Evropska komisija istražuje pornografske platforme Pornhub, Stripchat, XNXX i XVideos zbog propusta u zaštiti maloljetnika, piše danas portal Politiko.
Istraga će se fokusirati na mjere provjere godina koje platforme sprovode kako bi maloljetnike držale podalje od sadržaja za odrasle, kao i na ispitivanje načina na koji platforme procjenjuju i ublažavaju rizike povezane sa pravima djece i dobrobiti korisnika, navodi se u saopštenju Komisije.
Kršenje pravila Akta o digitalnim uslugama, dokumenta koji važi u EU, može rezultirati kaznom do šest odsto godišnjeg globalnog prometa kompanije.
Portal navodi i da nema vremenskog ograničenja u kojem istraga mora biti završena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pornografske platforme pod istragom Evropske komisije

Rusija je povećavala pritisak na Ukrajinu, nanoseći najsmrtonosnije napade do sada, kazala je visoka predstavnica Evropske unije (EU) za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas.
Ona je, kako prenosi Anadolija, naglasila potrebu za jačim međunarodnim pritiskom na Moskvu.
Kalas je novinarima uoči sastanka Savjeta EU za vanjske poslove u Briselu rekla da su napadi na Kijev užasni.
- Jasno je da je Rusija povećala pritisak na Ukrajinu. Ona stvarno bombarduje Ukrajinu, a vidjeli smo najsmrtonosnije napade - navela je Kalas.
Ona je naglasila da je EU spremna da djeluje kako bi "gurnula Rusiju prema miru".
- Na nama je da izvršimo pritisak na Rusiju kako bi i ona željela mir. Spremni smo to učiniti s evropske strane i nadamo se da će i drugi međunarodni partneri slijediti taj primjer - dodala je Kalas.
Iako se sastanak prvenstveno usredsređuje na razvojna pitanja, uključujući uticaje povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz razvojne pomoći, Kalas je naglasila da Ukrajina ostaje ključno pitanje za ministre EU.

500x500

1250x600

1084x550

Kalas: Potreban jači međunarodni pritisak na Rusiju

Evropska unija (EU) priprema ugovor vrijedan 5,5 miliona eura sa Evropskom fondacijom za demokratiju kako bi podržali rad Radija slobodna Evropa, kazala je visoka predstavnica za spoljnu politiku Kaja Kalas.
Kalas je sinoć poslije sastanka Savjeta za spoljne poslove EU u Briselu istakla da je u vrijeme rastućeg, nefiltriranog novinarstva nezavisno novinarstvo važnije nego ikad.
- To je kratkoročno, hitno finansiranje namijenjeno za sigurnosnu mrežu nezavisnog novinarstva - istakla je Kalas.
Brisel je odlučio da pomogne Radiju slobodna Evropa nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa zaustavila grantove prodemokratskim medijima optužujući ih za promociju agende sa liberalnom pristrasnošću.
Sada se advokati Radija slobodna Evropa bore protiv administracije SAD na sudu.
Kalas je rekla, prenosi AP, da EU neće biti u mogućnosti da popuni jaz u finansiranju Radija širom svijeta ali da želi da pomogne da medij "radi i funkcioniše u onim zemljama koje su u susjedstvu (EU) i koje u velikoj mjeri zavise od vijesti koje dolaze spolja".
Visoka predstavnica je rekla i da se nada da će članice pomoći sa više novca kako bi podržale Radio slobodna Evropa na duži rok, prenosi N1.
Ona je dodala da EU traži "strateška područja" u kojima može da pomogne dok SAD smanjuju pomoć inostranstvu.
Korporativna sjedišta Radija slobodna Evropa/Radija sloboda su u Vašingtonu a novinarsko sjedište je u Češkoj koja je prevodila napore da se nađu sredstva.

