Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović susreo se u Njujorku sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država, Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp.
Milatović ističe ponos zbog 120 godina diplomatskih odnosa između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.
- Nastavljamo da gradimo mostove saradnje i prijateljstva - zaključio je Milatović na mreži Iks.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Nastavljamo da gradimo mostove saradnje i prijateljstva između Crne Gore i SAD-a

Američki predsjednik Donald Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen razgovarali su o djeci koju je iz Ukrajine tokom rata navodno otela Rusija. Fon der Lajen juče je prisustvovala sastanku na kojem je Tramp ugostio evropske i NATO čelnike kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.
Supruga američkog predsjednika, Melanija Tramp, spomenula je tešku situaciju djece u Ukrajini i Rusiji u pismu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koje mu je Tramp lično uručio tokom sastanka na Aljasci.
Tramp je objavio da je sa predsjednicom EK razgovarao o „ogromnom svjetskom problemu nestale djece“, bez spominjanja neke određene zemlje u objavi.
- Ovo je takođe velika tema s mojom suprugom Melanijom. To je tema na vrhu svih lista, i svijet će zajedno raditi na njenom rješavanju, nadajući se da će ih vratiti kućama njihovim porodicama - napisao je on u objavi na društvenim mrežama.
Fon der Lajen je, dijeleći njegovu objavu, dodala i da cijena koju plaćaju ljudi u ratu u Ukrajini mora da se okonča.
- To znači da svako ukrajinsko dijete koje je otela Rusija mora biti vraćeno svojim porodicama - navela je.
Ukrajina tvrdi da je ruska strana otela desetine hiljada djece i odvela ih u Rusiju od početka invazije 2022. godine.
Kijev odvođenje djece bez saglasnosti porodice ili staratelja naziva ratnim zločinom. Moskva tvrdi da štiti djecu od opasnosti u ratnoj zoni.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava saopštila je da je Rusija nanijela patnju milionima ukrajinske djece i krši njihova prava od 2022. godine.

Fon der Lajen: Svako ukrajinsko dijete koje je otela Rusija mora biti vraćeno svojim porodicama

Predsjednik SAD-a Donald Tramp i prva dama Melanija Tramp prisustvovaće sahrani pape Franja, objavio je predsjednik SAD-a na svojoj mreži Truth Social.
- Melanija i ja ćemo ići na sahranu pape Franja u Rim. Radujemo se što ćemo biti tamo - napisao je Tramp.
Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se naređuje da se sve savezne i državne zastave vijore na pola koplja u znak sjećanja na Franja, koga je nazvao „dobrim čovjekom“ koji je „volio svijet“, prenio je The Hill.
Datum sahrane određuju kardinali, ali se obično održava između četiri dana i šest dana nakon papine smrti. Uključuje misu u bazilici Svetog Petra, gdje će kovčeg biti lociran za javno razgledanje prethodnih dana.
Sahrana pape Jovana Pavla II 2005. održana je šest dana nakon njegove smrti. Tadašnji predsjednik Džordž Buš i bivši predsjednici Klinton i Džordž H. Buš, kao i drugi američki zvaničnici, prisustvovali su sahrani.
Nakon sahrane, katolički kardinali bivaju pozvani u Rim da učestvuju u onome što je poznato kao konklava, tokom koje tajnim glasanjem biraju novog papu.&nbsp;

