<p>Iz Centra za ženska prava saopštili su da im se tokom proteklih dana obratilo pet žena koje tvrde da su u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima, bile izložene mobingu i drugim oblicima nasilničkog ponašanja od strane v.d. direktora državnog preduzeća Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) <b>Mersudina Gredića.</b></p>
<p>Iz CŽP-a su se oglasili nakon teksta koji su objavile Vijesti a u kom se navodi da je zaposlena u ovom državnom preduzeću pokrenula je postupak za zaštitu od mobinga zbog dugotrajnog neprimjerenog ponašanja Gredića.</p>
<p>Pravna zastupnica <b>Nina Radulović </b>tvrdi da je Gredić njenu klijentkinju “ometao ili sprečavao u vršenju radnih obaveza, ali i vrijeđao njen profesionalni i lični integritet”. Naglašava i da su njena klijentkinja i više drugih zaposlenih u COTEE obavještavali Odbor direktora o ponašanju Gredića, tražeći od njih zaštitu, ali da njihovi apeli nijesu uvaženi.</p>
<p>Centru za ženska prava su žene koje navode da su trpjele Gredićevo zlostavljanje na radnom mjestu, detaljno izložile brojne situacije u kojima se uočava uznemirujući obrazac ponašanja sa potencijalno ozbiljnim posljedicama po pravo na rad, mentalno zdravlje i dostojanstvo zaposlenih žena.</p>
<p>- Iskazane tvrdnje ukazuju na sistemski obrazac uznemiravanja, vrijedjanja, zloupotrebe položaja i stvaranja neprijateljskog radnog okruženja u više kolektiva u kojima je Gredić obavljao rukovodeće funkcije - istakli su iz CŽP.</p>
<p>Posebno zabrinjavaju, kako kažu, navodi da je jedna od žrtava Gredićevog zlostavljanja na radnom mjestu bila primorama da da otkaz, a da su pritužbe koje je više zaposlenih uputilo Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova i Odboru direktora COTEE ostale bez odgovora.</p>
<p>Zbog svega iz CŽP-a zahtijevaju da se navodi svih pomenutih žena pažljivo, nepristrasno i temeljno ispitaju, kako bi se utvrdile činjenice i zaštitila njihova prava.&nbsp;</p>
<p>- Pozivamo Vladu Crne Gore da, s obzirom na ozbiljost optužbi i potrebu da se izbjegne dalja viktimizacija potencijalnih žrtava, preispita kadrovska rješenja i razmotri druge kandidate za rukovodeću poziciju koju u svojstvu v.d. obnaša Mersudin Gredić. Pozivamo nadležno tužilaštvo da hitno ispita da li u ponašanju pomenute osobe postoji osnov sumnje o postojanju elemenata krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti - poručili su u obraćanju javnosti.</p>
<p>Pozvali su i predsjednika i rukovodstvo Bošnjačke stranke da pokažu nultu toleranciju na nasilje nad ženama na radnom mjestu i da u tom smislu odgovore na optužbe protiv Mersudina Gredića, koji je član njihovog Predsjedništva i Glavnog odbora.</p>
<h2>Institucije tolerišu mobing</h2>
<p>Pobjeda je danas objavila obraćanje još jedne, kako tvrdi, žrtve mobinga Mersudina Gredića. Ona je tom listu kazala da želi da izrazi punu podršku hrabroj zaposlenoj u COTEE koja je smogla snage da javno progovori o mobingu kojem je godinama izložena od strane Mersudina Gredića.&nbsp;</p>
<p>- I sama sam bila žrtva istog obrasca ponašanja istog čovjeka. Zvanično sam tražila zaštitu od mobinga i dokumentovala primjere Gredićevog ponašanja koje je odslikavalo diskriminaciju i psihološki pritisak prema zaposlenima. Nije bilo reak- cija, čime je u stvari bio zašti- ćen Gredić – kazala je ova žena Pobjedi.</p>
<p>Istakla je da nije bila jedina u toj instutuciji koja je trpjela mobing, te da je njegovo favorizovanje njemu lojalnih i maltretiranje i nedolično ponašanje prema onima koji mu nijesu bili po volji bila je opšte poznata stvar.&nbsp;</p>
<p>- Cijela radna karijera Mersu- dina Gredića je primjer partijskog uhljebljenja i velikih ambicija partijskog čovjeka koji godinama uživa političku zaštitu zahvaljujući Bošnjačkoj stranci, a ne zahvaljujući svojim znanjima, kompetencijama i rezultatima. Upravo ta politička zaštita omogućila mu je da godinama nekažnjeno širi strah i zloupotrebljava službeni položaj – kazala je ona.&nbsp;</p>
<p>Smatra da je Gredić dobio status „bijelog medvjeda“, a zahtjevi za zaštitu od mobin- ga upućeni menadžementu nijesu bili od pomoći.&nbsp;</p>
<p>- Suočene s takvom situacijom, ne vjerujući politizovanim institucijama, mobingovane žene nijesu išle dalje u proces - zbog čega na važnosti još više dobija postuak zaposlene u COTEE koja je odlučila da na svjetlost dana iznese porazni način funkcionisanja Mersudina Gredića – poručila je ona.&nbsp;</p>
<p>Ističe da problem Gredić vog mobinga zaposlenih nije ni slučajan, ni nov.&nbsp;</p>
<p>- Isti obrazac traje godinama, isti čovjek ga ponavlja, a institucije ga tolerišu. Vrijeme je da se ovaj obrazac ponaša- nja zauvijek prekine i da se ovakvi ljudi sklone s mjesta moći – zaključila je ona.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CŽP: Javilo nam se još pet žena koje Gredića optužuju za mobing, Vlada da ispita kadrovska rješenja

