Živimo i radimo u društvu gdje se uloga žene i dalje percipira kroz rodno ukorijenjene stereotipe, gdje se i cijeni šta jeste i nije posao za ženu, da li žena treba da započne svoj biznis i kako će to uticati na njene obaveze koje ima na drugim poljima, primarno, u kući i porodici - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je govorio na otvaranju konferencije koja se organizuje povodom dvije inicijative: drugoj fazi projekta „Women on Boards Montenegro“ i inicijative Women Entrepreneurs (WE) Finance Code, koje Centralna banka Crne Gore realizuje u saradnji s Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Tu priliku je iskoristio da poruči da je potrebno omogućiti snažniju uključenost žena u procese donošenja odluka.
- Naši kulturološki i običajni obrasci stavljaju žene u poziciju da se, kroz generacije, odriču prava na nasledstvo u korist muških članova porodice. Sve ovo dovodi do toga da žene, nemajući nekretninu koju bi založile kao obezbjeđenje, postaju neadekvatni kandidati za dobijanje kredita ili otpočinjanje sopstvenog biznisa - kazao je Milatović.
On je istakao da ove inicijative ne samo da podstiču rodnu ravnotežu u upravljačkim strukturama i jačaju poslovni ambijent u našoj zemlji, već i pokazuju da je Crna Gora dio globalne incijative snaženja ženskog biznisa sa ciljem povećanja konkurentnosti čitave ekonomije.
Naglasio je da upravo u ovoj sferi svoje mjesto nalazi inicijativa Women Entrepreneurs (WE) Finance Code koja ima cilj da unaprijedi finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća koja vode žene ili su u vlasništvu žena.
- Smatram izuzetno važnim da se putem raspoloživih podataka, klasifikovanih po rodnoj strukturi, prikaže tekuće stanje rodne neravnoteže, a zatim utiče na pružaoce finansijskih usluga da poboljšaju dostupnost i kreiraju nove proizvode. Zato me posebno raduje što je kompletan ekonomski ekosistem u zemlji, brojne institucije na čelu sa Centralnom bankom Crne Gore, zatim komercijalne banke, kao i poslovna udruženja, prihvatio ovu incijativu i što će učestvovati u njenoj implementaciji - rekao je Milatović.
Siguran je, kaže, da će ovo unijeti novi duh u segment mikro, malih i srednjih preduzeća naše privrede i da ćemo na taj način dati zamajac našoj ekonomiji.
Ukazao je da kada pogledamo drugi aspekt učešća žena u biznisu – takođe svjedočimo poraznoj statistici.
- Paradoksi statistike pokazuju da, uprkos tome što žene čine polovinu populacije i značajan dio visoko obrazovane radne snage, one i dalje rjeđe zauzimaju mjesta u upravnim odborima, na direktorskim pozicijama i u ključnim procesima odlučivanja - naveo je Milatović.
Ukazao je da neki podaci pokazuju da žene čine samo 14 odsto izvršnih direktora i zauzimaju 18 odsto mjesta u odborima direktora velikih javnih preduzeća.
- Još kao ministar ekonomskog razvoja, zadužen za kreiranje politika konkurentnosti i ženskog preduzetništva, snažno sam se zalagao za različite podsticajne mjere i programe prilagođene ranjivim kategorijama u biznisu, među kojima su bili biznisi u vlasništvu žena. Zajedno sa EBRD-om sam tada pokrenuo priču o Kreditno - garantnom fondu koji bi predstavljao sistemsko rešenje za mnoge od ovih barijera i problema, zbog čega se apelujem na kreatore ekonomske politike da u što kraćem roku stave u proceduru kreirano zakonsko rješenje i postave na noge ovu instituciju, kako bi naša privreda dobila važan oslonac i podršku - rekao je Milatović.
Poručio je i da se u prethodnom periodu čvrsto zalagao za snažniju involviranost žena u procese donošenja odluka, bilo da se radilo o institucijama sistema, državnim preduzećima ili biznis sektoru.
- Još tada smo govorili u obavezi da se zakonom reguliše procenat učešća manje zastupljenog pola u odborima direktora državnih preduzeća i propiše da bude 40 odsto, što bi omogućilo implementaciju evropskog standarda u ovoj oblasti. Tada, ali i u godinama posle svakodnevno smo slušali argumente kako se time kreiraju dodatne biznis barijere, kako nemamo dovoljan broj žena koje su edukovane i kadre da budu na takvim pozicijama - rekao je Milatović.
Najbolji odgovor na to su upravo, cijeni on, inicijative kao što je Woman on boards.
- Koja svake godine iznjedri nove liderke koje razumiju biznis i spremne su da, rame uz rame sa muškarcima, uspješno donose poslovne odluke i razvijaju našu ekonomiju. Stoga mi je posebno zadovoljstvo što sam, kako prošle, tako i ove godine, podržao ovu inicijativu i što ćemo, nakon završene ovogodišnje obuke imati već preko 40 liderki spremnih da nastave dalje karijerno usavršavanje na pozicijama donosilaca odluka - poručio je Milatović.
On je zahvalio inicijatorima ovih važnih koraka, Centralnoj banci i EBRD, što kontinuirano rade na poboljšanju konkurentnosti naše privrede i što joj omogućavaju da se uskladi sa principima održivog poslovanja koji postaju sve važniji za ekonomije širom svijeta.
- Snažna i uspješna Crna Gora može biti samo ona koja koristi puni &nbsp;potencijal svih svojih građana i privrede. Nijedna ekonomija ne može sebi priuštiti da zanemari veliki dio svoje populacije kada je riječ o liderstvu, inovacijama i donošenju ključnih odluka. Zbog toga je ulaganje u programe poput ovih, ulaganje u budućnost - u društvo u kojem su meritokratija, stručnost i jednakost osnova napretka. Na kraju, poželio bih uspješan rad svim učesnicama druge generacije programa „Women on Boards Montenegro“ - istakao je Milatović.
Siguran je, zaključuje, da će njihovo znanje, liderstvo i odlučnost donijeti značajne promjene u crnogorskom poslovnom okruženju i doprinijeti još snažnijem ekonomskom razvoju naše zemlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Omogućiti snažniju uključenost žena u procese donošenja odluka

