Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović susreo se u Njujorku sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država, Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp.
Milatović ističe ponos zbog 120 godina diplomatskih odnosa između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.
- Nastavljamo da gradimo mostove saradnje i prijateljstva - zaključio je Milatović na mreži Iks.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Nastavljamo da gradimo mostove saradnje i prijateljstva između Crne Gore i SAD-a

Američki predsjednik Donald Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen razgovarali su o djeci koju je iz Ukrajine tokom rata navodno otela Rusija. Fon der Lajen juče je prisustvovala sastanku na kojem je Tramp ugostio evropske i NATO čelnike kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.
Supruga američkog predsjednika, Melanija Tramp, spomenula je tešku situaciju djece u Ukrajini i Rusiji u pismu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koje mu je Tramp lično uručio tokom sastanka na Aljasci.
Tramp je objavio da je sa predsjednicom EK razgovarao o „ogromnom svjetskom problemu nestale djece“, bez spominjanja neke određene zemlje u objavi.
- Ovo je takođe velika tema s mojom suprugom Melanijom. To je tema na vrhu svih lista, i svijet će zajedno raditi na njenom rješavanju, nadajući se da će ih vratiti kućama njihovim porodicama - napisao je on u objavi na društvenim mrežama.
Fon der Lajen je, dijeleći njegovu objavu, dodala i da cijena koju plaćaju ljudi u ratu u Ukrajini mora da se okonča.
- To znači da svako ukrajinsko dijete koje je otela Rusija mora biti vraćeno svojim porodicama - navela je.
Ukrajina tvrdi da je ruska strana otela desetine hiljada djece i odvela ih u Rusiju od početka invazije 2022. godine.
Kijev odvođenje djece bez saglasnosti porodice ili staratelja naziva ratnim zločinom. Moskva tvrdi da štiti djecu od opasnosti u ratnoj zoni.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava saopštila je da je Rusija nanijela patnju milionima ukrajinske djece i krši njihova prava od 2022. godine.

Fon der Lajen: Svako ukrajinsko dijete koje je otela Rusija mora biti vraćeno svojim porodicama

Predsjednik SAD-a Donald Tramp i prva dama Melanija Tramp prisustvovaće sahrani pape Franja, objavio je predsjednik SAD-a na svojoj mreži Truth Social.
- Melanija i ja ćemo ići na sahranu pape Franja u Rim. Radujemo se što ćemo biti tamo - napisao je Tramp.
Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se naređuje da se sve savezne i državne zastave vijore na pola koplja u znak sjećanja na Franja, koga je nazvao „dobrim čovjekom“ koji je „volio svijet“, prenio je The Hill.
Datum sahrane određuju kardinali, ali se obično održava između četiri dana i šest dana nakon papine smrti. Uključuje misu u bazilici Svetog Petra, gdje će kovčeg biti lociran za javno razgledanje prethodnih dana.
Sahrana pape Jovana Pavla II 2005. održana je šest dana nakon njegove smrti. Tadašnji predsjednik Džordž Buš i bivši predsjednici Klinton i Džordž H. Buš, kao i drugi američki zvaničnici, prisustvovali su sahrani.
Nakon sahrane, katolički kardinali bivaju pozvani u Rim da učestvuju u onome što je poznato kao konklava, tokom koje tajnim glasanjem biraju novog papu.&nbsp;

Tramp objavio: Melanija i ja ćemo ići na sahranu pape Franja u Rim

Buduća prva dama SAD Melanija Tramp kaže da se spakovala i spremna je za povratak u Bijelu kuću, gdje će njen sin Baron imati spavaću sobu, a planira i da oživi njenu inicijativu "Be Best" koja je služila za zaštitu dječje dobrobiti.
U intervjuu za Foks njuz koji je emitovan danas, Melanija Tramp, supruga ponovo izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa, rekla je da je najavljeni dokumentarac o njenom životu, koji će biti distribuiran ove godine preko Amazon Prajma – njena ideja, inspirisana prijemom na koji je naišla njena nedavno objavljena memoarska knjiga.
- Tako sam došla na ideju da se napravi film – film o mom životu. Moj život je nevjerovatan. Nevjerovatno je pun događaja. I, rekoh svome agentu, znaš imam ovu ideju, pa te molim idi i napravi za mene jedan ugovor - ispričala je ona.
Dokumentarac je posljednji pokazatelj veze između osnivača Amazona Džefa Bezosa i Donalda Trampa.
Amazon je u decembru obznanio da će donirati milion dolara za inauguracioni fond Donalda Trampa, i da će prenostiti Trampovu inauguraciju 20. januara preko Prajm video striming servisa te kompanije. To je odvojena donacija, takođe vrijedna milion dolara.
Melanija Tramp je rekla da se spakovala radi ponovnog boravka u Bijeloj kući, i da je izabrala namještaj koji će prenijeti tamo. Drugi put je jednostavnije rekla je, uz obrazloženje da sada poznaje sobe u kojoj će porodica živjeti.
Njen sin Baron, koji ima 18 godina i upisao je Univerzitet u Njujorku, imaće sopstvenu sobu kad dolazi u posjetu familiji u Bijelu kuću.

