Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće sjutra u Podgorici, u prijateljskom meču, sa Rumunijom.&nbsp;
Selektor Mirko Marić očekuje da će tim koji vodi uspješnu godinu završiti na lijep način – pozitivnim rezultatom protiv kvalitetnog rivala.
Duel sa Rumunijom biće odigran na glavnom terenu Trening kampa Fudbalskog saveza i predstavlja posljednju provjeru pred izazove koje crnogorski tim čekaju od marta u UEFA B Ligi nacija, ujedno i kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2027. godine.
"Rumunija je dobra selekcija, brza i agresivna, ali baš smo željeli takvog rivala, jer nas takvi protivnici očekuju u narednom periodu", kazao je Marić.
Crna Gora je prošlog mjeseca odigrala dva kontrolna meča protiv Hrvatske u gostima.&nbsp;
Pobijedila je u prvom 3:1, a izgubila u drugom 2:1.
"Odigrali smo dobro te utakmice, vjerujem da ćemo i protiv Rumunije biti najmanje na tom nivou. Žao mi je što smo izgubili drugi meč, jer smo godinu mogli da završimo bez poraza, a nismo zaslužili takav ishod igrom koju smo pokazali. Do marta ima još dosta, Rumunija je posljednja provjera, ali izgledamo dobro u ovom momentu. To nas hrabri pred mečeve koji nas čekaju", rekao je selektor.
Crna Gora će u grupi igrati protiv Velsa, Češke i Albanije.
"Mnogo je važno da sve igračice budu spremne. Nadam se da će se do tada vratiti i Slađana Bulatović i Anđela Tošković. Imamo dvije zahtjevne utakmice na startu, Albaniju i Vels, tako da je vrlo važno da imamo sve djevojke na raspolaganju", naglasio je Marić.&nbsp;
Duel na trening kampu počeće u 13 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorske fudbalerke sjutra sa Rumunijom

U Francuskoj je u toku istraga protiv visokog državnog službenika Kristijana Negra, kojeg više od 240 žena optužuje da ih je godinama drogirao tokom razgovora za posao u Ministarstvu kulture. Žene tvrde da im je u kafu ili čaj potajno dodavao snažan diuretik, a zatim ih vodio u duge šetnje daleko od toaleta, izazivajući nekontrolisanu potrebu za mokrenjem i dovodeći ih u stanje teškog poniženja, piše The Guardian.
Istražni sudija ispituje navode da je Negre tokom devetogodišnjeg perioda sistematski sprovodio ovaj neobični obrazac ponašanja. Nakon što bi žene popile napitak, predlagao bi da se razgovor nastavi u šetnji. Mnoge od njih prisjećaju se osjećaja velike neprijatnosti dok su se borile sa sve jačom potrebom da odu u toalet. Neke od njih nijesu uspjele da ga pronađu na vrijeme, što je na njih ostavilo trajne posljedice.
Slučaj je otkriven 2018. godine, kada ga je kolega prijavio zbog pokušaja fotografisanja nogu jedne službenice. Policija je tada pronašla tabelu u računaru nazvanu „Eksperimenti“, u kojoj je Negre navodno precizno bilježio vrijeme davanja supstance i reakcije žena.
Godinu kasnije bio je suspendovan i stavljen pod zvaničnu istragu zbog niza optužbi — od drogiranja do seksualnog napada. Njegova advokatica nije željela da komentariše slučaj dok je istraga u toku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnouvelleaubefr%2Fstatus%2F1987943340004807088%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987943340004807088%7Ctwgr%5E4d77be67faf00576bc8839dbb3984550339dc337%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Iskustvo koje je ostavilo trajne emocionalne posljedice</h2>
Silvi Delezèn, 45-godišnja marketing stručnjakinja, jedna je od žena koje su ga prijavile. Kada ju je Negre 2015. kontaktirao preko LinkedIna i pozvao na razgovor u Pariz, bila je oduševljena.
- Sanjala sam da radim u Ministarstvu kulture - ispričala je.&nbsp;
Međutim, umjesto očekivanog posla, doživjela je iskustvo koje je ostavilo trajne emocionalne posljedice.&nbsp;
- Tada nijesam ni znala da ovakav vid napada postoji - rekla je ona.
Tokom razgovora, iz pristojnosti je prihvatila kafu. Negre joj je, tvrdi, predao šolju nakon što se nakratko okrenuo, a zatim predložio šetnju kroz Tilerije.
- Osjećala sam sve jaču potrebu da odem u toalet. Ruke su mi drhtale, srce mi je jako lupalo, znojila sam se i bilo mi je neprijatno. Rekla sam mu da mi je potrebna pauza, ali on je nastavio da hoda - ispričala je ona.
Na kraju je morala da se skloni pored jednog tunela.&nbsp;
- Prišao je, skinuo jaknu i rekao: "Zakloniću vas." Bilo mi je čudno - navela je.
Godinama je krivila sebe, izbjegavala Pariz i odustala od traženja posla.&nbsp;
- Imala sam košmare, izlive bijesa. Prestala sam da tražim posao jer sam mislila da nijesam dovoljno dobra - ispričala je.
Slično iskustvo imala je i Anais de Vos, koja je 2011. kao 28-godišnjakinja bila na razgovoru za posao. Nakon kafe koju joj je pripremio, Negre ju je poveo u šetnju. Kada je rekla da joj je potreban toalet, ignorisao je.&nbsp;
- Pogledao me i rekao: "Treba li ti toalet?" Bila sam zatečena - kazala je ona.
Uspjela je da uđe u jedan kafić, ali je već bilo kasno.
Emili, koja je koristila pseudonim, imala je 29 godina kada ju je 2017. pozvao na razgovor u Strazbur. Nakon što joj je ponudio čaj, odveo ju je u dugu šetnju.&nbsp;
- Rekla sam da moram u toalet, ali on je insistirao da nastavimo. Hodao je veoma sporo... osjećala sam vrtoglavicu - ispričala je ona.
<h2>Pravda koja kasni šest godina</h2>
Šest godina nakon početka istrage, suđenje Kristijanu Negreu još nije zakazano, što žrtvama produžava agoniju.
- Šest godina kasnije i dalje čekamo suđenje — to je zapanjujuće. Ovaj proces nam donosi više stresa nego olakšanja. Pravda ne bi smjela tako da izgleda
Sa tim se slaže i Anais de Vos: „Imamo osjećaj kao da smo drugi put viktimizovane.“
Advokatica nekoliko žena, Luiz Beriò, ističe da ovo nije samo stvar seksualne fantazije.&nbsp;
- Radi se o moći i kontroli nad ženama… kroz poniženje i dominaciju - rekla je, dodajući da dugotrajni postupak predstavlja „sekundarnu viktimizaciju“ od strane pravosuđa.
<h2>Odgovornost sistema</h2>
Dok čeka suđenje, Negreu je dozvoljeno da radi u privatnom sektoru. Iako su neke žene dobile odštetu u građanskoj parnici protiv države, samo Ministarstvo kulture nije proglašeno odgovornim. Sindikat kulture CGT smatra da je u pitanju sistemski propust.
- Želimo da ministarstvo prizna svoju odgovornost kao poslodavac — postojao je sistemski problem koji je omogućio visokom državnom službeniku da se ovako ponaša godinama - saopštili su iz sindikata, podsjećajući da su ranije postojale i druge pritužbe na njega.
Silvi Delezèn, koja danas radi u Lilu, zaključuje jasnom porukom: „Moj prioritet je da se ovo više nikada nikome ne dogodi.“

