<p>Prema najnovijem izvještaju Vlade o neto zaradama za jun, platu iznad 2.000 eura primili su premijer <b>Milojko Spajić</b>, potpredsjednici Vlade <b>Budimir Aleksić </b>i<b> Ervin Ibrahimović</b>, kao i specijalni kontrolor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB)<b> Predrag Burić</b>.</p>
<p>Spajić je prošlog mjeseca primio 2.048 eura, dok su nešto veće iznose zabilježili Aleksić, potpredsjednik za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama (2.055 eura), te Ibrahimović, potpredsjednik za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova (2.062 eura).</p>
<p>Najveću platu u toj grupi imao je Burić (2.076 eura), koji je na funkciju specijalnog kontrolora u ANB-u imenovan krajem marta ove godine.</p>
<p>Ispod praga od 2.000 eura, ali i dalje među najplaćenijima, nalaze se potpredsjednik za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj </b>sa zaradom od 1.977 eura, te potpredsjednik za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku <b>Aleksa Bečić</b>, koji je u junu primio 1.848 eura.</p>
<p>Potpredsjednik za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju <b>Momo Koprivica</b> zaradio je 1.860 eura, dok je njegov savjetnik <b>Milan M. Popović</b> primio 1.600 eura.</p>
<p>Potpredsjednik za infrastrukturu i regionalni razvoj <b>Milun Zogović </b>primio je 1.805 eura, a njegov kolega za vanjske i evropske poslove <b>Filip Ivanović</b> 1.780 eura.</p>
<p>Ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore,<b> Milutin Butorović</b>, imao je neto zaradu od 1.737 eura, dok je savjetnik potpredsjednika za infrastrukturu i regionalni razvoj <b>Predrag Bulatović</b> primio je 1.583 eura.</p>
<p>Šef kabineta premijera <b>Branko Krvavac </b>zaradio je 1.500 eura, dok je njegova zamjenica <b>Tanja Musterović</b> primila 1.327 eura. Generalni sekretar Vlade<b> Dragoljub Nikolić</b> imao je neto zaradu od 1.715 eura.</p>
<p>Savjetnik premijera za odbranu i bezbjednost <b>Todor Goranović</b> primio je 1.547 eura, savjetnica za ekonomsku politiku <b>Milena Milović</b> 1.595 eura, savjetnica za vanjske poslove <b>Milica Perišić </b>1.585 eura, dok je savjetnik za kulturu i medije <b>Vučić Ćetković</b> primio 1.556 eura.</p>
<p>Neto zarada zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava <b>Katarine Peković </b>ostala je na istom nivou i ona je primila 3.812 eura.</p>

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Specijalni kontrolor ANB-a ispred premijera i potpredsjednika Vlade: Buriću plata 2.076 eura, Spajiću 2.048...

<p>Nastavnici mogu da pokrenu štrajk koji podrazumijeva obustavu nastave ukoliko ne dođe do dogovara nadležnih sa predstavnicima Sindikata prosvjete koji traži da im se ne umanjuje plata kroz novi obračun zarada koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od ovog mjeseca, kazao je Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete mr <b>Radomir Božović</b> nakon što je okončana sjednica Glavnog odbora te radničke organizacije.</p>
<p>Na sjednici Glavnog odbora nastavnici su se saglasili da treba da se traži od Vlade da se odgodi najavljena upotreba spornog softvera dok se ne postigne kompromis, da oni nijesu protiv primjene centralizovanog programa za obračun zarada, ali da jesu ako će plate da im se smanje do 50 eura. Najavili su da će se, ukoliko ne dođe do kompromisa sa nadležnim organima, požaliti ambasadama u Crnoj Gori, kao i Delegaciji Evropske unije u Podgorici.</p>
<p>Božović je rekao da nije isključeno da će pokrenuti protest, štrajk upozorenja ili štrajk ako ne dođe do dogovara, odnosno ukoliko nastavnicima budu smanjene zarade.</p>
<p>- Ako nastavnici budu htjeli, štrajk nije isključen. Ako u štrajk uđe na hiljade nastavnika, hoće li svi dobiti otkaz? Prošle godine, na primjer, u Bijelom Polju, u štrajku je bilo 18 od 22 škole. Mogu li svi da dobiju otkaz i da škole ne rade - rekao je Božović.</p>
<p>Po aktuelnim propisima nastavnici nemaju pravo da štrajkuju, a predsjednik Sindikata navodi da očekuje da se na jesen donese zakon koji će im to omogućiti.</p>
<p>Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mimoilaze se proteklih dana sa Sindikatom prosvjete u tumačenju novog obračuna zarada koji treba da startuje od ovog mjeseca. Iz Sindikata poručuju javnosti da će zarade da se smanje do 50 eura, a iz ovih resora odgovaraju da navodno neće doći do smanjenja, već da će samo da se centralizuje sistem kroz koji će da se ujednače primanja.</p>
<p>O ovom problemu raspravljali su juče i poslanici u Skupštini. Poslanici su zatražili objašnjenje od resornog ministarstva, te su negodovali ako se desi da se nastavnicima smanj i plata iza dva eura, jer su oni nosioci ozbiljnih reformi. Poslanici su navodili da se tim potezom unižava njihova profesija.</p>
<p>Državni sekretar Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija <b>Dragan Marković</b> rekao je poslanicima da žele da uspostave princip jednakosti.</p>
<p>Pomenuo je na sjednici da su u praksi zabilježili određen broj škola koji na drugačiji način obračunavaju zarade, da bilježe primjere da dva nastavnika sa istim stažom imaju različite zarade.</p>
<p>Marković je u Skupštini rekao da se plata po Zakonu o obračunu zarada obračunava tako što se osnovica množi sa koeficijentom i uvećava se sa minulim radom, a onda se dodaju dodaci starješinstvo i slično, koje, kako je poručio, niko neće oduzeti nastavnicima.</p>