Melanija Tramp: Spakovala sam se i spremna sam za povratak u Bijelu kuću

Melanija Tramp najvjerovatnije se neće preseliti u Bijelu kuću kao prva dama, prenosi danas CNN pozivajući se na više izvora, navodeći da je jedna od njenih prvih odluka da danas preskoči tradicionalni, simbolični susret sa aktuelnom prvom damom Džil Bajden.
Sadašnji i budući predsjednici SAD Džozef Bajden i Donald Tramp razgovaraće u 11 sati po lokalnom vremenu u Ovalnoj kancelariji, ali Džil Bajden neće biti u prilici da ugosti Melaniju Tramp.
Članovi Trampovog tima jasno su joj stavili do znanja da je važno da ode u Bijelu kuću, ali buduća prva dama je na društvenoj mreži X poručila da neće prisustvovati sastanku.
Melanija Tramp je nedavno u intervjuu za Foks njuz rekla da nije zabrinuta zbog ponovnog života u Bijeloj kući, jer sada ima više iskustva i znanja.
- Kad uđete, tačno znate što možete da očekujete - rekla je ona.
Očekuje se da prva dama većinu vremena u naredne četiri godine neće provoditi u Bijeloj kući, već između Njujorka i Palm Biča na Floridi, prenosi CNN, koji dodaju da će uvijek biti prisutna na velikim događajima i imaće svoje prioritete kao prva dama.

Melanija Tramp neće u Bijelu kuću

Melanija Tramp u svojim nadolazećim memoarima piše da žene imaju pravo na pobačaj, objavile su britanske novine Gardijan (The Guardian), dok njen suprug Donald Tramp podržava pravo američkih saveznih država da ograniče prekid trudnoće.
- Zašto bi iko osim same žene imao moć odlučivanja o tome šta ona čini sa svojim tijelom - napisala je Melanija Tramp u svojim memoarima koji će biti objavljeni četiri nedjelje prije američkih predsjedničkih izbora 5. novembra, na kojima se njen suprug nadmeće protiv demokratkinje Kamale Haris.
- Ograničiti pravo žene da odluči da okonča neželjenu trudnoću je isto što i oduzeti joj kontrolu nad vlastitim tijelom. To uvjerenje imam tokom cijelog svog odraslog života - citira Gardijan memoare Melanije Tramp.
Britanski list naveo je da je nabavio primjerak knjige naslovljene „Melanija“, koja će biti objavljena 8. oktobra. Portparol bivše prve dame nije odmah odgovorio na Rojtersov zahtjev za komentarom.
Republikanac Donald Tramp je ranije nagovijestio da bi mogao da podrži nacionalnu zabranu abortusa iza 15. nedjelje trudnoće, ali je u aprilu rekao da su politička pitanja važnija na prvim predsjedničkim izborima otkako je Vrhovni sud ukinuo presudu u slučaju Ro protiv Vejda iz 1973, čime je okončano gotovo 50-godišnje savezno pravo na abortus.
Tramp kaže da bi savezne države trebalo da odlučuju o zakonima o pobačaju, i da podržava izuzetke za zabranu u slučajevima silovanja, incesta ili zaštite života majke.
Predizborne ankete predviđaju tijesnu trku, pri čemu će sedam ključnih saveznih država vjerovatno odlučiti o ishodu izbora.
Demokrate pravo na abortus vide kao popularno pitanje koje bi Haris mogla da upotrijebi protiv Trampa. Anketa Rojters/Ipsos sprovedena između 21. i 28. avgusta ustanovila je da većina glasača, uključujući 34 odsto republikanaca, želi da idući predsjednik zaštiti ili poveća pristup abortusu.
Tramp preuzima zasluge za odluku Vrhovnog suda da 2022. ukine presudu iz slučaja Ro protiv Vejda, koja je štitila pravo na abortus do 24. i 28. nedjelje trudnoće, jer su presudili glasovi suija koje je postavio Tramp.