Uvođenje rodno odgovornog budžetiranja doprinijelo bi većoj zaposlenosti i povećanju kvaliteta života žena na dugi rok, naročito u opštinama sjevera Crne Gore, koje imaju najveće stope nezaposlenosti, ocijenili su u Centru za ekonomske i evropske studije (CEES).
Uprkos tome, kako kažu u CEES-u, rodna dimenzija još nije adekvatno integrisana u budžetske procese lokalnih samouprava, niti su strateški planovi razvoja dovoljno usklađeni s realnim potrebama žena, posebno u oblastima koje su najosjetljivije na klimatske promjene, poput poljoprivrede i turizma.
- Jedan od ključnih problema jeste neprilagođenost regulatornog okvira za uvođenje rodno odgovornog budžetiranja na lokalnom nivou. Za razliku od pojedinih zemalja u regionu, opštine u Crnoj Gori nemaju zakonsku obavezu izrade programskog budžeta, koji je preduslov za integraciju rodne perspektive u budžetski ciklus. Takođe, u postojećim lokalnim budžetima nije jasno prepoznat uticaj klimatskih promjena, poput suša, poplava i odsustva snijega, na zaposlenost i prihode žena u sektorima poljoprivrede i turizma - ocijenjeno je u saopštenju CEES-a.
Centar za ekonomske i evropske studije kroz projekat „Rodno odgovorno finansiranje otpornosti na klimatske promjene u opštinama sjevera Crne Gore“ radi na pripremi preporuka za izmjene podzakonskih akata, kako bi se rodno odgovorno budžetiranje integrisalo u strateško planiranje i budžetske procese lokalnih samouprava.
- Izmjene Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i dodatna regulativa, stvoriće pravne pretpostavke za usvajanje ovog modela u lokalnim budžetima, posebno u kontekstu sve većeg uticaja klimatskih promjena na finansijsku stabilnost opština - naveli su u saopštenju.
Paralelno sa normativnim izmjenama, neophodno je, navode, jačanje kapaciteta lokalnih samouprava za sprovođenje rodno odgovornog budžetiranja, kroz edukaciju kadrova, unapređenje informacionih sistema i uvođenje transparentnijih budžetskih procesa.
Projekat CEES-a se implementira u saradnji sa NVO „Ženska akcija“, uz finansijsku podršku Austrijske razvojne agencije (ADA), Gender Budget Watchdog Network (GBWN) i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).