Kalas: EU će pomoći Radiju slobodna Evropa da opstane

Crnogorska ekonomija bi, prema najnovijim prognozama Evropske komisije (EK), u ovoj godini trebalo da ojača tri odsto, a u narednoj 3,2 odsto.
U najnovijim proljećnim ekonomskim prognozama, u koje je agencija Mina-business imala uvid, EK je navela da je ekonomski rast Crne Gore u prošloj godini bio usporen, zbog slabijeg izvoza, dok su privatna potrošnja i oporavak investicija podržali ekonomsku aktivnost.
- Nedavno usvojene mjere za povećanje minimalne zarade i smanjenje doprinosa za penzije, trebalo bi da podrže rast brudo domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, ali i da doprinesu višoj inflaciji - naveli su iz EK.
Sprovođenje političkih mjera, kako smatraju u EK, trebalo bi da oslabi budžetske prihode i poveća potrošnju, što će dovesti do povećanja budžetskog deficita u periodu 2025-2026 i povećanja javnog duga.
Ekonomski rast će, kako su kazali, vjerovatno ostati umjeren u periodu ove i naredne godine, na tri odnosno 3,2 odsto respektivno.
Cjelogodišnja implementacija programa Evropa sada 2, koji je, između ostalog, smanjio doprinose za penzije i povećao minimalnu platu, trebalo bi da podstakne privatnu potrošnju i investicije u ovoj godini", očekuju u EK.
Projektovano je da će pozitivan uticaj na privatnu potrošnju oslabiti u narednoj godini, dok će se rast investicija nastaviti zbog realizacije velikih putnih i željezničkih projekata.
U EK smatraju da će izvoz u ovoj godini nastaviti da se smanjuje, zbog planiranog privremenog zatvaranja Termoelektrane (TE) Pljevlja.
EK očekuje da će rast zaposlenosti donekle ubrzati u ovoj godini, zbog smanjenih doprinosa za penzije i sprovođenja novih investicionih projekata.
- Ovaj efekat će vjerovatno oslabiti u narednoj godini, jer povećanje plata opterećuje stvaranje novih radnih mjesta u sektoru usluga - kazali su iz EK.
Usporavanje ukupne inflacije u prošloj godini desilo se zahvaljujući nižim cijenama hrane i energije, dok je inflacija bez energije i hrane ostala visoka, krećući se oko pet odsto.
U EK očekuju da će se potrošačke cijene u ovoj godini kretati oko istog nivoa, podržane domaćim cjenovnim pritiscima koji proizilaze iz viših plata i socijalnih transfera, dok će uvozne cijene vjerovatno imati negativan uticaj na inflaciju.
Za narednu godinu očekuje se da će inflacija biti umjerena, pod pretpostavkom da se politika ne promijeni.

Prema EK rast ekonomije u ovoj godini trebalo bi da ojača tri odsto

Evropska komisija smatra da posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Moskvi 9. maja predstavlja pogrešan signal i da “nije mjesto u kojem treba pokazivati podršku miru”.&nbsp;
Portparolka Evropske komisije Marta Kos kazala je da odnosi sa režimom Vladimira Putina “ne mogu biti kao ranije” zbog agresije na Ukrajinu.
- EU je vrlo jasno poručila svim partnerima, uključujući i zemlje kandidate poput Srbije: Ne može biti normalizacije odnosa sa Putinovim režimom dok traje njegova ničim izazvana i neopravdana agresija na Ukrajinu. Moskva nije mjesto na kojem se pokazuje podrška miru - navodi se u odgovoru službe za odnose s javnošću Evropske komisije za N1 Beograd.
Evropska komisija navodi da “snažno žali” zbog toga što je srpsko rukovodstvo učestvovalo u obilježavanju Dana pobjede u Moskvi, jer, kako kažu, Rusija taj dan koristi za propagandu.
Brisel poručuje i da od Srbije očekuje da “uvjerljivo dokaže svoju stratešku orijentaciju ka EU” i da jasno pokaže privrženost evropskim vrijednostima.
Na pitanje N1 da li će Srbija uskoro otvoriti novi klaster u pregovorima sa EU, kako je najavio Vučić, u Komisiji odgovaraju da konkretne odluke donose države članice, ali da su preduslov za napredak u pristupnom procesu - reforme.
- Proces pristupanja zahtijeva vidljiv i uvjerljiv napredak, ali i angažman cijelog društva. To treba da bude nacionalni projekat - naveli su u odgovoru za N1, ističući da reforme koje Srbija mora da sprovede uključuju borbu protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, medijske slobode, bolje izborne uslove i borbu protiv dezinformacija.
Kada je riječ o pismu koje je poslala grupa evropskih socijalista i demokrata komesarki Kos, iz Komisije za N1 potvrđuju da je ono primljeno, ali ne i da li je odgovoreno.

