Crna Gora bi mogla završiti pregovore do kraja 2026. godine - kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Ona je, u intervjuu za Radio 1 Radio Televizije Slovenije, kazala da je proširenje Evropske unije (EU) sada geopolitičko pitanje, ne više samo tehnički proces.
Kos je kazala &nbsp;da se prvi put pregovara sa državom u ratu Ukrajinom, a spoljne sile pokušavaju omesti proces proširenja.
Ona je ocijenila da EU danas mora reagovati i na pitanja bezbjednosti, odbrane i globalne stabilnosti.
Kos smatda da Srbija stagnira na evropskom putu, a da protesti pokazuju da narod želi promjene.
- Razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem bio je težak, ali neophodan – fokusiran na izbornu i medijsku reformu - rekla je Kos.
Ona je istakla da je Vučić obećao da će ispuniti obaveze, ali da EU čeka konkretne korake.
Kos je naglasila da nema s kim drugim trenutno da pregovara u Srbiji osim s Vučićem.
Ona je govoreći o kritikama zbog tvita i javne percepcije, Kos je priznala da 280 karaktera ne može prikazati kompleksnost razgovora.
Kos je istakla važnost bolje komunikacije i podrške civilnom društvu i najavila dodatnih 16 miliona eura pomoći za nevladine organizacije u Srbiji.
Poručila je da je EU uz narod Srbije, a ne uz bilo koji pokret.
- Srbija može postati članica EU kada ojača vladavinu prava, slobodu medija i borbu protiv korupcije - dodala je Kos.
Ona je ukazala na problem “stabilokratije” i opasnost apatije među građanima.
Prema njenim riječima, za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Gruziju potreban je drugačiji pristup – više odlučnosti i jasnija strategija.
Kos je rekla da BiH ima potencijal, ali da je zarobljena u etnički zasnovanom odlučivanju.
Ona je ocijenila da bi Albanija mogla dostići ciljnu liniju krajem 2027.
- Od ključne je važnosti kako će države članice na kraju glasati o pristupanju - ocijenila je Kos.
Rekla je da EU mora da ostane prostor vladavine prava, slobode i ljudskih prava.
- Zadatak komesarke je da izgradi povjerenje i sa vladama i sa građanima - navela je Kos.
Zaključila je da EU, uprkos krizama, zna da pronađe rješenja i zato ostaje nada mnogima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kos: Crna Gora bi mogla završiti pregovore do kraja naredne godine

Oko 66.000 zaposlenih u institucijama EU ponovo će dobiti veće plate od aprila. Ovo je sedmo povećanje plata od početka 2022. godine.
Prošle godine, plate zaposlenih u svim institucijama Evropske unije trebalo je da porastu za 8,5 odsto, ali je Evropska komisija iskoristila takozvanu klauzulu uzdržanosti i povećala plate „samo“ za 7,3 odsto, dok će preostalo povećanje od 1,2 odsto uslijediti u aprilu, piše Bild, a prenosi tportal.
Najniža osnovna plata (bez neoporezivih paušalnih iznosa) porašće sa 3.361 euro početkom 2024. na 3.645 eura neto od aprila ove godine. Najviša plata povećaće se sa 23.262 eura na 25.229 eura.
Profitiraće i članovi Evropske komisije.
Osnovna plata predsjednice Ursule fon der Lajen povećana je od početka 2024. za više od 2.700 eura i sada iznosi oko 34.800 eura mjesečno. Evropski komesari sada će zarađivati oko 28.400 eura, što je za 2.200 eura više.
EU inače koristi prilično komplikovanu formulu za obračun plata svojih zaposlenih. U obzir se uzimaju inflacija u Briselu i Luksemburgu, ali i kretanja plata u javnim službama država članica.
Plate se obično povećavaju jednom godišnje retroaktivno od 1. jula. Međutim, zbog visoke inflacije poslednjih godina, iskorišćena je posebna odredba pa je dio povećanja isplaćen već od 1. januara. Zbog toga zaposleni u EU od 2022. godine dobijaju povećanje plata i 1. januara i 1. jula.
Kako piše Bild, ove godine su moguća čak tri povećanja plata. Ako inflacija ne opadne, prvo će se od aprila isplatiti dodatak za 2024. godinu, sredinom godine moglo bi doći do unaprijed određenog retroaktivnog povećanja od januara, a kasnije i do preostalog povećanja od 1. jula.

Još jedno povećanje plata u EU: Koliko izarađuje Ursula fon der Lajen?