Portal ETV

Božović: Sve je moguće, pa i štrajk nastavnika

<p>Non pejper Evropske komisije još jednom je ukazao na ozbiljne i dugotrajne probleme u oblasti medijskih prava i sloboda u Crnoj Gori, ali je i pokazao da je sektor medija među najmanje zaštićenim kada je riječ o radnim pravima - poručili su u Sindikatu medija Crne Gore.</p>
<p>Komisija je, cijene oni, s pravom naglasila da granski kolektivni ugovor za medijski sektor još nije potpisan, iako su pregovori počeli još 2017. godine.</p>
<p>- Ovakvo odugovlačenje, praćeno očiglednim nedostatkom volje poslodavaca, ozbiljno narušava prava zaposlenih u medijima i drži ih u neravnopravnom položaju u odnosu na kolege iz drugih sektora, gdje kolektivni ugovori funkcionišu - dodaju u SMCG.</p>
<p>Plate novinara i dalje su, ukazuju oni, ispod nacionalnog prosjeka, primjećuje EK, što je dodatna potvrda sistemskog zanemarivanja njihovog položaja i značaja u društvu.</p>
<p>- Sindikat medija od svog osnivanja upozorava da ovakva situacija dugoročno vodi ka potpunoj profesionalnoj degradaciji novinarske profesije, odlasku kadrova i urušavanju medijskog integriteta - istakli su oni.</p>
<p>Pored toga podsjećaju da Komisija ukazuje na hronične probleme u oblasti medijske regulacije, posebno kada je riječ o imenovanjima u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG).</p>
<p>- Nedostatak transparentnosti, kršenje procedura i politički uticaji ozbiljno podrivaju nezavisnost ključnih institucija koje bi morale da štite javni interes i osiguraju profesionalne standarde - istakli su u SMCG.</p>
<p>Decidni su da posebno zabrinjava činjenica da je Savjet RTCG ponovo za generalnog direktora imenovao Borisa Raonića, čiji je izbor bio osporen kroz više sudskih odluka.</p>
<p>- To je, kako i sama EK konstatuje, otvorilo ozbiljna pitanja o poštovanju pravne procedure i transparentnosti, dok optužnice protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe službenog položaja dodatno kompromituju legitimitet ovog tijela - naveli su oni.</p>
<p>Sindikat medija Crne Gore poziva sve nadležne institucije da najzad preuzmu odgovornost i obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora bez daljih odlaganja.</p>
<p>- Pozivamo ih i da hitno imenuju članove Savjeta AMU i Savjeta RTCG u skladu sa zakonom i kriterijumima stručnosti i nezavisnosti. Kao i uvijek, pozivamo ih da obezbijede bolje uslove rada i dostojanstvene zarade za medijske profesionalce - jasni su u SMCG.</p>
<p>Medijska sloboda, poručuju oni, počinje od poštovanja prava onih koji svakodnevno rade na njenoj zaštiti i vrijeme je da se deklarativna podrška medijskim radnicima i radnicama pretoči u konkretne i odgovorne poteze.</p>

SMCG: Nadležni da najzad obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za novinare i hitno i zakonito imenuju članove Savjeta AMU i RTCG

<p>Zaposleni u Ski centru Kolašin 1600 još nijesu primili martovske zarade, nezvanično saznaje Portal Analitika.</p>
<p>Nakon saznanja o kašnjenju plata, još 7. aprila Portal Analitika se obratio Upravi Skijališta Crne Gore sa nizom pitanja: kakva je finansijska situacija, šta je uzrok kašnjenja zarada, kada će one biti isplaćene i da li će sličnih problema biti i ubuduće. Odgovori su izostali.</p>
<p>Uprava nije pojasnila ni da li su preduzeli bilo kakve mjere kako bi se obaveze prema zaposlenima izmirile. Sve što je Analitika nezvanično saznala jeste da je došlo do određenih promjena u menadžmentu i da je radnicima rečeno kako se "intenzivno radi na rješavanju problema".</p>
<p>Iz Sindikalne organizacije Ski centra Kolašin 1600 ranije su poručili da ih je Odbor direktora informisao kako na računu nema dovoljno sredstava za isplatu zarada.</p>
<p>Za sada, zaposleni ostaju bez plata, a javnost bez odgovora.</p>