Službenik drogirao više od 240 žena tokom razgovora za posao: "Nijesam znala da takav napad postoji"

Demokratski razvoj države ogleda se u efikasnosti i odgovornosti institucija u zaštiti žena od nasilja, država i nadležni organi moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu.
To je poručeno na Danima otvorenih vrata Centra za ženska prava, kojim je počela kampanja borbe protiv nasilja nad ženama.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, poručila je da se "demokratski razvoj jedne države mjeri brzinom i kvalitetom zaštite žena od nasilja, a reakcija sistema na nasilje nad ženama je „lakmus test vladavine prava“.
- Ako država ne može zaštititi one koji su najugroženiji, onda nijedan drugi reformski uspjeh nema punu vrijednost - jasna je Raičević.
Samo ove godine pružile su, kaže, oko 4.000 specijalizovanih usluga i podržale 242 žene, od kojih 129 prvi put, više nego ijedne prethodne godine. Raičević je podsjetila da žrtve u najvećem broju slučajeva ukazuju na sporost institucija i nedostatak senzibiliteta, zbog čega je podrška specijalizovanih servisa nezamjenjiva.&nbsp;
Raičević je navela da je kroz rad u brojnim radnim grupama, Centar za ženska prava, dostavio veliki broj preporuka koje su ušle u državne dokumente, uključujući "Akcioni plan za poglavlje 23, prve sudske smjernice za dosljedniju i rodno osjetljivu kaznenu politiku i novu Strategiju za zaštitu žrtava".
Centar za ženska prava je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i drugim institucijama,a uz podršku EBRD formirao radnu grupu &nbsp;za izradu prvog Protokola za suzbijanje seksualnog nasilja u školama. U saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom prate primjenu obavezujućeg uputstva za tužioce, o čemu su objavile i prvi izvještaj.
Kroz učešće u Nadzornom odboru za Reformsku agendu, Centar prati sprovođenje mjera protiv rodno zasnovanog nasilja, a doprinio je i izradi nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost i lokalnog plana Glavnog grada.
Raičević je navela da, kroz rad u Operativnom timu za borbu protiv nasilja nad ženama i nacionalnom timu za identifikaciju žrtava trgovine ljudima, Centar kontinuirano radi na unapređenju institucionalnih praksi i većoj zaštiti žrtava. Posebno je istakla projekte rehabilitacije i integracije žrtava nasilja i djece, kao i obuke za pravosuđe, policiju, socijalne službe i građane.
Uz podršku Britanske vlade, Centar je omogućio pristup pravdi kroz besplatnu pravnu pomoć, dok je podrška EU i drugih partnera omogućila nadzor nad sudskim postupcima, obuke i direktan rad sa žrtvama.
Raičević je podsjetila na snažan odjek prve regionalne kampanje protiv femicida, pokrenute u saradnji s partnerima iz regiona i agencijom McCann. Kampanja, kako je naglasila, „govori istinu koja se često gura pod tepih – da mnoge žene nasilje počinju da trpe upravo od dana vjenčanja, i da ono traje godinama“.
Zaključila je da će Centar nastaviti da radi na terenu, uz zajednicu i institucije, kroz radionice, obuke, proteste i neposrednu podršku ženama.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručila je da država i institucije moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije u zaštiti žena od nasilja, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu u ovoj oblasti.
- Pravni okvir postoji, ali nije dovoljno efikasan da spriječi najteže ishode - istakla je Pavličić.
Dodala je da je „uloga sudova ključna i da moramo postupati bez odlaganja, sa punim razumijevanjem položaja žrtava, kako bismo spriječili njihovu sekundarnu viktimizaciju“.
- Pokrenula sam izradu Smjernica za izricanje kazni u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja jer je neophodno da sudovi primjenjuju zakon jasnije, dosljednije i rodno senzitivno - rekla je Pavličić
Prema njenim riječima "smjernice treba da obezbijede ujednačenu kaznenu politiku i pravovremeno reagovanje kako bi se spriječilo ponavljanje nasilja“.
Pavličić je naglasila da borba protiv rodno zasnovanog nasilja zahtijeva usklađeno djelovanje policije, pravosuđa, socijalnih službi, obrazovnih institucija i nevladinog sektora, jer nijedna institucija, "pa ni Vrhovni sud, ne može sama odgovoriti na sve izazove".
Viša državna tužiteljka Ana Radović poručila je da je &nbsp;„zaštita žena koje trpe nasilje apsolutni prioritet tužilaštva, naglašavajući da svaka odluka i svaka reakcija institucija direktno utiče na sigurnost žrtava i može spriječiti ili dovesti do tragedije".
- Zaštita žena mora biti u prvom planu. Svaka prijava nasilja, svaki poziv, svaki nagovještaj rizika zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju. Nema čekanja i nema odlaganja kada je život žene ugrožen - poručila je Radović.
Podsjetila je da je upravo zato "Vrhovni državni tužilac donio Uputstvo koje jasno definiše obaveze tužilaca, standarde postupanja i obaveznu, brzu koordinaciju sa policijom i centrima za socijalni rad".
- Ovo Uputstvo je poruka žrtvama da nijesu same i poruka počiniocima da nasilje neće proći nekažnjeno - kazala je ona.
Radović je naglasila da je najveća snaga Uputstva u njegovoj hitnosti i jasnim procedurama" svaki slučaj nasilja mora odmah biti obrađen, uz procjenu rizika i preduzimanje mjera zaštite bez odlaganja. Istakla je da su multisektorska saradnja i stalna komunikacija sa žrtvama ključni preduslovi da sistem zaista funkcioniše i da žene osjete sigurnost".
- Tužilaštvo mora graditi povjerenje kod žena, da znaju da će biti saslušane, zaštićene i da neće biti vraćene u opasnost - navela je.
Dodala je da je za uspješnu primjenu Uputstva neophodno kontinuirano jačanje kapaciteta tužilaca, policije i socijalnih službi, kako bi svaka institucija mogla da reaguje brzo, dosljedno i odgovorno.
Radović je poručila da će tužilaštvo nastaviti da preduzima sve radnje kako bi sistem zaštite funkcionisao bez izuzetka, naglašavajući da je „svaki život zaštićen samo onda kada svaka institucija uradi svoj dio posla“.
Britanska ambasadorka Don Meken, poručila je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja dugoročan prioritet Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori.
- Godinama podržavamo snažnu mrežu organizacija civilnog društva koje se zalažu za rodnu ravnopravnost i ukazuju na povrede prava žena. One su ključne u borbi protiv antirodnih narativa koji usporavaju napredak društva - poručila je ona.
Dodala je da je pitanje borbe protiv rodno zasnovanog nasilja „važan dio završnih mjerila za poglavlje 23 i značajan segment Reformske agende“, te da je zbog toga nužna kontinuirana podrška institucijama sistema.
- Britanska ambasada je u prethodnom periodu pružala podršku tužilaštvu i sudijama kako bi se unaprijedila institucionalna reakcija u slučajevima nasilja nad ženama - poručila je
Centar za ženska prava ima, ukazuje, ključnu ulogu u zagovaranju sistemskih promjena, ali i u pružanju besplatne specijalizovane pomoći žrtvama nasilja,od pravnog savjetovanja i zastupanja, do psihološke podrške i pratnji kroz postupke.
Kako je kazala, bez takve vrste pravne i psihosocijalne podrške, mnoge žene ne bi mogle ostvariti pravo na pristup pravdi.&nbsp;
Psihološkinja Centra za ženska prava Ana Jaredić, istakla je da je ženama koje preživljavaju nasilje najpotrebnije povjerenje, jasna informacija i osjećaj sigurnosti, te naglasila da sistem mora djelovati brže, ujednačenije i osjetljivije na rizik.
- Naš servis pruža sveobuhvatnu podršku ženama koje su preživjele nasilje, od besplatne pravne pomoći i psihološke podrške, do pratnji kroz institucije i hitnih intervencija. Važno je da žena osjeti da nije sama i da proces može proći bez dodatnog straha - kazala je Jaredić.
Dodala je da se samo u ovoj godini Centru za ženska prava obratilo 242 žena, među kojima 129 novih korisnica, te da je pruženo 3958 pojedinačnih usluga.
- Iza svakog od tih brojeva stoji jedna osoba, jedan život i jedna priča, to je ono što našem radu daje smisao - naglasila je ona.
Objasnila je da žene koje se obraćaju Centru najčešće nose dvije ključne brige da li će im se vjerovati i šta ih dalje čeka.&nbsp;
- Povjerenje u iskaz žrtve je osnov za procjenu rizika i za pravovremeno izricanje zaštitnih mjera - jasna je ona.
Druga velika potreba žena je jasna i stalna informisanost o postupku, jer im procesi, od prijave do sudskog postupka često djeluju nepredvidivo i zastrašujuće.
Zato Centar posebnu pažnju posvećuje objašnjavanju svakog koraka i održavanju kontinuirane komunikacije, što ženama donosi osjećaj kontrole, sigurnosti i stabilnosti.
Ona je istakla da u svakodnevnom radu vide i gdje u praksi nastaju prepreke,neujednačeni standardi, nedovoljno jasne procedure i nedostatak koordinacije.&nbsp;
- Te uvide Centar aktivno prenosi institucijama kroz radne grupe, kako bi doprinio unapređenju sistema, i u korist žena koje se nikada neće direktno obratiti organizaciji, ali jednako zavise od efikasne institucionalne zaštite - navela je.
Servisi Centra za ženska prava su važni, ali da sami po sebi ne mogu zamijeniti obaveze institucija.&nbsp;
- Ključ uspjeha je da policija, tužilaštva, socijalne službe, sudovi i zdravstveni sistem postupaju proaktivno, blagovremeno i u skladu sa svojim obavezama - kazala je.
U tom kontekstu, naglasila je da su Dani otvorenih vrata važan prostor za dijalog, saradnju i zajedničko djelovanje, kako bi svaka žena u Crnoj Gori dobila pravovremenu i adekvatnu zaštitu, bez obzira na to gdje živi.