Tramp objavio: Melanija i ja ćemo ići na sahranu pape Franja u Rim

Buduća prva dama SAD Melanija Tramp kaže da se spakovala i spremna je za povratak u Bijelu kuću, gdje će njen sin Baron imati spavaću sobu, a planira i da oživi njenu inicijativu "Be Best" koja je služila za zaštitu dječje dobrobiti.
U intervjuu za Foks njuz koji je emitovan danas, Melanija Tramp, supruga ponovo izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa, rekla je da je najavljeni dokumentarac o njenom životu, koji će biti distribuiran ove godine preko Amazon Prajma – njena ideja, inspirisana prijemom na koji je naišla njena nedavno objavljena memoarska knjiga.
- Tako sam došla na ideju da se napravi film – film o mom životu. Moj život je nevjerovatan. Nevjerovatno je pun događaja. I, rekoh svome agentu, znaš imam ovu ideju, pa te molim idi i napravi za mene jedan ugovor - ispričala je ona.
Dokumentarac je posljednji pokazatelj veze između osnivača Amazona Džefa Bezosa i Donalda Trampa.
Amazon je u decembru obznanio da će donirati milion dolara za inauguracioni fond Donalda Trampa, i da će prenostiti Trampovu inauguraciju 20. januara preko Prajm video striming servisa te kompanije. To je odvojena donacija, takođe vrijedna milion dolara.
Melanija Tramp je rekla da se spakovala radi ponovnog boravka u Bijeloj kući, i da je izabrala namještaj koji će prenijeti tamo. Drugi put je jednostavnije rekla je, uz obrazloženje da sada poznaje sobe u kojoj će porodica živjeti.
Njen sin Baron, koji ima 18 godina i upisao je Univerzitet u Njujorku, imaće sopstvenu sobu kad dolazi u posjetu familiji u Bijelu kuću.

Melanija Tramp: Spakovala sam se i spremna sam za povratak u Bijelu kuću

Melanija Tramp najvjerovatnije se neće preseliti u Bijelu kuću kao prva dama, prenosi danas CNN pozivajući se na više izvora, navodeći da je jedna od njenih prvih odluka da danas preskoči tradicionalni, simbolični susret sa aktuelnom prvom damom Džil Bajden.
Sadašnji i budući predsjednici SAD Džozef Bajden i Donald Tramp razgovaraće u 11 sati po lokalnom vremenu u Ovalnoj kancelariji, ali Džil Bajden neće biti u prilici da ugosti Melaniju Tramp.
Članovi Trampovog tima jasno su joj stavili do znanja da je važno da ode u Bijelu kuću, ali buduća prva dama je na društvenoj mreži X poručila da neće prisustvovati sastanku.
Melanija Tramp je nedavno u intervjuu za Foks njuz rekla da nije zabrinuta zbog ponovnog života u Bijeloj kući, jer sada ima više iskustva i znanja.
- Kad uđete, tačno znate što možete da očekujete - rekla je ona.
Očekuje se da prva dama većinu vremena u naredne četiri godine neće provoditi u Bijeloj kući, već između Njujorka i Palm Biča na Floridi, prenosi CNN, koji dodaju da će uvijek biti prisutna na velikim događajima i imaće svoje prioritete kao prva dama.