Kasne plate u Ski centru Kolašin 1600: Radnici čekaju, uprava ćuti

<p>Uredba o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta, za djelatnosti koje se finansiraju iz budžeta, izmijenjena je mimo zakona, zbog čega sporne izmjene treba ukinuti - ocijenili su Studenti u blokadi.</p>
<p>Oni su na svom Instagram nalogu naveli da su izmjene propisa u direktnoj suprotnosti sa principima o kvalitetu i pristupačnosti obrazovanja koje je ova neformalna grupa iznijela u svom četvrtom studentskom zahtjevu, a sama Uredba „ruši temelje visokog obrazovanja“.</p>
<p>- Zakon o visokom obrazovanju (propisuje da normative i standarde) utvrđuje Vlada, na predlog Nacionalnog saveta i po pribavljanju mišljenja Konferencije unverziteta i Konferencije akademija i visokih škola. Smatramo da nije ispoštovana zakonska procedura, te je neophodno da se ova Uredba stavi van snage. Podsjećamo da Vlada u tehničkom mandatu, ni prema Ustavu, ni prema Zakonu, nema pravo da donosi uredbe, već samo da izvršava tekuće poslove - navodi se u njihovoj objavi.</p>
<p>Novom Uredbom o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta za djelatnosti koje se finansiraju iz budžeta promijenjena je struktura radnog vremena nastavnika i saradnika.</p>
<p>Prema prethodnim propisima, bilo je predviđeno da se nastavno-naučno osoblje 20 sati sedmično bavi nastavom i povezanim aktivnostima, a drugih 20 sati je bilo posvećeno naučnoistraživačkom, odnosno umjetničkom radu.</p>
<p>Izmjenama Uredbe, koju je 24. marta usvojila Vlada Srbije u tehničkom mandatu, taj odnos se mijenja, pa se za nastavu odvaja 35 sati sedmično, a za naučnoistraživački ili umjetnički rad samo pet sati.</p>

Studenti u blokadi zatražili ukidanje uredbe kojom su smanjene plate profesorima

<p>Ministar pravde<b> Bojan Božović</b> kazao je da će Vlada tokom ove nedjelje razmatrati povećanje plata sudijama i državnim tužiocima.</p>
<p>- Ove sedmice pred Vladom će biti predlog izmjena više zakona kojim se predviđa povećanje osnovne zarade sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto, počev od majske plate - naveo je Božović na Fejsbuku.</p>
<p>Božović je rekao i da će o detaljnom planu zvanično obavijestiti predsjednicu Vrhovnog suda<b> Valentinu Pavličić</b>, kao odgovor na pismo koje im je uputila 31. marta.</p>
<p><br/></p>

