Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore saopštio je da će, ukoliko se do 29. oktobra ne ispoštuju zahtjevi zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji za povećanje plata, samoinicijativno organizovati dvosatnu obustavu rada u svim predmetima, osim u pritvorskim prema maloljetnicima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta.
Oni su juče donijeli odluku o stupanju u generalni štrajk u koji, zbog zakonskog roka, mogu stupiti tek 3. novembra.
- Imajući u vidu da već skoro godinu dana poslodavac nije izašao u susret inicijativama Strukovnog odbora pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, koji predstavlja oko dvije trećine zaposlenih u crnogorskom pravosuđu, odnosno zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji, putem kojih je traženo uvećanje zarade u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, to vas u ime zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj organizaciji obavještavamo sljedeće: Ukoliko, poslodavac, do 29. oktobra 2025. godine, ne izađe u susret navedenim zahtjevima zaposlenih, tj. ne pristupi uvećanju zarada u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, i zadrži pasivan odnos prema zahtjevima zaposlenih i ne ponudi konkretna rješenja u ispunjenju zahtjeva koji su ispostavljeni preko Strukovnog odbora pravosuđa, zaposleni u sudskoj i tužilačkoj administraciji će samoinicijativno organizovati obustavu rada, i to od 29. oktobra 2025. godine – u periodu od 11 – 13 sati u svim predmetima, osim u pritvorskim, predmetima prema maloljetnim licima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta - navedeno je u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa.
U slučaju neispunjenja zahtjeva zaposleni su najavili da će nastaviti sa radikalizacijom u smislu obustave rada, o čemu će, kako su rekli, poslodavac i javnost bili blagovremeno obaviješteni.&nbsp;
Ova odluka zaposlenih je, pojašnjavaju u Sindikatu, posljedica dugotrajnog i zabrinjavajućeg ignorantskog odnosa od strane nadležnih institucija, koje, ističu, već duže vrijeme pokazuju potpuni izostanak sluha i razumijevanja za izuzetno težak materijalni položaj zaposlenih u pravosudnim institucijama.&nbsp;
- Riječ je o kategoriji zaposlenih koja svakodnevno obavlja poslove od posebnog javnog interesa i značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema države, a koja je, uprkos tome, ostavljena na marginama institucionalne brige i socijalnog dijaloga - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Strukovni odbor pravosuđa naglašava da zaposleni u pravosudnim institucijama ne traže privilegije, već pravednu i dostojanstvenu naknadu za odgovoran rad koji obavljaju u službi građana i pravde.&nbsp;
- U tom smislu, Strukovni odbor pravosuđa ostaje otvoren za socijalni dijalog i izražava spremnost za hitno uspostavljanje konstruktivne komunikacije sa relevantnim predstavnicima poslodavaca, u cilju pronalaženja održivog rješenja i očuvanja dostojanstva svih zaposlenih u pravosuđu - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zaposleni u pravosuđu najavljuju dvosatnu obustavu rada za 29. oktobar i moguću radikalizaciju