Evropska komisija očekuje brzu, transparentnu i kredibilnu istragu optužbi da je upotrijebljen zvučni top na demonstracijama održanim u Beogradu u subotu 15. marta, kazao je portparol ovog tijela Evropske unije Gijom Mersije.
On je na konferenciji za medije kazao da su vidjeli izvještaje i optužbe o upotrebi takve opreme.
- Podsjećamo da po Zakonu o ljudskim pravima EU, vlasti moraju zaštititi sve učesnike protesta od povređivanja i nasilja - rekao je Mersije.
On nije želio da odgovori na pitanje N1 o kredibilitetu istrage o mogućnosti korišćenja zvučnog topa koju vode predstavnici vlasti, uzimajući u obzir da se više stotina hiljada ljudi 15. marta okupilo na ulicama Beograda zahtijevajući ostavke i formiranje prelazne vlade, jer im ne vjeruju.
- Ne želim da ulazim u tu vrstu debate. Mi očekujemo rezultate istrage, a na vlastima je da je obave - kazao je Mersije.
Iz Evropske komisije nisu željeli da spekulišu da li će aktuelna situacija imati posljedice na evropski put Srbije, ali su dodali da pažljivo prate situaciju, kao i „proteste u Srbiji sa kojih su ljudi tražili vladavinu prava i jake i odgovorne demokratske institucije“.
- Transparentno učešće građana i preuzimanje odgovornosti igraju važnu ulogu u evropskim demokratskim društvima. Zbog toga bi sve strane, uključujući i organizacije civilnog društva, trebalo da pronađu zajednički način da se ubrza sprovođenje reformi u Srbiji, a posebno jačajući vladavinu prava koja je neophodna za budućnost zemlje - poručio je Mersije.
Iz EK su još potvrdili da sljedeće sedmice očekuju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Briselu, na sastanku sa predsjednicom EU Komisije Ursulom fon der Lajen, sa kojom bi trebalo da razgovara o aktuelnoj situaciji u zemlji, ali i regionu.

1250x600

Evropska komisija očekuje brzu istragu o navodnoj upotrebi zvučnog topa na protestu u Beogradu

Evropska komisija (EK) je potvrdila da je kao odgovor na nametanje novih "neopravdanih" američkih carina na uvoz čelika i aluminijuma pokrenula brze i proporcionalne kontramjere na uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država u Evropsku uniju (EU).
- Komisija žali zbog odluke SAD da uvede takve tarife, smatrajući ih neopravdanim, ometajućim transatlantsku trgovinu i štetnim za preduzeća i potrošače, što često dovodi do viših cijena - navodi se u saopštenju iz EK.
Predsjednica ove institucije Ursula fon der Lajen je precizirala da će kontramjere biti uvedene počevši od 1. aprila, te će biti potpuno na snazi od 13. aprila ove godine.
Ona je navela da duboko žali zbog ove mjere.
- Tarife su porezi. Loše su za poslovanje, a još gore za potrošače. Ove tarife remete lance snabdijevanja. One donose neizvesnost za privredu. Radna mjesta su pod znakom pitanja. Cijene će rasti kako u EU tako i u SAD - podvukla je predsjednica Evropske komisije.
Ona je istakla da protivmjere koje preduzima Brisel su, prema njoj, jake ali i proporcionalne.
- Pošto SAD primjenjuju carine u vrijednosti od 28 milijardi dolara, mi odgovaramo protivmjerama u vrijednosti od 26 milijardi eua. Ovo odgovara ekonomskom obimu američkih carina - poručila je Fon der Lajen.
Predsjednica EK je izrazila spremnost za dalje pregovore i "sadržajan dijalog" sa američkim sagovornicima jer vjeruje da u svijetu prepunom geopolitičkih i ekonomskih neizvjesnosti nije u zajedničkom interesu da opterećujemo naše ekonomije carinama.
U noći između 11. i 12. marta stupile su na snagu carine na uvoz čelika i aluminijuma u SAD.
Ova mjera podiže paušalnu carinu na čelik i aluminijum koji ulazi u SAD na 25 odsto i ukida sva izuzeća zemalja od dažbina.
Evropska unija i Sjedinjene Države su međusobno najveći trgovinski partneri. Imaju najveće bilateralne trgovinske i investicione odnose na svijetu i uživaju najintegrisanije ekonomske odnose na svijetu.

Od 1. aprila kontramjere EU na američke carine na uvoz čelika i aluminijuma

Vrijeme iluzija je prošlo i Evropa mora znatno da poveća svoje troškove za naoružanje, izjavila je danas u Strazburu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Potrebno je jako brzo povećanje evropskih kapaciteta odbrane. I to treba da se uradi odmah - izjavila je Fon der Lajen pred Evropskim parlamentom.
Došao je, prema njenim riječima, trenutak za stvaranje zajedničke odbrane.
Fon der Lajen je pozdravila konsenzus zemalja EU o potrebi jačanja odbrambenih kapaciteta EU i rekla da je to „bilo apsolutno nezamislivo prije nekoliko nedjelja“.
Dovođenje u pitanje američkog angažovanja u Evropi i posebno u Ukrajini poslije povratka Donalda Trampa na mjesto presjednika SAD, djelovalo je kao elektrošok, piše agencija Frans pres.
- Evropski bezbjednosni poredak je poremećen i naše brojne iluzije su srušene - rekla je predsjednica Evropske komisije.
U tom kontekstu Evropa je pozvana da na sebe više preuzme sopstvenu odbranu, dodala je ona.
Evropska komisija predstavila je plan za ponovno naoružavanje Evrope koji treba da omogući mobilisanje oko 800 milijardi eura tokom četiri godine, od kojih 150 milijardi eura zajmova stavljenih na raspolaganje dvadesetsedmorice od Evropske komisije.
Vođe 27 zemalja EU dale su zeleno svjetlo za taj plan i Evropska komisija će sada predstaviti konkretne prijedloge prije narednog samita EU predviđenog iduće nedjelje.
Tom prilikom evropske vođe će nastaviti da rade na izgradnji evropskog odvraćanja da bi se ojačala bezbjednost evropskog kontinenta, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
U raspravi koja je uslijedila poslanici su tražili da se ide dalje po pitanju finansijskih uslova pokretanjem velikog evropskog zajma. To sredstvo već je upotrijebljeno tokom pandemije kovida, rekla je francuska evroposlanica Valeri Ajer, šefica centrisstičke grupe u EP Obnovimo Evropu.
Predsjednica Evropske komisije do sada je bila uzdržana oko te inicijative.

