kazao da je u tom sudu četvoro sudija trenutno, te da je on uradio ono što je do njega.&nbsp;</p>
<p>- Predložio sam sudiju Ustavnog suda, kao što viidite to pitanje se još nije našlo na dnevnom redu Skupštine. Istovremeno, Ustavni odbor nije predložio jednog sudiju, tako da taj proces trenutno stoji u mjesto i mislim da to nije dobro i da se šalje jedna poruka ustavne nestabilnosti - rekao je Milatović i dodao da svakodnevno šalje apele i poruke ali da "mnogi na funkcijama u Crnoj Gori nemaju sluha za te poruke".&nbsp;</p>
<p>Poručuje da trenutna institucionalna odgovornost nije dobra.&nbsp;</p>
<p>- Čekamo odgovor Venecijanske komisije i mislim da će biti vrlo problematičan po one koji su na važnim funkcijama u državi. Mislim da takvo ponašanje mora da prestane. Jasno sam upozorio na određene stvari tokom prošle godine. Osim sudije Ustavnog suda ima još problema dokumentovaniih u non paperu EK. Neko zaista mora da stane i zapita se gdje ovo ide - dodao je on.&nbsp;</p>
<h2>OPOZICIJA BI TREBALO DA GLASA PROTIV ONOGA ŠTO KRITIKUJE</h2>
<p>Smatra da je sadašnja opozicija, u formi DPS-a, saučesnik oko Sporazuma sa UAE.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-evropska-komisija-potvrdila-da-sporazum-sa-uae-nije-dobar&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Ako ste opozicija, ako kritikujete nešto i to nije dobro, valjda je normalno da budete u Skupštini i kažete ne ovo nije dobro, ja glasam protiv. Jasno je da su tim činom pokazali svima da neko ko se pita u toj partiji saučesnik svega. Mislim da je javna tajna da gospodin investitor koji sada lagodno prezentuje svoje potencijalne projekte po CG kaže i sam da je prijatelj sa određenim funkcionerima bivše vlasti. Tako da treba da saberete jedan i jedan - kazao je Milatović.&nbsp;</p>
<p>Predsjednik je komentarisao i crnogorsku opoziciju.&nbsp;</p>
<p>- Dok god je opozicija ovakva kakva je, a realno je nikakva, imaćemo boljku da vlast bude nedovoljno dobra. Da bi vlast bila bolja morate imati reformisanu opoziciju koja se u potpunosti razišla sa nekim strukturama koje su ovoj zemlji nanijele veliko zlo. Mislim da su taoci trenutno i opozicija i vlast i građani, i mi svakodnevno trpimo jedno političko rasulo. Mislim da ovo smatra skoro svaki građanin u Crnoj Gori. Suprotnih je malo - rekao je on, dodajući da se osjeća kao "sirak tužni bez iđe ikoga" na političkoj sceni.&nbsp;</p>
<p>Naglasio je da je da je baveći se politikom u Crnoj Gori otkrio da ljudi vole da ih lažete, jer ako to ne radite, kaže Milatović, neće dobro proći na političkoj sceni.&nbsp;</p>
<h2>PRAVDA U PROCESU "DOLAŽENJA"</h2>
<p>Komentarišući optužbe bivšeg policijskog funkcionera Milana Paunovića na Anketnom odboru, Milatović je naveo da poziva nadležne da preduzme sve radnje kako bi se neke stvari saznale.&nbsp;</p>
<p>- Nije ovo sada Kina da ne znamo ko je ubio Duška Jovanovića ili Slavoljuba Šćekića... Mislim da ova zemlja ne može postati pravedna i zemlja vladavine prava ako se to ne otkrije... ili ko je stajao tačno iza "crnih trojki". Apsolutno podržavam da se sve ono što se loše tada radilo razotkrije i da imamo epilog svega toga. Svi želimo da vidimo epilog onoga što stiže. Željeli bismo da se sve odvija što brže, ali i ovi napori SDT-a, VDT-a i prvi koraci konsolidacije sudstva, sve to treba da da jedan epilog. Pravda još nije došla i mislim da je u procesu dolaženja - kaže on i naglašava da su političke promjene bile osnov da do svega ovoga dođe.&nbsp;</p>
<p>Ističe da ako su ubistva Jovanovića i Šćekića iscenirani od strane BIA-e, to je potpuni apsurd.&nbsp;</p>
<p>- Još apsurdnije je da određeni visoki funkcioneri koji su upravljali sistemima u prethodnom periodu, sada su saučesnici u Sporazumu sa Emiratima. Mislim da građani dodatno sve to vide, i svima postaje jasno da jedini izlaz iz ovog vrzinog kola je da se ide na otvorene liste. Veza između grašana i njihovih izabranih predstavnika u Skupštini mora &nbsp;da bude direktnija, zato sam ja za otvorene liste, pa nek pogriješe. Od ovoga sad ne mogu više da pogriješe - naglašava on.&nbsp;</p>
<p>Na pitanje da li Crna Gora može da izdvoji više za odbranu od onoga što trenutno daje, Milatović kaže da bi volio da se i o tome vodila javna rasprava.&nbsp;</p>
<h2>NON PAPER POKAZAO NEPOSVEĆENOST EK</h2>
<p>Jučerašnji non paper je, cijeni on, pokazao neposvećenost Evropskoj komisiji.</p>
<p>- Više ne vjerujem u floskule prvi naredni kandidat... Nedovoljno se radi oko toga, što je non-paper rekao. Ja radim koliko je do mene. Oni to ne koriste kako treba jer bismo danas imali 13 zatvorenih poglavlja, a ne tri - kazao je on i dodao da nas trenutno "više Evropljani guraju da uđemo nego što to sami radimo".&nbsp;</p>
<p>Rekao je da, nakon posjete Sjedinjenim Američkim Država, do kraja ove godine očekuje posjetu američkih zvaničnika Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Milatović je zaključio da nije za to da vojnici iz Crne Gore idu u Ukrajinu.&nbsp;</p>