Melanija Tramp neće u Bijelu kuću

Melanija Tramp u svojim nadolazećim memoarima piše da žene imaju pravo na pobačaj, objavile su britanske novine Gardijan (The Guardian), dok njen suprug Donald Tramp podržava pravo američkih saveznih država da ograniče prekid trudnoće.
- Zašto bi iko osim same žene imao moć odlučivanja o tome šta ona čini sa svojim tijelom - napisala je Melanija Tramp u svojim memoarima koji će biti objavljeni četiri nedjelje prije američkih predsjedničkih izbora 5. novembra, na kojima se njen suprug nadmeće protiv demokratkinje Kamale Haris.
- Ograničiti pravo žene da odluči da okonča neželjenu trudnoću je isto što i oduzeti joj kontrolu nad vlastitim tijelom. To uvjerenje imam tokom cijelog svog odraslog života - citira Gardijan memoare Melanije Tramp.
Britanski list naveo je da je nabavio primjerak knjige naslovljene „Melanija“, koja će biti objavljena 8. oktobra. Portparol bivše prve dame nije odmah odgovorio na Rojtersov zahtjev za komentarom.
Republikanac Donald Tramp je ranije nagovijestio da bi mogao da podrži nacionalnu zabranu abortusa iza 15. nedjelje trudnoće, ali je u aprilu rekao da su politička pitanja važnija na prvim predsjedničkim izborima otkako je Vrhovni sud ukinuo presudu u slučaju Ro protiv Vejda iz 1973, čime je okončano gotovo 50-godišnje savezno pravo na abortus.
Tramp kaže da bi savezne države trebalo da odlučuju o zakonima o pobačaju, i da podržava izuzetke za zabranu u slučajevima silovanja, incesta ili zaštite života majke.
Predizborne ankete predviđaju tijesnu trku, pri čemu će sedam ključnih saveznih država vjerovatno odlučiti o ishodu izbora.
Demokrate pravo na abortus vide kao popularno pitanje koje bi Haris mogla da upotrijebi protiv Trampa. Anketa Rojters/Ipsos sprovedena između 21. i 28. avgusta ustanovila je da većina glasača, uključujući 34 odsto republikanaca, želi da idući predsjednik zaštiti ili poveća pristup abortusu.
Tramp preuzima zasluge za odluku Vrhovnog suda da 2022. ukine presudu iz slučaja Ro protiv Vejda, koja je štitila pravo na abortus do 24. i 28. nedjelje trudnoće, jer su presudili glasovi suija koje je postavio Tramp.

Melanija Tramp stala u odbranu prava na abortus

Ne sumnjam da će gospodin (Miloš) Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić reagujući na informaciju da policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je implicirao na predložene izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) koje nijesu usvojene u Skupštini.
- Kada smo prije godinu i po predložili izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kojim bi uveli mogućnost da se za najteža krivična djela, za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, uvede mogućnost produženja maksimalnog pritvora za još dvije godine, kao argumentaciju za to smo naveli naveli rizik od bjekstva okrivljenog, rizik od ponovnog vršenja krivičnog djela i uticaja na svjedoke i ugroženu bezbjednost samog okrivljenog (naročito kada se okrivljeni dovodi u vezu sa organizovanom kriminalnom grupom) - napisao je Čarapić u objavi na meži Iks.
Tada je ovaj predlog, ističe on, brutalno sasječen od strane opozicije i dijela većine uz nikad glasnije apele civilnog sektora da se time krše ljudska prava.
- Taj zakon je pao u plenumu prije godinu dana, a od tada se svaki od ovih rizika materijalizovao, zaključno sa današnjim bjekstvom Miloša Medenice kog je sud osudio na 10 godina zatvora - blago u odnosu na težinu izvršenog krivičnog djela. Ne sumnjam da će gospodin Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi, a koji se vjerovatno i ne osjećaju odgovornim za ovo što se desilo i koji su vjerovatno ponosni na to što su odbranili “ljudska prava” onima koji su ugrozili ili oduzeli ista ta prava drugima - naveo je Čarapić.
Oni su, kaže, nikad odlučniji.
- Zaključno, danas su nas okolnosti, koje su za nas bile predvidive, možda obeshrabrile ali smo nikad odlučniji da se do kraja mandata ne pomjerimo ni milimetar, budući da vrijeme iznova i iznova pokazuje da su naše namjere i ideje ispravne - naveo je Čarapić.

Čarapić: Ne sumnjam da će Miloš Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi,