CEES: Uvođenje rodno odgovornog budžetiranja važno za povećanje zaposlenosti žena na sjeveru

U Crnoj Gori još nije postignut zadovoljavajući stepen ravnopravnosti žena i muškaraca, saopštili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, navodeći da žene i dalje nijesu dovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja i da su ekonomski u velikoj mjeri zavisne.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su rekli da je 8. mart praznik uspjeha i ženskog prkosa u istrajnoj borbi za svoja prava, znanja, obrazovanja i postignuća.
Oni su ukazali da potreba za osnaživanjem žena postoji i dalje, u gotovo svim oblastima djelovanja.
- Čestitajući ovaj praznik, s akcentom na ulozi koju žene imaju u demokratizaciji našeg društva i zalaganjem za unapređenje stanja u oblasti ljudskih prava i sloboda, konstatujemo da u Crnoj Gori još nije postignut zadovoljavajući stepen ravnopravnosti - kaže se u saopštenju.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su rekli da javne politike nijesu u potpunosti orodnjene, posebno imajući u vidu da Zakon o rodnoj ravnopravnosti propisuje obavezu organa da u svim fazama planiranja, donošenja i sprovođenja odluka, kao i preduzimanja aktivnosti, procjenjuju i vrednuju uticaj tih odluka na položaj žena i muškaraca.
- Na ovaj dan iznova skrećemo pažnju društva na nezavidan položaj žena iz posebno ranjivih grupa – žene sa invaliditetom, žene Romkinje, žrtve nasilja, žene iz ruralnih predjela, transrodne žene - kaže se u saopštenju.
Navodi se da u praksi žene i dalje nijesu dovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja i da su ekonomski u velikoj mjeri zavisne.
Iz institucije Zaštitnika su rekli da žene trpe različite oblike nasilja, zlostavljanja i uznemiravanja, a u najekstremnijim slučajevima, kakav je femicid, životom plaćaju danak nejednakosti i nezavidnom položaju u porodici i društvu.
- Rodno zasnovano nasilje ostaje jedno od pitanja koje ozbiljno opterećuje naše društvo, a institicija Zaštitnika daje punu podršku ideji, koja je pretočena u zakonodavnu inicijativu, da dođe do kriminalizacije femicida - kaže se u saopštenju.
Tome, kako su rekli iz institucije Zaštitnika, treba da prethodi stvaranje uslova za dosljednu i efikansu primjenu procesnih mjera otkrivanja i gonjenja tih slučajeva, jer zakon nije jedini odgovor na nasilje.
- Ono je izraženo i kroz prisustvo mizoginog, seksističkog, odnosno diskriminatornog govora prema ženama, samo zato što su žene, što dovodi do daljeg jačanja rodnih stereotipa i nasilja u realnoj i virtuelnoj stvarnosti, posebno na društvenim mrežama, za šta još nema adekvatnog sistemskog odgovora - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, u stremljenju za ravnopravniji položaj žena u društvu, potrebno dodatno podsticati mjere kojima se postiže balans između privatnog i profesionalnog života žene, odnosno njenog profesinalnog angažmana i majčinstva.
Za to je, kako su rekli iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, jedan od preduslova i jačanje svijesti javnosti na uklanjanju rodnih stereotipa.
Oni su istakli da sva prava koja danas žene imaju nijesu tek tako stečena, već su plod ozbiljnih istorijskih zalaganja i borbe za prava žena.
- Zaštitnik podsjeća da je u oblasti rodne ravnopravnosti i ova institucija ukazivala na mjere koje je potrebno preduzeti radi dostizanja stvarne, a ne formalne ravnopravnosti, zbog čega ponovo insistiramo na jačanju operativne faze djelovanja i sprovođenje zakona, planova i strategija, a ne samo protokolarnom zalaganju za prava žena - kaže se u saopštenju.