Milatović: Parlamentarna većina stabilna dok imaju da raspodijele fotelje i funkcije, razočarani su svi koji su htjeli promjene nakon 30. avgusta

<p>Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da nije bila dobra odluka ponovno usvajanje Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Skupštini Crne Gore. Da je sporazum štetan i da nije dobar potvrdilo je, kako je istakao, i pismo Evropske komisije.</p>
<p>- Mislim da sam vrlo jasno skrenuo pažnju poslanicima zbog čega smatram da bi se ponovnim usvajanjem sporazuma ugrozio državni interes. Sada možemo da konstatujemo da su oni u parlamentu koji su glasali za sporazum sada u formi zakona to uradili na štetu državnog interesa. Više je razloga zbog čega smatram da je to tako. Taj Sporazum je stavio van snage Zakon o javnim nabavkama, Zakon o državnoj imovini i da se na taj način poslala loša poruka od onih koji trebaju da šalju najbolje moguće poruke u kontekstu vladavine prava. To je loša poruka i evropskom putu i partnerima - ocijenio je Milatović gostujući na Javnom servisu.</p>
<p>Pismo Evropske komisije, ističe, bila je potvrda da Sporazum nije dobar i da je štetan po Crnu Goru. Vlast, kaže Milatović, nema sluha za sve argumentovane stavove.</p>
<p>-Sada je na meni da taj Zakon potpišem - naveo je predsjednik Crne Gore.</p>
<p>Postavlja se pitanje "ko može da zaštiti u ovom trenutku interes građana Crne Gore od bespravne radnje parlamentarne većine".</p>
<p>-Želim ovu stvar da izguram do kraja. Postavlja se pitanje i način na koji je ovaj Sporazum donijet. Za pitanja koja se tiču imovinskih prava strana, što ovaj Sporazum uključuje, jer se njime predlaže da damo parče teritorije strancima za upravljanje, za takvu vrstu stvari potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore. Svi smo svjedoci da ona nije postojala, da je Sporazum usvojen sa većinom od 41 poslanika, tako da postoje dva načina preispitivanja samog sporazuma - ovaj u meritumu i ovaj drugi koji se tiče same procedure donošenja tog Sporazuma - poručio je Milatović.</p>

