Javno dostupne baze podataka državnih i lokaknih institucija najbolje svjedoče o masovnom partijskom i nepotističkom zapošljavanju tokom protekle četiri godine u Nikšiću. Vladajuća koalicija „Za budućnost Nikšića“, koju dominantno čine Nova srpska demokratija Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića, ali i njihovi koalicioni partneri poput Socijalističke narodne partije, obilato su koristili sve raspoložive javne resurse na lokalnom i državnom nivou kako bi pozapošljavali članove porodica, bliske rođake, prijatelje i partijske saborce. Zakonske procedure često nijesu poštovane, fakultetske diplome su za pojedina radna mjesta su više nego sumnjive, ali je bilo bitno da se ljudi bliski partijskim funkcionerima vlasti pozicioniraju što bolje i uz što veće benefite. Informacije koje se mogu čuti od zaposlenih u lokalnim institucijama i državnim kompanijama se mogu sažeti kroz jednu rečenicu „Fali nam stolica za sve koje su doveli, neki su zamoljeni i da ne dolaze na posao već da samo primaju platu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160452_4954b52b01b240c58dba8eb41f94a34bcae525bf7aee5c0f2dc4f718d2f502b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250411160452_4954b52b01b240c58dba8eb41f94a34bcae525bf7aee5c0f2dc4f718d2f502b7" data-rendition-name="original" width="1055" height="475" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160452_3794d578dd0ba55910801b27110c6fcb4413b72b700c33ffe317f7bd91afb497.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250411160452_3794d578dd0ba55910801b27110c6fcb4413b72b700c33ffe317f7bd91afb497" data-rendition-name="original" width="1066" height="430" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  M portal je u jučerašnjem tekstu naveo niz primjera nepotističkog i partijskog zapošljavanja u Nikšiću, a detaljnija analiza javno dostupnih baza podataka pokazuje koliko je takav način rada lokalne i državne vlasti ukorijenjen i dubok. Juče smo kao jedan od primjera nepotističkog zapošljavanja naveli brata od ujaka Milana Kneževića, Radivoja Dada Miškovića. Kada je televizija Vijesti prošle godine emitovala dokumentarno istraživački film „Meta“ o masovnom partijskom zapošljavanju novih vlasti na svim nivoima, analiziran je i taj slučaj zapošljavanja u „Solar gradnji“. Mišković je pokušao da demantuje podatke do kojih je došla televizija Vijesti preko portala bliskih vlastima i objavio ugovore o preuzimanju između kompanije „Toščelik“ gdje je ranije radio i „Solar gradnje“. Međutim, preskočio je da saopšti da se „Toščelik“ već uveliko gasio kada je ugovor napravljen, a Mišković je u „Solar gradnji“ dobio i funkciju predsjednika sindikata ove kompanije. Čak je i njegova supruga Mirjana, kako se vidi iz Miškovićevog imovinskog kartona, u međuvremenu prešla iz zanimanja nazvanog „domaća trgovina“ prešla na radno mjesto u Domu zdravlja Nikšić, čime su joj prihodi utrostručeni.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160452_f350e0d92c652ccbaba00074c0039b1a0dad5cfd0da8f78085f9cac8826ff21f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250411160452_f350e0d92c652ccbaba00074c0039b1a0dad5cfd0da8f78085f9cac8826ff21f" data-rendition-name="original" width="425" height="588" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  Miškovićeva rođena sestra Marija je takođe u međuvremenu zaposlena u Opštini Nikšić, odnosno u Službi za zajedničke poslove, gdje je za kratko vrijeme napredovala od ugovora o djelu, poreko kurirskog posla do konačnog unapređenja na stalno radno mjesto samostalne referentkinje za prijem i obradu zahtjeva i davanje informacija. Kada je riječ o kadrovima Milana Kneževića, tu se lista ne zaustavlja. Juče smo takođe objavili i da je bliska saradnica i sekretarica Milana Kneževića Tamara Ćalasan, koja je bila i na odborničkoj listi na prošlim lokalnim izborima u Nikšiću, zaposlena kao PR u nikšićkom Domu zdravlja, a njen suprug Predrag je dobio posao u „Solar gradnji“, gdje i Kneževićev brat od ujaka. Rođena sestra Predraga Ćalasana i njegov brat od ujaka takođe su dobili poslove u EPCG. Informaciju da je suprug Tamare Ćalasan zaposlen u „Solar gradnji“ potvrdila je upravo ona, navodeći to kao podatak u svom imovinskom kartonu, koji je obavezna da podnosi kao odbornica u SO Nikšić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160456_01d261a6d1c519922629534b05e145aa5deccf03765f02d723729896d53b0681.