Božović: Vlada ove sedmice o povećanju zarada sudijama i državnim tužiocima

<p>Predsjednica Vrhovnog suda <b>Valentina Pavličić</b> pisala je premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, predsjedniku Sudskog savjeta <b>Radoju Koraću</b>, ministru pravde <b>Bojanu Božoviću</b> i predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori poručujući da je potrebno urgentno rješavanje socijalnog i materijalnog statusa sudija, ali i uz ocjenu da oni zbog toga ne mogu štrajkovati.</p>
<p>- Pri tome, prvenstveno želim da naglasim da nezadovoljstvo kolega sudija zbog materijalnog statusa i njihove zahtjeve za povećanje plata i poboljšanje ukupnih uslova rada (koji se tiču nedostatka sudnica, radnog prostora, nedovoljnog broja stručnih savjetnika i administrativnog osoblja), istinski smatram opravdanim i urgentnim za rješavanje - istakla je Pavličić. Ipak, cijeni da su put i način ostvarivanja ovih zahtjeva nekonstruktivni i nedjelotvorni po sistem funkcionisanja države, vladavinu prava i ljudska prava i osnovne slobode, a posebno negativne po ugled crnogorskog pravosuđa. &nbsp;</p>
<p>U tom kontekstu ističe da Ustav Crne Gore i Zakon o sudovima jasno definišu nezavisnost sudova i sudija, te da bi bilo koja vrsta štrajka mogla biti shvaćena kao ugrožavanje funkcionisanja pravnog sistema i pristupa pravdi.</p>
<p>- Međutim, sudije mogu organizovati određene vrste radnji ili se angažovati u inicijativama koje imaju za cilj poboljšanje uslova rada, ali svaka obustava rada, kao oblik protestne aktivnosti, nije predviđen nacionalnim pravnim okvirom za sudije - dodala je Pavličić.</p>
<p>Sudije su nosioci sudske vlasti a njihov posao je, kaže Pavličić, od suštinskog značaja za vladavinu prava i funkcionisanje i bezbjednost države - pa bi, prema njenim riječima, svaki oblik obustave rada, kojom se odlažu radnje u sudskim postupcima, mogao dovesti do zastoja u sudskim procesima, kašnjenja u donošenju odluka i narušavanja pravne sigurnosti.</p>
<h2><b>JOŠ NEMA ODGOVORA VLASTI</b></h2>
<p>Pavličić je istakla da još nema formalni pisani odgovor na pismo koje je 11. februara upućeno predstavnicima izvršne vlasti, a u kojem se ukazuje da još nije usvojen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Tada je, kako je podsjetila, pozvala na neophodnost njegovog usvajanja u što kraćem roku, naročito u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija, kako bi se pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija što prije prelaznim rješenjem okončalo.</p>
<p>- Dodatno podsjećam da je nakon najave pravosuđa, učinjene tokom 2024. godine o obustavi rada, na radnim sastancima i postignutim pregovorima sa tadašnjim predstavnicima pravosuđa (Sudskim savjetom, tada v.d. predsjednicom Vrhovnog suda i predstavnicima Udruženja sudija), Vlada dala izričito i nedvosmisleno obećanje da će se obezbijediti pravo sudije na adekvatnu zaradu na prethodno navedeni način, počev od 01.01.2025. godine - ukazala je Pavličić.</p>
<p>Nakon toga je formirana Radna grupa sa zadatkom izrade posebnog zakona kojim će se regulisati prava sudija vezana za rad, uključujući finansijske aspekte vršenja sudijske funkcije - a što je u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije iz prethodne godine i međunarodnim standardima.</p>
<p>- Obaviještena sam od strane sudije Vrhovnog suda-članice ove Radne grupe da sjednice nisu održavane u kontinuitetu, ali da će se naredna sjednica održati 02.04.2025. godine - navela je Pavličić.</p>
<h2><b>POTREBNO PRELAZNO RJEŠENJE</b></h2>
<p>Ona je procijenila da postoji snažna potreba za kreiranjem<b> </b>prelaznog rješenja za rješavanje statusa sudija, konstruktivno predlažući da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru zarade nosilaca pravosudnih funkcija uvećaju za 30 odsto.</p>
<p>- I u tom smislu još jednom urgiram na donošenje odluke od strane izvršne vlasti kada su u pitanju nosioci pravosudnih funkcija - poručila je ona.</p>
<p>Predsjednica Vrhovnog suda je poručila da je Crna Gora u obavezi da donese zakon kojim će, kako je rekla, konačno, biti adekvatno regulisano pitanje zarada sudija, na osnovu preuzetih međunarodnih regula i standarda, kao i nacionalnog zakondavstva i strateških dokumenata, koje je bitno izmijenjeno upravo kako bi se ispunile međunarodne obaveze i obezbijedio brži integracijski put Crne Gore u Evropsku uniju.&nbsp;</p>