&nbsp;Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a da prijetnje izlaze iz okvira političara i javnih ličnosti i pogađaju članove njihovih porodica, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
– Naravno da nijednom čovjeku to nije prijatno. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste način na koji nadležne institucije reaguju na prijetnje smrću. U pojedinim slučajevima na uvrede se reaguje promptno i brzo dolazi do procesuiranja i kazne, dok se na ozbiljne prijetnje često ne reaguje na isti način – rekao je Huter.
Osvrćući se na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju masakra u Medovini, Huter je podsjetio da su spisi predmeta iz Osnovnog suda uzeti pred završne riječi i nijesu vraćeni, što je kod porodica žrtava izazvalo sumnju i ogorčenje.
Kaže da dijeli njihovu zabrinutost, jer su, kako navodi, sumnje potkrijepljene nizom propusta, neprofesionalnih postupanja i neodgovornosti.
– Niz neodgovornosti kretao je od policajaca koji su tog dana trebalo da rade svoj posao, zatim od ministara, Vlade i svih redom. Svemu tome se pridružilo i Specijalno državno tužilaštvo koje je, očigledno, u ovakvim postupcima željelo da da završni udarac, ali ne u cilju otkrivanja istine, već kao da dokusuri porodice koje su izgubile svoje najmilije – kazao je Huter.
Podsjetio je da je i ranije javno iznosio kritike na rad SDT-a i VDT-a, naročito čelnih ljudi tih institucija, te da je utisak kako ih, kako kaže, maltretiraju upravo oni koji su ih postavili na te funkcije.
– Mogli smo da vidimo i od prvaka DF-a da tužilaštva nijesu nezavisna. Govorimo o dvije grane vlasti, a način na koji su tretirani najbolje pokazuje da zapravo nijesu nezavisni u radu i da je sve što su do sada radili bilo prilično selektivno. Iz dana u dan svjedočimo tom selektivnom pristupu – istakao je Huter.
Govoreći o nedavnoj prijetnji smrću njemu i njegovoj porodici putem Facebook objave, Huter je kazao da na uvrede nije reagovao jer je, kao političar, na njih navikao, ali da je ovoga puta zabrinut jer se prijetnja odnosi i na članove njegove porodice.
Ukazao je da je država svojim nereagovanjem doprinijela radikalizaciji ambijenta.
– Država je ohrabrila pojedince. Nereagovanjem na prijetnje pojedincima otvorila je prostor da se ide korak dalje i da se prijeti porodicama i djeci. Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a prijetnje prerastaju u prizivanje smrti članova porodice. Opet se vraćamo na selektivnost. Raduje me slučaj novinarke Televizije E gdje su policija i tužilaštvo reagovali u roku od 24 sata zbog uvrede. Sa druge strane, prijetnje smrću često zastarijevaju. Ovu posljednju nijesam ni prijavio – prijavili su je iz NVO Centar za građanska prava, kao i niz ranijih. Epilog je uglavnom bio zastara. To je ambijent linča koji su kreirali upravo ovi vlastodršci – poručio je Huter.
Komentarišući odluku lokalne vlasti u Budvi da budžetom za 2026. godinu opredijeli milion eura za Srpsku pravoslavnu crkvu, uz podršku DPS-a, Huter je rekao da na to ne gleda pozitivno.
– Smatram da su ta sredstva mogla biti usmjerena za izgradnju škola, vrtića ili bolnice. Stav DPS-a je jasan i predsjednik Živković ga je nedavno iznio. Nijesmo saglasni sa tom odlukom, ali to neće uticati na pokušaje onih koji žele da „riješe Budvu“ – govorim o Vučiću i njegovoj političkoj posluzi – jer im to neće poći za rukom. Ta sredstva nijesu trebalo da budu opredijeljena ni za jednu vjersku organizaciju, pa samim tim ni za crkvu Srbije – naglasio je Huter.
Osvrćući se na situaciju u Bijelom Polju, gdje Bošnjačka stranka, prema njegovim riječima, ucjenjuje partnere u vlasti tražeći dodatne benefite, Huter je ocijenio da je riječ o krizi vlasti.
– Dok traju razgovori konstituenata vlasti nije dobro dodatno ih opterećivati komentarima. Bijelom Polju je potrebna stabilna vlast, a predsjednik Opštine Petar Smolović pokazao je u prethodnom mandatu veliku posvećenost gradu i dao značajan doprinos stabilnosti – rekao je on.
Na pitanje o angažovanju sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu, Huter je kazao da dijeli strahove zaposlenih koji su se tim povodom obratili Ministarstvu kulture i medija.
– Ne vidim dobru namjeru u toj odluci i imam više razloga da sumnjam. Jedno od početnih obrazloženja bilo je da je riječ o obuci kadrova, a ti isti kadrovi su mogli biti obučavani u arhivu Mitropolije. Pristup neobrađenoj građi je veoma problematičan. Reagovale su i civilne organizacije, a DPS se oglasio tim povodom. Koleginica Bojanić-Lalović obratila se upravnoj inspekciji, ali odgovore još nijesmo dobili. Ćutanje je znakovito – kada nema odgovora, postoji sumnja da se radi nešto nezakonito – zaključio je Huter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbEbFg6yKKSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Huter: Država je ohrabrila pojedince pa su sa uvreda prešli na prijetnje smrću porodici, djeci