Ombudsman: Nemamo zadovoljavajući stepen ravnopravnosti žena i muškaraca

Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, izvršna direktorica SOS Podgorica Biljana Zeković.
Tijelo muške bebe pronađeno je juče ujutru u kanti za smeće u podgoričkom naselju Blok 9. Tijelo novorođenčete pronašao je radnik Čistoće, čisteći korpu za otpatke. Danas se već zna ko je majka, da se porodila kući bez medicinske pomoći, da je i sama u kritičnom zdravstvenom stanju.
Ne dešava se čedomorstvo prvi put, kaže Zeković, već kroz cijelu istoriju čovječanstva, ali je porazno što se dešava danas.
- Sistem, i zdravstveni, i socijalni, i svi drugi, morao je biti na većem nivou, nego što je bio u prošlom vijeku. Meni se čini da je suština problema u tome. Suština problema je u tome što majke u takvoj situaciji apsolutno nemaju nikakvu podršku. Možemo da govorimo o tome koliko treba osuđivati takvo djelo, naravno, kao što i same znate, ono se i krivično goni, i kažnjava kaznama zatvora, međutim, postavlja se pitanje zašto te žene to rade. Mislim da svako od nas, ma koliko laik bio u svijetu medicine, mora da postavi sebi pitanje šta nije u redu sa tom majkom - rekla je Zeković.
Prema njenim riječima, postoji ogroman broj žena koje su u vrlo teškoj situaciji, i materijalnoj, i finansijskoj, i koje su žrtve nasilja i nemaju nikakvu podršku. Sve to, napominje, utiče na njihovo psihičko stanje.&nbsp;
- Sva istraživanja koja su rađena u svijetu pokazuju da su žene koje su počinile takvo djelo, ubile svoje bebe, da je 89 posto tih žena bilo žrtve nasilja u porodici, da su bile žrtve nasilja kao djevojčice, i preko 80 posto pripadaju kategoriji siromašnih žena. Sve to ostavlja vrlo ozbiljne posljedice - kaže Zeković.&nbsp;
Malo se vodi računa o mentalnom zdravlju, poručuje Zeković, posebno o mentalnom zdravlju trudnica i često ogroman broj žena prođe zdravstveni sistem, a da niko ne primijeti da ona ima psihičke probleme.
- Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje. Kada se dese ovakve situacije onda smo svi spremni da osudimo ženu, da drvlje i kamenje bacimo, a da niko ne razmišlja u kakvom se položaju ta žena našla. Mi o ovoj ženi, koja je počinila ovo djelo, a bilo ih je i prošle godine, i mislim da se svake godine tako nešto desi, znamo samo šta je ona počinila, i da je porođaj bio kući. Kako je to izmaklo iz sistema? Šta se dešavalo sa njom? I njeno zdravlje je ugroženo. Sve su to neki segmenti koji moraju da se razmotre u takvim situacijama, i u skladu sa tim da se odredi kazna koju naš zakon propisuje - zaključila je Zeković.&nbsp;

Zeković: Svi smo spremni da osudimo ženu, a niko ne razmišlja u kakvom je stanju

Žene su tradicionalno bile nedovoljno zastupljene u policijskim službama na Zapadnom Balkanu, posebno na rukovodećim pozicijama. Situacija nije mnogo drugačija ni danas, navodi se u izvještaju Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC). U crnogorskoj policiji, ističe se, tek nešto više od 13 odsto su žene, prenosi RTCG.
Zastupljenost žena u organima za sprovođenje zakona u zemljama Zapadnog Balkana je često ispod prosjeka Evropske unije od 18,5 odsto, naveli su iz Globalne inicijative.
Policijski posao je obično bio vezan za muškarce, pojašnjava se u izvješaju, i to ne samo na Balkanu.
- Ali to se mijenja u nekim zemljama u regionu, djelimično podstaknuto procesom pristupanja EU. U pogledu službi tužilaštva, neke zemlje zapadnog Balkana prevazilaze standarde EU kada je u pitanju ukupna rodna zastupljenost. Međutim, i u policiji i u tužilaštvu, postoji nedostatak žena na rukovodećim pozicijama. Izazov će biti osnažiti žene u ovim sektorima da poboljšaju rodni paritet i poboljšaju operativnu efikasnost policije i tužilaštava - navodi se u izvještaju GI-TOC.
Na Zapadnom Balkanu, kao i u mnogim djelovima svijeta, ističe se, policija je dugo bila profesija u kojoj dominiraju muškarci.
- Ovo je djelimično zbog preovlađujućih stereotipa o rodu i policiji, posebno da je ovo konfrontacijski i fizički zahtjevan posao koji zahtijeva snagu, autoritet i otpornost. Kao rezultat toga, žene su tradicionalno bile nedovoljno zastupljene u policijskim službama na Zapadnom Balkanu, posebno na rukovodećim pozicijama - ocjenjuje se u izvještaju GI-TOC.
Veća zastupljenost žena u policiji nije samo odraz promjenjivih stavova u društvu i prema policiji, već je podstaknuta i procesom pridruživanja EU i širim međunarodnim obavezama kao što su je Agenda za održivi razvoj 2030.
- Međutim, zastupljenost žena u organima za sprovođenje zakona u zemljama Zapadnog Balkana je često ispod prosjeka EU od 18,5 odsto. Prema nedavnom istraživanju Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, Srbija i Sjeverna Makedonija premašuju prosjek EU, pri čemu žene čine 27 odsto i 21 odsto njihovih nacionalnih snaga. Međutim, Kosovo (14,8 odsto), Albanija (14,3 odsto) i Crna Gora (13,8 odsto) su ispod prosjeka, a Bosna i Hercegovina znatno zaostaje sa samo devet odsto policijskih snaga koje čine žene - istaknuto je u izvještaju.
Žene su posebno nedovoljno zastupljene na rukovodećim pozicijama. U Albaniji, deset odsto direktora policije su žene, dok je procenat žena prvih direktora samo tri odsto. Situacija je još gora u Crnoj Gori, gdje trenutno nijedna žena nije na visokim rukovodećim pozicijama, ukazano je.
- Na drugom kraju ljestvice su Srbija i Sjeverna Makedonija, gdje žene zauzimaju 18,6 odsto odnosno 17,8 odsto rukovodećih pozicija - ocijenjuje se u izvještaju.