<p>- Cilj ovih normi, a s tim u vezi i pozitivnih obaveza je uvijek isti - očuvanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija<i>.</i> Na tom putu, važno je da se ne izgubi iz vida da nezavisnost sudstva nije privilegija koja je u isključivom, ličnom interesu sudija, već je u interesu vladavine prava i poštovanja ljudskih prava građana koji traže zaštitu svojih prava pred sudovima. Donošenje posebnog zakona nalažu i specifičnosti sudijske funkcije koje zahtijevaju strogo razdvajanje od ostalih grana vlasti, kako u organizacionom, tako i u finansijskom smislu, te priznavanje težine ali odgovornosti funkcije koju obavljaju sudije u ime Crne Gore. U konačnom, ulaganje u sudstvo znači ulaganje u budućnost, stabilnost države i njen ekonomski i sveukupni razvoj - navela je Pavličić.</p>
<h2><b>UVEĆANE ZARADE U VRHU AGENDE</b></h2>
<p>Pregovori između sudske i izvršne vlasti, u koje će se uskoro uključiti i zakonodavna vlast, su u toku.</p>
<p>- Takođe, želim da ukažem da sam, počev od podnijetog programa rada za izbor predsjednika Vrhovnog suda, u dosadašnjem periodu, pored inicijativa na normativnom planu, preduzela i niz drugih aktivnosti, ukljućujući pravnu diplomatiju - navela je Pavličić.</p>
<p>Pitanje uvećanja zarada za sudije, ali i drugih statusnih pitanja, uključujući penziona prava, bili su, kaže, u vrhu agende sastanka sa predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori (25.12.2024.), sastanka sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satlerom (06.12.2024.), pres konferencije u Vrhovnom sudu (17.12.2024.) i sastanka sa sudijama portparolima (26.02.2025.), sastanka sa ministrom pravde i sudijama u Osnovnom sudu u Podgorici (29.01.2025.), zasijedanja Komiteta za politička i građanska prava u Ženevi (03.03.2025.), sjednice Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost sa predstavnicima Evropske komisije (18.03.2025.), sastanka sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava (25.03.2025.), te sjednica Savjeta za vladavinu prava i Savjeta za nacionalnu bezbjednost i javnih istupanja u medijima i u tom smislu, nepodijeljeno je mišljenje da se pravna rješenja ovakve situacije moraju što prije pronaći.</p>
<p>Saopštila je da su sudije Vrhovnog suda na današnjoj održanoj sjednici sudija prepoznale konsenzus određenog broja sudija koji su saglasni da materijalni položaj sudija nije adekvatan, te da je potrebno obezbijediti sudskoj vlasti dodatne materijalne i ljudske resurse.</p>
<p>- U tom pravcu, sudije Vrhovnog suda Crne Gore pružaju jednoglasnu podršku<b> </b>ostvarivanju ciljeva u pogledu intenziviranja rada na izradi Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija i obezbjeđivanju optimalnih uslova za rad i obavljanje sudijske funkcije i konačnog utvrđivanja Nacrta, a nakon toga i usvajanja Predloga ovog zakona na Vladi - navela je Pavličić dodajući da Vrhovni sud ipak ne može izraziti podršku realizaciji cilja koji uključuje pripremu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, što predstavlja novu mjeru o kojoj do sada nije bilo institucionalne rasprave.</p>
<p>Posebno, kaže, ukazuju da se bez konsultacija sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom ne mogu pripremati izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.</p>
<p>- Niti postoji potreba za izmjenama ovog propisa kod činjenice da Radna grupa treba da okonča rad na pripremi Nacrta Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija - dodala je Pavličić.</p>
<p>Podsjeća da je prelazno rješenje potrebno obezbijediti odmah putem izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim su već definisani koeficijenti zarada.</p>
<p>- Zbog čega dodatno ne možemo na nesistemski, neplanski i nesvrsishodan način, mijenjati propis kojim se uređuju, inter alia, organizacija i način rada Sudskog savjeta, prava i dužnosti, način utvrđivanja prestanka sudijske funkcije, disciplinska odgovornost i razrješenje sudija i druga pitanja o kojima Sudski savjet odlučuje - dodala je Pavličić.</p>
<h2><b>NEMA ŠTRAJKA ZA SUDIJE</b></h2>
<p>Ona i sve sudije Vrhovnog suda Crne Gore izražavaju jasan stav da ne podržavaju sprovođenje mjera upozorenja u vidu odlaganja radnji u sudskim postupcima do ispunjenja zahtjeva, odnosno povećanja zarada sudija, jer cijene da bi takve radnje bile protivne vladavine prava i svrsi zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda.</p>
<p>- U Crnoj Gori, shodno Ustavu Crne Gore i nacionalnom zakonodavstvu, nije propisano da sudije mogu organizovati bilo kakve mjere upozorenja - obustave rada, koje u svom stvarnom obliku predstavljaju štrajk - rekla je Pavličić pojašnjavaju da su sudije položile zakletvu i da su u obavezi da obavljaju svoju funkciju u skladu sa Ustavom, zakonom i pravilima koja garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa.</p>
<p>Ističe da Ustav Crne Gore i Zakon o sudovima jasno definišu nezavisnost sudova i sudija, te da bi bilo koja vrsta štrajka mogla biti shvaćena kao ugrožavanje funkcionisanja pravnog sistema i pristupa pravdi.</p>