1084x550

Raičević: Zaštita žena je temelj vladavine prava

Naše društvo ne smije dozvoliti da se nasilje nad ženama relativizuje, ignoriše ili tretira kao privatna stvar - poručila je potpredsjednica Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Beranama Nataša Mijović naglašavajući da ta partija najoštrije osuđuje sve nedavne slučajeve brutalnog nasilja i zlostavljanja žena u tom gradu.
Ovo, kako je podvukla, nijesu izolovani incidenti - nego sistemski problem koji se godinama produbljuje zbog nedostatka preventivnog djelovanja, neefikasne zaštite i sporih reakcija i neefikasnih nadležnih institucija.
- Posljednjih dana Berane je, nažalost, bilo ispunjeno uznemirujućim vijestima o fizičkom nasilju, seksualnom zlostavljanju, prijetnjama i ponižavanju žena, što predstavlja alarmantan signal da sigurnost i dostojanstvo žena nijesu adekvatno zaštićeni - konstatovala je Mijović.
Posebno, kaže ona, zabrinjava nedavno otkriven slučaj trgovine ljudima, u kojem je ženska osoba bila primoravana na polne radnje, držana u zavisničkom odnosu, zlostavljana i prisiljavana na prostituciju.
- Ovakvi događaji, zajedno sa nedavnim brutalnim fizičkim napadom na ženu u jednom ugostiteljskom objektu, te prijetnjama i zlostavljanjem u porodici, jasno ukazuju na ozbiljnu eskalaciju nasilja nad ženama u Beranama - decidna je Mijović.
Svaka žena, podvlači ona, ima pravo da živi bez straha, bez ucjena, bez ponižavanja i bez nasilja.
- Zbog toga Opštinski odbor DPS Berane zahtijeva hitne i odlučne reakcije svih nadležnih, kontinuiran rad na prevenciji kako bi se spriječilo da se ovakvi slučajevi uopšte dogode - navela je Mijović.
Demokratska partija socijalista će, poručuje ona, nastaviti da insistira na stvaranju društva u kojem je zaštita žena stvarna, kontinuirana i djelotvorna.
&nbsp;- Društva u kojem je sigurnost žena prioritet, a ne samo deklarativna obaveza - zaključila je Mijović.

