Melanija Tramp odlikovana ukrajinskim Ordenom knjeginje Olge

Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp primila je sinoć jedno od najviših ukrajinskih državnih odlikovanja, Orden knjeginje Olge prvog reda, tokom ceremonije u Bijeloj kući.

Odlikovanje joj je uručeno u znak priznanja za humanitarnu pomoć i angažman na zaštiti ukrajinske djece pogođene ruskom invazijom.

Ceremonija je organizovana povodom obilježavanja rijetkog humanitarnog primirja u okupiranom gradu Oleški, koje je omogućilo evakuaciju gotovo 800 civila.

Odlikovanje joj je, u ime ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, uručio ukrajinski ombudsman za ljudska prava Dmitro Lubinec.

Događaju su prisustvovali i ukrajinski poslanik David Arahamija, šef parlamentarne frakcije stranke Zelenskog Sluga naroda, kao i ruski predsjednički izaslanik Kirill Dmitrijev, te predstavnici organizacija za zaštitu ljudskih prava iz obje zemlje.

Lubinec je pohvalio angažman prve dame SAD u pružanju pomoći ukrajinskim civilima i ponovnom spajanju djece sa njihovim porodicama.

- U ime predsjednika Ukrajine i ukrajinskog naroda, želio bih da vam uručim ovo državno odlikovanje za vaše liderstvo, hrabro srce, spasavanje naših ljudi i vraćanje ukrajinske djece- rekao je Lubinec.

Arahamija je odstupio od pripremljenog govora i kazao da je primirje omogućilo stanovnicima Oleškija da izađu iz svojih domova, provjere oštećene kuće i preuzmu lične stvari, nakon što su u početku strahovali da će se borbe nastaviti.

Prema njegovim riječima, operacija je pokazala da obje strane mogu održati primirje uprkos širim političkim nesuglasicama.

- Stvaramo zamah u kojem obje strane uče te male mehanizme, odnosno kako zaista održati mir kada do njega dođe- rekao je Arahamija.

Poručio je Melaniji Tramp da je njena misija iznad politike i pozvao je da nastavi humanitarnu saradnju.

Orden kneginje Olge ustanovljen je 1997. godine i nosi ime po vladarki Kijevske Rusi iz 10. vijeka. Dodjeljuje se ženama za izuzetne doprinose javnoj službi, diplomatiji, humanitarnom radu, obrazovanju, kulturi i drugim oblastima.

Odlikovanje ima tri stepena, a prvi je najviši.

Melanija Tramp pridružila se grupi istaknutih dobitnica, među kojima su bivša predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi, šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas i predsjednica Moldavije Maja Sandu.

Pelosi je odlikovanje dobila 2022. godine zbog podrške Ukrajini, dok je Sandu bila među dobitnicama u septembru 2026.

Zelenski je odlikovanje za Melaniju Tramp odobrio dekretom od 2. novembra, u kojem je prepoznata njena humanitarna pomoć i angažman u pružanju podrške djeci i civilima pogođenim ruskim ratom, uključujući one koji su nezakonito deportovani ili prisilno raseljeni sa okupiranih ukrajinskih teritorija.

Arahamija je zahvalio i Marku Bekmanu, dugogodišnjem savjetniku Melanije Tramp, koji je pomogao u koordinaciji pregovora sa Rusijom i Ukrajinom.

„Lično sam učestvovala u planiranju primirja“

Melanija Tramp kazala je da je za humanitarnu krizu u Oleškiju saznala u septembru i da je tada zadužila Bekmana da stupi u kontakt sa ruskim i ukrajinskim zvaničnicima.

Prema njenim riječima, obje vlade podržale su njeno uključivanje, nakon što su prethodni pokušaji uspostavljanja lokalizovanog primirja bili neuspješni.

- Moja uloga ekskluzivnog posrednika potvrđena je pisanim sporazumima koje su sastavili i potpisali i Rusija i Ukrajina- rekla je Tramp.

Naglasila je da njen angažman nije bio ograničen na diplomatske razgovore, već je obuhvatao i operativne detalje humanitarne misije.

- Učestvovala sam u svakoj fazi planiranja. Pregledala sam planove miniranja, snimke iz vazduha, procjenjivala putne pravce i razgovarala o rutama za evakuaciju, pristupu bolnicama, vozilima i medicinskim resursima- kazala je.