U policiji 13,8 odsto žena, EU traži veću zastupljenost

Koliko smo posrnuli kao društvo, koliko su institucije sistema neupotrebljive da adekvatno odgovore i na najokrutnije nasilje nad ženama svjedoči ubistvo Gorice Medojevic u dvorištu kuće u Manastirskoj ulici u Podgorici - poručeno je iz Foruma žena Socijaldemokratske partije (SDP).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fubijena-zena-u-dvoristu-kuce-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pozicija žena u našem društvu s aspekta bezbjednosti sličnija je, ističu, pozicijama žena u Avaganistanu i Iranu, nego zapadno-evropskim demokratijama kojima težimo da se pridružimo.
- Bilo da se radi o profesijama kojima se žene bave ili je u pitanju pozicija žene u porodici - dodaje se u saopštenju.
Puna su nam usta hvale o mogućem brzom članstvu u Evropskoj uniji, ali ovakvi događaji najjasnije, podvlače, potvrđuju koliko nijesmo spremni da budemo dio prosvijećenog i demokratskog svijeta.
- Znamo da ovom pretužnom današnjem događaju nema povratka, ali se pitamo šta se još čeka da se femicid uvede u Krivični zakonik Crne Gore, kao djelo zakoje će biti predviđena najstrožija kazna. Važno je da se planira uvođenje savjetnika za poslanike, a za uvođenje femicida u krivično zakonodavsto nikakvih &nbsp;planova nema na vidiku - navode u Forumu žena SDP-a.&nbsp;
Pridružiće se, poručuju, protestima koji će održati ovim povodom u petak ispred zgrade Vlade.

Forum žena SDP: Najokrutnije nasilje nad ženama sve češće, što se još čeka da se femicid uvede u KZ?