Melanija Tramp stala u odbranu prava na abortus

Grupa nevladinih organizacija izrazila je zabrinutost povodom odluke tužiteljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Jelene Protić, koja je, kako navode, nakon saslušanja pustila na slobodu dvojicu maloljetnika iz &nbsp;Srbije koji se sumnjiče za pokušaj ubistva šesnaestogodišnjeg H.M. iz Herceg Novog i pozvala vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da da ispita ovaj slučaj.
U NVO Crnogorski forum, NVO Centar za istrage, monitoring, antikorupciju i vladavinu prava (CIMAP), NVO Udruženje mladih „Alternativa“, Organization for Protection of Human Rights and International Cooperation – Amnesty, te NVO Centar za razvoj umjetnosti „Hellaephoria" kažu da su osumnjičeni ubrzo napustili Crnu Goru i postali nedostupni organima gonjenja, iako im je bila izrečena zabrana napuštanja države.
- Postupanje Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, odnosno tužiteljke Jelene Protić, u predmetu pokušaja ubistva šesnaestogodišnjeg H.M. &nbsp;iz Herceg Novog, predstavlja presedan, grubo kršenje zakona, prava žrtve i međunarodnih pravnih normi. Okrivljeni za pokušaj ubistva, A.P. (17) i L.M. (17), oba državljani Srbije, nakon davanja izjava, pušteni su da se brane sa slobode uz zabranu napuštanja Crne Gore, nakon čega su napustili teritoriju Crne Gore i postali nedostupni organima gonjenja. &nbsp;Do danas nisu procesuirani od strane pravosuđa, iako se događaj desio još u avgustu, 2025 godine. Advokati odbrane okrivljenih, Željko Đukanović i Ranko Radonjić su tražili od tužiteljke Protić da donese odluku da se njihovim klijentima, omogući suđenje u Srbiji (?!) - naveli su u ovim NVO.
Oni ističu da je optuženi napadač u izjavi policiji i VDT-u, na pitanje zbog čega je napao i nožem izbo, baš maloljetnog H.M. a ne nekog drugog, odgovorio da je razlog napada bio, to što je taj mladić imao „crnogorski naglasak”.
- Prema važećem Zakonu o krivičnom postupku Crne Gore, pritvor se može odrediti kada, postoji osnovana sumnja da će osumnjičeni pobjeći (što se i dogodilo), kada postoji opasnost da će uticati na svjedoke i kada postoji mogućnost ponavljanja krivičnog djela. Uprkos jasnom ispunjenju ovih uslova, tužiteljka Jelena Protić je osumnjičene neopravdano pustila na slobodu, što predstavlja neprofesionalan, neodgovoran i zakonski neutemeljen potez, koji je doveo do direktne opstrukcije krivičnog postupka - naveli su u NVO sektoru.
Očigledno je, cijene oni, da je Više državno tužilaštvo iz Podgorice, u konkretnom slučaju nije postupalo ni objektivno, ni ispravno, a ni u skladu sa zakonom, prilikom određivanja mjera protiv okrivljenih za ovo teško krivično djelo.&nbsp;
- Tužiteljka Jelena Protić nije saslušala ni sve svjedoke, kao ni oštećenog, niti je provela službenu radnju uzimanja iskaza od njih, a pustila je okrivljene na slobodu, koji sada mogu nesmetano da utiču na svjedoke, da međusobno usaglašavaju odbranu, pa čak i da se nikad i ne pojave na sudu. &nbsp;Smatramo, da je i tu okolnost potrebno detaljno i podrobno ispitati. Na čemu je ova tužiteljka zasnovala takvu odluku, javnost, ali i žrtva ostali su uskraćeni za bilo kavo suvislo objašnjenje - naveli su u NVO sektoru.
Treći učesnik i inicijator cijelog događaja koji je, prema njihovim riječima, i započeo napad gađanjem opštećenog bakljom, uopšte nije optužen i procesuiran.