EK: Vučićeva posjeta Moskvi pogrešan signal, Srbija mora da dokaže evropski put

Mi smo već poslali dva pregovarčka poglavlja na razmatranje Evropskoj komisiji. Da li će se jedno ili dva naći na međuvladinoj konferenciji zavisi od Evropske komisije - saopštila je ministarka evropskih poslova Majda Gorčević.
Ona je, gostujući na Televiziji Crne Gore (TVCG) rekla daje plan da do kraja 2026. zaokružimo proces u tehničkom smislu zatvaranja poglavlja.
Gorčević je danas saopštila da je Evropska unija uplatila Crnoj Gori gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta, a sada je ukazala da novac koji dobijamo koristi za reforme i jačanje institucija, vladavinu prava, digitalizaciju, energetiku.
- Danas je uplaćeno kroz direktnu budžetsku podršku 12 i po miliona eura i to će biti upravo uplaćeno za reforme koje smo usvojili i koje će biti naša obaveza do kraja 2027. godine. One se odnose na vladavinu prava, zelenu agendu, digitalizaciju, i građani će osjetiti benefite koje idu ruku pod ruku sa zatvaranjem poglavlja i pregovaračkim procesom. Ovo je samo prvi korak, i nakon toga svakih šest mejseci radiće se evaluacija reformi i naših obaveza, i na osnovu ispunjenih koraka biće isplaćen novac - navela je Gorčević.
Već, kako je kazala, postoji određeni broj projekata.
- Najveći broj dolazi iz Ministarstva prosvjete, gdje su predložena čak 44 projekta kroz plan rasta. 14,3 miliona će biti uplaćeno kroz Zapadno-balkanski investicioni okvir, i to za tri projekta iz oblasti Ministarstva energetike - dodala je Gorčević.
Očekujemo, kaže ona, 200 miliona eura ukoliko ispunimo sve naše obaveze.
- 110 miliona je bespovratnih grantova, a ostalo će biti kroz povoljne kredite i zajmove - istakla je Gorčević.

Gorčević: Dva pregovaračka poglavlja poslata na razmatranje Evropskoj komisiji

Evropska komisija nije iznijela kredibilne razloge da odbije zahtjev Njujork Tajmsa da preda tekstualne poruke koje su razmijenili izvršni direktor Fajzera Alberta Bourle i predsjednice EK Ursule fon der Lajen oko ugovora o nabavci COVID-19 vakcina.
U EU su kritikovali odluku Evropske komisije i način kojim su upravljali ugovorima u vezi sa pandemijom.&nbsp;
Pojedini aktivisti u EU optužili su rukovodeća tijela EU za nedostatak transparentnosti koja može da utiče na pad povjerenja u evropske institucije.
Naime, Njujork Tajms je zahtijevao od EK da dostavi poruke od prvog januara 2021. godine do 11.maja 2022. godine između Ursule fon der Lajen i Fajzerovog direktora, oko ugovora o vakcinama vrijednog više milijardi eura.
Iz Evropske komisije su rekli da poruke ne mogu dostaviti jer ih komesarka nije sačuvala i da se tekstualne poruke ne mogu klasifikovati kao prikladni EU dokumenti.
Ipak, Evropski sud sa sjedištem u Luksemburgu poništio je ovu odluku Evropske komisije kao neosnovano i nedovoljno objašnjenje za nedostavljanje poruka javnosti.
Ugovor o vakcinama, dogovoren na vrhuncu pandemije 2021, tada je smatran trijumfom Fon der Lajen.&nbsp;
Ipak, sama količina kupljenih vakcina od tada je izazvala čuđenje, a Politico je krajem prošle godine otkrio da je propala doza vakcina u vrijednosti od najmanje 4 milijarde eura.&nbsp;
Ugovor o vakcinama sa Fajzerom u međuvremenu je ispregovaran pod drugačijim uslovima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ffon-der-lajen-suocena-s-kljucnim-testom-dok-eu-sud-odlucuje-o-tajnim-fajzergejt-porukama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Evropski sud pravde odlučio: EK morala da objavi prepisku Fon der Lajen i direktora Fajzera oko nabavke vakcina