1250x600

Mijović: Sigurnost i dostojanstvo žena nijesu adekvatno zaštićeni, DPS Berane zahtijeva hitne i odlučne reakcije svih nadležnih

Žene na sjeveru Crne Gore i dalje se suočavaju sa sistemskom nejednakošću, društvenim predrasudama i nedostatkom institucionalne podrške, ocijenila je aktivistkinja iz organizacije Poligon za žensku izuzetnost – Sofija, Rebeka Čilović.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da jedino savjetovalište za žene žrtve nasilja koje je ta organizacija sa sjedištem u Beranama imala, ali i jedno od malobrojnih takvih ustanova na sjeveru, već više od šest mjeseci ne funkcioniše zbog nedostatka finansijskih sredstava.
Kako je istakla Čilović, dok se država i institucije bave velikim temama, svakodnevni život žena na sjeveru prolazi u tišini - bez pravne, ekonomske i institucionalne podrške. 
Na pitanje o napretku u ostvarivanju ženskih ljudskih prava na sjeveru u posljednjih godinu, Čilović je istakla da se nikada nije više govorilo o razvoju sjevera, ali da u isto vrijeme nikada više nijesu isplivali na površinu fenomeni koje novac ne može da reguliše.
- Gotovo mi je nezamislivo da i danas govorimo o narativu u kojem se žene glorifikuju samo kada su “mučenice” - kazala je Čilović.
Ona je kazala da komentari pohvale i oduševljenja postoje u slučajevima kada se govori o mladoj ženi sa sela koja, bez veće podrške, uzgaja stoku i proizvodi hranu za širu prodaju. 
- I svi bi rekli — pa šta je tu loše i čudno? Ništa, osim činjenice da niko neće pružiti podršku da se taj fizički težak posao olakša - navela je Čilović. 
Prema njenim riječima, umjesto toga, potrebno je pružiti uvid u mehanizme koji znače da žena ne mora sve ručno da obrađuje, već da može i pametnije.
- Upravo u toj ženskoj intelektualnoj snazi leži sva naša tragedija. Društvo je željno hrapavih ruku, naboranog lica i divi se ženama koje po snijegu i ledu kopaju krompire. Izgleda da što više žena „potegne“, to više vrijedi - kazala je Čilović.
Sa druge strane, kako je naglasila, ne valja kada žena misli, sazna, ili kada prijavi fizičko ili psihičko nasilje.
- Još nijesam čula da postoji konsenzus u zajednicama oko nasilja koje žene trpe, ali sam se naslušala pitanja i komentara u dobro poznatom maniru: “Šta li mu je uradila? Mora da mu je nešto uradila. Loše mu je radila - kazala je Čilović. 
Ona je poručila da je upravo rad tiho, ali sigurno, postao ženina druga realnost.
- Kada pogledam markete — ne vidim muškarce. Kada vidim da se nose paketi — vidim ženske ruke. Ali pravdu ne vidim - navela je Čilović dodajući da je pravda definitivno ostala u muškim rukama.
Ona je kazala da ekonomsko i verbalno nasilje “cvjeta”, ali da ga više niko ne smatra bitnim.
Govoreći o odnosu države prema ženama na sjeveru, Čilović je upozorila da je, uprkos deklarativnim politikama o razvoju, država zanemarila stvarne potrebe žena na sjeveru Crne Gore, navodeći da su one i dalje zatvorene u privatni prostor, u značajnoj mjeri lišene mogućnosti javnog života i ekonomskog osnaživanja. 
- Država se bavi velikim temama, a naizgled male sudbine u Crnoj Gori pokazatelj su suštinske nebrige za stanje u kojem se žene na sjeveru nalaze - navela je Čilović.
Ona je naglasila da je i u relevantnim državnim ustanovama jasno da ženama na sjeveru nije dato isto pravo, a ni znanje da ta prava koriste.
<h2>Organizacije sa sjevera potcijenjene i marginalizovane </h2>
Čilović je, na pitanje o uključenosti predstavnica ženskih organizacija u donošenje javnih politika i relevantne zakonske regulative, ocijenila da su organizacije sa sjevera potcijenjene i marginalizovane.
- Stiče se utisak da ženske organizacije sa sjevera stalno treba da “porastu”. Nikako da postanemo dovoljno kredibilne, dovoljno pametne - navela je Čilović.
Ona je kazala da, uprkos povremenom zamoru ili ljutnji, nikako ne odustaju. 
- Nikada se niko iz raznih ministarstava nije našao da nas pozove. Ali ponavljam, to je zato što smo “mali” i nijesmo dostojni da nas oni, čiji je to posao, prime - navela je Čilović.
Prema njenim riječima, u nadležnim ministarstvim ih lako odbijaju na pozivima koje raspisuju, ali ignorišu i njihove dopise.
Čilović je kazala da organizacija Sofija, uprkos tome, radi velike stvari. 
- I da nijesmo članovi radnih grupa - mada je naša sudbina vezana za teren - šta će ženi iz Petnjice, Andrijevice ili Berana bolja zakonska regulativa, kada benefite tih pustih slova nije ni prije osjetila - upitala je Čilović.
Kako je istakla, to lijepo zvuči, ali u praksi ne djeluje.
Upitana da li država radi dovoljno da osnaži žene na sjeveru i da li misli da ima političke volje za to, Čilović je kazala da se vide samo kozmetički pomaci, ali da vjeruje da će sa većim pritiskom doći i veće promjene.
- Osim nekih kozmetičkih pomaka, ne vidim suštinsku volju da nas sve zajedno zaboli ono što žene trpe vijekovima, a da budemo iskrene - danas su mnoga mjesta bolna - rekla je Čilović.
Ona smatra da, više nego na volju sa najvišeg nivoa, računa na pritisak koji, kako je navela, prije ili kasnije mora doći kao posljedica svega što se “gura pod tepih”.
- Koliko je još žrtava potrebno da se dođe do pomaka — to nije pitanje, već briga - navela je Čilović i naglasila da će nastaviti da brinu i budu posvećene borbi za bolji položaj žena. 
<h2>Savjetovalište u Beranama prestalo da radi zbog nedovoljno novca</h2>
U Beranama je u februaru 2023. godine otvoreno savjetovalište za žene žrtve nasilja, čije usluge su, prema riječima Čilović, koristile žene iz Berana, Petnjice i Andrijevice, ali i drugih susjednih opština.
To savjetovalište, kako je kazala, već pola godine nema svoj prostor i ne funkcioniše. 
- Već više od šest mjeseci ne funkcioniše jedino savjetovalište za žene žrtve nasilja koje je "Sofija" imala. Zbog nedostatka finansijskih sredstava njegov rad je obustavljen - saopštila je Čilović.
Ona je naglasila da je, uprkos tome, "Sofija" nastavila da radi, dodajući da toj organizaciji žene vjeruju.
- To je kapital stvoren uz jako malo resursa - navela je Čilović, dodajući da i sada, na dobrovoljnoj osnovi, daju sve od sebe da pomognu svim ženama koje im se obrate.
- Uz ogromnu podršku Centra za ženska prava i LGBT Foruma Progres, tamo gdje nijesmo mogle same, one su preuzimale dalji razvoj pojedinačnih slučajeva - kazala je Čilović.
Ona je naglasila da je veoma važno da u Beranama nastavi da postoji savjetovalište, kao i da ono pripada organizaciji kao što je "Sofija". 
- Jer, na sjeveru, doći u neku kancelariju i reći da si žrtva — gotovo je nezamislivo. A ipak, vjerujte, to se dešava gotovo svakodnevno - kazala je Čilović.
Ona je naglasila da jeste važno pomoći "Sofiji", ali da aktivistkinje, čak i da te pomoći ne bude sa državnog nivoa, neće biti same i neće odustati.
Na pitanje o saradnji sa policijom i predstavnicima pravosudnih organa u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, Čilović je ukazala na značaj podrške koju su pružale ženama u tim situacijama. 
- Nije lako čekati po hladnim hodnicima raznih institucija satima. To je već prvi signal koji ti govori: “Šta ćeš ovdje?”. Iznošenje intime, bola i jada pred nepoznatim ljudima, koji vrlo često imaju suzdržan pogled ili profesionalnu deformaciju da u svakom vide krivca, a nikada istinsku žrtvu — teško je i ponižavajuće - navela je Čilović.
Ona je rekla da, ako policajac, socijalna radnica ili medicinska sestra misle: “Žena sama tražila batine”, problem više nije samo te žene, već i društva koje je dopustilo da takvi ljudi rade takav posao.