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250411160456_01d261a6d1c519922629534b05e145aa5deccf03765f02d723729896d53b0681" data-rendition-name="original" width="896" height="443" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160456_b4fb290662d4849fa8cff146babb3b3579c43424a3c12f350b0fdda29b3b1a8f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250411160456_b4fb290662d4849fa8cff146babb3b3579c43424a3c12f350b0fdda29b3b1a8f" data-rendition-name="original" width="905" height="216" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  U jučerašnjem tekstu smo naveli i primjere zapošljavanja iz Socijalističke narodne partije, koja nije propustila da „zagrabi“ iz kvote partijskog zapošljavanja po dubini i širini. Potpredsjednik Opštine Nikšić iz njihovih redova Zoran Tomić bi u perspektivi mogao biti predmet provjere validnosti fakultetske diplome diplomiranog menadžera. U njegovoj zvaničnoj biografiji ne piše na kom je fakultetu stekao obrazovanje, a izvori M portala tvrde da je to učinio za veoma kratko vrijeme na Univerzitetu Union Nikola Tesla, za koji je bivša poslanica i profesorica Univerziteta Crne Gore Branka Bošnjak kazala „Zavladala je epidemija lažnjaka, a ovaj Union univerzitet u beogradu je posljednjih godina upravo prepoznat po štancovanju diploma crnogorskim fiktivnim studentima, koji se prošetaju jednom ili nijednom do Beograda i vrate se sa diplomom“. Prema svim informacijama do kojih je M portal došao, Tomiću je Senat Univerziteta Crne Gore zabranio studiranje na svim svojim fakultetskim jedinicama, jer je razotkriveno da je učestvovao u švercovanju ispita. Njegova supruga Ivana Rešetar Tomić je zaposlena u EPCG kao referent, a ujedno je i odbornica u Skupštini Opštine Danilovgrad iz redova SNP-a, vidi se iz imovinskog kartona Zorana Tomića i spiska zaposlenih u EPCG za 2024. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160456_1325699b261318906ae5b3564ffe6809bae6b2746a18eacbff1e1efda44db97d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250411160456_1325699b261318906ae5b3564ffe6809bae6b2746a18eacbff1e1efda44db97d" data-rendition-name="original" width="997" height="220" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160456_d897288b528cb4e30149227a5814d9533cf0a716cb95f7739bc39de6f826fdff.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250411160456_d897288b528cb4e30149227a5814d9533cf0a716cb95f7739bc39de6f826fdff" data-rendition-name="original" width="1001" height="493" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  I Nenad Marković iz SNP-a, koji je izabran u Odbor direktora EPCG, nije propustio da iskoristi svoju funkciju: on je svoju ćerku zaposlio u kompaniji kojom rukovodi, a sina Sinišu u Komunalnoj inspekciji Opštine Nikšić, kao vozača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041117040_c0072a2ccbd996aa9bdd6516efc5a3ee26b90ada83e208a99a434f158f2afc9d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025041117040_c0072a2ccbd996aa9bdd6516efc5a3ee26b90ada83e208a99a434f158f2afc9d" data-rendition-name="original" width="643" height="626" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  Prema informacijama do kojih je M portal došao, još jedan partijski kadar SNP-a sa sumnjivom diplomom je došao do atraktivnog radnog mjesta u sistemu državnih institucija i to zahvaljujući bivšem ministru zdravlja Dragoslavu Šćekiću.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041117040_7bb0f84032c8771bf48029b810cd3ef39370650452e0dd9edf6c99112c18bef2.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025041117040_7bb0f84032c8771bf48029b810cd3ef39370650452e0dd9edf6c99112c18bef2" data-rendition-name="original" width="880" height="1270" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  Riječ je o Bojanu Bigoviću, sinu funkcionera SNP-a Dragana Bigovića. Naime, Bojan Bigović, prema raspoloživim informacijama M portala, posjeduje diplomu MB fakulteta za poslovne studije i slikarstvo, a zaposlen je kao pravnik u Opštoj bolnici Nikšić. On je „karijeru“ započeo kao pripravnik 2022. godine, potom kao volonter pravnik, uz saglasnost tadašnjeg ministra zdravlja Dragoslava Šćekića na određeno na 12 mjeseci, te na kraju aneksom ugovora primljen i na neodređeno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041117040_dbe4b25f99e9144c742f9a7b1f304bec1441048b2ec0268458195cafd012c8d0.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="2025041117040_dbe4b25f99e9144c742f9a7b1f304bec1441048b2ec0268458195cafd012c8d0" data-rendition-name="original" width="843" height="1087" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041117040_0c0d178e0411d71d7252ac25f48186e4ad0e640220d7bd39d20c095a993d1630.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025041117040_0c0d178e0411d71d7252ac25f48186e4ad0e640220d7bd39d20c095a993d1630" data-rendition-name="original" width="918" height="2092" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Imovinski kartoni i ugovori otkrivaju nepotističku mrežu zapošljavanja u Nikšiću