Fon der Lajen: Evropa treba znatno da poveća troškove za naoružanje

SAD stvaraju novi svjetski poredak po svojoj mjeri i Evropska unija mora znatno da ojača svoju odbranu i bitno utiče na rasplet rata u Ukrajini, zato što nije jasno da li Vašington od saveznika postaje suparnik Evrope.
To je sažeti zaključak mnogih zapadnoevropskih analitičara i medija, dok američki vodeći centri za spoljnu i bezbjednosnu politiku misle da Vašington želi postojani mir, ali ne i da „beskonačno podržava Kijev“.
To ističe predsjednik Savjeta za međunarodne odnose (CFR) Majkl Froman, koji stavlja do znanja da je glavni cilj američkog predsjednika Donalda Trampa da „povrati ulaganja koja su SAD dala kao podršku Ukrajini i obezbijedi kraj rata koji neće obuhvatiti dalje američko uplitanje… što Kijev ostavlja sa malo aduta u igri“.
U napisu za časopis „Forin polisi“ Andrij Zagorodnjuk, bivši ukrajinski ministar odbrane, predočava da je „Bijela kuća stavila do znanja Kijevu da Ukrajina nije u stanju da postavlja uslove“ za mirovni sporazum i da dosad nije bilo jasnog puta ka miru.
Zagorodnjuk smatra da bi morao da se primijeni dogovor kao u korejskom ratu kad je Amerika ekonomski i vojno pomogla Južnoj Koreji da izgradi sopstvenu odbranu.
Evropski političari na vlasti i mediji su većinom mišljenja da evropski partneri u EU i NATO moraju da vojno ojačaju da bi mogli uticati na rasplet u ukrajinskom ratu.
A dokaz za to su dramatični američki potezi obustave vojne pomoći Ukrajini i pritisak da Kijev prihvati zamašne ekonomske poslove kako bi se obustavio rat i krenulo u mirovne pregovore s Rusijom.
Za razliku od ratoborne Francuske i Poljske, nordijskih i baltskih zemalja, neke članice EU i NATO smatraju da se ipak mora očuvati bezbjednosno savezništvo s Bijelom kućom u kojoj je sad Tramp.
Francuski zvaničnici su posebno bili pogođeni Trampovom izjavom da jako sumnja da bi neki partneri u NATO, poput Francuske, pomogli Americi ako bi njena bezbjednost bila ugrožena.
Pariski dnevnik Mond piše da su odlukom da stotinama milijardi eura ojačaju odbranu, Evropljani krenuli da se sučele i s Trampom i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, „ali da to ipak ne znači raskid s Amerikom.
Njemački portal Dojče vele smatra da temeljito jačanje evropske vojne moći ima za cilj da se Ukrajina dovede u što snažniju poziciju pod formulom „mir kroz snagu“.
Belgijski list „Libr belžik“ piše da znaci približavanja Francuske i Njemačke predstavljaju zaokret i da „EU prestaje da bude ekonomska sila, paralisana vojnom nemoći i sebe preoblikuje u vjerodostojnog strategijskog igrača“.
Grčki portal TVXS istovremeno skreće pažnju na to da „jedino rješenje na korist građana Evrope jeste najprije bezbjedan mir u Ukrajini, ali i ugrađivanje Rusije u novo ustrojstvo kolektivne bezbjednosti u Evropi“.
Grčki medij navodi da bi novo masovno naoružavanje Evrope „iziskivalo prevelika, skupa izdvajanja i izazvalo nepopularna kresanja prihoda za građane… kao i još veći uspon krajnje desnice.