Milatović: EK potvrdila da Sporazum sa UAE nije dobar

<p>Đe su sada "pravni eksperti" vlasti koji su tvrdili da je odluka Ustavnog odbora legalna - pitao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović nakon što je Evropska komisija ustvrdila da je penzionisanje Dragane Đuranović bilo jednostrano i protivustavno.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fek-penzionisanje-duranovic-bilo-jednostrano-i-protiv-ustava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Vujović pita i da li neko osjeća odgovornost za rušenje Ustava koje je sada potvrđeno sa najviše EU adrese.</p>
<p>- Naravno da ne - važno je da su udobne fotelje na mjestu i da je vojvoda preživio glasanje - zaključio je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1930664313825485096&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Đe su sada „pravni eksperti“ vlasti koji su tvrdili da je odluka Ustavnog odbora legalna?

<p>Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Sonja Milatović</b> saopštila je da je Evropska komisija potvrdila ocjenu te partije da je odluka o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda<b> Maje Đuranović</b> bila protivna Ustavu Crne Gore.</p>
<p>Odluku o razrješenju sutkinje Đuranović parlamentarna većina donijela je 17. decembra 2024. godine, a Milatović ističe da je DPS tada upozoravao da je riječ o pravno neutemeljenom i neustavnom potezu.</p>
<p>- Vladajuća većina je, brutalnim gaženjem Ustava i uz skandalozno obrazloženje da je demokratija vladavina većine, ugrozila temeljne principe pravne države - &nbsp;navela je Milatović.</p>
<p>Dodala je da je DPS kontinuirano ukazivao na štetne posljedice takve odluke, ali da su upozorenja ostala ignorisana, što je, kako tvrdi, dovelo do institucionalne i političke krize.</p>
<p>Milatović je pozvala stručnu i širu javnost da se izjasne o, kako je navela, „ustavorušiteljskoj praksi“ parlamentarnih partija koje su podržale odluku o penzionisanju sutkinje.</p>
<p>- Pitanje odgovornosti se gotovo i ne postavlja u aktuelnom političkom trenutku, ali kao partija koja je trasirala evropski put Crne Gore, tražimo da se poslanici većine koji su glasali za ovu odluku pozovu na odgovornost - rekla je Milatović.</p>
<p>Takođe se osvrnula i na reakciju Vlade na izvještaj Evropske komisije.</p>
<p>- Hoće li sada premijer Spajić pokušati da ubijedi Evropsku komisiju da njegovi poslanici bolje poznaju pravo i da ocjena Brisela ne stoji? – upitala je Milatović.</p>
<p>Na kraju, poručila je da će DPS, kako u parlamentu tako i van njega, nastaviti da „beskompromisno brani Ustav i evropske vrijednosti, te štiti nacionalne interese države Crne Gore“.</p>

Milatović: Evropska komisija potvrdila da je vlast zgazila Ustav kada je nasilno penzionisala sutkinju Ustavnog suda

<p>Evropska komisija objavila je danas da je Bugarska ispunila uslove za usvajanje jedinstvene evropske valute euro od 1. januara 2026. godine, čime će ona postati 21. članica euro zone, tri godine poslije Hrvatske.</p>
<p>Zvaničnu odluku o tome treba da donesu 8. jula ministri finansija EU, ali se ne očekuje nikakvo protivljenje, pošto ta zemlja sa 6,4 miliona stanovnika ispunjava sve tehničke uslove, prenosi Beta.&nbsp;</p>
<p>Evropska centralna banka (ECB) takođe je danas dala pozitivno mišljenje za uvođenje eura u Bugarskoj.</p>