<p>Žene na javnim funkcijama, kao i LGBTIQ osobe, sve češće su mete ciljnih kampanja dezinformisanja i diskreditacije koje umanjuju njihov uticaj, prisustvo i slobodu u javnom prostoru.</p>
<p>To pokazuju nalazi istraživanja koje je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT), pokazujući da se takvim sadržajima sistematski podriva društvena inkluzija i demokratski dijalog.</p>
<p>Istraživanje “Rod, mediji i društvene mreže: Kako dezinformacije vode u mržnju i mizoginiju” pokazuje da rodno zasnovane dezinformacije ostavljaju duboke posljedice - ne samo po pojedince i pripadnike ranjivih grupa, već i po čitavo društvo.</p>
<p>- Ovi narativi, koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje. Onlajn uznemiravanje koje iz toga proizilazi negativno utiče na mentalno zdravlje i društvenu participaciju pogođenih grupa - poručila je izvršna direktorica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.</p>
<p>Međutim, kako je dodala, štetni efekti rodno zasnovanih dezinformacija ne ograničavaju se samo na ove, najviše pogođene grupe, već ciljaju na cijelo društvo.</p>
<p>- Širenjem polarizacije, neprijateljskog okruženja i osjećaja krize, ove dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti i socijalnu koheziju, ugrožavajući inkluzivnost i stabilnost društva u cjelini - dodala je Jovanović.</p>
<p>Ovo istraživanje takođe ukazuje da napadi na prava žena i LGBTIQ osoba često prerastaju u šire napade na slobodu svih građana, stvarajući atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja koja otežava građanski dijalog i participaciju.</p>
<p>- Zbog toga je neophodno kontinuirano pratiti i suprotstavljati se ovim narativima kroz edukaciju, medijsku pismenost i adekvatne zakonske mjere koje štite ranjive grupe i jačaju otpornost društva - poručila je Jovanović.</p>
<p>Istraživanje je, kako je naglasila, zasnovano na analizi medijskih sadržaja objavljenih u periodu od januara do decembra 2024. godine, kako bi se osigurala aktuelnost i relevantnost podataka, a obuhvata medije čiji su tekstovi označavani kao netačni ili neutemeljeni u ranijim analizama Raskrinkavanja. Dodatno, kroz korišćenje digitalne arhive medijskih sadržaja, analizirani su i drugi mejnstrim mediji u Crnoj Gori.</p>
<p>- Monitoringom nabrojanih medija u 2024. godini identifikovali smo više od 85 medijskih članaka koji su sadržali rodno zasnovane dezinformacije ili obmanjujuće i manipulativne tvrdnje. Pored toga, istraživanje je obuhvatilo i više od 90 članaka objavljenih na portalu Raskrinkavanje u prethodnih pet godina u kojima su analizirane i dokazane kao netačne ili manipulativne brojne rodno zasnovane dezinformacije - istakla je Jovanović.</p>
<p>Edukacija, borba protiv netačnih informacija i podizanje svijesti javnosti ostaju, podvlači ona, ključni prioriteti za izgradnju otpornijeg i inkluzivnijeg društva, gdje svi građani i građanke mogu ravnopravno da učestvuju i razvijaju svoje potencijale, bez straha od diskriminacije ili nasilja.</p>

1250x600

Dezinformacije o ženama i LGBTIQ zajednici ostavljaju duboke posljedice po čitavo društvo

<p>Živimo i radimo u društvu gdje se uloga žene i dalje percipira kroz rodno ukorijenjene stereotipe, gdje se i cijeni šta jeste i nije posao za ženu, da li žena treba da započne svoj biznis i kako će to uticati na njene obaveze koje ima na drugim poljima, primarno, u kući i porodici - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.</p>
<p>On je govorio na otvaranju konferencije koja se organizuje povodom dvije inicijative: drugoj fazi projekta „Women on Boards Montenegro“ i inicijative Women Entrepreneurs (WE) Finance Code, koje Centralna banka Crne Gore realizuje u saradnji s Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Tu priliku je iskoristio da poruči da je potrebno omogućiti snažniju uključenost žena u procese donošenja odluka.</p>
<p>- Naši kulturološki i običajni obrasci stavljaju žene u poziciju da se, kroz generacije, odriču prava na nasledstvo u korist muških članova porodice. Sve ovo dovodi do toga da žene, nemajući nekretninu koju bi založile kao obezbjeđenje, postaju neadekvatni kandidati za dobijanje kredita ili otpočinjanje sopstvenog biznisa - kazao je Milatović.</p>
<p>On je istakao da ove inicijative ne samo da podstiču rodnu ravnotežu u upravljačkim strukturama i jačaju poslovni ambijent u našoj zemlji, već i pokazuju da je Crna Gora dio globalne incijative snaženja ženskog biznisa sa ciljem povećanja konkurentnosti čitave ekonomije.</p>
<p>Naglasio je da upravo u ovoj sferi svoje mjesto nalazi inicijativa Women Entrepreneurs (WE) Finance Code koja ima cilj da unaprijedi finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća koja vode žene ili su u vlasništvu žena.</p>
<p>- Smatram izuzetno važnim da se putem raspoloživih podataka, klasifikovanih po rodnoj strukturi, prikaže tekuće stanje rodne neravnoteže, a zatim utiče na pružaoce finansijskih usluga da poboljšaju dostupnost i kreiraju nove proizvode. Zato me posebno raduje što je kompletan ekonomski ekosistem u zemlji, brojne institucije na čelu sa Centralnom bankom Crne Gore, zatim komercijalne banke, kao i poslovna udruženja, prihvatio ovu incijativu i što će učestvovati u njenoj implementaciji - rekao je Milatović.</p>
<p>Siguran je, kaže, da će ovo unijeti novi duh u segment mikro, malih i srednjih preduzeća naše privrede i da ćemo na taj način dati zamajac našoj ekonomiji.</p>
<p>Ukazao je da kada pogledamo drugi aspekt učešća žena u biznisu – takođe svjedočimo poraznoj statistici.</p>
<p>- Paradoksi statistike pokazuju da, uprkos tome što žene čine polovinu populacije i značajan dio visoko obrazovane radne snage, one i dalje rjeđe zauzimaju mjesta u upravnim odborima, na direktorskim pozicijama i u ključnim procesima odlučivanja - naveo je Milatović.</p>
<p>Ukazao je da neki podaci pokazuju da žene čine samo 14 odsto izvršnih direktora i zauzimaju 18 odsto mjesta u odborima direktora velikih javnih preduzeća.</p>
<p>- Još kao ministar ekonomskog razvoja, zadužen za kreiranje politika konkurentnosti i ženskog preduzetništva, snažno sam se zalagao za različite podsticajne mjere i programe prilagođene ranjivim kategorijama u biznisu, među kojima su bili biznisi u vlasništvu žena. Zajedno sa EBRD-om sam tada pokrenuo priču o Kreditno - garantnom fondu koji bi predstavljao sistemsko rešenje za mnoge od ovih barijera i problema, zbog čega se apelujem na kreatore ekonomske politike da u što kraćem roku stave u proceduru kreirano zakonsko rješenje i postave na noge ovu instituciju, kako bi naša privreda dobila važan oslonac i podršku - rekao je Milatović.</p>
<p>Poručio je i da se u prethodnom periodu čvrsto zalagao za snažniju involviranost žena u procese donošenja odluka, bilo da se radilo o institucijama sistema, državnim preduzećima ili biznis sektoru.</p>
<p>- Još tada smo govorili u obavezi da se zakonom reguliše procenat učešća manje zastupljenog pola u odborima direktora državnih preduzeća i propiše da bude 40 odsto, što bi omogućilo implementaciju evropskog standarda u ovoj oblasti. Tada, ali i u godinama posle svakodnevno smo slušali argumente kako se time kreiraju dodatne biznis barijere, kako nemamo dovoljan broj žena koje su edukovane i kadre da budu na takvim pozicijama - rekao je Milatović.</p>
<p>Najbolji odgovor na to su upravo, cijeni on, inicijative kao što je Woman on boards.</p>
<p>- Koja svake godine iznjedri nove liderke koje razumiju biznis i spremne su da, rame uz rame sa muškarcima, uspješno donose poslovne odluke i razvijaju našu ekonomiju. Stoga mi je posebno zadovoljstvo što sam, kako prošle, tako i ove godine, podržao ovu inicijativu i što ćemo, nakon završene ovogodišnje obuke imati već preko 40 liderki spremnih da nastave dalje karijerno usavršavanje na pozicijama donosilaca odluka - poručio je Milatović.</p>
<p>On je zahvalio inicijatorima ovih važnih koraka, Centralnoj banci i EBRD, što kontinuirano rade na poboljšanju konkurentnosti naše privrede i što joj omogućavaju da se uskladi sa principima održivog poslovanja koji postaju sve važniji za ekonomije širom svijeta.</p>
<p>- Snažna i uspješna Crna Gora može biti samo ona koja koristi puni &nbsp;potencijal svih svojih građana i privrede. Nijedna ekonomija ne može sebi priuštiti da zanemari veliki dio svoje populacije kada je riječ o liderstvu, inovacijama i donošenju ključnih odluka. Zbog toga je ulaganje u programe poput ovih, ulaganje u budućnost - u društvo u kojem su meritokratija, stručnost i jednakost osnova napretka. Na kraju, poželio bih uspješan rad svim učesnicama druge generacije programa „Women on Boards Montenegro“ - istakao je Milatović.</p>
<p>Siguran je, zaključuje, da će njihovo znanje, liderstvo i odlučnost donijeti značajne promjene u crnogorskom poslovnom okruženju i doprinijeti još snažnijem ekonomskom razvoju naše zemlje.</p>