Poslanici Socijaldemokrata (SD) podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o budzetu za 2025. godinu kojim traže da se za 1.5 miliona eura poveća iznos budžetskih sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno za otvaranje novih radnih mjesta.
Naime, kako navode u SD-u Predlogom zakona o budžetu za 2025. je za mjere aktivne politike zapošljavanja (otvaranje novih radnih mjesta) predviđeno samo 3,7 miliona eura, dok je za pasivne mjere tržišta rada (naknade nezaposlenim licima) 26 miliona eura. Njihovim amandmanom se predlaže povećanje izdvajanja za zapošljavanje, odnosno otvaranje novih radnih mjesta za 1,5 miliona eura.
- I to na način da se smanje u tom iznosu sredstva za Advokatske, notarske i pravne usluge koja su u predloženom budžetu za 2025. godinupovećana za čak 30 odsto u odnosu na 2024. godinu (povećanje od 2,3 miliona eura) - naglasili su u SD.
Nezaposlenost je, kako su ukazali, jedan od najvećih problema.
- O čemu svjedoči i zvaničan podatak da je trenutna stopa registrovane nezaposlenosti 11,4 odsto, zbog čega je neophodno povećati sistemsku podršku otvaranju novih radnih mjesta - zaključili su u SD.
Oni su ranije podnijeli i amandmane kojim predlažu da se smanji iznos potencijalnog zaduženja u ovoj godini za 200 miliona eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsd-podnio-amandman-smanjiti-zaduzivanja-za-200-miliona-eura-u-2025&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vladinim prijedlogom odluke o zaduživanju Crne Gore predviđeno je da nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2025. iznose 1.14 milijarde eura, a da se država u ove godine može zadužiti u iznosu do 900 miliona eura za potreba obezbjeđenja nedostajućih sredstava, dok se izuzetno država može u 2025. još zadužiti u iznosu do 500 miliona eura što je ukupno 1,4 milijardu eura potencijalnog zaduženja.
Poslanici SD-a traže da se taj iznos umanji za 200 miliona eura, uz efikasnije vođenje javnih finansija i racionalizaciju neproduktivne potrošnje.
- Fiskalnom strategijom predviđeno je da će se država zadužiti tri milijarde eura u naredne tri godine i da će neto javni dug Crne Gore porasti za 1,2 milijarde eura i to sa 4,3 milijarde eura u 2024. na 5,5 milijardi eura u 2027 - naveli su oni.