EU analitičari: Evropa mora jačati odbranu, SAD od saveznika postaje suparnik

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da će se sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom sastati "kada bude pravo vrijeme" i najavila da će narednih nedjelja sazvati prvi Koledž bezbjednosti, koji će činiti svi članovi Evropske komisije sa ciljem da redovno dobijaju informacije o bezbjednosnim dešavanjima.
Fon der Lajen je na konferenciji za novinare u Briselu, uoči 100 dana njenog drugog mandata na čelu Komisije, najavila i predstavljanje omnibus paketa za pojednostavljivanje pravila i smanjenje birokratije, uključujući u sektoru odbrane, kao i usvajanje zakonskog predloga za povratak migranata.
- Narednih nedjelja sazvaću prvi Koledž bezbjednosti. Ovo će osigurati da članovi Koledža dobijaju redovne informacije o bezbjednosnim dešavanjima, bilo da se radi o unutrašnjoj bezbjednosti ili spoljnoj bezbjednosti, ali i o energetici, odbrani, istraživanjima. Pomislite na sajber (prijetnje), trgovinu, spoljno miješanje - rekla je Fon der Lajen, dodajući da je kolektivnoj bezbjednosti moguće doprinijeti samo ako se "jasno i duboko" razumiju prijetnje, uključujući hibridne prijetnje, prenosi Tanjug.
Najavila je i da će Komisija usvojiti u utorak "ambiciozan zakonski prijedlog" o vraćanju migranata, koji je ključni element Pakta o migraciji i azilu.
Kada je riječ o odnosima EU i SAD, Fon der Lajen je, na pitanje da li misli da će tokom svog mandata morati da radi na deeskalaciji odnosa sa SAD, kao što je to činila sa Kinom, odgovorila da je "jasno da ne".
- To je potpuno drugačiji odnos sa SAD nego onaj koji imamo sa Kinom - istakla je predsjednica EK.
Upitana da li radi na sastanku sa Trampom i na konstataciju da ne djeluje da SAD žure da se sastanu sa nekim od zvaničnika EU, Fon der Lajen je podsjetila da se sa Trampom prvi put srela kada je on bio u posljednjoj godini svog prvog mandata, a ona u prvoj godini svog prvog mandata.
- Postoje kontakti, ali mislim da ćemo imati lični sastanak kada bude pravo vrijeme - rekla je Fon der Lajen.
Odgovarajući na pitanje da li su SAD i dalje saveznik EU nakon odluke da suspenduju vojnu pomoć Ukrajini i dijeljenje obavještajnih podataka sa tom zemljom, istakla je da su SAD saveznik u transatlanskoj alijansi.
- Sa tačke gledišta EU, mislim da je to veoma snažan poziv na buđenje i trenutak za Evropu da sada pojača odbranu i da sebi položaj koji nam je potreban - poručila je Fon der Lajen.
Govorila je i o tome kako se "svijet oko nas menja brzinom munje" i kako "geopolitičke promene potresaju saveze".
- Decenijske sigurnosti se ruše. I još uvijek imamo brutalni rat koji bjesni na našim granicama - rekla je Fon der Lajen i u tom kontekstu naglasila da se Evropska komisija uvijek kretala putem koji se zasniva na tri stuba: prosperitet, bezbjednost i demokratija.
Istovremeno je ocijenila da je ono što se promijenilo u prvih 100 dana njenog drugog mandata "osjećaj hitnosti" jer je došlo do suštinskih promjena.
- Naše evropske vrijednosti, demokratija, sloboda, vladavina prava su ugrožene. Vidimo da su suverenitet, ali i gvozdene obaveze, dovedeni u pitanje. Sve je postalo tansakcijsko. Tempo promjena je ubrzan, a akcije koje su potrebne moraju biti smjele i odlučne - poručila je Fon der Lajen.
Podsjetila je i da je ove nedjelje njen plan o ponovnom naoružavanju Evrope od 800 milijardi evra dobio jednoglasnu podršku država članica EU i da bi on mogao da bude osnova evropske odbrambene unije.
- Ideja iza toga je da moramo osloboditi puni potencijal pred konkretnim prijetnjama. A ako možemo da se udružimo sa drugim zemljama istomišljenicima, kao što su Velika Britanija, Norveška ili Kanada, potencijal je još veći - rekla je ona i naglasila da su ekonomska snaga i plan za ponovno naoružavanje "dvije strane istog novčića".

Fon der Lajen: Sastanak sa Trampom kad bude pravo vrijeme

Evropska unija (EU) zaprinuta je zbog poremećaja u radu i nasilja u Skupštini Srbije, kazala je komesarka Unije za proširenje Marta Kos.
Ona je rekla da parlament mora biti mjesto za demokratsku raspravu u interesu svih građana i da u potpunosti odigra svoju ulogu.
- Veoma smo zabrinuti zbog poremećaja u radu i nasilja u parlamentu Srbije - navela je Kos u objavi na društvenoj mreži Iks (X).
Ona je kazala i da su nedavni događaji u Srbiji usmjereni na organizacije civilnog društva vrlo zabrinjavajući.
Prema riječima Kos, EU dosljedno poziva na deeskalaciju tenzija kroz uspostavljanje uslova za inkluzivni dijalog koji uključuje sve aktere.
- Uključujući političke aktere, institucije i članove civilnog društva, kako bi se pozabavili reformama koje su neophodne za evropsku budućnost Srbije - navela je Kos.
Sjednicu parlamenta Srbije u utorak su obilježili incidenti, tokom kojih su korišćene dimne bombe i pirotehnička sredstva.