Milatović: Omogućiti snažniju uključenost žena u procese donošenja odluka

<p>Uvođenje rodno odgovornog budžetiranja doprinijelo bi većoj zaposlenosti i povećanju kvaliteta života žena na dugi rok, naročito u opštinama sjevera Crne Gore, koje imaju najveće stope nezaposlenosti, ocijenili su u Centru za ekonomske i evropske studije (CEES).</p>
<p>Uprkos tome, kako kažu u CEES-u, rodna dimenzija još nije adekvatno integrisana u budžetske procese lokalnih samouprava, niti su strateški planovi razvoja dovoljno usklađeni s realnim potrebama žena, posebno u oblastima koje su najosjetljivije na klimatske promjene, poput poljoprivrede i turizma.</p>
<p>- Jedan od ključnih problema jeste neprilagođenost regulatornog okvira za uvođenje rodno odgovornog budžetiranja na lokalnom nivou. Za razliku od pojedinih zemalja u regionu, opštine u Crnoj Gori nemaju zakonsku obavezu izrade programskog budžeta, koji je preduslov za integraciju rodne perspektive u budžetski ciklus. Takođe, u postojećim lokalnim budžetima nije jasno prepoznat uticaj klimatskih promjena, poput suša, poplava i odsustva snijega, na zaposlenost i prihode žena u sektorima poljoprivrede i turizma - ocijenjeno je u saopštenju CEES-a.</p>
<p>Centar za ekonomske i evropske studije kroz projekat „Rodno odgovorno finansiranje otpornosti na klimatske promjene u opštinama sjevera Crne Gore“ radi na pripremi preporuka za izmjene podzakonskih akata, kako bi se rodno odgovorno budžetiranje integrisalo u strateško planiranje i budžetske procese lokalnih samouprava.</p>
<p>- Izmjene Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i dodatna regulativa, stvoriće pravne pretpostavke za usvajanje ovog modela u lokalnim budžetima, posebno u kontekstu sve većeg uticaja klimatskih promjena na finansijsku stabilnost opština - naveli su u saopštenju.</p>
<p>Paralelno sa normativnim izmjenama, neophodno je, navode, jačanje kapaciteta lokalnih samouprava za sprovođenje rodno odgovornog budžetiranja, kroz edukaciju kadrova, unapređenje informacionih sistema i uvođenje transparentnijih budžetskih procesa.</p>
<p>Projekat CEES-a se implementira u saradnji sa NVO „Ženska akcija“, uz finansijsku podršku Austrijske razvojne agencije (ADA), Gender Budget Watchdog Network (GBWN) i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).</p>

CEES: Uvođenje rodno odgovornog budžetiranja važno za povećanje zaposlenosti žena na sjeveru