Evropska komisija: Bugarska spremna za uvođenje eura od 1. januara

<p>Košarkaši Budućnost Voli igraće danas u Beogradu protiv Partizana četvrtu utakmicu finala plej-ofa Admiralbet ABA lige.</p>
<p>Partizan nakon tri odigrana meča vodi 2:1 u pobjedama i danas će igrati za trofej.</p>
<p>Budućnost želi da pobjedom produži seriju i izbori majstoricu u Podgorici.</p>
<p>Partizan je prvi duel dobio 94:88, dok je u drugom slavila Budućnost 84:73.</p>
<p>Beogradskom timu pripao je treći duel 83:67.</p>
<p>Utakmica u Beogradskoj areni počeće u 20 sati. </p>

Partizan za titulu, Budućnost Voli za majstoricu

<p>Osnivač i izvršni direktor firme “S." d.o.o Podgorica, turski državljanin <b>D.S. </b>(27), uhapšen je zbog sumnje da je utajio više od 81.000 eura poreza.</p>
<p>Službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, u saradnji sa službenicima Poreske uprave i koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici, podnijeli su 11. juna krivičnu prijavu protiv privrednog društva “S." d.o.o Podgorica i D.S.&nbsp;</p>
<p>- Prijavljeni se terete da su počinili krivično djelo utaja poreza i doprinosa, čijim činjenjem je budžetu Crne Gore pričinjena materijalna šteta u ukupnom iznosu od 81.784,42 eura - saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>U postupku do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da je prijavljeni D.S, postupajući u ime i za račun “S.” doo Podgorica, u svojstvu osnivača i izvršnog direktora, kontinuirano tokom 2023, 2024. i 2025. godine izdavao fakture u iznosu od 471.233.92 eura, za koje nije predavao mjesečne PDV prijave Poreskoj upravi Crne Gore.</p>
<p>Samim tim nije iskazivao, niti obračunavao obaveze po osnovu poreza na dodatu vrijednost, što je bio u obavezi da učini shodno članu 35 st.1 i 2 Zakona o porezu na dodatu vrijednost.&nbsp;</p>
<p>- Na taj način je po osnovu neiskazanog i neplaćenog PDV-a, budžetu Crne Gore pričinio materijalnu štetu u ukupno iskazanom iznosu od 81.784,42 eura - navedeno je u saopštenju Uprave policije.</p>