Kos: Zabrinuti smo zbog poremećaja u radu i nasilja u Skupštini Srbije

Evropska unija je izrazila duboko žaljenje zbog odluke SAD da uvede carine na uvoz iz Meksika i Kanade i ocijenila da to „reskira da poremeti svjetsku trgovinu i prijeti ekonomskoj stabilnosti sa obje strane Atlantika“.
- EU se čvrsto protivi protekcionističkim mjerama koje podrivaju otvorenu i ravnopravnu trgovinu. Pozivamo SAD da preispitaju svoj pristup i rade na kooperativnom rješenju zasnovanom na pravilima od kojih će profitirati sve strane - naveo je danas u saopštenju portparol Evropske komisije za trgovinu Olof Gil.
Američki predsjednik Donald Tramp je sproveo prijetnju o uvođenju visokih carina za tri vodeća trgovinska partnera SAD današnjim stupanjem na snagu carina Kanadi i Meksiku i povećanjem već povećanih carina na kineski uvoz. To je pokrenulo brzi odgovor Pekinga i Otave.
Zbog rastućeg strahovanja o trgovinskim ratovima berze u Aziji i Evropi bilježe pad.
Te carine rizikuju da poremete svjetsku trgovinu, naškode ključnim ekonomskim partnerima i stvore nepotrebnu neizvjesnost u trenutku kada je međunarodna saradnja potrebnija nego ikad, rekao je portparol Evropske komisije.
- Meksiko i Kanada nisu samo bliski saveznici EU već su takođe vitalni ekonomski partneri - rekao je Gil i dodao da te carine prijete „duboko integrisanim lancima snabdijevanja i protoku investicija“.
Evropa je takođe pod prijetnjom američkih sankcija. Evropska komisija je upozorila da će reagovati „čvrsto i momentalno“ na nove mjere američkog predsjednika koje bi bile uperene protiv nje.

EU: Američke sankcije Kanadi i Meksiku prijete ekonomskoj stabilnosti

Vlada Crne Gore će poništiti pretkvalifikacioni tender za izgradnju druge dionice auto-puta i raspisati novi. Manje je jasno na čiji zahtjev i iz kojih razloga, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U pitanju je dionica Mateševo - Andrijevica na sjeveru Crne Gore.
Tender je bio otvoren od aprila do juna prošle godine. Prijavilo se pet kompanija i tri konzorcijuma. Kao razlog za poništenje tendera navedeno je naknadno izmještanje trase.
Iz dijela vladajuće većine tvrde da je stvarni razlog to što su se na tenderu prijavili izvođači iz Kine, Turske i Azerbejdžana.
Vlada se nije oglašavala o razlozima poništenja tendera.
<h2>Šta kažu u Evropskoj komisiji</h2>
Da će Vlada raspisati novi tender potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa iz Evropske komisije (EK) koja je sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) podržala izgradnju sa 100 miliona eura.
Tvrde da su ih crnogorske vlasti obavijestile da je zbog značajne promjene trase dionice auto-puta neophodno ponovno pokretanje postupka.
- U (novom) otvorenom tenderskom postupku mogu učestvovati sve zainteresovane kompanije, uključujući i kompanije koje su već ušle u uži izbor - naveli su iz EK.
Procjenjuje se da će izgradnja koštati oko 600 miliona.
<h2>Monteput: Radimo po evropskim uputstvima</h2>
Iz državne kompanije Monteput, koja je zadužena za realizaciju putne infrastrukture, nijesu odgovorili zašto je Vlada odlučila da poništi tender.
Za RSE su naveli da se izbor izvođača sprovodi po pravilima EBRD, iz čijeg kredita će se finansirati radovi. Jedna od faza bio je i pretkvalifikacioni tender koji je rezultirao užom listom potencijalnih učesnika na glavnom tenderu.
- Faza raspisivanja glavnog tendera je predmet intenzivne komunikacije sa predstavnicima EBRD i EK - naveli su iz Monteputa.
Ponovili su i stav EK da će učešće biti omogućeno svim zainteresovanim kompanijama a ne samo onim koje su se već prijavile na pretkvalifikacionom.
Navode i da to može uticati na povoljnije cijene i kvalitet izgradnje.
<h2>Iz dijela vlasti zabrinuti</h2>
Da nije Vlada tražila poništenje tendera od EK i EBRD već da je bilo obratno saopštio je lider bivšeg proruskog Demokratskog fronta Milan Knežević 5. februara u Skupštini.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević je iz njegove partije.
- Iz EK i EBRD su zatražili poništavanje dosadašnjeg i naložili raspisivanje glavnog tendera jer su se na ovaj tender prijavili Kinezi, Turci i Azerbejdžanci. Na novi tender će moći da se prijave i oni koji nisu bili na prethodnom. To me izuzetno zabrinjava - rekao je Knežević.
RSE je Ministarstvu saobraćaja tražio odgovor na pitanje da li se tender poništava jer je EU nezadovoljna prijavljenim kandidatima.
Odgovor nije stigao.
<h2>Iz Vlade za saradnju sa kineskim kompanijama</h2>
Da su kineske kompanije poželjni partneri za gradnju auto-puta naveli su tokom boravka u Kini juna 2024. tadašnji ministri saobraćaja i finansija Filip Radulović i Novica Vuković.
Tom prilikom oni su se sastali sa generalnim direktorom državne kineske kompanije China Road And Bridge Corporation (CRBC) Vangom Lijunom, koja je gradila prvu dionicu auto-puta.
- Raduje me to što kineske kompanije žele da grade drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice - rekao je Radulović.
Ministar finansija Novica Vuković naglasio je da su Crnoj Gori potrebni investitori kao što je CRBC.
- Takođe, izuzetno značajna nam je bila saranja sa kineskom EXIM bankom - rekao je Vuković.
Izgradnju prve dionice auto-puta u Crnoj Gori koju je gradila CRBC a pratili su netransparentnost, fiskalni i ekološki problemi, na šta je više puta upozoravala Evropska unija (EU).
Prva dionica od 41 kilometra građena je sedam godina, pet puta je odgađan završetak radova, a konačna cijena još se ne zna, osim da je prešla milijardu eura.
Za tu dionicu Crna Gora se prvobitno zadužila 944 miliona dolara kod kineske Exim banke na period od 20 godina. A potom još 90 miliona, za pristupne puteve.
Zbog fiskalnih problema u vraćanju duga, uz posredovanje EU, država je morala da sklopi hedžing aranžman u cilju zaštite javnog duga od valutnog rizika sa dvije američke i dvije evropske banke.
Do januara ove godine Exim banci je isplaćeno šest rata kredita a preostali dug je skoro 668 miliona eura. Nova rata trebalo je da bude plaćena u januaru ove godine a kompletan kredit do januara 2035.
<h2>Poništenje tendera i dinamika radova</h2>
Iz Monteputa kažu da je prvobitni plan bio da se Ugovor o projektovanju i izgradnji zaključi u prvoj polovini ove godine.
Iz odgovora RSE proizilazi da taj plan neće biti značajno pomjeren.
- Po trenutnoj dinamici, koja je usklađena sa EBRD, predviđeno je da sve faze tenderskog postupka budu okončane sredinom tekuće godine, nakon čega slijedi potpisivanje Ugovora - navedeno je u odgovoru.
Koliko može trajati period od završerka tenerskog postupka do potpisivanja ugovora nije precizirano.
Prema ranijim projekcijama očekuje se da samo projektovanje traje jednu, a izgradnja četiri godine.
To znači da ukoliko se ugovor sa izvođačem potpiše do kraja ove godine, gradnja bi mogla početi godinu kasnije, krajem 2026. dok bi se završetak radova mogao očekivati 2031.
Prvobitno je, prema najavi premijera Milojka Spajića bilo planirano da Crna Gora iz svojih sredstava gradi ovu dionicu dugu 23,4 kilometra a da radovi počnu septembra 2024.
Od toga se odustalo kada je u martu 2024. godine iz Brisela saopšteno da će EK odobriti grant od 100 miliona a EBRD povoljan kredit od 200 miliona.
Do sada je iz fondova EU Crnoj Gori uplaćeno 100 miliona eura.
Mateševo- Andrijevica, je druga od četiri dionice auto-puta Bar - Boljare koji treba da poveže jug i sjever Crne Gore.
Prva od Podgorice do Kolašina je otvorena 2022. Aktuelna druga ide od Mateševa (Kolašina) do Andrijevice. Nakon toga gradiće se treća od Andrijevice do Boljara na granici sa Srbijom.
Za kraj je ostavljeno povezivanje prema jugu od Podgorice do Bara.