<p>- Međutim, sudije mogu organizovati određene vrste radnji, ili se angažovati u inicijativama, koje imaju za cilj poboljšanje uslova rada, ali svaka obustava rada, kao oblik protestne aktivnosti, nije predviđen nacionalnim pravnim okvirom za sudije - dodala je Pavličić.</p>
<p>&nbsp;Sudije su nosioci sudske vlasti a njihov posao je, kaže Pavličić, od suštinskog značaja za vladavinu prava i funkcionisanje i bezbjednost države - pa bi, prema njenim riječima, svaki oblik obustave rada, kojom se odlažu radnje u sudskim postupcima, mogao dovesti do zastoja u sudskim procesima, kašnjenja u donošenju odluka i narušavanja pravne sigurnosti.</p>
<p>- Podsjećamo i na međunarodnu praksu da je u mnogim zemljama, upravo iz tih razloga, sudijama zabranjeno da vrše obustavu rada - štrajkuju, jer se njihov položaj razlikuje od drugih zaposlenih u javnom sektoru. Sudije nijesu u klasičnom radnom odnosu, već imaju poseban status koji podrazumijeva nezavisnost i obavezu da kontinuirano obavljaju svoje dužnosti - navela je predsjednica Vrhovnog suda dodajući da sudije u raznim zemljama koriste druge metode pritiska poput saopštenja, protesta ili zahtjeva za poboljšanje uslova rada kroz institucionalne mehanizme i dijalog sve tri grane vlasti.&nbsp;</p>
<p>Ona je podsjetila na primjenu načela <i>"nomen iuris non mutat substantiam rei" </i>što, kako je rekla, znači da naziv određenih aktivnosti, ili radnji ne mijenja suštinu stvari - već je presudno ono što je stvarno sadržano, a ne kako je nešto formalno označeno.</p>
<p>- Pa u tom smislu, smatramo da mjere upozorenja odlaganja radnji u sudskim postupcima, u svojoj suštini znače “štrajk”. Dakle, obustava rada, kao “odlaganje radnji u sudskim postupcima”, kojom se konkretno zbog zahtjeva povećanja zarada i materijalnih uslova rada, drugoj strani, odnosno građanima i privredi, u izvjesnost stavlja nastanak štete, predstavlja jednostranu izjavu volje određenog broja sudija o uvođenju obustave, koja nema uporište u Ustavu i nacionalnom zakonodavstvu, a konkretno ni u međunarodnim standardima - istakla je Pavličić.</p>
<p>Međunarodni pravni okviri ne garantuju, kaže, izričito pravo sudija na obustavu rada - štrajk.</p>
<p>- A mnoge međunarodne norme i preporuke čak podržavaju ograničenja tog prava kako bi se očuvala nezavisnost i kontinuitet pravosuđa, kao i nacionalna bezbjednost. Prema standardima Međunarodne organizacije rada (MOR), pravo na štrajk je jedno od osnovnih radničkih prava, ali nije apsolutno. MOR dozvoljava državama da ograniče ili čak zabrane štrajkove određenim kategorijama zaposlenih čije obustavljanje rada može ugroziti osnovne funkcije države, uključujući sudije - poručila je predsjednica Vrhovnog suda.</p>
<h2><b>STRANE PRAKSE</b></h2>
<p>Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) je, podsjeća ona, u više navrata zauzeo stav da države mogu ograničiti pravo sudija na obustavu rada – štrajk, kako bi se očuvala nezavisnost sudstva i zaštitila prava građana na efikasan pravosudni sistem.&nbsp;</p>
<p>- Konsultativno vijeće evropskih sudija (CCJE) u svojim mišljenjima (posebno Mišljenje br. 18 iz 2015. godine) naglašava da sudije ne treba da preduzimaju kolektivne radnje koje bi mogle ugroziti pristup pravdi. Međutim, priznaje potrebu sudija da izraze nezadovoljstvo kroz institucionalne mehanizme, a u konkretnom slučaju obustava rada “odlaganja radnji u sudskim postupcima” to ne predstavlja - navela je ona.</p>
<p>Kazala je da Ujedinjene nacije (UN) – Bangalorski principi sudske etike ističu da sudije treba da održavaju integritet i nezavisnost sudstva, što može biti narušeno obustavom rada - štrajkom. &nbsp;</p>
<p>- Dakle, iako međunarodni pravni okviri ne predviđaju izričitu zabranu, oni dozvoljavaju državama da ograniče pravo sudija na obustavu rada - štrajk radi zaštite vladavine prava, stabilnosti pravosudnog sistema i nacionalne bezbjednosti. Umjesto obustave rada, preporučuju se druge metode izražavanja nezadovoljstva i borbe za svoja prava putem javnih izjava zvaničnika sudske vlasti, dijaloga sa ostalim granama vlasti, u svrhu sprovođenja institucionalnih reformi koje se odnose na bolji položaj sudija, a time i ugleda sudske vlasti, na šta sudije Vrhovnog suda Crne Gore ovim pisanim putem svim akterima ovog procesa i ukazuju - istakla je Pavličić.</p>
<p>Ona je pozvala na nastavak dijaloga sudske grane sa izvršnom i zakonodavnom vlašću u preduzimanju inicijativa za profesionalnu i nezavisnu borbu za širi obim prava sudija u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>- U tom pravcu podsjećam da su dijalog i sadržajna komunikacija sa nadležnim vlastima i dalje u toku i uvjerena sam da će na putu zakonite i legitimne borbe za ispunjenje zahtjeva sve crnogorske sudije imati pouzdanog partnera u institucionalnom obliku najvišeg nivoa - Vrhovnog suda Crne Gore - zaključila je Pavličić.</p>