<p>U Crnoj Gori još nije postignut zadovoljavajući stepen ravnopravnosti žena i muškaraca, saopštili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, navodeći da žene i dalje nijesu dovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja i da su ekonomski u velikoj mjeri zavisne.</p>
<p>Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su rekli da je 8. mart praznik uspjeha i ženskog prkosa u istrajnoj borbi za svoja prava, znanja, obrazovanja i postignuća.</p>
<p>Oni su ukazali da potreba za osnaživanjem žena postoji i dalje, u gotovo svim oblastima djelovanja.</p>
<p>- Čestitajući ovaj praznik, s akcentom na ulozi koju žene imaju u demokratizaciji našeg društva i zalaganjem za unapređenje stanja u oblasti ljudskih prava i sloboda, konstatujemo da u Crnoj Gori još nije postignut zadovoljavajući stepen ravnopravnosti - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su rekli da javne politike nijesu u potpunosti orodnjene, posebno imajući u vidu da Zakon o rodnoj ravnopravnosti propisuje obavezu organa da u svim fazama planiranja, donošenja i sprovođenja odluka, kao i preduzimanja aktivnosti, procjenjuju i vrednuju uticaj tih odluka na položaj žena i muškaraca.</p>
<p>- Na ovaj dan iznova skrećemo pažnju društva na nezavidan položaj žena iz posebno ranjivih grupa – žene sa invaliditetom, žene Romkinje, žrtve nasilja, žene iz ruralnih predjela, transrodne žene - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Navodi se da u praksi žene i dalje nijesu dovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja i da su ekonomski u velikoj mjeri zavisne.</p>
<p>Iz institucije Zaštitnika su rekli da žene trpe različite oblike nasilja, zlostavljanja i uznemiravanja, a u najekstremnijim slučajevima, kakav je femicid, životom plaćaju danak nejednakosti i nezavidnom položaju u porodici i društvu.</p>
<p>- Rodno zasnovano nasilje ostaje jedno od pitanja koje ozbiljno opterećuje naše društvo, a institicija Zaštitnika daje punu podršku ideji, koja je pretočena u zakonodavnu inicijativu, da dođe do kriminalizacije femicida - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Tome, kako su rekli iz institucije Zaštitnika, treba da prethodi stvaranje uslova za dosljednu i efikansu primjenu procesnih mjera otkrivanja i gonjenja tih slučajeva, jer zakon nije jedini odgovor na nasilje.</p>
<p>- Ono je izraženo i kroz prisustvo mizoginog, seksističkog, odnosno diskriminatornog govora prema ženama, samo zato što su žene, što dovodi do daljeg jačanja rodnih stereotipa i nasilja u realnoj i virtuelnoj stvarnosti, posebno na društvenim mrežama, za šta još nema adekvatnog sistemskog odgovora - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Navodi se da je, u stremljenju za ravnopravniji položaj žena u društvu, potrebno dodatno podsticati mjere kojima se postiže balans između privatnog i profesionalnog života žene, odnosno njenog profesinalnog angažmana i majčinstva.</p>
<p>Za to je, kako su rekli iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, jedan od preduslova i jačanje svijesti javnosti na uklanjanju rodnih stereotipa.</p>
<p>Oni su istakli da sva prava koja danas žene imaju nijesu tek tako stečena, već su plod ozbiljnih istorijskih zalaganja i borbe za prava žena.</p>
<p>- Zaštitnik podsjeća da je u oblasti rodne ravnopravnosti i ova institucija ukazivala na mjere koje je potrebno preduzeti radi dostizanja stvarne, a ne formalne ravnopravnosti, zbog čega ponovo insistiramo na jačanju operativne faze djelovanja i sprovođenje zakona, planova i strategija, a ne samo protokolarnom zalaganju za prava žena - kaže se u saopštenju.</p>

Ombudsman: Nemamo zadovoljavajući stepen ravnopravnosti žena i muškaraca

<p>Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, izvršna direktorica SOS Podgorica <b>Biljana Zeković.</b></p>
<p>Tijelo muške bebe pronađeno je juče ujutru u kanti za smeće u podgoričkom naselju Blok 9. Tijelo novorođenčete pronašao je radnik Čistoće, čisteći korpu za otpatke. Danas se već zna ko je majka, da se porodila kući bez medicinske pomoći, da je i sama u kritičnom zdravstvenom stanju.</p>
<p>Ne dešava se čedomorstvo prvi put, kaže Zeković, već kroz cijelu istoriju čovječanstva, ali je porazno što se dešava danas.</p>
<p>- Sistem, i zdravstveni, i socijalni, i svi drugi, morao je biti na većem nivou, nego što je bio u prošlom vijeku. Meni se čini da je suština problema u tome. Suština problema je u tome što majke u takvoj situaciji apsolutno nemaju nikakvu podršku. Možemo da govorimo o tome koliko treba osuđivati takvo djelo, naravno, kao što i same znate, ono se i krivično goni, i kažnjava kaznama zatvora, međutim, postavlja se pitanje zašto te žene to rade. Mislim da svako od nas, ma koliko laik bio u svijetu medicine, mora da postavi sebi pitanje šta nije u redu sa tom majkom - rekla je Zeković.</p>
<p>Prema njenim riječima, postoji ogroman broj žena koje su u vrlo teškoj situaciji, i materijalnoj, i finansijskoj, i koje su žrtve nasilja i nemaju nikakvu podršku. Sve to, napominje, utiče na njihovo psihičko stanje.&nbsp;</p>
<p>- Sva istraživanja koja su rađena u svijetu pokazuju da su žene koje su počinile takvo djelo, ubile svoje bebe, da je 89 posto tih žena bilo žrtve nasilja u porodici, da su bile žrtve nasilja kao djevojčice, i preko 80 posto pripadaju kategoriji siromašnih žena. Sve to ostavlja vrlo ozbiljne posljedice - kaže Zeković.&nbsp;</p>
<p>Malo se vodi računa o mentalnom zdravlju, poručuje Zeković, posebno o mentalnom zdravlju trudnica i često ogroman broj žena prođe zdravstveni sistem, a da niko ne primijeti da ona ima psihičke probleme.</p>
<p>- Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje. Kada se dese ovakve situacije onda smo svi spremni da osudimo ženu, da drvlje i kamenje bacimo, a da niko ne razmišlja u kakvom se položaju ta žena našla. Mi o ovoj ženi, koja je počinila ovo djelo, a bilo ih je i prošle godine, i mislim da se svake godine tako nešto desi, znamo samo šta je ona počinila, i da je porođaj bio kući. Kako je to izmaklo iz sistema? Šta se dešavalo sa njom? I njeno zdravlje je ugroženo. Sve su to neki segmenti koji moraju da se razmotre u takvim situacijama, i u skladu sa tim da se odredi kazna koju naš zakon propisuje - zaključila je Zeković.&nbsp;</p>