Osvetničkom pornografijom uništavaju se životi žena i djevojaka. No institucije ignorišu problem, a društvo i dalje odbija da razumije razmjere posljedica. Zašto nema jedinstvene osude i do kada će žrtva biti kriva?
Kako piše Dojče Vele, neovlašćeno dijeljenje eksplicitnih fotografija bez pristanka, poznatije kao osvetnička pornografija, gorući je problem u Srbiji. Ipak, osim aktivistkinja za ženska i ljudska prava, čini se da se tim problemom nito ne bavi. Institucije ne reaguju, nadležni ćute, a dok se u Telegram grupama fotografije djece, žena i djevojaka razmjenjuju na dnevnoj bazi, društvo većinom i dalje krivicu svaljuje na žrtvu i nehajno pita - "pa što se slikala?"
Neovlašćenom distribucijom i prodajom ovih fotografija narušava se intima djevojaka i žena, kalja njihov ugled u društvu i ugrožava dostojanstvo. Osim društvenog statusa, to može imati dalekosežne posljedice i po njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Kako društvo doživljava problem osvetničke pornografije i razumije li razmjere njegovih posljedica?
<h2>Što je osvetnička pornografija?</h2>
Osvetnička pornografija je oblik rodno uslovljenog nasilja, čije su žrtve u 90 odsto slučajeva žene. Evropski institut za rodnu ravnopravnost definiše je kao pornografiju bez pristanka, koja podrazumijeva onlajn distribuciju seksualno eksplicitnih fotografija ili videozapisa bez pristanka osobe prikazane na njima. Počinioci ne moraju uvijek biti (bivši) partneri, slike mogu biti dobijene i hakovanjem računara, telefona ili računa na društvenim mrežama, a cilj je nanijeti štetu žrtvi u stvarnom životu.
Sagovornice Dojče velea saglasne su da je upotreba ovog termina česta i ujedno neadekvatna, te da njegova ustaljena upotreba najbolje opisuje kakav odnos društvo ima prema ovom problemu.&nbsp;
- Ta terminologija podrazumijeva da je žena nešto napravila i da joj se on sveti, što znači da je dio odgovornosti na njoj - objašnjava Sanja Pavlović iz Autonomnog ženskog centra (AŽC).
<h2>Žene s Balkana u raljama Telegram grupa</h2>
Tromjesečno istraživanje Telegram grupa, koje su sprovele osnivačice Udruženja OsnaŽene, pokazalo je da se u tim grupama, koje broje nekoliko desetina hiljada članova, na dnevnoj bazi razmjenjuju incestna, dječja i osvetnička pornografija. Situacija je dodatno otežana sve češćom upotrebom deepfakea - fotografija i videozapisa generisanih umjetnom inteligencijom, gdje se mijenjanjem lika ili glasa osobe stvara lažni sadržaj kojim se povrjeđuje nečija privatnost.
Nikolina Tomašević iz Udruženja OsnaŽene kaže da, uprkos stravičnim dokazima do kojih su došle, većinski dio društva i dalje krivi žrtvu, smatrajući da je sama kriva jer se slikala i slala fotografije. Napominje da ljudi nisu svjesni psiholoških i fizičkih posljedica koje takvi slučajevi mogu ostaviti na žrtvu.
- Ljudi često objektiviziraju žrtvu. Ako je to djevojka koja je bila odjevena od glave do pete, išla u crkvu, onda zaslužuje empatiju. Ako je pak obukla kratku suknju, svojim izgledom i načinom odijevanja izazvala je nasilnika da reaguje i zaslužuje da postane žrtva - kaže Tomašević za Dojče vele.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FC_QuEZTNGk8%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>"Potpisujem zato što se i meni dogodilo, to mi je uništilo život"</h2>
Članice Autonomnog ženskog centra su početkom godine peticijom Zakuni se u zakon od nadležnih institucija zatražile da osvetnička pornografija bude uvrštena u Krivični zakon kao krivično djelo, što u Srbiji - za razliku od Hrvatske i Crne Gore - i dalje nije slučaj. U manje od mjesec dana prikupile su više od 20.000 potpisa, što pokazuje da dio društva prepoznaje taj problem i zahtijeva institucionalne promjene.
- To su najčešće mlade djevojke, srednjoškolke, studentkinje - nova generacija koja je osviješćena i koja ne želi da trpi. U toj grupi su i žene koje su preživjele takav oblik nasilja, kao i mladi roditelji, prije svega roditelji kćeri, koji prepoznaju u kakvom svijetu odrastaju njihove kćeri i žele promjenu - ističe Pavlović iz AŽC-a.
Ipak, naišle su i na brojne komentare kojima se odgovornost prebacivala na same djevojke i žene kojima se to dogodilo, što ukazuje "da se ne razumije zašto je to nasilje".&nbsp;
- Srž problema je mržnja prema ženama (mizoginija) i patrijarhalni odgoj povezan s time, ali i iskrivljen i perverzan osjećaj odgovornosti na više nivoa društva - objašnjava Pavlović za Dojče vele.
Ona dodaje da su to "uglavnom mladi ili stariji muškarci koji i dalje smatraju da žena ne treba da bude samosvjesno seksualno biće, već da treba da bude na raspolaganju za zadovoljenje njihovih potreba".
<h2>Nereagovanje nadležnih kao obrazac</h2>
Iako su članice OsnaŽenih sve prikupljene dokaze još prije nekoliko mjeseci predale nadležnom Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal, još ništa nije preduzeto. Time se šalje poruka da to nije ozbiljan problem te da, iako veliki dio društva zahtijeva promjenu, "institucije odbijaju da se bave njime, umanjuju ga".&nbsp;
- Time poručuju svim ženama da one nisu važne i da njihovi problemi od ranog uzrasta nisu bitni - kaže Pavlović.
- Institucije su trome, ukorijenjene u predrasude, a čine ih ljudi koji su i sami dio društva koje živi u patrijarhalnim obrascima - dodaje Tomašević iz OsnaŽenih.
Još je opasnije što društvo, zbog nereagovanja institucija, "počinje da normalizuje takvo ponašanje i smatra da u tome što radi nema ništa loše".
<h2>Što dalje?</h2>
Pavlović smatra da ovaj problem zahtijeva institucionalne promjene, ali ne samo u smislu promjene zakona već i njegove primjene.&nbsp;
- Uzalud je zakon koji se neće sprovoditi ili ako žene koje prijave to djelo naiđu na podsmijeh, uvrede i nepovjerenje - objašnjava ona.
Osim toga, društvu je potrebna "promjena diskursa o seksualnosti - da pojmovi seks, seksualnost, pristanak, užitak, rodne uloge, stereotipi budu jasni", te da se te teme na vrijeme i na način primjeren različitim uzrastima obrađuju kroz obrazovni sistem.&nbsp;
- Mislim da je to jedini način da nove generacije postanu svjesnije i da više poštuju žene - zaključuje članica AŽC-a.