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta boraviće u srijedu, 14. maja, u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori u okviru posjete Zapadnom Balkanu, čiji je cilj da potvrdi snažnu posvećenost Evropske unije ovom regionu i procesu proširenja, najavili su iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Tokom boravka u Podgorici, predsjednik Košta sastaće se sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, premijerom Milojkom Spajićem, kao i drugim zvaničnicima. 
- Teme razgovora biće napredak Crne Gore u reformama u okviru pristupnih pregovora, njena pozicija predvodnice u procesu proširenja, kao i šira regionalna saradnja - navodi se u saopštenju.
Košta je, uoči posjete, kazao da je jačanje saradnje sa Zapadnim Balkanom jedan je od ključnih političkih prioriteta za EU, ali i za njega lično.
- Posjećujem region kako bih sa liderima razgovarao o trajućim izazovima i pokazao da je EU spremna da pomogne. Postoji jasan zamah proširenja, ali su potrebni posvećenost i djelovanje - naveo je Košta.
Košta i Milatović održaće sjutra zajedničku konferenciju za medije.

Košta sjutra u Crnoj Gori: Jačanje saradnje sa ZB jedan od ključnih političkih prioriteta za EU

Evropska komisija predložila je da se na listu sankcija doda 15 novih entiteta i pojedinaca zbog ruskih hibridnih prijetnji, ali i osobe koje su osumnjičene za upotrebu hemijskog oružja u Ukrajini, javlja Rojters pozivajućo se na neimenovane izvore iz EU.
Svjetska organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCW) saopštila je u novembru prošle godine da je pronašla dokaze o upotrebi suzavca na frontu u Ukrajini ne navodeći krivca za te akcije, prenosi Rojters.
Upotreba hemijskih agenasa za kontrolu nereda poput suzavca kao metoda ratovanja zabranjena je Konvencijom o hemijskom oružju i sporazumom o neširenju čije sprovođenje nadgleda Organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCW).
Sjedinjene Američke Države i Ukrajina optužile su zvaničnu Moskvu za kršenje Konvencije o hemijskom oružju, ali Rusija je negirala te optužbe.

EK: Proširenje sankcija za osumnjičene za upotrebu hemijskog oružja u Ukrajini

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević očekuje da će sjednica Skupštine, na kojoj će se poslanici ponovo izjasniti o Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), biti održana prije Dana nezavisnosti i uvjerena je da će ponovo dobiti većinsku podršku.
- Nemamo još tačan datum nove sjednice. Naravno, to će biti što prije, nastoji se da bude održana prije praznika. Da li će to biti 19. ili 20. maj - odlučiće predsjednik Skupštine i o tome obavijestiti poslanike - kazala je Gorčević u emisiji "Iznova" na Televiziji Nova M.
Crnogorski parlament je 23. aprila, po hitnom postupku, usvojio zakone o potvrđivanju dva sporazuma koja je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je šest dana kasnije proglasio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, dok je drugi koji se odnosi na Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio poslanicima na ponovno odlučivanje.
Prethodno je zatražio mišljenje komesarke za proširenje Marte Kos koja je u odgovoru Milatoviću konstatovala da ovaj dokument na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU), niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali upozorava da bi nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli dovesti do kršenja ovih propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitore iz UAE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dok predsjednik države, opozicija i NVO sektor smatraju da je Kos potvrdila ono na šta sve vrijeme upozoravaju, odnosno ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma koji odudaraju od pravne tekovine EU, a tiču se javnih nabavki, tendera i konkurencije, u vlasti su zadovoljni stavom iz EK i tumače ga kao zeleno svjetlo postojećoj sadržini dokumenta.
Na tom stanovištu je i ministarka Gorčević koja tvrdi da se mišljenje evropske komesarke ne kosi ni sa jednom izjavom iz Vlade.
- Jasna poruka koju smo dobili iz ovog mišljenja je da Sporazum sa UAE nije protivan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, nikakvim odredbama koje se kose sa evropskim pravom, niti na bilo koji način može ugroziti naš evropski put. Međutim, s obzirom da je EK naš partner i prijatelj u cjelokupnom procesu, oni nam nude podršku i pomoć kako bi na najbolji način išli ka implementaciji i potpisivanju ugovora koji će i dalje biti usklađen sa pravom EU - istakla je Gorčević.
Vjeruje, kako je rekla, da su mišljenjem komesarke Kos odagnate dileme oko Sporazuma, ali i da su postavljena neka nova pitanja vezana za ugovor.&nbsp;
Komentarišući glavne primjedbe da Sporazum ne poštuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu i da bi se mogla prekrišti pravila EU o javnim nabavkama, Gorčević je rekla da svaki međudržavni ugovor koji proističe iz sporazuma mora dobiti mišljenje Evropske komisije prije potpisivanja.
- U slučajevima da neki nacrt ugovora ne bude dobro napisan i predat, EK će nam skrenuti pažnju prije njegovog potpisivanja. To smo u obavezi, posebno u završnoj fazi zatvaranja poglavlja, i niko neće dozvoliti da neka tehnička procedura ugrozi naš vanjskopolitički cilj - uvjerava Gorčević.
Stoga je uvjerena da poslanici sada definitivno mogu glasati kao i prije nekoliko nedjelja.
Podršku Sporazumu sa UAE prvi put su dali Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, a Gorčević je uvjerena da će poslanici iz tih partija ponovo pritisnuti zeleni taster.
- Na osnovu informacije koju sada imam i razgovora sa političkim partijama vjerujem da će biti isti ishod kao i prvi put - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Skupština će ponovo o Sporazumu prije praznika, očekujem isti ishod