Zeković: Svi smo spremni da osudimo ženu, a niko ne razmišlja u kakvom je stanju

<p>Žene su tradicionalno bile nedovoljno zastupljene u policijskim službama na Zapadnom Balkanu, posebno na rukovodećim pozicijama. Situacija nije mnogo drugačija ni danas, navodi se u izvještaju Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC). U crnogorskoj policiji, ističe se, tek nešto više od 13 odsto su žene, prenosi RTCG.</p>
<p>Zastupljenost žena u organima za sprovođenje zakona u zemljama Zapadnog Balkana je često ispod prosjeka Evropske unije od 18,5 odsto, naveli su iz Globalne inicijative.</p>
<p>Policijski posao je obično bio vezan za muškarce, pojašnjava se u izvješaju, i to ne samo na Balkanu.</p>
<p>- Ali to se mijenja u nekim zemljama u regionu, djelimično podstaknuto procesom pristupanja EU. U pogledu službi tužilaštva, neke zemlje zapadnog Balkana prevazilaze standarde EU kada je u pitanju ukupna rodna zastupljenost. Međutim, i u policiji i u tužilaštvu, postoji nedostatak žena na rukovodećim pozicijama. Izazov će biti osnažiti žene u ovim sektorima da poboljšaju rodni paritet i poboljšaju operativnu efikasnost policije i tužilaštava - navodi se u izvještaju GI-TOC.</p>
<p>Na Zapadnom Balkanu, kao i u mnogim djelovima svijeta, ističe se, policija je dugo bila profesija u kojoj dominiraju muškarci.</p>
<p>- Ovo je djelimično zbog preovlađujućih stereotipa o rodu i policiji, posebno da je ovo konfrontacijski i fizički zahtjevan posao koji zahtijeva snagu, autoritet i otpornost. Kao rezultat toga, žene su tradicionalno bile nedovoljno zastupljene u policijskim službama na Zapadnom Balkanu, posebno na rukovodećim pozicijama - ocjenjuje se u izvještaju GI-TOC.</p>
<p>Veća zastupljenost žena u policiji nije samo odraz promjenjivih stavova u društvu i prema policiji, već je podstaknuta i procesom pridruživanja EU i širim međunarodnim obavezama kao što su je Agenda za održivi razvoj 2030.</p>
<p>- Međutim, zastupljenost žena u organima za sprovođenje zakona u zemljama Zapadnog Balkana je često ispod prosjeka EU od 18,5 odsto. Prema nedavnom istraživanju Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, Srbija i Sjeverna Makedonija premašuju prosjek EU, pri čemu žene čine 27 odsto i 21 odsto njihovih nacionalnih snaga. Međutim, Kosovo (14,8 odsto), Albanija (14,3 odsto) i Crna Gora (13,8 odsto) su ispod prosjeka, a Bosna i Hercegovina znatno zaostaje sa samo devet odsto policijskih snaga koje čine žene - istaknuto je u izvještaju.</p>
<p>Žene su posebno nedovoljno zastupljene na rukovodećim pozicijama. U Albaniji, deset odsto direktora policije su žene, dok je procenat žena prvih direktora samo tri odsto. Situacija je još gora u Crnoj Gori, gdje trenutno nijedna žena nije na visokim rukovodećim pozicijama, ukazano je.</p>
<p>- Na drugom kraju ljestvice su Srbija i Sjeverna Makedonija, gdje žene zauzimaju 18,6 odsto odnosno 17,8 odsto rukovodećih pozicija - ocijenjuje se u izvještaju.</p>

U policiji 13,8 odsto žena, EU traži veću zastupljenost

<p>Koliko smo posrnuli kao društvo, koliko su institucije sistema neupotrebljive da adekvatno odgovore i na najokrutnije nasilje nad ženama svjedoči ubistvo Gorice Medojevic u dvorištu kuće u Manastirskoj ulici u Podgorici - poručeno je iz Foruma žena Socijaldemokratske partije (SDP).</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fubijena-zena-u-dvoristu-kuce-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Pozicija žena u našem društvu s aspekta bezbjednosti sličnija je, ističu, pozicijama žena u Avaganistanu i Iranu, nego zapadno-evropskim demokratijama kojima težimo da se pridružimo.</p>
<p>- Bilo da se radi o profesijama kojima se žene bave ili je u pitanju pozicija žene u porodici - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Puna su nam usta hvale o mogućem brzom članstvu u Evropskoj uniji, ali ovakvi događaji najjasnije, podvlače, potvrđuju koliko nijesmo spremni da budemo dio prosvijećenog i demokratskog svijeta.</p>
<p>- Znamo da ovom pretužnom današnjem događaju nema povratka, ali se pitamo šta se još čeka da se femicid uvede u Krivični zakonik Crne Gore, kao djelo zakoje će biti predviđena najstrožija kazna. Važno je da se planira uvođenje savjetnika za poslanike, a za uvođenje femicida u krivično zakonodavsto nikakvih &nbsp;planova nema na vidiku - navode u Forumu žena SDP-a.&nbsp;</p>
<p>Pridružiće se, poručuju, protestima koji će održati ovim povodom u petak ispred zgrade Vlade.</p>

Forum žena SDP: Najokrutnije nasilje nad ženama sve češće, što se još čeka da se femicid uvede u KZ?