Za drugu dionicu auto-puta u Crnoj Gori novi tender, formalno zbog promjene trase

Aktuelna vlast u više prilika je potvrdila da baštini, njeguje i afirmiše političke ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu, ocijejnio je za Antenu M istoričar Adnan Prekić.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je nedavno da je agresija na Dubrovnik izvršena sa crnogorske strane, pa bi rezolucija kojom se osuđuju ona i svi počinjeni zločini – bila dobar gest prema Hrvatskoj.
Prekić za Antenu M komentarisao je da li bi Crna Gora trebalo da usvoji rezoluciju o Dubrovniku.
- Nijesam siguran da aktuelna parlamentarna većina ima svijest o potrebi suočavanja sa prošlošću i kritičkim odnosom prema jednoj od najmračnijih stranica savremene crnogorske istorije - kazao je Prekić.
On je isključuje mogućnost da možda pod međunarodnim, ili nekom drugom vrstom pritiska dođemo do rezolucije koja bi bila predstavljena kao uslov daljeg napretka na evropskom putu.
- Stoga mislim da je realnija opcija, da ukoliko dođemo do te situacije, da usvojimo jednu takvu rezoluciju koja bi bila jedna vrsta trgovine ili političkog kompromisa, a ne suštinske potrebe crnogorskog društva da se kritički odnosi prema epizodama iz prošlosti, naročito onim najtamnijim kao što je sigurno učešće Crne Gore u operacijama na Dubrovniku - ocjenjuje Prekić.

Prekić: Aktuelna vlast afirmiše ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu

U Crnoj Gori danas će biti pomjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a u drugom dijelu dana očekuje se mjestimično kiša, lokalno i pljusak sa grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će slaba kiša biti ponegdje i tokom jutra.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset, najviša dnevna od osam do 20 stepeni.