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka na regionalnom okruglom stolu na tema apatridije koji se danas održava u Podgorici, poručio je da apatridija nije samo pravni problem, to je, kako je kazao, "pitanje dostojanstva, identiteta i osnovnih ljudskih prava i predstavlja jedno od najozbiljnijih kršenja osnovnih ljudskih prava u savremenom društvu"
On je naveo da Crna Gora radi na jačanju regionalne saradnje jer ovo nije izazov samo jedne države.
- Zato su ovakvi skupovi od izuzetnog značaja – jer se dijele iskustva, usklađuju politike i razvijaju zajednički mehanizmi podrške - istakao je Đeka.&nbsp;
On je naglasio da je od suštinske važnosti da se zemlje iz regiona udruže i zajednički snažnije rade na prevazilaženju ovih izazova.
- Naša saradnja može donijeti rješenja koja će omogućiti bržu i pristupačniju proceduru dobijanja ličnih dokumenata. Dobar primjer saradnje između zemalja može poslužiti kao osnova za izgradnju sistema koji će biti efikasan i inkluzivan - poručio je Đeka, saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava
On je zahvalio partnerima, najprije Savjetu Evrope, koji je prepoznao važnost ove teme UNHCHR-u, civilnom društvu, predstavnicima romske zajednice i institucijama regiona koje se neumorno zalažu za inkluziju i pravnu sigurnost svih, bez razlike.
Pozvao je sve prisutne da razmijene iskustva i prakse koje su pokazale rezultate u rješavanju ovog pitanja.
- Kroz zajedničke projekte, razmjenu informacija i podršku međusobnom razumijevanju, možemo stvoriti mrežu koja će omogućiti da svi pripadnici i pripadnice romske i egipćanske zajednice u našim zemljama dobiju potrebnu pomoć - zaključio je Đeka.
Regionalni okrugli sto održava se u organizaciji Savjeta Evrope i Evropske Mreže za pitanja apatridije.

Đeka: Apatridija je pitanje dostojanstva, identiteta i osnovnih ljudskih prava

Grupa demonstranata fizički je blokirala ulaz u Kulturno – informativni centar (KIC) “Budo Tomović” tokom otvaranja manifestacije Dani izraelskog filma, kazala je nerezidentna ambasadorka Izraela u Crnoj Gori Avivit Bar Ilan, navodeći da se ne radi o mirnom protestu niti činu slobode govora.
Ona je, na konfrenciji za novinare, rekla da je cilj manifestacije da promoviše umjetnost, dijalog i prijateljstvo između Crne Gore i Izraela.
- Radikalne grupe pokušavaju da naruše kulturnu saradnju između Izraela i Crne Gore, a to nije Crna Gora kakvu poznajemo. Duboko sam razočarana pokušajem da se miran kulturni događaj sabotira kroz strah i agresiju - navela je Bar Ilan.
Ona je kazala da ono što se dogodilo u ponedjeljak nije bio miran protest niti čin slobode govora.
Bar Ilan je ocijenila da je to bilo zastrašivanje, s ciljem da se ućutka umjetnost, zbog kojeg su mnogi, uključujući i pripadnike jevrejske zajednice, iz straha odustali od dolaska.
- Uzvikivali su nasilne parole sa lažnom propagandom, zastrašivali goste i, što je najuznemirujuće, širili slike lažne krvi kako teče ulicama Podgorice. Moj strah je jednostavan: gdje danas teče lažna krv, sjutra može teći prava - navela je Bar Ilan.
Ona je kazala da se 58 njihovih državljana još nalazi u zarobljeništvu Hamasa u Gazi.
- U velikoj smo boli. Pozivamo svijet - pomozite nam da ih vratimo kući - kazala je Bar Ilan.
Ona je rekla da ovog mjeseca i Izrael i Crna Gora slave Dan nezavisnosti.
- Mi smo dva mala naroda sa ponosnim istorijama i snažnim duhom - istakla je Bar Ilan.
Ta dva naroda, kako je dodala, povezana su ne samo diplomatijom i kulturom, već i kroz skoro 100 hiljada izraelskih turista koji svake godine posjećuju Crnu Goru i koji žele da se tu osjećaju bezbjedno.
- Pobrinimo se da kultura nastavi da gradi mostove između naših naroda, nećemo dozvoliti da nas teror razdvoji - kazala je Bar Ilan.
Ona je rekla da se Dani izraelskog filma nastavljaju danas i sjutra, i pozvala sve da im se pridruže i uživaju u umjetnosti o ljubavi i životu.