- Odnosno nije obuhvaćen optužnicom, kao učesnik, već je samo saslušan kao svjedok u postupku pred VDT-om (?!) Više državno Tužilaštvo se nije bavilo ni ispitivanjem profila i ranijeg ponašanja počinilaca, dobijanju činjenica i informacija o kakvim se licima zapravo radi i da li se ona, u zemlji iz koje dolaze, nalaze u policijskoj evidenciji, kao lica koja su sklona vršenju krivičnih djela, zanemarujući tako i Socta dokument. Prema našim saznanjima i informacijama do kojih smo došli, upravo se radi o povratnicima, te da se isti vode u policijskoj evidenciji Republike Srbije, kao socijalno zapuštena lica, koja su asocijalna i sklona vršenju krivičnih djela - naveli su oni.
Smatraju da je izostala i efikasna naredba VDT u sprovođenju policijskih radnji.
- Pa je tako istim licima omogućeno da se nakon izvršenja teškog krivičnog djela, udalje sa lica mjesta, a jednom od njih (L. M. koji je i uoptrebio hladno oružje i nanio teške tjelesne povrede opasne po život), data je mogućnost da tek nakon dva dana skrivanja, bude lociran i &nbsp;priveden u OB H. Novi i saslušan na same okolnosti napada. Pored niza, namjernih ili slučajnih propusta tužiteljke Protić u kvalifikaciji izvršenja ovog teškog krivičnog djela, ista je propustila da ovo krivično djelo kvalifikuje po članu 404. Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim je propisano da je krivično djelo izvršeno u grupi ili više lica na organizovan i unaprijed smišljen način, te da tužiteljka, nije cijenila ni okolnosti, da je ovo teško krivično djelo učinjeno prema maloljetnom licu, na posebno brutalan način - istakli su u NVO sektoru.
Ovakvim postupanjem prekršeni su, ističu oni, i međunarodni pravni akti koji garantuju pravo na pravično suđenje.
- Među kojima posebno izdvajamo, Član 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), Član 14. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (MPGPP) - dodali su oni.
U oba dokumenta jasno je, kako su kazali, garantovano pravo žrtve na efikasnu istragu i procesuiranje odgovornih, na pristup pravdi bez diskriminacije i pravično, nepristrasno i blagovremeno suđenje.
- Međutim, ovde je urađeno sve suprotno, pa su u ovom slučaju grubo prekšene međunarodne norme i izvršena institucionalna diskriminacija žrtve. Žrtva ovog brutalnog napada, šesnaestogodišnji H.M. , je zadobio teške tjelesne povrede opasne po život, bio je izboden nožem u predjelu bubrega, zadobio je i višestruke povrede glave palicom, bio je životno ugrožen, i samo zahvaljujući brzoj reakciji prolaznika izbjegnuta je tragedija. Nakon nepuna dva mjeseca oštećeni H.M. je ponovo operisan jer je kao posledicu ranjavanja imao novu komplikaciju. Pored toga, ovakav događaj i postupanje pomenute tužiteljke, samo po sebi, težak je udar na osjećaj sigurnosti, mentalni i fizički integritet osobe koja ga je preživjela i ostala bez pravne, institucionalme i druge zaštite - istakli su u NVO sektoru.
Ovakav postupak Tužiteljke Protić, prema njihovim riječima, predstavlja jedno od najgrubljih kršenja tužilačke etike i prava građanina na pravnu zaštitu i primjenu međunarodnih profesionalnih i pravnih standarda.
- Na ovaj način se produbljuje i produžava institucionalno nasilje nad žrtvom. Iako je tužilac slučaj kvalifikovao kao krivično djelo ubistvo u pokušaju, okrivljenima nije odredila pritvor već ih je pustila da se brane sa slobode, čak i da napuste zemlju, a njihova dostupnost organima gonjenja, postane upitna. Umjesto da institucije stanu u zaštitu žrtve, povrijeđena su njegova osnovna ljudska prava, dok su napadači pušteni da slobodno napuste državu i postanu nedostupni organima gonjenja - naveli su oni.