Pavličić poziva na urgentno rješavanje materijalnog statusa sudija, ali i upozorava da im pravni okvir ne dozvoljava da štrajkuju

<p>Oko 66.000 zaposlenih u institucijama EU ponovo će dobiti veće plate od aprila. Ovo je sedmo povećanje plata od početka 2022. godine.</p>
<p>Prošle godine, plate zaposlenih u svim institucijama Evropske unije trebalo je da porastu za 8,5 odsto, ali je Evropska komisija iskoristila takozvanu klauzulu uzdržanosti i povećala plate „samo“ za 7,3 odsto, dok će preostalo povećanje od 1,2 odsto uslijediti u aprilu, piše Bild, a prenosi tportal.</p>
<p>Najniža osnovna plata (bez neoporezivih paušalnih iznosa) porašće sa 3.361 euro početkom 2024. na 3.645 eura neto od aprila ove godine. Najviša plata povećaće se sa 23.262 eura na 25.229 eura.</p>
<p>Profitiraće i članovi Evropske komisije.</p>
<p>Osnovna plata predsjednice <b>Ursule fon der Lajen</b> povećana je od početka 2024. za više od 2.700 eura i sada iznosi oko 34.800 eura mjesečno. Evropski komesari sada će zarađivati oko 28.400 eura, što je za 2.200 eura više.</p>
<p>EU inače koristi prilično komplikovanu formulu za obračun plata svojih zaposlenih. U obzir se uzimaju inflacija u Briselu i Luksemburgu, ali i kretanja plata u javnim službama država članica.</p>
<p>Plate se obično povećavaju jednom godišnje retroaktivno od 1. jula. Međutim, zbog visoke inflacije poslednjih godina, iskorišćena je posebna odredba pa je dio povećanja isplaćen već od 1. januara. Zbog toga zaposleni u EU od 2022. godine dobijaju povećanje plata i 1. januara i 1. jula.</p>
<p>Kako piše Bild, ove godine su moguća čak tri povećanja plata. Ako inflacija ne opadne, prvo će se od aprila isplatiti dodatak za 2024. godinu, sredinom godine moglo bi doći do unaprijed određenog retroaktivnog povećanja od januara, a kasnije i do preostalog povećanja od 1. jula.</p>

Još jedno povećanje plata u EU: Koliko izarađuje Ursula fon der Lajen?

<p>Uprkos obećanjima resornog ministra ekologije, održivog i razvoja sjevera, <b>Damjan Ćulafić</b>, da će zaposleni u Nacionalnim parkovima danas primiti februarske zarade, oni još nijesu dobili zarade.</p>
<p>Kako Portal Analitika saznaje od zaposlenih u ovom preduzeću, nakon što ima danas nijesu uplaćene zarade, dobili su još jedno obećanje - da će im plate biti uplaćene u ponedjeljak.&nbsp;</p>
<p>Redakciji Portala Analitika obratili su se zaposleni pojednici iz NP još prošlog petka, 14. marta, žaleći se da im kasne plate, nakon čega su iz ovog medija upravi Nacionalnih parkova uputili pitanja o razlozima za kašnjenje zarada zaposlenima u tom preduzeću. Odgovore do objave ovog članka nijesu dobili.&nbsp;</p>
<p>Iako je 12. marta iz Ministarstva finansija saopšteno da su nakom prijema zahtjeva od strane resornog Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera primili zahtjeve, “odmah otpuštena sredstva iz budžeta za to preduzeće”, radnicima plate i dalje kasne.&nbsp;</p>
<p>Podsjećamo, juče je Ćulafić kazao da očekuje da će zaposlenima u Nacionalnim parkovima danas biti isplaćene plate. Istakao je da se NPCG suočavaju sa finansijskim izazovom, te da Vlada treba da odluči o sporazumu kojim bi im Ministarstvo prebacilo 850 hiljada eura za ovu godinu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnacionalni-parkovi-januarska-plata-nije-kasnila-cekamo-budzetska-sredstva-za-februarsku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zaposleni u Nacionalnim parkovima i dalje čekaju februarsku platu, uprava ćuti

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> u februaru je zaradio 2.035 eura, pokazao je Vladin izvještaj sa neto zaradama za prošli mjesec.</p>
<p>Veću platu od njega primili su potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama<b> Budimir Aleksić </b>(2.055 eura) i potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova<b> Ervin Ibrahimović </b>(2.062 eura).</p>
<p>Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj</b> u februaru je prihodovao 1.960 eura, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku <b>Aleksa Bečić</b> 1.848 eura, a potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju <b>Momo Koprivica</b> 1.860 eura.</p>
<p>Plata potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj <b>Miluna Zogovića</b> je 1.805 eura, a potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove <b>Filipa Ivanovića </b>1.780 eura.</p>
<p>Ministar bez portfelja, za odnose sa Skupštinom Crne Gore <b>Milutin Butorović</b> zaradio je u februaru 1.737 eura, dok je savjetnik potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj<b> Predrag Bulatović</b> primio 1.583 eura.</p>
<p>Šef kabineta premijera <b>Branko Krvavac</b> zaradio je skoro 1,5 hiljada eura, njegova zamjenica <b>Tanja Musterović</b> 1.327 eura, dok je generalnom sekretaru Vlade uplaćeno <b>Dragoljub Nikolić </b>1.715<b> </b>eura.</p>
<p>Neto zarada zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava<b> Katarine Perković </b>u februaru je iznosila 3.812 eura.</p>