Crveni alarm uključen je na aerodromima širom Azije pošto je Indija potvrdila slučajeve smrtonosnog Nipa virusa u državi Zapadni Bengal.
Putnici koji iz Indije stižu na aerodrome na Tajlandu, u Nepalu, Vijetnamu, Kini i Majnmaru prolaze kroz medicinski skrining zbog straha od širenja epidemije Nipa virusa, koji se može prenijeti sa čovjeka na čovjeka, a čija je smrtnost izuzetno visoka.
Indijski ministar zdravlja je potvrdio dva slučaja Nipa virusa u Zapadnom Bengalu, istakavši da su uspjeli da “blagovremeno obuzdaju virus”.
Indijske vlasti nijesu iznijele više detalja o zaraženima, navodeći samo da je skoro 200 njihovih kontakata testirano i da se nalaze u karantinu, prenosi N1.
Nipa virus na ljude prenose prije svega životinje, uglavnom svinje i takozvani voćni slijepi miševi i to direktnim kontaktom ili putem tjelesnih izlučevina.
Period inkubacije može trajati do 14 dana, a prvi simptomi zaraze uključuju visoku temperaturu, mučninu, povraćanje i respiratorne probleme koji mogu da se razviju u upalu pluća.
Kod težih slučajeva može doći do otoka mozga, encealitisa, meningitisa i niza neuroloških simptoma, kao što su pospanost ili napadi.
Svjetska zdravstvena organizacija smatra da postoji visok rizik od izbijanja epidemije jer za virus ne postoji vakcina. Smrtnost je izuzetno visoka i iznosi od 40 do 75 odsto. Virus kod preživjelih može da ostavi ozbiljne posljedice, kao što su stalni napadi i promjene ličnosti.
Nipa virus je prvi put otkriven 1998. godine u Maleziji na farmi svinja, kada je u epidemiji umrlo više od 100 ljudi. Ime je dobio po selu u kojem je otkriven, a u borbi za zaustavljanje zaraze ubijeno je milion svinja.

Azijske države uvele kontrole na aerodromima zbog pojave smrtonosnog Nipa virusa

U Nacionalnom parku „Lovćen“ nesavjesni pojedinci kvadovima su probili i srušili zaštitnu ogradu, saopšteno je iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG).
Ne tako lijep prizor dočekao nas je danas u NP Lovćen. Pokazuje nebrigu, nepoštovanje i nesavjesnost pojedinaca tokom boravka u ovom zaštićenom području – navodi se u objavi na zvaničnoj Fejsbuk stranici NPCG.
Prema saopštenju zaposleni parka brzo su intervenisali, te je ograda je u kratkom roku sanirana.
Uprava NP „Lovćen”, naglašavaju u objavi, preduzima sve neophodne mjere i radnje u vezi sa ovim slučajem.
Podsjećajući na pravila parka, ističu da je korišćenje ATV vozila, kvadova i kros motora van kategorizovanih puteva strogo zabranjeno, jer narušava biodiverzitet i prepoznatljive pejzažne karakteristike prostora.
Apeluje se na posjetioce da se ponašaju odgovorno i koriste vozila isključivo na predviđenim stazama.

Tag: melanija-tramp