Osvetnička pornografija: Žene s Balkana u raljama Telegram grupa

&nbsp;Nakon pjesme „Stop vršnjačkom nasilju“, Parti Mejkersi juče su, na Međunarodni dan djevojčica, objavili još jednu društveno angažovanu numeru - koja se ovog puta osvrće na selektivne abortuse.
Pjesma nosi naziv „Za mene si željena“.&nbsp;
- Nije slučajnost da je crnogorski pank bend Parti Mejkersi baš na internacionalni Dan ženskog đeteta (11. oktobar) objavio još jednu autorsku i društveno angažovanu pjesmu. Ovoga puta fokus je na selektivnom odabiru pola i u nekim slučajevima prinudnim abortusima - navodi se u najavi pjesme.&nbsp;
Pjesma je, kažu Parti Mejkersi, posvećena našim šćerima, cijelom ženskom rodu i onima kojima je na bezdušan i okrutan način oduzeta šansa da to budu.
Autor ove pjesme je Saša Jovetić - poznatiji kao „stari Šurda“, a ovoga puta je u radu pomogla i njegova ćerka Tanja Perez Jovetić koja svira violinu i klavir u okviru muzičkog prologa na početku numere „Za mene si željena“ - dok završnu riječ ima učenica srednje škole Dajna Radović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpGsc_GBxeGc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Ivan Ivanović (Bubnjivi i psi), Stefan Pantović (Parampaščad) i Ivan Jokanović takođe su dali svoj doprinos u radu na pjesmi koja je snimljena i producirana u studiju „Stivi“.&nbsp;
- Srdačno se zahvaljujemo i PAM-u (Prava autora muzike) Crne Gore, koji je jedini prepoznao važnost ovog našeg projekta i finansijski pomogao da se on ostvari - dodali su Parti Mejkersi.

Parti Mejkersi objavili numeru „Za mene si željena“: Posveta našim šćerima, cijelom ženskom rodu i onima kojim je oduzeta šansa da to budu

Tokom današnjeg protesta u Ulcinju, na kojem su se okupili brojni građani, ali i cijela gradska uprava, menadžer opštine, koji dolazi iz redova Bošnjačke stranke, iako je imao namjeru da govori na protestu, izviždan je, jer njegova partija planira da podrži Sporazum u Skupštini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmTiiif2rUiA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, danas je Dan opštine Ulcinj, koja umjesto slavlja, protestuje kako bi spriječila zakup Velike plaže na 99 godina i devastaciju čitavog priobalja oko ovog grada, do kojeg može da dođe ukoliko Vlada i UAE odluče da gradi megalomanski projekat na kompletnoj Velikoj plaži.

Ulcinjani izviždali menadžera opštine koji dolazi iz redova BS-a

Službenici policije u Podgorici rasvijetili su krađu na štetu jednog marketa i uhapsili četiri osobe.
- Policija je lišila slobode D.K.(23) i S.M.(26) zbog sumnje da su počinili krivično djelo krađa na štetu pravnog lica-jednog marketa u Podgorici, i lica A.K.(24) i D.K.(22) zbog sumnje da su počinili krivično djelo prikrivanje. &nbsp;Kako se sumnja, u periodu od 22.03.2025. godine pa do 03.04.2025. godine, osumnjičeni D.K. i S.M. su iz magacinskog prostora pomenutog objekta, u 12 navrata otuđili alkoholno piće i razne energetske napitke u ukupnoj vrijednosti od 5.154 eura, a zatim ih prodavali licima A.K. i D.K. vlasnicima jednog poslovnog objekta, kod kojih je pronađen dio otuđene robe dok su drugi dio robe prodali, i pored kako se sumnja, saznanja da roba potiče iz krivičnog djela- kazali su iz UP.
Pronađena roba će biti vraćena oštećenom licu.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica preduzimaju svakodnevne intenzivne aktivnosti na efikasnom rasvjetljavanju imovinskih delikata i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela u cilju zaštite imovine građana Glavnog grada- zaključuju u saopštenju.

Podgorica: Uhapšene četiri osobe, krali pa prodavali razne vrste pića vrijednosti više od 5.000 eura

U prostorijama Vlade Republike Kosovo je održan sastanak između predsjednice Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj i predsjednice Evropske platforme žena dijaspore Crne Gore, Emine Čolović, i zamjenice premijera Republike Kosovo i predsjednice Nove demokratske stranke, Emilije Redžepi, na kojem je razgovarano o značaju dijaspore kao snažnog mosta koji povezuje narode u različitim državama i doprinosi jačanju međudržavne saradnje.&nbsp;
Istaknuto je da bogatstvo različitosti, multietnički karakter i posvećenost evroatlantskim integracijama predstavljaju ključni zamajac koji pokreće zajednice i države ka putu razvoja i napretka.
- Dijaspora predstavlja most koji povezuje naše narode i doprinosi jačanju međudržavne saradnje. Njeno bogatstvo različitosti i posvećenost evropskim integracijama ključni su pokretači razvoja naših zajednica - poručila je Emina Čolović.
Sagovornice su se saglasile da je neophodno nastaviti sa osnaživanjem regionalne saradnje i uključivanjem dijaspore u procese koji doprinose stabilnosti, razumijevanju i integracijama Zapadnog Balkana.