Čilović: Evidentna suštinska nebriga države za stanje ženskih prava na sjeveru

Žene u filmu još uvijek igraju u sistemu koji nije stvoren za njih – ali ga mijenjaju, ulogu po ulogu, film po film. To je bila ključna poruka razgovora „Mjesto žena u industriji filma – jednake šanse?“, održanog u okviru programa FUNK Kino Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore. (FOTO)
Publika je slušala iskrene, britke i duboko promišljene poruke četiri istaknute umjetnice: Bojane Maljević, Marije Škaričić, Nade Šargin i &nbsp;Marije Perović, koje su govorile o stvarnom licu rodne ravnopravnosti na filmu – iza kamere, ispred kamere i u učionicama filmskih akademija.
Razgovor je moderirala prof. Marija Perović, rediteljka i profesorka na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
– O poziciji žene na filmu razmišljam i kroz likove iz filmova koje sam snimila, i one koje pripremam, a samim tim i kroz poziciju glumica. O poziciji rediteljki, kao profesorica, razmišljam i kroz svoje studentkinje, kojih je svake godine više. Na mojim filmovima ne možemo govoriti o kvotama, jer sam, zbog uštede budžeta, često tri posla radila za jedan iznos – kao i većina žena, i to nije dobro. Dok ne izborimo da naše poslove radimo kao žene, sa svim prednostima koje imamo, jednake šanse nećemo imati. Ali umjetnost u tome pomaže, jer žene u njoj sve češće postaju kreatorke, donosioci odluka, važne djelatnice. A zbog toga je svijet – i uticaj koji medij ima na nove generacije – humaniji, topliji i, nadam se, bolji – kazala je Perović.
Događaj je bio pohvala ženskoj upornosti, inteligenciji i kreativnosti u filmskom poslu koji i dalje nosi muške obrasce, prožet insertima iz filmova i serija u kojima su učesnice panela ostavile svoj pečat: „Dug moru“, „Kalup“, „Majka asfalta“, „Grudi“, „Mare“, „Vratiće se rode“, „Sutra ujutro“, „Nije kraj“ — koji su ilustrovali teme razgovora.
– Iako žene u filmskoj industriji danas imaju vidljivije uloge nego ikada, još uvijek funkcionišemo unutar sistema koji je suštinski muški, smatra Bojana Maljević, glumica, producentkinja i profesorica na FEFA fakultetu u Beogradu.
Naše mogućnosti i dalje u velikoj mjeri zavise od odluka, ukusa i moći muškaraca koji upravljaju procesima i budžetima. Kao glumica i producentkinja, svjesna sam da svaka ženska pozicija proističe ne samo iz talenta, već i iz istrajnosti u prostoru koji nije stvoren za nas. Jednake šanse neće postojati dok žene ne postanu ravnopravni donosioci odluka. Film, kao i život, mijenja se tek kada se promijeni ugao gledanja – a mi želimo ugao sa mnogo znanja, dobrog ukusa i ozbiljnom vizijom o značaju filma, umjetnosti, kulture i medija u našem društvu – poručila je ona.&nbsp;
O odnosu prema glumica u svijetu i kod nas govorila je i Nada Šargin, glumica i prvakinja drame Narodnog pozorišta u Beogradu.
– Slušam priče kako su ozbiljne i uistinu velike dramske glumice u Francuskoj obožavane, njegovane od strane filmske industrije. Za njih se pišu scenariji, gotovo svaka od njih ima i svoj pjevački album. Kako kaže Marion Kotilard: “Moj prijatelj muzičar znao je da mi je potrebno da se izrazim i kroz pjevanje i muziku, pa me je pozvao da nastupam na njegovim koncertima.” Voljene su i obožavane kao boginje. Kod nas imamo velikog Đorđa Karanovića koji je snimao filmove o ženama – Petrijin venac, Virdžina – i u drugim filmovima, poput Samo jednom se ljubi, imao jake ženske likove najrazličitijih karaktera, pokazujući koliko ga duboko zanima ženska priroda i snaga. Ali žene i dalje nijesu ravnopravno zastupljene u filmskoj industriji, a često su i manje plaćene – o čemu je još davno govorila najveća diva Milena Dravić – istakla je glumica Šargin.
– Sve sam sretnija i ponosnija što sam žena – valjda zato što tek sa zrelošću počinjem istinski osjećati što to znači i što sve možemo. Kroz stoljeća su se naše prethodnice borile i izborile za prava koja im nisu bila data. Danas je bolje nego nekad, ali smo daleko od kraja priče. Za jednake šanse potrebno je još truda i borbe – no promjene se vide i čuju, i mi ih živimo – zaključila je Marija Škaričić, glumica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.