Danas oblačno sa sunčanim intervalima, popodne mjestimično kiša

Šta god se desi sa Velikom plažom, izvjesno je da će predstavnici albanskih partija, koje su više puta najavljivale da će preispitati učešće u Vladi Milojka Spajića, ostati jako udobno "ufoteljeni" u, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, poslanik u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Zirojević je rekao da je kao grom iz vedra neba pao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a da se o tome nije znalo ništa ni u obrisima.
- Da ne govorim koliko je bilo važno konsultovani lokalno stanovništvo, lokalni parlament opštine u kojoj su takvi megalomanski projekti planirani…Rekao bih da je jedinstven stav lokalnog parlamenta u Ulcinju vrlo indikativan i da govori dovoljno o tome koliko bi ovaj projekat potencijalno mogao biti problematičan. S druge strane, sve što radi Milojko Spajić i njegova Vlada, a pogotovu što rade na ovako netransparentan način, kod mene budi sumnju na korupciju, kod mene budi sumnju na potencijalnu štetu prema državi, ne bi im bio prvi put - rekao je Zirojević.
Ne zna kome je mogla pasti na pamet, kako je rekao, klasična glupost u vezi jezera Krupac. Ko god je, ističe on, jednom došao u Nikšić zna da je jezero Krupac vještačko i da je taj dio ravnice potopljen za energetske potrebe Crne Gore.
- Iz jezera Krupac jednim kanalom dolazi voda do HE Perućica. Jezero Krupac nije prirodan resurs, i koliko god ga mi voljeli i nazivali niksickim morem, i koliko god Nikšićanke i Nikšićani u ljetnim mjesecima tamo nalazili bijeg od ljetnih vrućina, ipak je primarna uloga jezera Krupac energetska, tako da se postavlja jedno vrlo jednostavno pitanje - ukoliko mi napravimo Krupac na vodi, ili Kočane na vodi, ili kako god hoćete, šta će se desiti sa Perućicom?! Da li ćemo i nju "paf-paf" da zatvorimo?! Imaćemo jedan stravičan projekat na Krupcu, ali nećemo imati struje pa ćemo uz logorsku vatru uživati u nekom Dubaiju na nikšićkom moru, i uz šterike - istakao je Zirojević.
Problematično je, smatra Zirojević, da jedan ministar u Vladi (Fatmir Đeka) i jedan predsjednik opštine (Genci Nimanbegu) iz partije koja je članica parlamentarne većine, zaštitu od Vlade traže od stranih ambasadora.
- Ako smo došli do te situacije da se predsjednik Vlade otvoreno sprda sa vama na sastanku i nakon sastanka, da vas predstavnica Vlade u emisiji ubjeđuje da sastanak nije prošao onako kako je prošao, čemu ste svjedočili, nego vam priča neku drugu priču, a vi i dalje sjedite u Vladi tog istog Milojka Spajića, poput gospodina Đeke, onda je sasvim jasno o čemu se tu radi. Mi smo više puta imali najave da će oni preispitati učešće u Vladi Milojka Spajića, bilo je to i sa ovim tenderom Morskog dobra o zakupu plaža, sada imamo ovo, ne izlazi se, izgleda, njima iz Vlade, diže se malo buka, a bogami me strah šta god da se desi sa Velikom plažom da je vrlo izvjesno da će svi oni ostati jako udobno ufoteljeni u Vladi Milojka Spajića - zaključio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuzyQcZ_Sh5k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
&nbsp;

Zirojević: Izvjesno je da će oni koji su najavljivali preispitivanje učešća u Vladi ostati jako udobno "ufoteljeni"