Više od hiljadu nastavnika podnijelo je zahtjev Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova kojim osporavaju pravni osnov rješenja kojim su im od jula smanjene zarade, rekao je juče Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.
Ukoliko se nastavnici ne dogovore pred Agencijom sa poslodavcem, odnosno sa školama, oni mogu da podnesu tužbe.
- Oni osporavaju zakonitost obračuna zarada - kazao je Božović.
Sindikat prosvjete ranije je najavio da će nastavnici reagovati zbog umanjenih zarada od jula nakon što je u osnovnim školama počela primjena centralizovanog obračuna zarada. Iz te radničke organizacije poručivali su da je pojedinim nastavnicima smanjena plata i do 50 eura, a nekima i više. Iz resornih ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija saopštavano je da se centralizovanim obračunom zarada zavodi red i da se obračunavaju plate po zakonu. Navodili su da su u pojedinim školama nezakonito obračunavane zarade. 
S druge strane, iz radničke organizacije odgovarali su da su se plate obračunavale po propisima, u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom i isticali da se novim obračunom krši GKU, jer umanjuje dodatke koje su primali na zarade, odnosno ne prepoznaje ih.
Sindikat prosvjete sa resornim ministarstvima počeo je da pregovara do prvog septembra oko izmjena Granskog kolektivnog ugovora, a sve kako bi određenim izmjenama anulirala umanjene zarade nastavnika. Oni ove sedmice treba da nastave pregovore. 
Nedavno su Sindikatu resorna ministarstva dostavila prijedlog nacrta izmijenjenog GKU kojim je predviđeno da se uvećaju dvije stavke dodataka – za razredno starješinstvo i za viša zvanja. Nakon toga je održana sjednica Glavnog odbora Sindikata koji je tražio da se konkretizuju određena rješenja. Ranije su sindikalci saopštavali da su nadležni pristali da im se uvećaju još neki dodaci poput rada u dvije škole, kombinovanim odjeljenjima, ali da tih stavki nema u ponuđenom nacrtu. Rečeno je potom da su se u načelu dogovorili oko tih uvećanja, ali da se čeka odobrenje od Ministarstva finansija.
Sindikat prosvjete očekuje da će se dogovoriti sa resornim ministarstvima.
Nastavnici su prvog septembra organizovali štrajk upozorenja u školama zbog umanjenih zarada. Ukoliko se ne dogovore sindikalci sa donosiocima odluka, poručivali su da je moguće da se radikalizuje reakcija, te da bude i štrajka. Iz Sindikata su, međutim, poručivali proteklih dana da očekuju dogovor.
Vlada je pred Ustavnim sudom inicirala da se preispitaju određene odredbe u Granskom kolektivnom ugovoru koje se odnose na dodatke za nastavnike. Prošle sedmice su se oglasili iz Ustavnog suda i saopštili su da je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredbi GKU za oblast prosvjete, pošto cijene da se osnovano postavlja pitanje njihove usaglašenosti sa Ustavom i zakonom. Iz radničke organizacije kažu da su ubijeđeni da će sve sudije ,,isključivo postupati u skladu sa pravom i principima prava i nikako drugačije“.
- Vjerujemo da sudije Ustavnog suda imaju na umu da se Granskim kolektivnim ugovorima može dati više prava radnicima, nego što je to propisano zakonima i da ono što ne piše u zakonima ne znači da je zabranjeno. Naravno, ovo je moguće ako nije u suprotnosti sa određenim normama zakona - poručeno je nedavno iz Sindikata.
Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je zarada prosvjetara Granskim ugovorom regulisana drugačije u odnosu na način kako je to propisano aktom više pravne snage - Zakonom o zaradama -zaposlenih u javnom sektoru, odnosno da li je povrijeđen ustavni princip o saglasnosti pravnih propisa. Ocijeniće se, kako su precizirali, ustavnost i zakonitost članova 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete.
U Sindikatu prosvjete smatraju da se zarada prosvjetnim radnicima obračunavala isključivo u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Zakonom o radu: osnovni koeficijent se množi sa minulim stažom. Isticali su da je član 24 Zakona o zaradama u javnom sektoru ostavio mogućnost da se osnovni koeficijent reguliše Granskim kolektivnim ugovorom, što je i urađeno. Navodili su da sami zakon ne prepoznaje specifičnosti prosvjete za dodatke na osnovnu zaradu, kao što ne propisuje ni mnoge dodatke na osnovnu zaradu koji postoje u ostalim kolektivnim ugovorima u javnom sektoru.
Od 1. novembra trebalo bi da počne da se primjenjuje centralizovani obračun zarada u srednjim školama. Ako se sindikalci i resorna ministarstva ne dogovore, nastavnicima će biti umanjena zarada, kao što je to onim koji rade u osnovnim školama od 1. jula.

Božović: Više od hiljadu nastavnika traži dogovor zbog smanjenih plata

Dio poslanika svakog mjeseca, izuzev januara, osim plate primao je i varijabilu koja je iznosila i preko 700 eura. Za četvoročlanu porodicu socijalno primanje je 167 eura, što je četiri puta manje od jedne poslaničke varijabile.
Dakle, varijabila poslanika je koliko četiri primanja socijalno ugrožene porodice, što ukazuje da je Crna Gora još daleko od države socijalne pravde, kako je Ustavom deklarisana.
Septembarska zarada 24 poslanika crnogorskog parlamenta bila je preko 2.000 eura, a 22 člana najvišeg zakonodavnog doma primila su i varijabilu (nagradu). Poslanici su za prethodni mjesec nagrađeni varijabilama u iznosima od 175 do 700 eura. Za septembarska primanja poslanika utrošeno je skoro 140.000 eura.
Predsjednica Fondacije Banka hrane Marina Medojević za "Dan" kaže da je socijalna pomoć u Crnoj Gori povećana za 4,15 eura avgustovskim usklađivanjem materijalnih davanja, pa tako socijala za pojedinca uvećana je sa dosadašnjih 94,29 eura na 98,44 eura.
– Linija siromaštva za jednog čovjeka prema Monstatu je 331 euro, a on će od države ako zadovolji stroge kriterijume ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) dobiti tri puta manje. Za četvoročlanu porodicu socijala je sada 167,51 euro umjesto dosadašnjih 160,45 eura. Linija siromaštva za četvoročlanu porodicu je 595 eura. Dakle, više od tri puta od linije siromaštva koja bi trebalo biti crvena linija ispod koje ne bi smjela dozvoliti Vlada da žive njeni građani. Povećanje plata i penzija, bez obzira što je povećanje poprilično devalvirala inflacija, pokazalo je prioritete donosioca odluka i neodgovoran odnos prema najugroženijim članovima našeg društva. Privilegije funkcionera koje je njegovao tridesetogodišnji sistem ostale su i nakon promjene vlasti. Očigledno da su i dalje privilegije i korišćenje javnih resursa nadvladale odgovoran odnos prema građanima Crne Gore, ocjenjuje Medojević.
Dodaje da minimalnu platu od 600 eura, koju prima najveći broj zaposlenih srednjoškolaca, ne pokriva ni potrebe za hranom četvoročlane porodice koja po potrošačkoj korpi sindikata iznosi 630.
– Simbolika je da je taj iznos manji od varijabile poslanika za jedan mjesec. Za potrošačku korpu potrebno je 2.075 eura, što su dvije prosječne plate koju prima najmanji broj zaposlenih. Dakle, izvršna i zakodavna vlast ne brine o kvalitetu života građana, a nadoknade preko plate primaju za rad koji obavljaju u toku radnog vremena (učešće u raznim komisijama, radnim tijelima). Najčešće ne žele da prihvate rad u tim tijelima ako nisu dodatno plaćeni, što je sramota. Primanje varijabila je vrlo važno i osjetljivo pitanje, i dotiče samu srž socijalne nepravde. Ako poslanici (izabrani predstavnici građana) dobijaju dodatnu novčanu naknadu od 700 eura preko već postojeće plate, dok socijalna pomoć za četvoročlanu porodicu iznosi samo 167,5 eura, to jasno pokazuje veliki jaz između privilegovanih i onih koji žive u teškim uslovima. Iz ovoga možemo zaključiti da postoji neravnoteža u prioritetima države. Kada predstavnici vlasti imaju visoke dodatke, a socijalna pomoć je minimalna, šalje se poruka da država više brine o privilegijama političara nego o osnovnim potrebama građana. Ovo je pokazatelj socijalne nepravde, smatra Medojević.
Ukazuje da četvoročlana porodica sa 167,5 eura mjesečno teško može pokriti osnovne troškove: hranu, odjeću, račune, potrebe djece.
– To nije pomoć koja omogućava dostojanstven život. Ovo je i pitanje moralne odgovornosti.
Poslanici su birani da predstavljaju narod i da vode računa o javnom interesu, poručuje Medojević.