Žene u filmu - ulogu po ulogu, mijenjaju pravila igre

To je Crna Gora: smjela, ispred svog vremena i ponosna na svoje žene koje pomjeraju granice - poručila je predsjednica i osnivačica Women Political Leaders Silvana Koh-Merin na otvaranju Samita žena političkih liderki - WPL Samit 2025 Montenegro u organizaciji Skupštine Crne Gore.
Danas, kako je istakla, Crna Gora nastavlja tu tradiciju.
- Ovo je mjesto gdje je razgovor o liderstvu, toleranciji i građenju mostova među narodima nešto sasvim prirodno. Održavanje Samita WPL 2025 ovdje znači nadahnjivanje zemljom koja u sebi nosi otpornost, otvorenost i volju da gleda unaprijed - kazala je Koh-Merin.
Ovaj trodnevni događaj, kako su naglasili u Skupštini, okuplja preko 220 poslanica, ministarki, predsjednica, potpredsjednica, gradonačelnica, osnivačica i direktorki preduzeća iz 65 zemalja svijeta.
Primjećujući da je Crna Gora teritorijalno mala država, ali i država koja ima veliko srce i snažan duh, Koh-Merin je kazala da je Crna Gora zemlja koja je oduvijek bila raskrsnica kultura, gdje se planine susreću sa morem i gdje ljudi umiju da dočekaju svijet širom otvorenih vrata. Koh-Merin je u tom kontekstu navela da se ne radi samo o prirodi, već da je riječ o liderstvu, hrabrosti i viziji, te podsjetila na anegdotu o princezi Kseniji, koja je, kako je kazala, bila prva žena koja je vozila automobil na Balkanu.
Predsjednica i osnivačica WPL-a je istakla i da je Crna Gora dovoljno mala da se svako koga sretnete osjeća kao dio porodice, ali i dovoljno značajna da privuče pažnju svjetskih lidera. Upravo ta bliskost, kako je primijetila, čini Samit WPL posebnim - ,,nijesmo izgubljeni u masi, već povezani, licem u lice, gradeći povjerenje”.
- Zato, kada se okupimo ovde 2025. godine, sjetimo se princeze Ksenije i njene prve smione vožnje. Ponesimo taj isti duh sa sobom - žene koje preuzimaju volan, usmeravajući nas ka budućnosti i pokazujući svijetu da liderstvo nije pitanje veličine, već hrabrosti - kazala je Koh-Merin.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović je ocijenila da je održavanje i otvaranje Samita, potvrda da rodna ravnopravnost nije više samo tema za govore, već konkretan politički prioritet, te da u tom kontekstu Crna Gora više ne samo prati, već predvodi.
Navela je da Crna Gora kao zemlja koja je najdalje odmakla u pregovorima sa Evropskom unijom, gradi evropsku budućnost u kojoj će ravnopravnost biti temelj njenog identiteta.
- Crna Gora je spremna da bude prva naredna članica EU i zato želimo da u evropsku porodicu uđemo ne samo kao politički partner, već i kao pozitivan primjer društva koje ulaže u jednakost, dijalog i inkluzivnost - kazala je Popović.
Ona je podsjetila na izmjene regulative, podizanje zakonskih kvota za zastupljenost žena u parlamentu na 40 odsto, čime se, kako je kazala, poslala jasna poruka - mjesto žene je tamo gdje se donose odluke.
- To nije bio samo zakon na papiru, to je bio jasan signal da Crna Gora želi biti primjer ne samo zemljama regiona, već i mnogo šire, jer pokazujemo kako se politička volja može pretvoriti u stvarnu promjenu - kazala je Popović.
Naglasila je da rodna ravnopravnost nije „žensko pitanje“, već pitanje pravednosti, demokratije, stabilnosti i razvoja, te da zemlje u kojima žene učestvuju u političkom životu, donose kvalitetnije odluke, imaju snažnije institucije i otpornija društva. Crna Gora, kako je kazala, to sada dokazuje - ne samo riječima, nego konkretnim potezima.
- Zato mi je posebno drago što danas ovdje, iz srca Crne Gore, šaljemo poruku da je ovaj Samit otvoren. Otvoren je za iskren dijalog, otvoren za razmjenu iskustava, za kritiku, i - što je najvažnije - za konkretna rješenja. Želim da iz ove sale izađemo sa idejama koje će postati zakoni, sa preporukama koje će postati politike, i sa povezanošću koja će postati snaga jedne globalne mreže žena liderki - zaključila je Popović.
Predsjedavajuća Odbora WPL-a Obiageli Ezekvesili je istakla da održavanje Samita nije samo čin velikodušnosti, već i snažna poruka o posvećenosti Crne Gore dijalogu, saradnji i povjerenju. Ona se osvrnula na ovogodišnju temu Samita - Pozitivna budućnost: izgradnja povjerenja, pokretač napretka - navodeći da je povjerenje valuta liderstva, te da se povjerenjem, čak i najteži izazovi mogu pretvoriti u prilike. Ezekvesili je primijetila da žensko liderstvo nije simbolično, već transformativno, te da ,,kada žene vode, zakoni se menjaju, mir traje, ekonomije rastu pravednije, a društva napreduju”.
- Naša omladina mora u svojim liderima prepoznati doslednost, integritet, sposobnost i jasnu svrhu. Moraju vjerovati da politika nije igra, već sveti zavjet povjerenja - kazala je predsjedavajuća Odbora WPL-a.
Kako je istakla, izazovi sa kojima se suočavamo kao globalno društvo prevazilaze kontinente i mora se djelovati kao da je svijet jedno, jer on to i jeste.
- Neka WPL Samit 2025 u Crnoj Gori pošalje jasnu poruku: da politika i dalje može biti snaga integriteta, hrabrosti i obnove. Neka se ovaj skup pamti, ne samo po razgovorima koje vodimo u naredna dva dana, već i po obavezama koje mi, kao lideri, preuzimamo prema sebi i prema ljudima kojima služimo - kazala je Ezekvesili.
Tokom prvog dana Samita, učesnici su kroz tri tematske panel diskusije govorili na teme „Nova energetska diplomatija: Povjerenje u tranziciji“; „Investiranje u stabilnost: Nova agenda globalnog kapitala“; „Digitalna budućnost: Etičke osnove i Fireside razgovor: Priče o pozitivnoj budućnosti“.
Govoreći o problematici nove energetske diplomatije, uz konstataciju da svjetska energetska scena prolazi kroz duboke promjene, koje zahtijevaju nova partnerstva i transparentno liderstvo, razmotreno je na koji način donosioci politika mogu obezbijediti pravednu zelenu tranziciju koja jača energetsku bezbjednost, privlači klimatske investicije i gradi povjerenje kod građana i globalnih partnera.
U okviru druge teme u čijem fokusu je bila problematika ulaganja u stabilnost, nova globalna investiciona agenda, konstatovano je da investiranje nije samo pitanje dobiti, već je i izraz povjerenja u liderstvo i smjernice jedne zemlje. Tokom razgovora diskutovano je o modalitetima kroz koje bi države mogle stvoriti stabilno političko okruženje koje privlači etičke, dugoročne investicije i podstiče inkluzivni razvoj.
Panelistkinje su iznijele mišljenja i o problematici etike u okvirima koje nameće nova ,,digitalna budućnost“, pa je tako bilo riječi o tome kako lideri mogu urediti nove tehnologije, zaštititi demokratiju i osigurati da inovacije služe javnom dobru.
Samit će biti nastavljen sjutra, a učesnici će razgovarati na teme: “Kulturna diplomatija i nacionalni identitet“ i „Turizam kao most: Mekana moć i ekonomski oporavak“. Učesnike će pozdraviti Vladimir Jokić, gradonačelnik Kotora i Željko Komnenović, gradonačelnik Tivta.