Dodala je da je bila upoznata i sa predloženim datumima i vremenom sprovođenja operacije, kao i da je održavala intenzivnu komunikaciju sa objema vladama.

- Rusija i Ukrajina potpisale su sporazume na oba jezika u petak, 23. oktobra 2026. godine- navela je.

Primirje je trajalo od 27. oktobra do 1. novembra, a omogućilo je dostavljanje humanitarne pomoći i evakuaciju gotovo 800 civila.

Prva dama SAD istakla je da je operacija zahtijevala blisku koordinaciju ruskih i ukrajinskih humanitarnih, državnih i vojnih zvaničnika.

Zahvalila je i četvorici novinara medijske kuće Newsmax koji su dokumentovali misiju, izrazivši nadu u širu saradnju.

- Zajedno možemo stvoriti nešto trajnije od privremenog primirja- poručila je.

Putinov izaslanik pohvalio mirovne napore

Ruski predsjednički izaslanik Kiril Dmitrijev zahvalio je prvoj dami SAD na koordinaciji operacije, navodeći da je ruski predsjednik Vladimir Putin lično naredio njeno sprovođenje i da se Ukrajina pridržavala primirja.

- Predsjednik Putin takođe cijeni mirovne napore predsjednika Trampa- rekao je Dmitrijev, misleći na napore za rješavanje onoga što je nazvao „ukrajinskom krizom“.

Dmitrijev je pripisao zasluge i ruskoj komesarki za prava djece Mariji Lvovoj-Belovoj za pomoć u ponovnom spajanju 34 djece sa porodicama u Ukrajini i Rusiji.

Međunarodni krivični sud izdao je u martu 2023. godine naloge za hapšenje Lvove-Belove i Putina zbog navodne nezakonite deportacije i premještanja ukrajinske djece sa okupiranih teritorija.

Tramp se sastao sa Putinovim izaslanikom, ali ne i sa ukrajinskom delegacijom

Nekoliko sati nakon ceremonije, američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da se odvojeno sastao sa Dmitrijevim u Bijeloj kući, istovremeno priznajući da nije razgovarao sa ukrajinskim predstavnicima.

Tramp je nagovijestio da bi veliki sporazum o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine mogao biti blizu i da bi mogao obuhvatiti širi evropski kontinent.

- Biće to veliki sporazum i obuhvatiće više od Ukrajine- rekao je Tramp novinarima.

Nije iznio detalje o mogućem sporazumu niti o sadržaju razgovora sa Dmitrijevim.

Dmitrijev, koji je i na čelu Ruskog fonda za direktne investicije, postao je jedna od ključnih figura Moskve u odnosima sa Vašingtonom. Učestvovao je u razgovorima o različitim pitanjima, od mirovnih pregovora do ekonomske saradnje.

Kyiv Post je ranije izvijestio o razgovorima Dmitrijeva i Trampovog savjetnika Džareda Kušnera o mogućim američkim investicijama u gasovode Sjeverni tok.

Dmitrijev je i dalje pod sankcijama američkog Ministarstva finansija, uvedenim u februaru 2022. godine, uprkos posjeti Bijeloj kući.

Sastanak je održan uoči planiranih pregovora Ukrajine i Rusije uz posredovanje SAD, koji bi trebalo da budu održani u Abu Dabiju 10. i 11. novembra.

Šta slijedi nakon primirja u Oleškiju?

Primirje u Oleškiju objavljeno je 23. oktobra, nakon pregovora koje je koordinisala kancelarija Melanije Tramp. Predstavljalo je rijetku pauzu u borbama nakon gotovo pet godina sveobuhvatnog ruskog rata protiv Ukrajine.

Ipak, humanitarni pomak još nije doveo do šireg sporazuma.

Zelenski je prethodno pozvao Vašington da proširi inicijativu i izvan Oleškija.

U večernjem obraćanju 29. oktobra pozvao je na deeskalaciju širom Ukrajine, „a ne samo u Oleškiju“.

Arahamija je ponovio taj poziv na ceremoniji u četvrtak, apelujući na prvu damu SAD da podrži sprovođenje novih humanitarnih operacija.

Događaj u Bijeloj kući završen je bez pitanja novinara, pa naredni koraci ostaju neizvjesni.

Prije odlaska, Melanija Tramp objavila je da je napisala lična pisma Putinu i Zelenskom, zamolivši Dmitrijeva i Arahamiju da ih uruče. Sadržaj pisama nije odmah objavljen.