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom izdvojiće do 800.000 eura za remont tri trajekta "Grbalj", "Teodo" i "Perast" kojima u aprilu ističu sertifikati o sposobnosti za plovidbu. To se navodi u tenderskoj dokumentaciji objavljenoj juče na sajtu Javnih nabavki. Uslovi za raspisivanje tendera stekli su se nakon što je nedavno imenovan novi-stari direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj kojem je 8. marta istekao ugovor. Iz kompanije su napominjali da bez potpisa direktora kompanije nije moguće krenuti u postupak za remont plovila za koji je, u najboljem slučaju, potrebno minimum 60 dana. <h2>Servis pogona i motora "težak" 360.000</h2> Nakon što je Vlada na telefonskoj sjednici 21. marta ponovo imenovala Mikijelja, krenulo se u akciju pripreme sezone i nakon sedmicu raspisani su tenderi vrijedni 661.157 eura, uz PDV koji iznosi 138.842 eura. Najviše novca predviđeno je za remont "Grblja" - 360.000 eura bez PDV-a čija opravka, kako je nedavno rekao rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko, može biti izvedena jedino u dva brodogradilišta - Bijela i Mali Lošinj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900030_9b16b3b8d50081244536736ead774c19e4b7f3297f313650c3024144f72118c1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032900030_9b16b3b8d50081244536736ead774c19e4b7f3297f313650c3024144f72118c1" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='Trajekt "Grbalj"'><figcaption>Trajekt "Grbalj"(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Za "Grbalj" predstoji servisiranje pogona i motora, koje se radi svakih sedam godina. Generalni servis oba motora Cummins KTA19 M3 biće obavljeno po propisanim standardima ovlašćenog servisera/distributera. Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, "Grbalj" će, pored ostalog, proći servis hidrauličnih pumpi, zamjenu cijevi, kontrolu ležajeva, mjerenje otpora izolacije, kontrolu manica za podizanje i spuštanje rampi i otklanjanje nedostataka... Vršiće se provjera elektronike upravljačke jedinice, zamjena filtera/odvlaživača vazduha na tanku podmazivanja, provjera stanja propelera, zamjena zglobova, provjere kanala za podmazivanje, balansiranje i montaža... Ponude se podnose do 28. aprila, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje. Svake dvije godine brodovi moraju da idu na suvi dok, da bi se provjerio donji dio, odnosno, trup broda. To su osnovne stvari koje će biti obavljene za trajekte "Teodo" i "Perast". Za servisiranje trajekta "Teodo" biće izdvojeno 149.000 eura bez PDV-a. Pored ostalog, planirani su bojenje imena broda, gaznih marki, luke upisa i opstalih oznaka, montaža i kontrola propelera, kontrola pada i loma spoja propelerne osovine i kopče, kontrola i mjerenje ležajeva osovinskog voda, čišćenje ležajeva i rashladnih kanala, montaža kompletnog sklopa kormila, ispumpavanje zauljanih voda, intervencije na glavnom motoru, servis protivpožarnih pumpi u mašinskom prostoru, otvaranje pumpe, zamjena ležajeva, zamjena čaura...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900030_172b35352686628d8126c065e3c3984cb130876340265120829e9472d2fb5d32.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032900030_172b35352686628d8126c065e3c3984cb130876340265120829e9472d2fb5d32" data-rendition-name="original" width="1024" height="678" loading="lazy" alt="Teodo"><figcaption>Trajekt "Teodo"(Photo: ferry-site.dk)</figcaption></figure>  Najmanje novca biće potrebno za remont "Perasta" - 95.000 eura bez PDV-a. U servis se, pored ostalog, ubraja uklanjanje korozije, demontaža i montaža guma na bokovima broda, montaža i kontrola propelera, čišćenje i poliranje osovina, montaža kompletnog sklopa kormila, nabavka i ugradnja rasprskača glavnog motora, zamjena oštećenih ležajeva ukoliko bude potrebna... Ponude za remont oba broda dostavljaju se do 11. aprila, kada će biti i otvorene. <h2>Flota kompletirana do špica sezone</h2> Kako je rekao kapetan Aleksandar Crvenka, ova dva plovila biće van pogona dva mjeseca, dok će za trajekt "Grbalj" biti potrebno više vremena zbog generalnog remonta. Očekuje se da bude u funkciji do špica turističke sezone, prije 10. jula. - Kada dođe termin za servisiranje, mi moramo da ispoštujemo sve procedure, kako bi dobili garanciju za "Teodo" i "Perast", a "Grbalj" će nakon remonta, da završi kompletnu klasu. Najbrža procedura za "Teodo" i "Perast" je nekih 60 dana, dok za "Grbalj" to duži period - naveo je za RTHN Crvenko, izrazivši nadu da će sve biti spremno za predstojeću turističku sezonu, kada je u pitanju prevoz s jedne na drugu stranu obale Bokokotorskog zaliva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900034_ad888122798e34b90ebc027cc8ec53e2ce51632837d6a65e219c3a88c32ba9ee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025032900034_ad888122798e34b90ebc027cc8ec53e2ce51632837d6a65e219c3a88c32ba9ee" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Aleksandar Crvenko"><figcaption>Aleksandar Crvenko(Photo: RTHN)</figcaption></figure>  JP Morsko dobro preuzelo je trajektnu liniju od kompanije Pomorski saobraćaj u februaru 2023. godine, a prvih dana saobraćao je samo trajekt "Vasilije" iznajmljen od kompanije Briv. Kasnije su kupljeni "30. avgust“ i "Ruka pravde", nakon čega su floti priključena i plovila koja su pripadala Pomorskom saobraćaju. Crvenko je siguran da će flota kojom raspolažu odgovoriti dinamici i efikasnosti prevoza vozila na liniji Kamenari - Lepetane. On je rekao da su trajekti "Ruka pravde" i "30. avgust“ bili na remontu prošle godine, a da će ove biti obavljena standardna procedura - pregled sa roniocima. - Trajekt "Igalo" se skoro vratio sa remonta i on je spreman, kao i dvije manje catare, Kamenari i Lepetane, tako da raspolažemo sa dovoljnom flotom. Očekujem da neće biti nikakvih problema što se tiče početka sezone - rekao je za RTHN Crvenko. Morsko dobro raspisalo je tender i za nabavku farbe i cinka protektora za trajekte, vrijednosti 80.000 eura sa PDV-om.

Za remont tri trajekta 800.000 eura: "Teodo" i Perast" van pogona dva mjeseca, "Grbalj" do špica sezone

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: evropska-komisija