1250x600

1084x550

SD podnio amandman na Prijedlog budžeta zarad povećanja sredstava za otvaranje novih radnih mjesta

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pozvao je sve mlade ljude koji, kako je rekao, žele da budu dio promjena i da doprinesu sigurnosti naše države, da se prijave na javni poziv za zapošljavanje 815 novih policijskih službenika.
- Ovo je prilika za sve koji imaju ambiciju, energiju i profesionalizam da ostave trag i doprinesu izgradnji sigurnije budućnosti. Ove godine uvodimo drugačiji proces zapošljavanja policijskih službenika, zasnovan na punoj transparentnosti. Za razliku od dosadašnjih postupaka zapošljavanja kandidati će po prvi put prolaziti kroz čak četiri nivoa provjere, koje sprovode specijalno formirane komisije. Cilj je da osiguramo najviše standarde profesionalnosti i integriteta u policiji - istakao je Šaranović.
Četiri su, navodi on, „filtera“ kroz koje će kandidati prolaziti:
1. Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji – kako bi se osiguralo da kandidati nemaju prepreke koje bi ih činile nepodobnim za rad u policiji.
2. Komisija za provjeru psiho-fizičkih sposobnosti – koja procjenjuje fizičku spremnost i psihološku otpornost kandidata za izazove policijskog posla.
3. Komisija za provjeru integriteta i profesionalnih kompetencija – uključuje detaljnu analizu podataka o imovini i prihodima, psihološko testiranje moralnog integriteta i usmene intervjue.
4. Komisija za provjeru znanja, sposobnosti i vještina – gdje će kandidati pokazati svoje teorijsko znanje i praktične vještine kroz simulacije realnih situacija vezanih za policijske poslove.
Na javni poziv mogu da se prijave svi kandidati koji imaju crnogorsko državljanstvo, navršenih 18 godina života, odgovarajući nivo obrazovanja (V, VI ili VII stepen), zdravstvenu sposobnost za rad, položen stručni ispit za rad u državnim organima (ili obaveza da se položi u roku od jedne godine nakon zaposlenja), da nijesu osuđivani za krivična djela koja ih čine nepodobnim za rad u državnim organima, da protiv njih nije pokrenut krivični postupak za djela za koja se pokreće po službenoj dužnosti.
Dodao je da kandidati bez prethodnog iskustva u policiji ne mogu biti stariji od 30 godina, dok kandidati sa iskustvom u policiji mogu konkurisati do navršenih 40 godina.
- Posebno mi je zadovoljstvo što mogu istaći da je Pravilnik o zapošljavanju policijskih službenika rađen, ali i finalizovan uz punu podršku eksperata Savjeta Evrope. Posebno sam zahvalan Direktoratu za ljudska prava i vladavinu prava Savjeta Evrope i njegovom direktoru Đanluki Espositu, koji je, razumijevajući hitnost situacije, omogućio dodatnu ekspertsku podršku u završnoj fazi izrade ovog Pravilnika. Kroz njegovu implementaciju, osigurali smo i primjenu ključnih GRECO preporuka, čime dodatno unapređujemo povjerenje u rad policije - izjavio je Šaranović.
Kandidatima je poručio da ovo nije samo prilika za posao.
- Prijavite se i budite dio novog poglavlja u radu naše policije. Ovo nije samo prilika za posao - ovo je poziv države da zajedno doprinesemo reformama i stvaranju naprednog bezbjednosnog sistema - zaključio je Šaranović.
Sve informacije o javnom pozivu, uslovima i proceduri dostupne su na zvaničnoj stranici Ministarstva unutrašnjih poslova.

Šaranović poziva mlade da apliciraju za policijski posao, provjeravaće ima li bezbjednosnih smetnji, njihove psiho-fizičke sposobnosti, integritet i znanje