Poslanička varijabila koliko primanja četiri porodice

Skupština Crne Gore objavila je izvještaj o zaradama za septembar za koje je izdvojeno 172.969 eura.
Poslanicima aktuelnog saziva isplaćeno je 139.243 eura, a najveću platu, kao i prethodnih mjeseci samo ovog puta ispod 3.000 eura, primio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić u iznosu 2.860,93 eura.
Platu iznad 2.000 eura primila su još 23 poslanika iz 28. saziva. Među njima su Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (2.626,72eura), poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović (2.557,02 eura), Miloš Konatar iz GP Ura i Boris Bogdanović iz Demokratske Crne Gore po 2.357,31 eura, Andrija Nikolić iz Demokratske partije socijalista (2.346 eura), nezavisna poslanica Jevrosima Pejović 2.323,40 eura...
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj prihodovao je 2.690,84 eura, njegove kolege Mirsad Nurković 2.581,29 eura, Nikola Rakočević 2.385,67 eura, dok su Zdenka Popović i Boris Pejović prihodovali 2.350,46, odnosno 2.299,6 eura.
<h2>Lideri partija</h2>
Među liderima partija koji predstavljaju svoje glasače iz poslaničkih klupa, najviše je prošlog mjeseca zaradio Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (2.368,61 eura), zatim Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (2.300,79 eura), Dritan Abazović iz GP Ura (1.831,71 euro) i Danijel Živković iz DPS-a (1.775,19 eura).
Osam poslanika 28. saziva Skupštine Crne Gore ostvaruju pravo na razliku zarade i njima je za prošli mjesec isplaćeno 3.758,63 eura.
Najviše je prihodovao Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad – 1.148,52 eura, Uglješi Uroševiću iz PES-a isplaćeno je 940,48 eura, i Albinu Ćemanu iz Demokratske 487,31 eura, Branislavu Neneziću iz SD-a 421,25 eura, Nerminu Abdiću iz DPS-a 259,77 eura, Vladimiru Dobričaninu iz posebnog kluba poslanika 276,66 eura, Vladimiru Bakraču iz PES-a 192,91 euro i Elviru Zvrku iz DPS-a 31,73 eura.
<h2>Savjetnicima više od 20.000&nbsp;</h2>
Generalnom sekretaru Skupštine, njegovim zamjenicima i pomoćnicima za septembar je isplaćeno 5.491,56 eura.
Skupština je isplatila zarade i savjetnicima predsjednika i potpredsjednika parlamenta – ukupno 20.681,98 eura.
Pravo na zaradu po prestanku funkcije ostvarili su bivši poslanici GP Ura Filip Adžić i Ana Novaković-Đurović, kojima je isplaćeno 1.714,90 eura, odnosno 1.843,02 eura.
Bivši generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić zaradio je 1.946,41, a njegova zamjenica Lidija Grdinić 2.048,26 eura.