<p>Osvetničkom pornografijom uništavaju se životi žena i djevojaka. No institucije ignorišu problem, a društvo i dalje odbija da razumije razmjere posljedica. Zašto nema jedinstvene osude i do kada će žrtva biti kriva?</p>
<p>Kako piše Dojče Vele, neovlašćeno dijeljenje eksplicitnih fotografija bez pristanka, poznatije kao osvetnička pornografija, gorući je problem u Srbiji. Ipak, osim aktivistkinja za ženska i ljudska prava, čini se da se tim problemom nito ne bavi. Institucije ne reaguju, nadležni ćute, a dok se u Telegram grupama fotografije djece, žena i djevojaka razmjenjuju na dnevnoj bazi, društvo većinom i dalje krivicu svaljuje na žrtvu i nehajno pita - "pa što se slikala?"</p>
<p>Neovlašćenom distribucijom i prodajom ovih fotografija narušava se intima djevojaka i žena, kalja njihov ugled u društvu i ugrožava dostojanstvo. Osim društvenog statusa, to može imati dalekosežne posljedice i po njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Kako društvo doživljava problem osvetničke pornografije i razumije li razmjere njegovih posljedica?</p>
<h2>Što je osvetnička pornografija?</h2>
<p>Osvetnička pornografija je oblik rodno uslovljenog nasilja, čije su žrtve u 90 odsto slučajeva žene. Evropski institut za rodnu ravnopravnost definiše je kao pornografiju bez pristanka, koja podrazumijeva onlajn distribuciju seksualno eksplicitnih fotografija ili videozapisa bez pristanka osobe prikazane na njima. Počinioci ne moraju uvijek biti (bivši) partneri, slike mogu biti dobijene i hakovanjem računara, telefona ili računa na društvenim mrežama, a cilj je nanijeti štetu žrtvi u stvarnom životu.</p>
<p>Sagovornice Dojče velea saglasne su da je upotreba ovog termina česta i ujedno neadekvatna, te da njegova ustaljena upotreba najbolje opisuje kakav odnos društvo ima prema ovom problemu.&nbsp;</p>
<p>- Ta terminologija podrazumijeva da je žena nešto napravila i da joj se on sveti, što znači da je dio odgovornosti na njoj - objašnjava <b>Sanja Pavlović</b> iz Autonomnog ženskog centra (AŽC).</p>
<h2>Žene s Balkana u raljama Telegram grupa</h2>
<p>Tromjesečno istraživanje Telegram grupa, koje su sprovele osnivačice Udruženja OsnaŽene, pokazalo je da se u tim grupama, koje broje nekoliko desetina hiljada članova, na dnevnoj bazi razmjenjuju incestna, dječja i osvetnička pornografija. Situacija je dodatno otežana sve češćom upotrebom deepfakea - fotografija i videozapisa generisanih umjetnom inteligencijom, gdje se mijenjanjem lika ili glasa osobe stvara lažni sadržaj kojim se povrjeđuje nečija privatnost.</p>
<p><b>Nikolina Tomašević</b> iz Udruženja OsnaŽene kaže da, uprkos stravičnim dokazima do kojih su došle, većinski dio društva i dalje krivi žrtvu, smatrajući da je sama kriva jer se slikala i slala fotografije. Napominje da ljudi nisu svjesni psiholoških i fizičkih posljedica koje takvi slučajevi mogu ostaviti na žrtvu.</p>
<p>- Ljudi često objektiviziraju žrtvu. Ako je to djevojka koja je bila odjevena od glave do pete, išla u crkvu, onda zaslužuje empatiju. Ako je pak obukla kratku suknju, svojim izgledom i načinom odijevanja izazvala je nasilnika da reaguje i zaslužuje da postane žrtva - kaže Tomašević za Dojče vele.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FC_QuEZTNGk8%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>"Potpisujem zato što se i meni dogodilo, to mi je uništilo život"</h2>
<p>Članice Autonomnog ženskog centra su početkom godine peticijom Zakuni se u zakon od nadležnih institucija zatražile da osvetnička pornografija bude uvrštena u Krivični zakon kao krivično djelo, što u Srbiji - za razliku od Hrvatske i Crne Gore - i dalje nije slučaj. U manje od mjesec dana prikupile su više od 20.000 potpisa, što pokazuje da dio društva prepoznaje taj problem i zahtijeva institucionalne promjene.</p>
<p>- To su najčešće mlade djevojke, srednjoškolke, studentkinje - nova generacija koja je osviješćena i koja ne želi da trpi. U toj grupi su i žene koje su preživjele takav oblik nasilja, kao i mladi roditelji, prije svega roditelji kćeri, koji prepoznaju u kakvom svijetu odrastaju njihove kćeri i žele promjenu - ističe Pavlović iz AŽC-a.</p>
<p>Ipak, naišle su i na brojne komentare kojima se odgovornost prebacivala na same djevojke i žene kojima se to dogodilo, što ukazuje "da se ne razumije zašto je to nasilje".&nbsp;</p>
<p>- Srž problema je mržnja prema ženama (mizoginija) i patrijarhalni odgoj povezan s time, ali i iskrivljen i perverzan osjećaj odgovornosti na više nivoa društva - objašnjava Pavlović za Dojče vele.</p>
<p>Ona dodaje da su to "uglavnom mladi ili stariji muškarci koji i dalje smatraju da žena ne treba da bude samosvjesno seksualno biće, već da treba da bude na raspolaganju za zadovoljenje njihovih potreba".</p>
<h2>Nereagovanje nadležnih kao obrazac</h2>
<p>Iako su članice OsnaŽenih sve prikupljene dokaze još prije nekoliko mjeseci predale nadležnom Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal, još ništa nije preduzeto. Time se šalje poruka da to nije ozbiljan problem te da, iako veliki dio društva zahtijeva promjenu, "institucije odbijaju da se bave njime, umanjuju ga".&nbsp;</p>
<p>- Time poručuju svim ženama da one nisu važne i da njihovi problemi od ranog uzrasta nisu bitni - kaže Pavlović.</p>
<p>- Institucije su trome, ukorijenjene u predrasude, a čine ih ljudi koji su i sami dio društva koje živi u patrijarhalnim obrascima - dodaje Tomašević iz OsnaŽenih.</p>
<p>Još je opasnije što društvo, zbog nereagovanja institucija, "počinje da normalizuje takvo ponašanje i smatra da u tome što radi nema ništa loše".</p>
<h2>Što dalje?</h2>
<p>Pavlović smatra da ovaj problem zahtijeva institucionalne promjene, ali ne samo u smislu promjene zakona već i njegove primjene.&nbsp;</p>
<p>- Uzalud je zakon koji se neće sprovoditi ili ako žene koje prijave to djelo naiđu na podsmijeh, uvrede i nepovjerenje - objašnjava ona.</p>
<p>Osim toga, društvu je potrebna "promjena diskursa o seksualnosti - da pojmovi seks, seksualnost, pristanak, užitak, rodne uloge, stereotipi budu jasni", te da se te teme na vrijeme i na način primjeren različitim uzrastima obrađuju kroz obrazovni sistem.&nbsp;</p>
<p>- Mislim da je to jedini način da nove generacije postanu svjesnije i da više poštuju žene - zaključuje članica AŽC-a.</p>