Osnivač “S." d.o.o Podgorica osumnjičen za utaju više od 81.000 eura poreza

<p><i><b>Autorke: Hanne Cokelaere, Claudia Chiappa, Mari Eccles</b></i></p>
<p><b>Rejn Belens</b> (Rein Bellens) je nervozno pogledala u retrovizor. Vozila je iz belgijskog grada <b>Genta</b> (Ghent) ka malom primorskom selu <b>Grode</b> (Groede) u Holandiji, a sa njom je bila osamnaestogodišnja djevojka. Vozile su se samo 60 kilometara, ali put je bio od velike važnosti.</p>
<p>Bilo je to krajem 1970-ih, a abortus je u Belgiji tada još uvijek bio protivzakonit. Djevojka je bila silovana i nosila je dijete svog napadača. Obratila se Belens za pomoć, a ova mlada doktorka pronašla je kliniku odmah preko granice.</p>
<p>- Radila sam nešto nezakonito - prisjeća se doktorka, opisujući kako je krišom vozila preko granice, neprestano provjeravajući da li ih policija prati.&nbsp;</p>
<p>- Ali ipak smo to uradile - kaže ona.</p>
<p>Iako je bila ilegalna, njihova vožnja nije bila rijetkost: u to vrijeme, Belgijanke su činile većinu pacijentkinja holandskih klinika za abortus. Podstaknuta tadašnjim ljekarom iz klinike, Belens je kasnije osnovala prvi centar za abortus u regionu <b>Flandrije</b>, desetak godina prije nego što je Belgija djelimično legalizovala proceduru. Kasnije je zbog toga i krivično gonjena.</p>
<p>Skoro 50 godina kasnije, prava na abortus u Evropi su značajno evoluirala, a većina članica EU dozvoljava prekid trudnoće pod određenim uslovima. Ipak, neke stvari su ostale iste: svake godine hiljade žena i dalje putuju širom EU kako bi obavile abortus — među njima i stotine Belgijanki.</p>
<p>Belens, sada u penziji, i dalje se bori za pravo žena na prekid trudnoće. A dok u mnogim zemljama članicama pristup abortusu stagnira, evropski aktivisti sada traže da EU obezbijedi finansiranje prekograničnih termina.</p>
<h2><b>Evropa u brojkama</b></h2>
<p>Dok ukidanje prava na abortus u SAD-u izaziva strah da bi i evropska desnica mogla krenuti istim putem, brojke o tzv. „abortus turizmu“ pokazuju da su mogućnosti za žene u Evropi već sada ograničene.</p>
<p>U 2022. godini, najmanje 4.500 žena iz Evrope koje su odlučile da prekinu trudnoću, morale su da putuju u Holandiju, Španiju ili Veliku Britaniju.</p>
<p>Holandija, koja je i dalje najčešće odredište, registrovala je 2.762 žene iz Njemačke, Poljske, Belgije i Francuske, kao i manji broj iz Irske, te još 500 iz drugih, neimenovanih zemalja. Španija je primila oko 1.500 žena iz drugih evropskih zemalja, dok su stotine njih putovale u Ujedinjeno Kraljevstvo, prema najnovijim podacima britanske vlade.</p>
<p>Statistika iz 2023. pokazuje sličan trend: 2.708 žena iz Njemačke, Poljske, Belgije, Francuske i Irske potražile su pomoć u Holandiji, zajedno sa 600 iz nepoznatih zemalja. Još 1.775 žena otišlo je u Španiju, većinom iz drugih evropskih država.</p>
<p>Uprkos tim brojkama, danas samo dvije članice EU ozbiljno ograničavaju pristup abortusu: <b>Malta</b> ga dozvoljava jedino kada je život žene ugrožen, a <b>Poljska</b> samo u slučajevima silovanja, incesta ili ugroženog zdravlja majke. Međutim, problemi u vezi s abortusom nijesu ograničeni samo na te dvije zemlje, već postoje i u državama koje se smatraju liberalnijim.</p>
<p>Najviše žena koje su putovale u Holandiju nijesu došle ni iz Malte ni iz Poljske — već iz Njemačke. Više od trećine žena koje su otišle u Španiju bile su iz Portugala, a većina stranih pacijentkinja u Velikoj Britaniji došla je iz Irske.</p>
<h2><b>Teorija protiv realnosti</b></h2>
<p>Kada se govori o abortusu, postoji velika razlika između toga što je zakonom dozvoljeno i što je u praksi dostupno.</p>
<p>Žene iz Poljske i Malte često moraju da krše zakon da bi prekinule neželjenu trudnoću, bilo kroz ilegalne procedure ili putovanjem u inostranstvo.</p>
<p>U Italiji i Hrvatskoj, procenat ljekara koji se pozivaju na „prigovor savjesti“ je toliko visok da je ženama veoma teško da pronađu medicinske radnike koji će obaviti zahvat. U nekim regijama Italije čak 90% ljekara odbija da izvodi abortus.</p>
<p>Čak i u Francuskoj, koja je prošle godine pravo na abortus unijela u svoj ustav, pristup nije ravnomjeran. Prema riječima <b>Kamil Kumar</b> (Camille Kumar), direktorke britanske Mreže za podršku abortusu (ASN), trećina njihovih klijentkinja dolazi upravo iz Francuske.</p>
<p>- One i dalje moraju da putuju jer u Francuskoj postoje ogromne 'pustinje abortusa', stvorene prigovorima savjesti i nedostatkom klinika u pojedinim regijama - rekla je Kumar.</p>
<p>Mnoge druge EU države imaju stroga vremenska ograničenja za zakonit prekid trudnoće, što žene često primorava da rješenje traže van zemlje. U jednoj anketi među ženama koje su putovale u UK, Holandiju ili Španiju, više od polovine saznalo je za trudnoću tek nakon 14. nedjelje — kada je već bilo prekasno.</p>