Ambasadorka Izraela: Razočarana sam pokušajem da se sabotira miran kulturni događaj

Europol je, zajedno s holandskim i njemačkim organima za sprovođenje zakona, preduzeo mjere protiv kriminalne grupe sa sjedištem u Holandiji za koju se vjeruje da je specijalizovana za pljačke bankomata upotrebom eksploziva.
Tokom niza akcija uhapšeno je 18 članova visokospecijalizovane kriminalne grupe.
Holandski državljani navodno su imali veliko iskustvo u dizanju bankomata u vazduh čvrstim eksplozivom, prouzrokujući štetu od najmanje 1,5 miliona eura i opljačkali su najmanje 1,2 miliona eura, od čega je do sada zaplijenjeno oko 290.000 eura.
Ukupno je zaplijenjeno 360.000 eura u gotovini i više od 600.000 eura u kriptovalutama, zajedno s opremom i vozilima korišćenim za pljačke.
Istražitelji bi mogli da povežu napade na bankomate ili srodne aktivnosti u Njemačkoj, Švajcarskoj i Francuskoj s ovom grupom.
Grupa sastavljena od do 20 holandskih državljana bila je uglavnom bazirana u širem području Utrehta, s nekim pojedincima koji su imali sjedište u Amsterdamu.
Budući da se ovi napadi često izvode u stambenim područjima, mogu uzrokovati ozbiljnu štetu zgradama i njihovim stanarima.
Nakon što se dočepaju dostupnog novca, kriminalci koriste snažna vozila za svoje brze bjegove. Ovaj kriminalni fenomen ističe se svojom beskrupuloznom prirodom i ekstremnim rizicima koje preuzimaju počinioci, kako na mjestu zločina, tako i tokom bijega.
Posljednjih godina ovaj kriminalni fenomen se proširio i preselio u nekoliko zemalja EU.

Europol razbio kriminalnu mrežu pljačkaša bankomata: Ukrali najmanje 1,2 miliona eura

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: evropska-komisija

Pornografske platforme pod istragom Evropske komisije

Kalas: Potreban jači međunarodni pritisak na Rusiju

Kalas: EU će pomoći Radiju slobodna Evropa da opstane

Prema EK rast ekonomije u ovoj godini trebalo bi da ojača tri odsto

EK: Vučićeva posjeta Moskvi pogrešan signal, Srbija mora da dokaže evropski put

Gorčević: Dva pregovaračka poglavlja poslata na razmatranje Evropskoj komisiji

Evropski sud pravde odlučio: EK morala da objavi prepisku Fon der Lajen i direktora Fajzera oko nabavke vakcina

Košta sjutra u Crnoj Gori: Jačanje saradnje sa ZB jedan od ključnih političkih prioriteta za EU

EK: Proširenje sankcija za osumnjičene za upotrebu hemijskog oružja u Ukrajini

Gorčević: Skupština će ponovo o Sporazumu prije praznika, očekujem isti ishod

Pornografske platforme pod istragom Evropske komisije

Đeka: Apatridija je pitanje dostojanstva, identiteta i osnovnih ljudskih prava

Ambasadorka Izraela: Razočarana sam pokušajem da se sabotira miran kulturni događaj

Europol razbio kriminalnu mrežu pljačkaša bankomata: Ukrali najmanje 1,2 miliona eura

PRATITE TVe UŽIVO