Osvetnička pornografija: Žene s Balkana u raljama Telegram grupa

<p>&nbsp;Nakon pjesme „Stop vršnjačkom nasilju“, Parti Mejkersi juče su, na Međunarodni dan djevojčica, objavili još jednu društveno angažovanu numeru - koja se ovog puta osvrće na selektivne abortuse.</p>
<p>Pjesma nosi naziv „Za mene si željena“.&nbsp;</p>
<p>- Nije slučajnost da je crnogorski pank bend Parti Mejkersi baš na internacionalni Dan ženskog đeteta (11. oktobar) objavio još jednu autorsku i društveno angažovanu pjesmu. Ovoga puta fokus je na selektivnom odabiru pola i u nekim slučajevima prinudnim abortusima - navodi se u najavi pjesme.&nbsp;</p>
<p>Pjesma je, kažu Parti Mejkersi, posvećena našim šćerima, cijelom ženskom rodu i onima kojima je na bezdušan i okrutan način oduzeta šansa da to budu.</p>
<p>Autor ove pjesme je <b>Saša Jovetić</b> - poznatiji kao „stari Šurda“, a ovoga puta je u radu pomogla i njegova ćerka <b>Tanja Perez Jovetić</b> koja svira violinu i klavir u okviru muzičkog prologa na početku numere „Za mene si željena“ - dok završnu riječ ima učenica srednje škole <b>Dajna Radović</b>.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpGsc_GBxeGc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><b>Ivan Ivanović</b> (Bubnjivi i psi), <b>Stefan Pantović </b>(Parampaščad) i <b>Ivan Jokanović</b> takođe su dali svoj doprinos u radu na pjesmi koja je snimljena i producirana u studiju „Stivi“.&nbsp;</p>
<p>- Srdačno se zahvaljujemo i PAM-u (Prava autora muzike) Crne Gore, koji je jedini prepoznao važnost ovog našeg projekta i finansijski pomogao da se on ostvari - dodali su Parti Mejkersi.</p>

Parti Mejkersi objavili numeru „Za mene si željena“: Posveta našim šćerima, cijelom ženskom rodu i onima kojim je oduzeta šansa da to budu

<p>Stotine hiljada migranata iz Avganistana koji su boravili u Iranu napustilo je tu državu tokom proteklih sedmica, saopštile su Ujedinjene nacije (UN).</p>
<p>Teheran je ranije milionima avganistanskih migranata dao rok do 6. jula da napuste Iran.</p>
<p>Specijalni izvestilac UN za ljudska prava u Avganistanu, Ričard Benet, rekao je da su stotine Avganistanaca i pripadnika drugih etničkih i vjerskih manjina pritvorene i "optužene za špijunažu".</p>
<p>Benet je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, izrazio zabrinutost zbog, kako je naveo, etiketiranja Avganistanaca i manjinskih zajednica kao izdajnika.</p>
<p>Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), više od 256 hiljada Avganistanaca vratilo se u svoju zemlju iz Irana samo u junu.</p>
<p>IOM je saopštio da neviđeni porast repatrijacija ometa mogućnosti te organizacije i partnera da pruže pomoć, dosežući samo do oko deset odsto onih kojima je potrebna.</p>
<p>Iran navodi da je domaćin za više od šest miliona Avganistanaca, od kojih mnogi tamo žive bez legalnog statusa.</p>
<p>Mnogi avganistanski migranti tvrde da se suočavaju sa redovnom diskriminacijom u Iranu.</p>
<p>Neki izvještaji iranskih medija ukazuju na to da su čak i Avganistanci sa važećim vizama nasilno protjerani tokom najnovijeg talasa deportacija.</p>
<p>Dvanaestodnevni rat Irana sa Izraelom sredinom juna navodno je doprinio odlascima, a iranski državni mediji i korisnici društvenih mreža tvrde da je jedan broj avganistanskih državljana uhapšen zbog sumnje da su špijunirali za Izrael.</p>
<p>IOM i druge međunarodne organizacije, poput Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca (IFRC), koje pružaju pomoć povratnicima, rekle su da mnogi Avganistanci stižu "samo sa odjećom (spakovanom) na leđima" i "hitno im je potrebna hrana, medicinska njega i podrška".</p>
<p>IFRC je saopštio da velike grupe Avganistanaca, uključujući mnogo djece, stižu preko graničnog prelaza Islam Kala, nakon što su na putu kući izdržali iscrpljenost, glad i neizvjesnost, dok su temperature prelazile 43 stepena.</p>
<p>Ta organizacija je saopštila da se više od 800 hiljada Avganistanaca vratilo iz Irana od januara.</p>
<p>U međuvremenu, stotine hiljada ljudi je stiglo iz Pakistana, još jedne glavne zemlje domaćina avganistanskih izbjeglica.</p>
<p>Pakistan planira da ove godine protjera tri miliona Avganistanaca.</p>
<p>UN je prošlog mjeseca saopštio da je najmanje 1,2 miliona Avganistanaca bilo primorano da se vrati iz Irana i Pakistana ove godine, što je izazvalo krizu koja bi potencijalno mogla da destabilizuje krhku situaciju u Avganistanu.</p>

Avganistanci primorani da se vraćaju u svoju državu iz Irana

<p>Građanska inicijativa „21. maj“ ocijenila je da se Crna Gora danas nalazi u dubokoj političkoj i društvenoj regresiji, opisujući aktuelno stanje kao „tragično i groteskno“.</p>
<p>- Crna Gora se, nažalost, konsolidovala kao politička zajednica obilježena tragikomičnošću, bojažljivošću, štetočinstvom i površnošću. Imamo izvršnu vlast koju čine neuki, lakomi i podanički političari, čije upravljanje državom kod svakog ozbiljnog građanina izaziva samo podsmijeh i prezir - &nbsp;navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz GI „21. maj“ posebno kritikuju pasivnost predsjednika države, za kojeg tvrde da je „nesposoban da progovori o ijednom suštinskom državnom ili društvenom pitanju“.</p>
<p>- Slučajno izabrani predsjednik, bez političke vizije i državničkog kapaciteta, uvijek će se svesti na ulogu poslušnika Srpske pravoslavne crkve ili pridvorice defektnog i grotesknog litijaškog pokreta -poručuju iz ove građanske inicijative.</p>
<p>U saopštenju se oštro kritikuje i, kako navode, „neočetnička struktura vlasti“, za koju tvrde da djeluje pod pokroviteljstvom režima iz Beograda.</p>
<p>- Uz logistiku Aleksandra Vučića, uz beskičmenost Pokreta Evropa sad i političku ništavnost Demokrata, vlast su preuzeli najproblematičniji politički akteri. Raskošna je koncentracija nesposobnih, pohlepnih i poslušnih kadrova domaće verzije neočetništva - saopštava GI „21. maj“.</p>
<p>Na kraju, poručuju da ni opozicija ne uliva nadu.</p>
<p>- Imamo i tzv. opoziciju, čiji bi kolektivni nestanak iz političkog života predstavljao značajan doprinos ozdravljenju crnogorskog društva - zaključuje se u saopštenju.</p>