1250x600

1084x550

Skupština za septembarske plate izdvojila skoro 173.000 eura

Skupština Crne Gore isplatila je za avgust najvišu zaradu svom predsjedniku i lideru Nove srpske demokratije Andriji Mandiću - odnosno 3.036 eura. Odmah iza prvog čovjeka zakonodavnog doma je njegov partijski drug Dejan Đurović koji je zaradio 2.732 eura, a njega prati potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj sa platom od 2.690 eura. Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša zaradio je 2.626 eura, Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke 2.581, lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević 2.543, Andrija Nikolić iz Demokratske partije socijalista (DPS) 2.521, a poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović 2.408 eura. Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Branki Marković isplaćen je 2.400 euro, Nikoli Rakočeviću iz DPS-a 2.385, a nezavisnoj poslanici Radinki Ćinćur, Borisu Bogdanoviću iz Demokrata i Milošu Konataru iz Ure po 2.357 eura. Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović zaradila je 2.338 eura, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović 2.323, a Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative 2.300. Potpredsjedniku Skupštine i funkcioneru Pokreta Evropa sad Borisu Pejoviću isplaćeno je 2.292 eura, poslanicima Demokratske partije socijalista Oskaru Huteru 2.291, Bošnjačke stranke Ameru Smailoviću 2.278, a Vasiliju Čarapiću iz Pokreta Evropa sad 2.270. Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi za prošli mjesec je zaradio 2.255, Vladislav Bojović iz Demokratske narodne partije 2.182, a Jelenka Andrić iz PES-a 2.125 eura. Po 2.114 eura zaradili su poslanici Demokratske narodne partije Dragan Bojović iz Pokreta Evropa sad Jelena Nedović, a Duško Stijepović iz Demokrata 2.103. 2.095 eura isplaćeno je poslaniku Nove srpske demokratije Jovanu Jolu Vučuroviću, a Gordanu Stojoviću iz PES-a 2.095, Nikoli Zirojeviću iz Socijaldemokra 2.080, a Mehmedu Zenki iz Demokratske unije Albana 2.077 eura. Dražen Petrić iz PES-a zaradio je 2.057 eura, Momčilo Leković iz Demokrata 2.026, Zoja Bojanić-Lalović iz DPS-a 2.001 euro, a lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović i Darko Dragović iz PES-a po 1.831. Jeleni Božović iz NSD-a i lideru DPS-a Danijelu Živkoviću isplaćeno je 1.775 eura, a najnižu platu u avgustu - od 1.692 eura dobila je poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250906030948_c6c77d6fc5e54d66d79a00208dc11b2dc97c523fad83bf6e6197735600c7d3b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250906030948_c6c77d6fc5e54d66d79a00208dc11b2dc97c523fad83bf6e6197735600c7d3b9" data-rendition-name="original" width="958" height="1600" loading="lazy" alt="Plate"></figure>

Anja Ivanović

Mandiću za avgust isplaćeno 3.036 eura

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović u avgustu je zaradila 1.843 eura, pokazao je izvještaj o platama koji je objavio njen resor. Državni sekretari Dragan Marković i Tatjana Ćalasan prihodovali su 1.660, odnosno 1.620 eura. Njihov kolega Fikret Lulanaj u avgustu je primio 1.650 eura. Generalni direktori u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, njih sedam, primili su platu između 1.237 i 1.400 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903140912_d8a329900a8322c79dcb8031881e21a30fbba637d256a90a10461576db20c916.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903140912_d8a329900a8322c79dcb8031881e21a30fbba637d256a90a10461576db20c916" data-rendition-name="original" width="603" height="752" loading="lazy" alt="plate"></figure>  T.K.

Jakšić-Stojanović u avgustu zaradila 1.840 eura, sekretarima i direktorima plata između 1.230 i 1.660 eura

Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bošković smatra da je današnja blokada željezničkog saobraćaja nezakonita i pozvala je radnike koji štrajkuju na razgovore i pregovore.
Bošković se obratila medijima nakon što je jutros u devet sati grupa radnika Željezničke infrastrukture blokirala željeznički saobraćaj, a koji su od uprave preduzeća zahtijevali da se izjasne o njihovim zahtjevima da im plate budu povećane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspustene-rampe-blokirane-pruge-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bošković je na početku uputila izvinjenje građanima koji, kako kažu, nijesu ničim zaslužili takav tretman. U pitanju je, navodi, nezakonito djelovanje neodgovornih pojedinaca.
- Zašto je izabran špic turističke sezona za ovo diverzivno odjelovanje, to prepuštavam javnosti da procijene. Svaki zahtjev ovih zaposlenih za razgovor i pregovor je bio prihvaćen. Na sastancima im je obećano i povećanje zarade, i prihvatanje uslova, i isplate prekovremenih sati za svaki mjesec, a ne kao do sada kroz preraspodjelu radnih sati - rekla je ona.
Kaže da ti razgovori nisu mogli uspjeti iz razloga što su oni nastupali ultimativno i zahtijevali da svi njihovi zahtjevi budu ispunjeni.
- Međutim, u zahtjevima je bilo čak i zahtjeva koji su rezultat diskriminacije, kako su oni naveli, u periodu 2009. do 2019. godine. Kako tada ni na koji način nisu istupali, tako nisu ni organizovali bilo kakvu obustavu po saobraćaja. Vrlo je važno naglasiti da Željeznička infrastruktura ima 800 zaposlenih, potpisnika u ovom slučaju imamo 85. Od tih 85 nisu svi učestvali jutros od onih koji su potpisani u ovoj nezakonitoj obustavi saobraćaja. Ja ih ovim putem pozivam na razgovore i &nbsp;pregovore, ali nikako na ultimativno ucjnjivanje - navodi ona.
Bošković dodaje da su radnici dobro upoznati da povećanje zarada ne zavisi samo od nadležnosti menadžmenta.&nbsp;
- Menadžment je strpljivo preduzimao sve da do ovog scenarija ne dođe i o svemu obavijestio nadležne organe. Ovim putem ih takođe pozivam da prekinu ovo diverzivno djelovanje kojim nanose ogromnu štetu državi Crnoj Gori - kazala je ona.
Ona ističe da od njih ne zavisi kada će početi pregovore.&nbsp;
- Sve što bude djelovanje koje nije u skladu sa zakonom, na taj način će se i tretirati - poručila je Bošković.
Kaže i da nijedan element Zakona o štrajku nije poštovan, te da nije ispoštovano organizovanje minimalnog procesa rada. Tvrdi da veliki dio zaposlenih ne podržava njihove zahtjeve.
Bošković je saopštila i da su obavijestili prevoznike koji su organizovali autobuse za sve putnike.

Bošković o obustavi željezničkog saobraćaja: Nezakonito djelovanje neodgovornih pojedinaca, pozivam ih na pregovore

Svi koji budu učestvovali u nezakonitom postupanju treba da budu svjesni da će snositi sve krivično pravne posljedice kao i ukupnu materijalnu štetu koju izazovu - poručili su iz Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) nakon što su njihovi zaposleni najavili obustavu saobraćaja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fzaposleni-u-zicg-upozoravaju-ako-nas-vlast-ignorise-slijedi-obustava-saobracaja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Oni kažu da je njihov menadžment prekinuo staru praksu ignorisanja zaposlenih i da je apsolutno svaki zahtjev za prijem na razgovor bio prihvaćen, te da tekstovi koji su se pojavili u medijima obiluju neistinama.&nbsp; - Neprihvatljivo je predstavljanje pojedinca kao „najvažnijeg“ kadra u sistemu, uz ignorisanje značaja i drugih zaposlenih koji svakodnevno obavljaju složene i odgovorne poslove - ukupno 800 zaposlenih - naveli su oni. Kažu da zarade otpravnika vozova iznose od 730 do 987 eura, u zavisnosti od radnog staža. - Platne liste sa zaradom 788 EUR Sl1, i sa 34 godina radnog staža sa 987 EUR Sl2, dok njihove kolege od čijeg direktnog rada zavisi rad OV, elektromehaničari za signalno-sigurnosne uređaje sa IV1 i IV2 nivom imaju zarade sa dodatkom do minimalne - od 600 EUR. Oni rade na otvorenom pod svim vremenskim uslovima - naveli su u ŽICG.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082019080_acfeeea47f986d66badab8534cbaf28a481c5855330c15fb926ac608e3a1d14e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082019080_acfeeea47f986d66badab8534cbaf28a481c5855330c15fb926ac608e3a1d14e" data-rendition-name="original" width="2861" height="3168" loading="lazy" alt="platne liste ŽICG"> <figcaption>FOTO: ŽICG</figcaption> </figure>  Mladi inženjeri, kažu, primaju do 860 eura. - Da bi građani Crne Gore mogli uporediti zarade u ovom Društvu i ko je u nepovoljnijem položaju, navešćemo i da mladi inženjeri kao zaista deficitaran kadar primaju 808 EUR, 816 EUR, 860 EUR – platne liste Sl 6,7 i 8. Takođe, navodi da su u periodu od 2009. do 2019. godine otpravnici vozova zarađivali 600 do 700 EUR. To demantuje platna lista OV za 2013. godinu – 425 EUR, a za 2019. godinu – 481 EUR, što znači da im je današnja zarada približno 100 odsto uvećana - kažu u ŽICG.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082019080_2aeb9f53baa351c8adc63601c5ef77531ac0fb248757f037220dd84d10ebe24e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082019080_2aeb9f53baa351c8adc63601c5ef77531ac0fb248757f037220dd84d10ebe24e" data-rendition-name="original" width="1280" height="823" loading="lazy" alt="FOTO: ŽICG"> <figcaption>FOTO: ŽICG</figcaption> </figure>  Novim predlogom izmjena KU predviđeno je, ističu oni, uvećanje koeficijenata za sva zanimanja minimum 20 odsto, izuzev direktorima sektora i pomoćnicima ID kojima je povećanje 16 odsto. - Te bi zarada OV iznosila od 862 do 1.150 eura, odnosno uvećanje njihovih zarada iznosiće 120 do 170 eura, u mjesecima sa praznicima i znatno više - dodali su u ŽICG. Cijene i da se obustava saobraćaja ranije ni smjela ni pomenuti. - Nažalost, za sve što se dešavalo od 2009. do 2019. godine uporno se obraća ovom menadžmentu, a u tom periodu se nijesu smjeli oglašavati po ovim pitanjima, dok obustavu saobraćaja nijesu smjeli ni pomenuti. Nas optužuje i za ukinuti beneficirani radni staž i status službenog lica, što takođe treba adresirati bivšim rukovodstvima, dok beneficirani radni staž, i dalje imaju otpravnici koji po propisima zadovoljavaju sve uslove za to – Sl2. Da je neistina da OV masovno napuštaju kompaniju govori činjenica da je od 2022. godine njihov broj uvećan za 21, a ima još zainteresovanih koji jedva čekaju da zasnuju radni odnos. Na kraju, sa pravom postavljamo pitanje koliko je ozbiljna ova najava (medijska) štrajka s obzirom na to da nikakve zakonske procedure nisu ispoštovane - naveli su u ŽICG.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082019080_2ad977685044d20b43eafea02858c120af32fcb553d3249e2a47f201b44120f0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025082019080_2ad977685044d20b43eafea02858c120af32fcb553d3249e2a47f201b44120f0" data-rendition-name="original" width="2853" height="3190" loading="lazy" alt="FOTO: ŽICG"> <figcaption>FOTO: ŽICG</figcaption> </figure>  Dopis, navode oni, nije potpisan - niti je donijeta zakonita odluka o stupanju u štrajk. - Dok navodni autor dopisa i organizator čak nije na radnom mjestu po rasporedu toga dana predviđenog za obustavu saobraćaja, a nijesu ni potpisani zaposleni koji podržavaju zahtjeve iznesene u ovom dopisu - dodaju u ŽICG. Svi koji budu učestvovali u, kako su kazali, nezakonitom postupanju treba, poručuju u ŽICG, da budu svjesni da će snositi sve krivično pravne posljedice kao i ukupnu materijalnu štetu koju izazovu. - Mendžment na čelu sa Odborom direktora želi značajno da poveća zarade svim zaposlenima, međutim moramo postupati u odnosu na nivo sredstava koji nam je Budžetom predviđen i postupati u zakonskim okvirima, jer su potpisnici pored menadžmenta reprezentativni sindikati koji zastupaju preko 600 zaposlenih - naveli su oni. Poručili su da rukovodstvo ŽICG kontinuirano ulaže napore da unaprijedi uslove rada i materijalni položaj zaposlenih. - Ali to se mora činiti isključivo institucionalnim putem, u skladu sa važećim zakonima i propisima, a ne kroz prijetnje i ultimativne zahtjeve - zaključili su oni.