Decidni su da je puštanjem osumnjičenih na slobodu stvorena mogućnost opstrukcije postupka i realna opasnost da utvrđivanje činjenica bude ozbiljno kontaminiran određenim intervencijama okrivljenih.
- ... Da okrivljeni usaglase izjave i utiču ili izvrše pritisak na svjedoke, te &nbsp;da cijeli postupak bude osujećen ili obustavljen zbog njihove nedostupnosti. Ovakav postupak predstavlja udar na vladavinu prava i flagrantno ugrožavanje funkcionalnosti pravosudnog sistema Crne Gore - dodali su u saopštenju.
Zato zahtijevaju hitnu istragu i odgovornost tužiteljke Jelene Protić, zbog sumnje u teške propuste u radu i moguće zloupotrebe položaja, sa svim elementima korupcije.
- Njeno izuzeće iz dalje faze postupka. Reviziju odluke o puštanju na slobodu okrivljenih &nbsp;i raspisivanje međunarodne potjernice za optuženma. Tražimo zaštitu prava oštećenog/žrtve H.M. i njegove porodice, kroz sve raspoložive pravne mehanizme, uključujući obraćanje međunarodnim tijelima, pravno savjetovanje i podršku. Tražimo da se naloži hapšenje i izručenje osumnjičenih iz Republike Srbije, Crnoj Gori putem međunarodne pravne pomoći i putem INTERPOL-a. Zahtijevamo zaštitu svih svjedoka u predmetu od potencijalnog zastrašivanja ili pritisaka, kao i reakciju Vrhovnog državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta, radi vraćanja povjerenja građana u pravosudni sistem koji je na ovaj način ugrožen i izložen ozbiljnoj kompromitaciji - naglasili su u saopštenju.
Tužiteljka Protić je, dodaju, morala cijeniti da je pokušaj ubistva zbog drugog i drugačijeg odnosno mržnje prema crnogorskom narodu i crnogorskom identitetu koji predstavlja crnogorski jezik.
- Jer je potreba za nasiljem izazvana, po priznanju napadača zbog ,,crnogorskog akcenta" što upućuje na mržnju po nacionalnoj osnovi. Motiv nekog ko je došao iz druge zemlje, da napada zbog nacionalnog Crnogorca u sred Crne Gore &nbsp;je smjelost za napad, jer je napadač računao na podršku da izbjegne sankciju i to su i posljedice, zašto se napadaju i ugrožavaju životi Crnogorcima u Crnoj Gori, a napadači, strani državljani, prolaze bez ikakve sankcije. Zato tužiteljka Protić nesavjesnim postupanjem i propuštanjem, dokazuje da je ona ta, koja ne smije biti dalje uključena i voditi procese koji su joj povjereni. Ovakav slučaj ne smije ostati bez reakcije nadležnih - dodali su u NVO sektoru.
Ako institucije zakažu u zaštiti djece i žrtava nasilja, upozoravaju oni, šalje se poruka da su napadi, pokušaji ubistava i bjekstva nekažnjivi.
- Ova sramna odluka Višeg državnog tužilaštva, konkretno tužiteljke Protić, mora biti preispitana, a odgovorni sankcionisani. Tražimo izuzeće tužiteljke Jelene Protić iz ovog slučaja i dalje faze postupka, iz razloga već učinjenih propusta u istrazi i mišljenja smo da, ukoliko ova tužiteljka bude učestvovala i dalje u njemu, "može biti ozbiljno kontaminiran određenim intervencijama od strane okrivljenih, njihovih srodnika i članova porodice okrivljenih” - naveli su oni.
Vrhovnog državnog tružioca Milorada Markovića su pozvali da ispita je li tužiteljka Protić postupala objektivno, ispravno i u skladu sa zakonom prilikom, kada nije odredila nikakve mjere protiv osumnjičenih ih pustila na slobodu, te da o tim rezultatima obavijesti zainteresovanu javnost i građane, čijim novcem su, kako su naglasili, i plaćeni.