<p>Oko trećine ispitanica su trudnoću otkrile na vrijeme, ali su ih drugi faktori spriječili da dobiju pomoć, poput nedostatka informacija ili odbijanja ljekara da izvrše zahvat.</p>
<p>U pojedinim državama i regijama EU postoje dodatni zahtjevi: ponovljeni termini, obavezni periodi čekanja, ili savjetovanja. U Mađarskoj, na primjer, žene su zakonom obavezne da slušaju otkucaje srca fetusa prije abortusa. „Sve su to manevri za odugovlačenje“, kaže Belens.</p>
<h2><b>Nemoćna EU</b></h2>
<p>U tom kontekstu, aktivisti širom Evrope pozivaju EU da uspostavi <i>Pan-evropski fond </i>kako bi se ženama koje ne mogu da dobiju pomoć u sopstvenim zemljama omogućilo da putuju tamo gdje je abortus zakonski dostupan.</p>
<p>Inicijativa građana pod nazivom <b>„Moj glas, moj izbor“</b> već je prikupila preko milion potpisa, što znači da Evropska komisija sada mora razmotriti prijedlog.</p>
<p>- Ako uspijemo u tome, biće to ogroman korak naprijed za pravo na abortus u Evropi - rekla je <b>Veronika Povž</b>, portparolka kampanje.</p>
<p>Međutim, mlaka reakcija evropske komesarke za ovu oblast, <b>Hadže Lahbib</b> (Hadja Lahbib), ne uliva mnogo nade. Ona je za POLITICO izjavila da je Komisija „spremna da podrži države članice u promovisanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja, uključujući pristup bezbjednom i zakonitom abortusu“. Ipak, naglasila je da je oblikovanje zdravstvene politike u nadležnosti država članica, sve dok poštuju osnovna prava.</p>
<h2><b>Strah od nazadovanja</b></h2>
<p>Pod uticajem američke borbe protiv abortusa i uspona ekstremne desnice u Evropi, ljekari i aktivisti koji se bave prekidima trudnoće sve su češće meta napada.</p>
<p>- Za mnoge žene koje traže pomoć van svoje zemlje, sada postoji dodatni sloj straha - kaže Kumar. Takođe raste bojazan da će pristup abortusu oslabiti.</p>
<p>Prošlog mjeseca, britanska anti-abortus aktivistkinja koja je prekršila zonu zabrane ispred klinike dobila je podršku iz američkog Stejt departmenta, koji je tvrdio da ona ima pravo na „slobodu izražavanja“. A prije nekoliko sedmica , lider britanske stranke Reform UK, <b>Najdžel Faraž</b> (Nigel Farage), doveo je u pitanje zakone o abortusu, rekavši da je „apsolutno besmisleno“ što je prekid trudnoće moguć do 24. nedjelje.</p>
<p>U Poljskoj, ljekari i aktivisti često su uznemiravani i krivično gonjeni, čak i kad izvode legalne abortuse. Aktivistkinja <b>Justina Vidržinjska</b> (Justyna Wydrzyńska) osuđena je na osam mjeseci rada u zajednici jer je pomogla u prekidu trudnoće 2023. godine. U aprilu 2025, poljski poslanik i predsjednički kandidat <b>Gržegož Braun</b> (Grzegorz Braun) upao je u bolnicu i prijetio ljekaru „građanskim hapšenjem“ zbog izvođenja legalnog abortusa u kasnoj trudnoći.</p>
<h2><b>Već viđeno</b></h2>
<p>U Belgiji, Belens kaže da se ne boji neposrednog nazadovanja — ali joj to nije nikakva utjeha. „Ono što mi želimo jeste liberalizacija.“</p>
<p>Trenutno, Belgija dozvoljava abortus do 12. nedjelje od začeća, ali tek nakon obavezne šestodnevne pauze između zakazivanja i procedure, što Belens smatra „pokroviteljskim i ponižavajućim“.</p>
<p>U prosjeku, najmanje jedna Belgijanka dnevno putuje u Holandiju zbog prekoračenja roka. Belens tvrdi da bi, ako bi Belgija dozvolila abortus do 16 ili 18. nedjelje, žene zapravo obavile procedure ranije — umjesto da gube vrijeme tražeći pomoć van granica.</p>
<p>Iako se belgijski političari uglavnom slažu da je reforma potrebna, već šest godina ne uspijevaju da se dogovore — uglavnom zbog neslaganja unutar vladajuće koalicije.</p>
<p>Podsjetimo, Belgija je djelimično legalizovala abortus 1990. godine, nakon što su poslanici glasali po sopstvenoj savjesti, a ne po partijskim instrukcijama. Tadašnji kralj <b>Boduen</b> (Baudouin) odbio je da potpiše zakon — što je inače bila formalnost — pa je proglašen privremeno nesposobnim za obavljanje dužnosti, kako bi vlada mogla da zakon ipak donese.</p>
<p>Decenijama kasnije, debata o abortusu opet je postala tačka političkog razdora. Tokom 2024, socijalistički poslanici koji su ranije podržavali širenje prava na abortus, glasali su protiv liberalizacije, bojeći se da će to ugroziti koalicione pregovore. Sadašnji koalicioni sporazum predviđa reformu samo ako postoji konsenzus među većinom — u kojoj se nalaze i stranke koje se protive širem pravu na abortus.</p>
<p>- Plašim se da će partijska disciplina opet pobijediti slobodu parlamenta - kaže Belens.</p>
<p>„To je <i>déjà vu </i>. I veoma je žalosno.“</p>