ŽICG: Svi koji budu učestvovali u nezakonitom postupanju će snositi posljedice

Prema najnovijem izvještaju Vlade o neto zaradama za jun, platu iznad 2.000 eura primili su premijer Milojko Spajić, potpredsjednici Vlade Budimir Aleksić i Ervin Ibrahimović, kao i specijalni kontrolor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) Predrag Burić.
Spajić je prošlog mjeseca primio 2.048 eura, dok su nešto veće iznose zabilježili Aleksić, potpredsjednik za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama (2.055 eura), te Ibrahimović, potpredsjednik za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova (2.062 eura).
Najveću platu u toj grupi imao je Burić (2.076 eura), koji je na funkciju specijalnog kontrolora u ANB-u imenovan krajem marta ove godine.
Ispod praga od 2.000 eura, ali i dalje među najplaćenijima, nalaze se potpredsjednik za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj sa zaradom od 1.977 eura, te potpredsjednik za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, koji je u junu primio 1.848 eura.
Potpredsjednik za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica zaradio je 1.860 eura, dok je njegov savjetnik Milan M. Popović primio 1.600 eura.
Potpredsjednik za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović primio je 1.805 eura, a njegov kolega za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović 1.780 eura.
Ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore, Milutin Butorović, imao je neto zaradu od 1.737 eura, dok je savjetnik potpredsjednika za infrastrukturu i regionalni razvoj Predrag Bulatović primio je 1.583 eura.
Šef kabineta premijera Branko Krvavac zaradio je 1.500 eura, dok je njegova zamjenica Tanja Musterović primila 1.327 eura. Generalni sekretar Vlade Dragoljub Nikolić imao je neto zaradu od 1.715 eura.
Savjetnik premijera za odbranu i bezbjednost Todor Goranović primio je 1.547 eura, savjetnica za ekonomsku politiku Milena Milović 1.595 eura, savjetnica za vanjske poslove Milica Perišić 1.585 eura, dok je savjetnik za kulturu i medije Vučić Ćetković primio 1.556 eura.
Neto zarada zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarine Peković ostala je na istom nivou i ona je primila 3.812 eura.

Tamara Klikovac

Specijalni kontrolor ANB-a ispred premijera i potpredsjednika Vlade: Buriću plata 2.076 eura, Spajiću 2.048...