Grupa NVO: Tužiteljka pustila na slobodu maloljetnike iz Srbije koji se sumnjiče za pokušaj ubistva tinejdžera, VDT da ispita slučaj

Neformalna građanska asocijacija STEGA saopštila je nakon vanredne sjednice svojih redakcija da je postupanje policije prema 35 građana, koji su protestovali povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, „skandalozno i neprihvatljivo“.
Iz STEGA-e navode da su građani procesuirani „samo zato što su slobodno izrazili protivljenje odluci o dodjeli najvećeg državnog priznanja“, te da se time, kako tvrde, ugrožava pravo na slobodu okupljanja i izražavanja.
- Iako se, prema navodima u medijima, Osnovno državno tužilaštvo nakon uvida u predmete izjasnilo da nema elemenata krivičnog djela, policija nastavlja sa pokretanjem postupaka protiv građana. Ovo predstavlja zastrašivanje javnosti i nedopustivo ograničavanje građanskih sloboda - navodi se u saopštenju.
Iz ove organizacije ističu da im se obratilo više građana zabrinutih zbog novonastalih informacija, te da će im STEGA pružiti pravnu podršku, posebno onima koji su nakon postupanja policije potražili medicinsku pomoć.
U saopštenju se navodi i da je objavljivanje policijskih informacija vremenski podudarno sa najavom STEGA-e o obilježavanju 19. decembra na Gorici, te se postavlja pitanje „da li je riječ o poruci da je kritički odnos prema potezima vlasti nedopustiv“.
STEGA je najavila da će:
- zatražiti hitan sastanak sa šefom Delegacije EU u Crnoj Gori, Oanom Kristinom Popom;
- obavijestiti ambasade država KVINTE;
- obratiti se domaćim i međunarodnim organizacijama koje se bave ljudskim pravima;
- Ovakvi postupci neće zaustaviti pripreme obilježavanja Dana oslobođenja Podgorice na Gorici“, poručili su iz ove organizacije.

STEGA: Odnos policije skandalozan, procesuiranje građana zbog protesta udar na osnovna prava

Grčki poljoprivrednici organizovali su danas štrajk i blokirali ključne puteve, granične prelaze i dva aerodroma na Kritu kako bi izrazili protest i zbog kašnjenja evropskih subvencija.
Dodatne barikade uspostavljene su u centralnim i jugozapadnim regionima, a organizatori najavljuju da bi u narednim danima mogao biti blokiran i luka Volos, što bi proteste podiglo na novi nivo pritiska.
Saobraćajni kolaps pogađa i sjever zemlje, gdje su blokirani granični prelazi Promahonas prema Bugarskoj i Kipi prema Turskoj, uz ograničen prolaz samo za kamione sa osjetljivom robom, prenosi Ekatimerini.
Nezadovoljstvo raste zbog višegodišnjeg lažiranja podataka o zemljišta i broja grla stoke za dobijanje evropskih fondova, na šta su ove godine ukazali evropski tužioci.
Premijer Kirjakos Micotakis, čija je vlada pod pritiskom usljed pada povjerenja, pozvao je poljoprivrednike da prekinu blokade i vrate se razgovorima.
Vlada u Atini je obećala temeljnu reformu agencije OPEKEPE, nadležne za obradu EU subvencija, dok paralelno sprovodi sopstvenu istragu prijava i poreskih podataka.
Trenutno je pod provjerom više od 40.000 prijava, a Atina je ponovo potvrdila da će ove godine poljoprivrednicima biti isplaćeno 3,7 milijardi eura.

Grčki poljoprivrednici štrajkovali zbog kašnjenja evropskih subvencija

Ujedinjene nacije zatražile su povećanje finansijske pomoći. Donirana sredstva smanjuju se, a humanitarne potrebe nikada nisu bile veće.&nbsp;
Zbog toga će, upozoravaju iz UN-a, biti prisiljeni smanjiti pomoć desetinama miliona ljudi kojma je ona hitno potrebna.&nbsp;
Prema podacima za novembar, UN su do sada primile samo 12 milijardi dolara, što je najmanje u posljednjih 10 godina, prenosi HRT.
Time se može pokriti malo više od četvrtine stvarnih potreba.
Što nam je potrebno kako bismo sljedeće godine spasili 87 miliona života? Trebamo zaštitu za naš rad. Trebamo odlučno uspostavljanje mira. I trebamo 23 milijarde dolara. Naravno, trebamo mnogo više. Svijet je potrošio 2,7 bilijuna dolara na obranu prošle godine, na naoružanje. Tražimo malo više od 1 posto tog iznosa – naglasio je Tom Fletcher, UN.

Humanitarni kolaps: UN ostaje bez novca za spas miliona života

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: melanija-tramp