Mislim da je Dan studenata jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, studentkinja Mina Peruničić.
Međunarodni Dana studenata 17.novembra koji se obilježava svake godine u spomen na dan kada su 1939.godine nacisti ubili nekoliko čeških studenata, a preko 1200 studenata poslali u koncetracione logore, zbog protesta protiv okupacije Češke. 
Pošto je već imala iskustvo starijeg brata i sestre sa studijama u inostranstvu, prisjeća se Perunučić, to je bio i njen plan još od, kako kaže, gimnazijskih dana, pa je tako posle završenih osnovnih studija u Podgorici, dodaje ona, master studije nastavila u Beču.
- Htjeli smo da imamo to iskustvo osamostaljivanja, upoznavanja drugih kultura i jezika, što smatram da je dragocjeno iskustvo. Zašto baš Beč, pa zato što je prelijep grad, bezbjedan, opet dovoljno daleko, a dovoljno blizu i lako je pala prava odluka - rekla je Peruničić.
Što se tiče razlike u studiranju u Crnoj Gori i Austriji, objašnjava Peruničić, razlika je u pristupu profesora,dodaje ona i kaže da su profesori dosta otvoreniji.
- Ne postoji onaj momenat da vam je neugodno nešto da pitate i koliko god je puta potrebno da se ponovi odgovor na to pitanje. Podstiču na diskusiju, podstiču da su stalno tu za vas. Imaju jedan jako prijateljski otvoreni odnos. Nastava je dosta praktičnija, a sam Univerzitet nudi mnogo nekih prilika koje mi nemamo, a baš su krucijalne u kreiranju nekog puta i iskustava i prilika za studenta. Konkretno, na mom primjeru, na mom Univerzitetu postoji career launch sto bi znacilo da idete kod kompanije, gdje vam oni predstave zaposlene i gdje imate priliku i da iz prve ruke od HR- a čujete neke zaista korisne savjete sjutra za zaposlenje. To omogućava kontakte, da zaista pričate sa zaposlenima, što je meni lično dalo priliku intervju u jednoj ogromnoj kompaniji, kao šansu za praksu koju sam skoro imala. Mnogo bi mi bile manje šanse da prosto nijesam imala tu priliku da odem, koju je organizovao moj Univerzitet - naglasila je Peruničić.
Razliku čine i prilike za zaposlenje, poručuje Peruničić, jer se u Beču zaista cijeni trud, znanje i vještine, navodi ona, a svako ko pokaže trud i znanje će, kako kaže, dobiti priliku za intervju i razmatranje.
Sagovornica Budilnika kaže da studira na engleskom jeziku, jer je Webster univerzitet multikulturalan, a njemački poznaje solidno, i, ističe ona, cilj joj je da usavrši i taj jezik.
- Međunarodni Dan studenata za mene ima posebnu simboliku jer slavi slobodu,solidarnost i borbu za prava studenata širom svijeta. Mislim da je to jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti. Mislim da ovaj dan ne samo mene, nego sve studente podsjeća koliko je važno da svi mi kao mladi budemo aktivni učesnici u obrazovnim procesima, ne samo pasivni primaoci znanja, već samo aktivni učesnici i da se borimo za društvo koje vrjednuje obrazovanje i prilika da se osvrnemo na prethodnu godinu i neke promjene koje su se desile u obrazovnom sistemu i isto tako da razmotrimo šta bi se moglo dalje poboljšati za narednu godinu - istakla je Perunučić.
U kratkoročnim planovima , vjeruje Peruničić, ne namjerava povratak u Crnu Goru, jer je na dobrom putu da započne inostranu karijeru, ali, dodaje ona, na duže staze je otvorena opcija da se vrati i donese iskustvo, kako kaže, u svoju Crnu Goru.
Izazov je bio preseliti se u inostranstvo, prisjeća se Perunučić, i otići u nepoznato, i nije uvijek , kako kaže, prijatno.
- Izlazite iz zone komfora i napuštate sve što vam je poznato i idete u nepoznato. Koliko god da je to vaša želja, apsolutno nije uvijek prijatno. Prva i glavna stvar, rekla bih, jeste što vam nedostaje dom, nedostaju vam ljudi koje volite, drugo jeste da se teško prilagoditi na tu promjenu studiranja na stranom jeziku, koliko god da dobro poznajete neki jezik, studirati na tom jeziku je nešto što vam na samom početku stvara pritisak, zato što tu postoji taj trenutak odgovornosti da znate zašto ste došli i da opravdate svoju odgovornost i odgovornost svojih roditelja. Sve su to neki mali izazovi s kojima se susrećemo na dnevnim bazama, sve je novo i taj proces osamostaljenja je, rekla bih, najizazovniji - zaključila je Peruničić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7bmRuxlpWTA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Peruničić: Studenti u Beču imaju mnogo više prilika i šansi za zaposlenje