Nastavnici mogu da pokrenu štrajk koji podrazumijeva obustavu nastave ukoliko ne dođe do dogovara nadležnih sa predstavnicima Sindikata prosvjete koji traži da im se ne umanjuje plata kroz novi obračun zarada koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od ovog mjeseca, kazao je Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete mr Radomir Božović nakon što je okončana sjednica Glavnog odbora te radničke organizacije.
Na sjednici Glavnog odbora nastavnici su se saglasili da treba da se traži od Vlade da se odgodi najavljena upotreba spornog softvera dok se ne postigne kompromis, da oni nijesu protiv primjene centralizovanog programa za obračun zarada, ali da jesu ako će plate da im se smanje do 50 eura. Najavili su da će se, ukoliko ne dođe do kompromisa sa nadležnim organima, požaliti ambasadama u Crnoj Gori, kao i Delegaciji Evropske unije u Podgorici.
Božović je rekao da nije isključeno da će pokrenuti protest, štrajk upozorenja ili štrajk ako ne dođe do dogovara, odnosno ukoliko nastavnicima budu smanjene zarade.
- Ako nastavnici budu htjeli, štrajk nije isključen. Ako u štrajk uđe na hiljade nastavnika, hoće li svi dobiti otkaz? Prošle godine, na primjer, u Bijelom Polju, u štrajku je bilo 18 od 22 škole. Mogu li svi da dobiju otkaz i da škole ne rade - rekao je Božović.
Po aktuelnim propisima nastavnici nemaju pravo da štrajkuju, a predsjednik Sindikata navodi da očekuje da se na jesen donese zakon koji će im to omogućiti.
Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mimoilaze se proteklih dana sa Sindikatom prosvjete u tumačenju novog obračuna zarada koji treba da startuje od ovog mjeseca. Iz Sindikata poručuju javnosti da će zarade da se smanje do 50 eura, a iz ovih resora odgovaraju da navodno neće doći do smanjenja, već da će samo da se centralizuje sistem kroz koji će da se ujednače primanja.
O ovom problemu raspravljali su juče i poslanici u Skupštini. Poslanici su zatražili objašnjenje od resornog ministarstva, te su negodovali ako se desi da se nastavnicima smanj i plata iza dva eura, jer su oni nosioci ozbiljnih reformi. Poslanici su navodili da se tim potezom unižava njihova profesija.
Državni sekretar Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Dragan Marković rekao je poslanicima da žele da uspostave princip jednakosti.
Pomenuo je na sjednici da su u praksi zabilježili određen broj škola koji na drugačiji način obračunavaju zarade, da bilježe primjere da dva nastavnika sa istim stažom imaju različite zarade.
Marković je u Skupštini rekao da se plata po Zakonu o obračunu zarada obračunava tako što se osnovica množi sa koeficijentom i uvećava se sa minulim radom, a onda se dodaju dodaci starješinstvo i slično, koje, kako je poručio, niko neće oduzeti nastavnicima.

Božović: Sve je moguće, pa i štrajk nastavnika

Službenici policije su podnijeli krivičnu prijavu protiv lica osumnjičenog za prevaru, saopšteno je iz Uprave policije.
- Naime, krivična prijava podnijeta je protiv I.K. (44) iz Podgorice zbog sumnje da je izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret na način što je u toku oktobra 2025. godine, na teritoriji Nikšića i Plužina, predstavljajući se kao bliski rođak tri starija oštećena lica, iste doveo u zabludu, zbog čega su mu oni, po osnovu zajma, isplatili novac u ukupnom iznosu od 2.710 eura- navodi se u saopštenju,
I.K. je na taj način ostvario protivpravnu imovinsku korist u pomenutom iznosu.
- Ovo lice se nalazi u UIKS-u, takođe zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara na teritoriji više gradova u Crnoj Gori- navode iz policije,

UP: Podgoričanu krivična prijava zbog prevare na štetu tri lica u Nikšiću i Plužinama

Poslanik Demokratske Crne Gore Albin Ćeman objavio je prije dva dana na svom Fejsbuk profilu fotografiju sa ministrom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanom Ćulafićem, koji je takođe iz redova Demokrata. U opisu fotografije, Ćeman je napisao ,,Botun Botunjanima”. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Uz poruku ,,Botun Botunjanima”, Ćeman je objavio emotikon osmijeha i znak dogovora ili podrške.
On se danas oglasio povodom, kako tvrdi, ,,pokušaja trovača po zadatku da jedan običan, drugarski komentar i sliku sa proslave pretvore u navodnu zlonamjernu akciju”.
Dodao je da se kao poslanik uvijek zalagao i uvijek će se zalagati za partnerski odnos između Vlade i građana.
- Upravo takva je i ponuda Vlade: partnerska, odgovorna i konstruktivna. Jer samo takva ponuda, zasnovana na istorijskim projektima i čvrstim garancijama, omogućava da Botun bude stvarni gospodar ovog projekta- napisao je Ćeman u današnjoj objavi.
Ćeman je inače i član Odbora za rodnu ravnopravnost, Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i član Delegacije u CEI PD.
Podsjećamo, građani Zete danas glasaju na referendumu o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.&nbsp;

Ćeman objavio ''Botun Botunjanima'', pa se predomislio i okrivio ,,trovače po zadatku”

Na referendumu u Zeti o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna do 17 sati glasalo je 48,4 odsto upisanih birača.
To je agenciji MINA rekao predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić.
On je kazao da do sada nije zabilježena nijedna nepravilnost.
&nbsp;Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, koji glasaju na 29 biračkih mjesta.
&nbsp;Birališta će biti otvorena do 20 sati.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.