Spajić u februaru zaradio 2.035 eura, ispred njega Ibrahimović i Aleksić

<p>Fudbaleri Čelsija su trijumfovali na Svjetskom klupskom prvenstvu u Americi.</p>
<p>Tim iz Londona je u finalnoj utakmici u Nju Džerziju pobijedio šampiona Evrope PSŽ sa 3:0.</p>
<p><b>Kol Palmer</b> je pogađao u 22. i 30. minutu, a onda je pred kraj prvog poluvremena asistirao <b>Žoao Pedro</b> koji je matirao indisponiranog Donarumu.</p>
<p>PSŽ je meč završio sa deset igrača pošto je <b>Žoao Neveš</b> u 84. minutu dobio crveni karton.</p>
<p>Čelsi je na ovom turniru izgubio u grupi od Flamenga (3:1), u osmini finala su slavili protiv Benfike sa 4:1, ali tek poslije produžetka, dok su na ostalih pet susreta slavili. U grupi su pobijedili Los Anđeles (2:0) i Esperancu (4:1), dok su u četvrtfinalu pobijedili Palmeiras sa 2:1, a u polufinalu Fluminense (2:0).</p>

Čelsi je šampion svijeta

<p>&nbsp;Crnogorski atletičar <b>Mihailo Roćenović </b>osvojio je bronzanu medalju na juniorskom Balkanskom prvenstvu u rumunskoj Krajovi.</p>
<p>On je trku na 400 metara istrčao za 47,59 sekundi i postavio novi rekord Crne Gore za juniore.</p>
<p>Roćenović je pobijedio u svojoj finalnoj grupi B i po drugi put ove godine ispunio normu za Evropsko juniorsko prvenstvo, koje će od 7. do 10. avgusta biti održano u Tampereu.</p>
<p>Novi juniorski crnogorski rekorder je i <b>Matija Vojvodić </b>na 110 metara sa preponama sa rezultatom 14,40 sekundi.</p>
<p>On je završio na devetom mjestu.</p>
<p>Vojvodić je nastupio i u skoku u dalj i sa rezultatom 6,91 metar osvojio deseto mjesto.</p>
<p>U bacanju koplja nastupila je<b> Anđelina Lašić</b> i završila na petom mjestu hicem od 38,98 metara.</p>
<p>Balkanski šampionat u Krajovi okupio je više od 350 atletičara iz 22 države.</p>

Roćenoviću bronzana medalja i crnogorski rekord

<p>U Teksasu je danas napravljena pauza u potrazi za nestalima u poplavama koje su pogodile tu američku saveznu državu jer je došlo do novih oblinih padavina.</p>
<p>Prvi put se dešava da je talas novih jakih vremenskih nepogoda obustavio potragu od poplava započetu 4. jula, a u kojima je poginulo najmanje 129 ljudi.</p>
<p>Lokalne vlasti navode da se više od 160 ljudi još vodi kao nestalo u okrugu Ker.</p>
<p>Vatrogasna služba je naložila svojim timovima za potragu da evakuišu koridor rijeke Gvadelupe u okrugu Ker do daljeg, upozoravajući na povećanje vodostaja te rijeke.</p>
<p>Očekuje se da će potraga i spasavanja biti sjutra nastavljeni.</p>
<p>Meteorološka služba upozorila je da bi rijeka Gvadalupe mogla dodatno da poraste zbog kiše.</p>
<p>- Brojni sporedni putevi i mostovi su već poplavljeni i veoma opasni - navela je meteo služba.</p>

U Teksasu obustavljena potraga za nestalima u poplavama zbog obilnih padavina

<p>Novi dan počnite uz jutarnji Ljetnji program Televizije E. Naš gost biće <b>Sergej Ćetković</b>, koji će govoriti o duetu koji je osvojio region i dokazao da muzika ima moć da spoji ljude kroz emociju i iskrenost. Od Sergeja ćemo saznati i kakve koncerte priprema, kako će provesti ljeto…&nbsp;</p>
<p>Ugostićemo <b>Žanu Lekić</b>, flautistkinju i profesoricu, koja će nam prenijeti svoja iskustva i otkriti detalje projekta koji će u Skoplju okupiti muzičare Zapadnog Balkana.&nbsp;</p>
<p>O ljetu, festivalima i dobroj muzici razgovaraćemo i sa pjevačem <b>Samirom Ramovićem</b>.&nbsp;</p>
<p>Gostoprimstvo i očuvanje tradicije &nbsp;tema je o kojoj će govoriti<b> Milica Kojičić</b>, osnivačica NVO Dama. Milica nam otkriva i kako spremiti crnogorsku tradicionalnu cicvaru.&nbsp;</p>
<p>Savjete o tome što bi trebalo raditi u ljetnjim danima gledaocima TV E donosi <b>Danilo Crvenko</b>, doktor Hitne pomoći.&nbsp;</p>
<p>Budite uz TV E!</p>

U jutarnjem Ljetnjem programu na TV E o muzici, gosti Sergej Ćetković, Žana Lekić i Samir Ramović

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: plate