Počeo WPL Samit 2025 Montenegro: Crna Gora - smjela, ispred vremena i ponosna na svoje žene koje pomjeraju granice

Mnogo je propusta u procjeni rizika - ne djeluje se spremno kad se procjeni da je visok. Ženama se u Crnoj Gori ne vjeruje kada institucijama kažu da su žrtve nasilja - ukazala je za 24 sata Televizije E direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
Alma Ćosović pretučena je pred djetetom, ostavljena bez pomoći više od 30 sati. Umrla je nakon mjesec, koliko je bila u komi. Institucije javno nijesu reagovale, a vijest o njenoj smrti javnost je dobila od Centra za ženska prava. Izvršna direktorica ove nevladine organizacije, Maja Raičević, podsjeća da su se u kratkom periodu desila dva femicida, a da je izostala poruka države, čija je obaveza da se pobrine za takve slučajeve.
- Sve to govori da život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo. Sve to govori da država nije spremna da se suoči sa ovakvom vrstom nasilja koja neprestano odnosi živote žena. I onda kad ishod nije smrt, nasilje nad ženama ugrožava zdravlje, mentalno zdravlje, žrtvine živote najbližih, prvenstveno djece - rekla je Raičević.
I pored toga što postoji veliki broj pozicija koje se odnose na bezbjednost, poput potpredsjednika Vlade (za bezbjednost), kao i i institucija koje se bezbjednošću bave, ipak se, kaže Raičević, stiče utisak da se bezbjednost uopšte ne odnosi na žene.
- Kad se ovakve stvari dese najmanje što možemo da očekujemo je snažna poruka sa vrha vlasti da će se raditi na prevenciji, na suzbijanju nasilja… Mi uporno dobijamo samo ćutanje i apsolutni nemar i neodgovornost, prije svega prema ženama u Crnoj Gori, ali i prema svim građanima i građankama. Nasilje nad ženama je sistemski problem koji urušava sve društvene vrijednosti i utiče na zdravlje našeg društva - istakla je Raičević.
Smatra da u institucijama ima ljudi koji posvećeno rade svoj posao, ali da je sistem zakazao jer institucije međusobno ne funkcionišu.
- Zabilježili smo niz propusta, prvenstveno kada je riječ o procjeni rizika. Čini mi se da se ženama još ne vjeruje dovoljno u institucijama onda kada kažu da su ugrožene. Neophodno je da se rizik adekvatno procijeni. Neohodno je da, kada se ustanovi da je taj rizik visok, spremno reaguje. Mi neprestano imamo lošu procjenu rizika koju prati i neadekvatno postupanje institucija. Primijetili smo inertnu i neprofesionalnu ulogu centara za socijalni rad, koji uopšte ne reaguju, naročito kada su djeca izložena nasilju. Na to smo ukazali u više navrata i kroz saopštenja Operativnog tima za nasilje nad ženama i nasilje u porodici – podsjetila je izvršna direktorica Centra za ženska prava.
Raičević ističe da je neophodna nacionalna strategija protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Podsjeća i da su sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama već opredjeljena kroz Reformsku agendu Evropske unije.
- Mislim da je važno da znamo da li će ta sredstva zaista otići za borbu protiv nasilja nad ženama ili će se neki drugi budžetski deficiti pokrivati tim novcem… Mi imamo neadekvatan broj tužilaca, nedovoljno policije, nemamo sistem koji uzima u obzir sve naše višegodišnje apele koji se odnose na pitanja suzbijanja ilegalnog oružja. Podsjetiću da još nemamo zakon o oružju. Mnogo toga što je Vlada trebalo hitno da uradi, zapravo je propustila – kaže Raičević.
U Centru za ženska prava zalažu se da se ubistva, zasnovana na rodnoj diskriminaciji, tretiraju kao teška ubistva, da se femicid spriječi, a nasilje prevenira.
- Ogromna je potreba briga o djeci žrtava, a ne vidim da se neko time adekvatno bavio. Poslije svakog femicida žrtve za sobom ostavljaju maloljetnu djecu. Neka od njih završe u domu, hraniteljskim porodicama i država se više na njih ne okreće. To su djeca koja, u najmanju ruku, zaslužuju da se država pobrine o njihovom zdravlju, jer mnogi od njih nose ozbiljne traume. Država traba da se brine i o njihovom obrazovanju, školovanju, da im pruži krov nad glavom - istakla je Raičević.
Dodaje da je država dužna da zaštiti svakog pojedinca.
- Ovo što se dešava mora da bude alarm za čitavo društvo, da više nema prostora za opomenu, čekanje… Ovo su situacije kada bi trebalo da solidarno stanemo ispred ove vlasti i zahtijevamo da zaista uradi ono na šta se obavezala i za što je plaćamo – zaključila je Raičević.