Abortus: Evropa nije toliko liberalna koliko mislite

<p>Poslanik Pokreta Evropa sad, <b>Miloš Pižurica</b>, poručio je da se protivi svakom pokušaju istorijskog revizionizma i naglasio potrebu da se Crna Gora okrene budućnosti, a ne prošlosti.</p>
<p>- Mislim da sa tom praksom treba da se završi, da istoriju ostavimo istoričarima, da se okrenemo stvarima koje znače budućnost i za državu Crnu Goru i za njene građane, da 1945. godinu ostavimo tamo gdje joj je mjesto, a da gledamo u 2045. najranije - rekao je Pižurica gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.</p>
<p>Komentarišući sve učestaliju pojavu govora mržnje, relativizaciju zločina, istorijski revizionizam i vjersku netrpeljivost, Pižurica je ocijenio da se radi o temama koje pripadaju prošlosti, te da ih tamo treba i ostaviti.</p>
<p>- Da budem potpuno jasan, i nekoliko puta sam javno reagovao, kako u Skupštini tako i u svojim nastupima, i Pokret Evropa sad kome pripadam, apsolutno ne podržavam bilo kakav istorijski revizionizam, koji pokušava da se napravi. To je zaista jedan čvrst stav koji mi imamo i toga ćemo se uvijek držati - poručio je on.</p>
<p>Pižurica smatra da obje strane crnogorske političke scene veličaju svoje kolaboracioniste, što, kako kaže, daje jedni drugima za pravo da u tom veličanju nastave.</p>
<p>- Mislim da sa tom praksom treba da se završi, da istoriju ostavimo istoričarima, da se okrenemo stvarima koje znače budućnost i za državu Crnu Goru i za njene građane, da 1945. godinu ostavimo tamo gdje joj je mjesto, a da gledamo u 2045. najranije - ponovio je Pižurica.</p>
<p>On je podsjetio da je u Skupštini javno osudio govor mitropolita SPC <b>Joanikija Mićovića</b>, te se jasno ogradio od njegovih stavova. Dodaje i da u ponašanju opozicije, posebno tokom nedavne posjete mitropolita Budvi, vidi političko licemjerstvo.</p>
<p>Upitan da prokomentariše izjavu sveštenika SPC <b>Metodija Ostojića</b>, koji je uporedio Njegoša sa Dražom Mihailovićem, Pižurica kaže da niko u Crnoj Gori ne bi trebalo da pravi takva poređenja.</p>
<p>- Njegoš je jedna univerzalna ličnost, jedna ličnost koja će ostati zapamćena za vijeke vjekova takvom kakva jeste, potpuno neuporediva sa bilo kim, i van granica Crne Gore - zaključio je Pižurica.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Drplw69DFTjM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pižurica: Apsolutno ne podržavam istorijski revizionizam

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: evropska-komisija