Čolović: Dijaspora predstavlja most koji povezuje naše narode i doprinosi jačanju međudržavne saradnje

Dan opštine Ulcinj, koji se obilježava prve subote u aprilu, umjesto svečanom sjedncom Skupštine opštine, obilježavaju na Maloj plaži gdje su se građani i gradska uprava okupili u podne kako bi protestovali protiv odluke Vlade Crne Gore i Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, po kojem će vrlo vjerovatno, cijela Velika plaža biti izdata u zakup od 99 godina investitoru iz UAE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405120456_1da34fe1d57cd7f6c93fc5cead7d210ecd8d601ad35ff831775f32bc86441b70.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405120456_1da34fe1d57cd7f6c93fc5cead7d210ecd8d601ad35ff831775f32bc86441b70" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Na protest su građane pozvali predsjednik Opštine Genci Nimanbegu i predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj niije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati. Veliki broj Ulcinjana okupio se na Maloj plaži da poruče da neće dozvoliti da se Ulcinj i Velika plaža devastiraju i pretvore u kompleks hotela i stanova, tržni centar, što bi trajno uništilo i bogat biodiverzitet u okolini Ulcinja, gdje se nalazi i Solana, Šasko jezero, i Jadransko more. Predsjednica Skupstine opštine Ulcinj Ivana Jančić Popović saopštila je da otvara protest jer nema svečanosti tamo gdje se ignoriše volja građana. - Ovo danas nije sjednica, ovo je izraz dostojanstvenog otpora, okupljanje građana koji ne žele da budu nijemi posmatrači, već aktivni učesnici u odbrani, ovdje među ljudima, među svojim sugrađanima, osjećamo pravi smisao javne službe. Ovdje ne govorim iz udaljenoasti već iz blizine, ovdje ne donosimo odluke za druge već zajedno sa drugima. Ovdje kada obilježavamo dan opštine Ulcinj imamo posebnu odgovornost da se okupimo da podsjetimo i da pgoledamo unazad i unaprijed, jer nijedan grad ne postoji samo u sadašnjosti, svaki grad nosi svoju prošlost kao temelj, a svoju budućnost kao obavezu- poručila je Jančić Popović. Predsjednik &nbsp;GP URA Dritan Abazović takođe se obratio sugrađanima. - U ovom trenutku, u najnestransparentnijem procesu ikada, vi ste u pravu. Mnogi će reći, izgubili smo u posljednjih 30 godina, izgubili smo Valdanos, jedva smo gra vratili, izgubili smo Solanu, jedva smo je vratili ali je još nijesmo ubacili u pogon. Nikad se nije dešavalo da grupa prevaranata, mafijaša, diletanata bezobraznika, bahataih ministara i premijera pokuša da uzme najljepši biser Crne Gore u samo mjesec i po dva dana, e znate kad će vam to proći- Nikad!- poručio je Abazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405130444_3744d358362f9fce082d97e31d697c3698237606049a0b936506f9537f100a3d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405130444_3744d358362f9fce082d97e31d697c3698237606049a0b936506f9537f100a3d" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jelena Marković na protestu u Ulcinju"> </figure>  Kandidatkinja za predsjednicu opštine na lokalnim izborima u Nikšiću, Jelena Marković, dok je Abazović držao govor na protestu, ispred bine je razvila transparent sa porukom: ''Ne može obalu crnogorsku da brani onaj koji je teritoriju Crne Gore i 1000 godina istorije jednim potpisom velikodušno predao Beogradu'', aludirajući na potpisivanje Temljnog ugovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405120456_649da4739b6ff18ea9e5707bdc73acdfa2a71e888565ae9b34793aec454db92a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405120456_649da4739b6ff18ea9e5707bdc73acdfa2a71e888565ae9b34793aec454db92a" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Podsjećamo, prtehodnih dana građani Crne Gore imali su priliku da potpišu peticiju za očuvanje i spas Velike plaže, koju je potpisalo već 7000 ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040513040_c0285ed247f66c782a8457b11cd16cbcdf4d35a52253eee6b876a47008acf1d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025040513040_c0285ed247f66c782a8457b11cd16cbcdf4d35a52253eee6b876a47008acf1d4" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Vlada Crne Gore donijela je naknadnu odluku da o usvajanju Sporazuma na kraju odluči Skupština Crne Gore.

Ulcinjani poručili premijeru: Ulcinj nije tvoj emirat Spajiću

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: zene