Raičević: Život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo, država nije spremna da se suoči sa nasiljem koje ih neprestano odnosi

Premijer Milojko Spajić je, u obraćanju Odboru za rodnu ravnopravnost, iskazao punu podršku za povećanje kvote za manje zastupljeni pol sa 30 na 40 odsto u izbornom zakonu, uz obavezu da se među svaka tri kandidata na izbornoj listi nađe najmanje jedan predstavnik manje zastupljenog pola.
- Apsolutno podržavam povećanje kvote za manje zastupljeni pol sa 30 na 40 odsto u izbornom zakon - poručio je premijer u video obraćanju predsjednici, članovima i članicama Odbora.
Spajić je kazao da je uvjeren se da “Pokret Evropa sad ovo već živi” - imajući u vidu da 40 odsto ministarskog sastava PES-a u Vladi čine upravo žene koje, kako je istakao, svoje resore vode i bolje od svojih kolega.
- Na ovaj način, želimo da otvorimo dodatni prostor da se do sada zapostavljen potencijal dodatno iskaže u kreiranju javnih politika i liderstvu naše zemlje - istakao je on.
Predsjednik Vlade je kazao da je posebno važno da Parlament napravi ovaj iskorak pokazujući, kako je istakao, snagu cijelog društva da se izdigne iznad stereotipa i okrene najvišim standarda Evrope i svijeta.

Spajić podržao inicijativu za veće učešće žena u politici: PES ovo već živi

Iz Centra za ženska prava saopštili su da im se tokom proteklih dana obratilo pet žena koje tvrde da su u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima, bile izložene mobingu i drugim oblicima nasilničkog ponašanja od strane v.d. direktora državnog preduzeća Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) Mersudina Gredića.
Iz CŽP-a su se oglasili nakon teksta koji su objavile Vijesti a u kom se navodi da je zaposlena u ovom državnom preduzeću pokrenula je postupak za zaštitu od mobinga zbog dugotrajnog neprimjerenog ponašanja Gredića.
Pravna zastupnica Nina Radulović tvrdi da je Gredić njenu klijentkinju “ometao ili sprečavao u vršenju radnih obaveza, ali i vrijeđao njen profesionalni i lični integritet”. Naglašava i da su njena klijentkinja i više drugih zaposlenih u COTEE obavještavali Odbor direktora o ponašanju Gredića, tražeći od njih zaštitu, ali da njihovi apeli nijesu uvaženi.
Centru za ženska prava su žene koje navode da su trpjele Gredićevo zlostavljanje na radnom mjestu, detaljno izložile brojne situacije u kojima se uočava uznemirujući obrazac ponašanja sa potencijalno ozbiljnim posljedicama po pravo na rad, mentalno zdravlje i dostojanstvo zaposlenih žena.
- Iskazane tvrdnje ukazuju na sistemski obrazac uznemiravanja, vrijedjanja, zloupotrebe položaja i stvaranja neprijateljskog radnog okruženja u više kolektiva u kojima je Gredić obavljao rukovodeće funkcije - istakli su iz CŽP.
Posebno zabrinjavaju, kako kažu, navodi da je jedna od žrtava Gredićevog zlostavljanja na radnom mjestu bila primorama da da otkaz, a da su pritužbe koje je više zaposlenih uputilo Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova i Odboru direktora COTEE ostale bez odgovora.
Zbog svega iz CŽP-a zahtijevaju da se navodi svih pomenutih žena pažljivo, nepristrasno i temeljno ispitaju, kako bi se utvrdile činjenice i zaštitila njihova prava.&nbsp;
- Pozivamo Vladu Crne Gore da, s obzirom na ozbiljost optužbi i potrebu da se izbjegne dalja viktimizacija potencijalnih žrtava, preispita kadrovska rješenja i razmotri druge kandidate za rukovodeću poziciju koju u svojstvu v.d. obnaša Mersudin Gredić. Pozivamo nadležno tužilaštvo da hitno ispita da li u ponašanju pomenute osobe postoji osnov sumnje o postojanju elemenata krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti - poručili su u obraćanju javnosti.
Pozvali su i predsjednika i rukovodstvo Bošnjačke stranke da pokažu nultu toleranciju na nasilje nad ženama na radnom mjestu i da u tom smislu odgovore na optužbe protiv Mersudina Gredića, koji je član njihovog Predsjedništva i Glavnog odbora.
<h2>Institucije tolerišu mobing</h2>
Pobjeda je danas objavila obraćanje još jedne, kako tvrdi, žrtve mobinga Mersudina Gredića. Ona je tom listu kazala da želi da izrazi punu podršku hrabroj zaposlenoj u COTEE koja je smogla snage da javno progovori o mobingu kojem je godinama izložena od strane Mersudina Gredića.&nbsp;
- I sama sam bila žrtva istog obrasca ponašanja istog čovjeka. Zvanično sam tražila zaštitu od mobinga i dokumentovala primjere Gredićevog ponašanja koje je odslikavalo diskriminaciju i psihološki pritisak prema zaposlenima. Nije bilo reak- cija, čime je u stvari bio zašti- ćen Gredić – kazala je ova žena Pobjedi.
Istakla je da nije bila jedina u toj instutuciji koja je trpjela mobing, te da je njegovo favorizovanje njemu lojalnih i maltretiranje i nedolično ponašanje prema onima koji mu nijesu bili po volji bila je opšte poznata stvar.&nbsp;
- Cijela radna karijera Mersu- dina Gredića je primjer partijskog uhljebljenja i velikih ambicija partijskog čovjeka koji godinama uživa političku zaštitu zahvaljujući Bošnjačkoj stranci, a ne zahvaljujući svojim znanjima, kompetencijama i rezultatima. Upravo ta politička zaštita omogućila mu je da godinama nekažnjeno širi strah i zloupotrebljava službeni položaj – kazala je ona.&nbsp;
Smatra da je Gredić dobio status „bijelog medvjeda“, a zahtjevi za zaštitu od mobin- ga upućeni menadžementu nijesu bili od pomoći.&nbsp;
- Suočene s takvom situacijom, ne vjerujući politizovanim institucijama, mobingovane žene nijesu išle dalje u proces - zbog čega na važnosti još više dobija postuak zaposlene u COTEE koja je odlučila da na svjetlost dana iznese porazni način funkcionisanja Mersudina Gredića – poručila je ona.&nbsp;
Ističe da problem Gredić vog mobinga zaposlenih nije ni slučajan, ni nov.&nbsp;
- Isti obrazac traje godinama, isti čovjek ga ponavlja, a institucije ga tolerišu. Vrijeme je da se ovaj obrazac ponaša- nja zauvijek prekine i da se ovakvi ljudi sklone s mjesta moći – zaključila je ona.

CŽP: Javilo nam se još pet žena koje Gredića optužuju za mobing, Vlada da ispita kadrovska rješenja

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zene