Nakon tri dana bogatog programa koji je okupio preko 700 učesnika iz regiona i svijeta, uključujući predstavnike vlada, međunarodnih organizacija, kompanija, akademske zajednice i civilnog sektora, danas je u Tivtu završen treći ESG Adria Summit. Samit je ove godine ne samo opravdao titulu vodeće regionalne platforme za održivi razvoj i odgovorno liderstvo, već je otvorio mnogo šire teme i mogućnosti za dalji razvoj.
Direktorica Samita i osnivačica Sustineri Partners, Biljana Braithwaite je stoga najavila da će se ovaj značaj događaj od sljedeće godine zvati Adria Future Summit, te da će obraditi šire teme i polja interesovanja.
- Kroz ovogodišnje panele, od centralnih banki, preko investitora, do civilnog sektora, poruka je bila jasna: bez pravne sigurnosti, ne može biti održivog ekonomskog razvoja. Regionalna težnja modernoj arbitraži, boljoj vladavini prava i boljem upravljanju nije samo dio reformi, već osnova za privlačenje investitora i otvaranje mogućnosti. Tokom samita smo ukazali da energetska i klimatska tranzicija moraju biti osmišljene sa pravdom kao centralnim elementom. Moramo osigurati da politike dekarbonizacije stvaraju, a ne uništavaju put za inkluziju, poslove i lokalnu otpornost - navela je Braithwaite.
Ove godine poseban fokus je stavljen na teme koje se tiču vještačke inteligencije i klimatskih promjena.
„Konsenzus je da region mora ne samo da adaptira inovacije već da ih oblikuje kroz etički skup zakona i rješenja prilagođena regionu. Od energetskih tržišta do programa posvećenih mladima, treba iskoristiti trenutak za prekograničnu saradnju. U ovom regionu postoji toliko potencijala, postoji toliko prostora za nadu. Kada je svijest u krizi, postoji vjerovanje da ništa dobro ne može ovdje da se dogodi. Ipak, tako što smo ovih dana okupili ljude iz regiona vidjeli smo koliko saradnje ovdje može biti. Imam veliku vjeru u EU i sve što može donijeti ovom regionu. Tada naše granice više neće imati veliki značaj,“ navela je direktorica samita.
Prije zvaničnog zatvaranja samita upriličen je panel „Kratkotrajni pritisak vs dugotrajna vizija“ na kojem je učestvovala Braithwaite gdje je takođe skrenula pažnju na potencijal mladih generacija.
- Mislim da je nepravedno zvati mlade generacije lijenima, pomirljivima i nedovoljno spremnim na akciju. Ovdje smo imali 60 mladih ljudi tokom prošla tri dana i izuzetno su spremni da učestvuju i vode na različitim poljima, ali su izgubili povjerenje u sistem i poštenje sistema, te zbog toga ne osjećaju potrebu da doprinose. Upravo zbog toga fondacija Adria Future će osigurati da region ulaže u svoju budućnost kroz obrazovanje, liderstvo i održive platforme za akciju - podvukla je Braithwaite.
Učestvujući na istom panelu Andrej Bojić, potpredsjednik UNFCCC COP 25 ukazao je da mladi priželjkuju promjenu.
- U današnjem društvu ljudi obično kažu da je svijetu potrebna evolucija, ali ja mislim da je već u toku četvrta evolucija ljudske civilizacije. Prva je bila kada su ljudi otkrili kako da koriste vatru, druga je bila kada su ljudi otkrili točak, treća kada su otkrili struju, a danas smo na kapiji koegzistencije sa vještačkom inteligencijom i drugim novim tehnologijama. Živimo u kompleksnom vremenu gdje se evolucija i revolucija spajaju. Vjerujemo da sve organizacije i lideri žele da se adapriraju ovom kompleksnom vremenu, ali to ne možemo postići na stari način, stoga moramo da podržimo mlade ljude - ispričao je Bojić.
O kompleksnosti savremenog svijeta i potencijalima mladih da se snađu u njemu tokom panela su govorili i Manas Chawla, osnivač London Politica i Leo Johnson, predavač o transformativnom liderstvu na Oxford Univerzitetu.
Na samom kraju događaja suosnivačice Sustineri Partners Biljana Braithwaite i Aleksandra Njagulj zahvalile su svim učesnicima trećeg izdanja ESG Adria Samita i svim sektorima koji su učestvovali u realizaciji ovog značajnog projekta.
ESG Adria Samit organizovali su Sustineri Partners i Porto Montenegro, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore i pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore.