Referendum u Zeti: Do 17 sati glasalo 48,4 odsto birača

Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija je i dalje nestabilna u Bosni i Hercegovini (BiH), ali i na Kosovu, jer je BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom, dok je na Kosovu na snazi Rezolucija UN 1244 koja priznaje suverenitet Srbije nad Kosovom, koji je proglasio svoju nezavisnost, prenosi danas francuski list Figaro.
Situaciju u regionu je opisao stručnjak za Balkan Frederik Sajo, koji je mnogo putovao po zemljama bivše Jugoslavije, sarađivao je sa veb-sajtom Balkans Infos, sada je na čelu Eurasiexpress-a, a objavio je knjigu "Kraj Jugoslavije".
Sajo je za Figaro rekao da je Dejstonski sporazum okončao oružani sukob i definisao Ustav BiH, federalne države koja objedinjuje Federaciju BiH (hrvatsko-muslimansku) i Republiku Srpsku, od kojih je svaka već imala svoj ustav.
Time su institucionalizovali etničku podjelu zajednica koje su se sukobile 1992. godine. Trideset godina kasnije, BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom. Sporazum nadgleda visoki predstavnik koga imenuje Savjet bezbjednosti UN, čija su ovlašćenja proširena Savjetom za sprovođenje mira (PIC) u Bonu 1997. godine.
- To je nedavno dovelo do sukoba između visokog predstavnika Kristijana Šmita i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, oko vlasništva nad zemljištem koje pripada srpskom entitetu. Dodika je osudio Bosanski sud pravde, a prevremeni predsjednički izbori su raspisani 23. novembra, na kojima je pobijedio Siniša Karan, bliski Dodikov saradnik- rekao je Sajo.
Šmitov legitimitet osporava Republika Srpska jer ga je imenovao PIC, formiran nakon Dejtonskog sporazuma (u kojem se on ne pominje), a ne Savet bezbjednosti UN kako je predviđeno sporazumom.
Sajo je rekao da je poslije rata u BiH uslijedio rat na Kosovu.
Na Kosovu, Rezolucija UN 1244 ostaje na snazi, kojom se priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Međunarodna misija (UNMIK) je zadužena za stvaranje institucija koje omogućavaj "suštinsku autonomiju" Kosova, koje su postepeno prenijete u Prištinu, dok NATO (KFOR) nastavlja da osigurava bezbjednost, podsjetio je Figaro.
Međutim, 2008. godine kosovski parlament je jednostrano proglasio nezavisnost.
- Evropska unija, odgovorna za olakšavanje dijaloga između Beograda i Prištine u cilju integracije, ipak nije uspjela da sprovede Briselske sporazume iz 2013. godine, koji predviđaju stvaranje Zajednice opština sa većinskom srpskom populacijom na Kosovu u zamjenu za međunarodno predstavljanje Prištine- naveo je Sajo.
On je dodao da njihovo sprovođenje otežava "ultranacionalistička politika odlazećeg premijera Aljbina Kurtija, pristalice Velike Albanije".
Francuski stručnjak je rekao da su Iran, Saudijska Arabija i Turska igrali značajnu ulogu u pružanju vojne i diplomatske pomoći Bosni.
On je naveo primjer da je 1990. godine, predsjednik Alija Izetbegović ponovo objavio Islamsku deklaraciju u kojoj je proglasio šerijatski zakon nespojivim sa evropskim pravom.
Prema njegovim riječima, lojalne "nemuslimanske manjine" imaju koristi od "zaštite" unutar "Islamske države", dok se lojalne "muslimanske manjine" smatraju lojalnim unutar "neislamske zajednice" ako uživaju slobodu da praktikuju svoju religiju, jer se "islamski poredak može uspostaviti samo kada su muslimani u većini".
Ova politička strategija, inspirisana Muslimanskim bratstvom, bila je povezana sa učešćem stranih džihadista u bosanskom ratu, u okviru brigade El-Mudžahid bosansko-muslimanske vojske.
Bilo ih je oko 5.000, a potom su raspršeni u razne međunarodne terorističke mreže. Njihovo proterivanje je odlučeno u Dejtonu, ali su terorističke mreže, posebno iranske, nastavile da budu aktivne tajno u Bosni, putem muslimanskih nevladinih organizacija, dodao je Sajo, prenio je Figaro.

Figaro: Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija u BiH i dalje nestabilna

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: plate