GI "21. maj": Crna Gora zarobljena između litijaštva, neočetništva i institucionalne nemoći

<p>U ponedjeljak, 7. jula 2025. godine, sa početkom u 18 časova, na Macan poljani na Žabljaku biće svečano otvoren Prvi nacionalni festival interkulture (NFI) – manifestacija koja za cilj ima promociju i očuvanje bogatog nematerijalnog kulturnog nasljeđa Crne Gore.</p>
<p>Festival se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a organizuju ga IOV Montenegro – Internacionalna organizacija folklornih umjetnosti, Centar za kulturu Žabljak i Opština Žabljak, u partnerstvu sa Udruženjem folklornih ansambala Crne Gore (UFACG).</p>
<p>Manifestacija se održava u susret 13. julu – Danu državnosti, s namjerom da Žabljak postane središte kulturne autentičnosti i mjesto susreta stvaralaca i čuvara nematerijalne baštine sa svih krajeva Crne Gore.</p>
<p>Posjetioci će imati priliku da uživaju u folklornim nastupima, narodnim nošnjama, muzici i igri koje će predstaviti bogatu raznolikost crnogorskog identiteta – u ambijentu prepoznatom kao simbol ideje ekološke države.</p>
<p>Organizatori ističu da festival slavi zajedništvo, stvaralaštvo i višedecenijsku predanost očuvanju tradicije, s posebnim akcentom na održivost i poštovanje prirodnog ambijenta Žabljaka.</p>

Na Žabljaku se otvara Prvi nacionalni festival interkulture

<p>Mejštani pivskog sela Brezna danas su "deblokirali" magistralni put od Nikšića ka graničnom prelazu Šćepan Polje, i dijelili turistima i putnicima osvježenje - vodu i slatkiše, poljsko cvijeće i flajere i informativne letke.&nbsp;</p>
<p>Oni su, kako su kazali, željeli da pokažu da im nije cilj da blokiraju put i ugrožavaju turizam, već da su posvećeni upravo razvoju eko i ruralnog turizma, ali da na ovaj način žele da privuku pažnju donosilaca odluka u državi i spriječe uništenje, kako kažu, jedinog crnogorskog sela u koje se mladi ljudi i porodice doseljavaju.&nbsp;</p>
<p>- Ovo selo i ljudi u njemu upravo sprovode strateško opredjeljenje države Crne Gore a to je održivi razvoj, a temelj održivog razvoja su upravo lokalne zajednice. Ova država, međutim, planira da uništi ovo selo gradnjom visokonapšonske trafostanice 400 kV u samom srcu sela i gradnjom visokonaponskog energetskog čvorišta. To bi značilo kraj sela, kraj svake ekonomske aktivnosti u njemu, a naročito kraj turizma - kazala je <b>Vesna Radojević,</b> predstavnica mještana.&nbsp;</p>
<p>Ona je nalgasila da nisu protiv energetskog razvoja i da traže da se planirana trafo stanica i energetsko čvorište izmjeste na lokaciju gdje neće ugrožavati ljudske zajednice i ekologiju.&nbsp;</p>
<p>Na pitanje novinara kako komentariše tvrdnje energetske kompanije CGES da je ono za šta ih optižuju - da su falsifikovali projektnu dokumentaciju za Evropsku banku za obnovu i razvoj EBRD - "istrgnuto iz konteksta", Radojević je rekla da su te tvrdnje "smiješne".&nbsp;</p>
<p>- CGES sada pokušava da minimizira ono što su uradili, a to je da su slagali finansijsku instituciju kao što je EBRD i u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje su dobili kredit od 28 miliona eura za gradnju TS 400kV Brezna, naveli da u krugu od dva kilometra od planirane lokacije gradnje nema nijedne kuće niti poslovnog objekta, iako ih ima najmanje 150, a prve kuće su na stotinak metara od trafo stanice - navodi Radojević.&nbsp;</p>
<p>Ona kaže da je to činjenica i javan podatak koji se nalazi na zvaničnom sajtu EBRD-a te da ga svako može provjeriti.&nbsp;</p>
<p>- U toj dokumentaciji piše, citiram - "U krugu od dva kilometra od planirane lokalcije TS 400kV Brezna nema nijedne kuće niti poslovnog objekta!". To je fakat koji je jasan kao činjenica da je sada dan, a ne noć. Kako je to istrgnuto iz konteksta i kog konteksta, neka nam objasne iz CGES-a - rekla je Radojević.&nbsp;</p>
<p>Ona je navela i da su mještani pripremili dokumentaciju i dokazni materijal uključujući video materijale i izjave mještana za formalnu žalbu putem nezavisnog mehanizma EBRD-a, kao da 99,9 odsto postoji osnov za tužbu Evropskom javnom tužilaštvu.&nbsp;</p>
<p>Mještani Brezana u saopštenju podsjećaju da su tek prije par mjeseci saznali za namjeru države i CGES-a da u centru njihovog sela grade visokonaponsku 400kV trafostanicu i međunarodno energetsko čvorište.</p>
<p>Mještani su ranije pozivali kompletan državni vrh, menadžment CGES-a i predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) da im se u nedjelju pridruže u promociji tradicionalnog crnogorskog gostoprimstva. Niko od pozvanih, međutim, nije došao.&nbsp;</p>
<p>Ukoliko ih, kažu, njihova država i dalje ne bude vidjela, nastaviće borbu za spas Brezana, institucionalno, pravno i medijski. A u konačnom, dodaju, ukoliko dođe do toga, i svojim tijelima će braniti ono što im je sveto.&nbsp;</p>
<p>- Ako naša država ne želi da nas vidi, i nastavi da istrajava u namjeri da nas uništi, vidjeće nas Evropa i svijet. Nema adrese kojoj se nećemo obratiti, nema vrata na koja nećemo kucati, nema medija, evropskog i svjetskog kojeg nećemo moliti za podršku, nema suda kojem nećemo podnijeti tužbe i krivične prijave. I mali pastir David je, praćkom i kamenjem, uz Božju pomoć, pobijedio Golijata. I mi ćemo pobijediti jer su istina i pravda na našoj strani, jer se borimo za svoje domove, svoju djecu i svoju budućnost - zaključuju mještani Brezana.&nbsp;</p>

Mještani Brezana dijelili turistima cvijeće i vodu: Brane selo i spremaju tužbe EBRD-u i Evropskom javnom tužilaštvu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: zene