Završen treći ESG Adria Summit, za sljedeću godinu najavljen Adria Future Summit

U Kanadi postoji jedna fashion monografija gdje sam cijelu kampanju radio u Crnoj Gori, i potpisano je svako mjesto gdje je snimano, i to ostaje za sva vremena. Ovo je još jedna velika zahvalnost predivnoj zemlji, predivnom narodu ovdje. Svaki put kada sam tu osjećam se bukvalno kao kod kuće - kazao je u fotograf Dejan Milićević u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E.
Milićević je istakao da &nbsp;je modnom dizajnerkom Irenom Grahovac saradnik i prijatelj više od 20 godina, te su zajedno u svim kampanjama i projektima, a Montenegro fashion week je, kako kaže, logičan nastavak.
- Sada smo predstavili jednu laganu kolekciju za mlade, gdje su se od te tanke, fine kože su se pravili kao kupaći kostimi, suknjice, nešto što može da se ponese i u ostatku sezone. Nešto što može da ide i za maturu, dovoljno otkačeno, nešto što može da ide u bilo kojem drugom periodu osim tog klasičnog zimskog - &nbsp;pojašnjava Milićević.
Dodaje da je za Montenegro fashion week-a stalno &nbsp;dobijao pozive, ali nekako nije stizao da uklopi.
- Uvijek sam bio ili u Berlinu, ili u Montekarlu, ili ovamo ili onamo, i evo sad sam uspio da vidim koliko se to lijepo razvija, koliko se toliko to svake godine ide za stepenicu više, bilo bi malo bolje da i kod vas i kod nas država se uključi u cijelu priču pa podrži sve to, da to ode na još veći nivo, da uđe tu više para, da bude više sponzora... Naši domaći kreatori sa ovih prostora su vrlo često kopirani od strane velikih kreatorskih imena, jer oni misle da to neće baš toliko da se sazna, međutim sve se &nbsp;sazna u eri digitalizacije i interneta, za sekundu se provali šta je ko i odakle maznuo - rekao je Milićević.
Zahvalan je Crnoj Gori, kaže Milićević, jer je napravio toliko divnih stvari na primorju i po divnim gradovima i lokacijama.
- U Kanadi postoji jedna fashion monografija gdje sam cijelu kampanju radio u Crnoj Gori, i potpisano je svako mjesto, sve gdje je snimano, i to ostaje za sva vremena. Ovo je još jedna velika zahvalnost predivnoj zemlji, predivnom narodu ovdje - zaključio je Milićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIkVM4pQVEFQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Milićević: Velika zahvalnost Crnoj Gori, divnoj zemlji i divnim ljudima

Evropsko proljeće u Nikšiću, dočekujemo danas ponosno, u velikoj nadi da će 13. aprila za naš grad krenuti bolji dani - poručio je Željko Nikčević iz Crnogorske evropske partije (CEP) koji je kandidat za odbornika na listi Evropskog saveza na nikšićkim izborima.
Nikčević je poručio da su spremni da sa Evropskim savezom, ovaj ponosni crnogorski grad usprave i izvuku iz godina beznađa.
- Koje su mu navukle vojvode i šubare evo gotovo pola decenije - dodao je on.
On je istakao uvjerenje da su ovi lokalni izbori predsudna borba za Nikšić svih građana.
- To se mora radi Ljuba, koji nas opominje i gleda sa onoga našeg trga. Ovog puta nema se izbora sem jednog da se preuzme gradska uprava našim glasovima. Zato, kao dio liste Evropskog saveza očekujem da ćemo vratiti Nikšić, iz lijepih priča iz prošlosti, koji zna raditi i koji neće živjeti od tuđih para i donacija. Zato 13. aprila glasajte za Evropski savez i broj 8 - Najbolje što možeš - Ivan Radojičić - zaključio je on.

Nikčević i CEP: Ovoga puta jedan je izbor za Nikšić - i to Evropski savez

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: zaposljavanje

Imovinski kartoni i ugovori otkrivaju nepotističku mrežu zapošljavanja u Nikšiću

SD podnio amandman na Prijedlog budžeta zarad povećanja sredstava za otvaranje novih radnih mjesta

Šaranović poziva mlade da apliciraju za policijski posao, provjeravaće ima li bezbjednosnih smetnji, njihove psiho-fizičke sposobnosti, integritet i znanje

Peruničić: Studenti u Beču imaju mnogo više prilika i šansi za zaposlenje

Imovinski kartoni i ugovori otkrivaju nepotističku mrežu zapošljavanja u Nikšiću

Završen treći ESG Adria Summit, za sljedeću godinu najavljen Adria Future Summit

Milićević: Velika zahvalnost Crnoj Gori, divnoj zemlji i divnim ljudima

Nikčević i CEP: Ovoga puta jedan je izbor za Nikšić - i to Evropski savez

PRATITE TVe UŽIVO