Crnogorski poslanici primili su oktobarske plate obračunate po programu Evropa sad 2. Skupština Crne Gore objavila je izvještaj o zaradama za koje je izdvojeno 177.252 eura, skoro 20.000 više nego u septembru.
Poslanicima aktuelnog saziva isplaćeno je 136.011 eura, a najveću platu, kao i prethodnih mjeseci, primio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić – 2.793,14 eura (147 eura veću u odnosu na septembarsku).
Platu iznad 2.000 eura primilo je još 26 poslanika iz 28. saziva, i oni su imali osjetna uvećanja od oko 100 eura u odnosu na prethodni period. Među njima su poslanik poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj (2.624,79 eura) Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke (2.515,24 eura), poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović (2.491,55 eura), Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (2.386,04 eura).&nbsp;
Odmah iza njih su Miloš Konatar iz GP Ura i Boris Bogdanović iz Demokratske Crne Gore po 2.295,60 eura, Andrija Nikolić iz Demokratske partije socijalista (2.284,30 eura), nezavisna poslanica Jevrosima Pejović 2.261,70 eura...
Potpredsjednici Skupštine Zdenka Popović i Boris Pejović prihodovali 2.288,33, odnosno 2.241,37 eura.
Među liderima partija koji predstavljaju svoje glasače iz poslaničkih klupa, najviše je prošlog mjeseca zaradio Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (2.306,92 eura), zatim Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (2.239,08 eura), Dritan Abazović iz GP Ura (1.820.41 eura) i Danijel Živković iz DPS-a (1.763,89 eura).
Šest poslanika ne obavlja funkciju profesionalno, a samo je Nikola Ravčanin iz Demokratske primio 316,80 eura.
Devet poslanika 28. saziva Skupštine Crne Gore ostvaruju pravo na razliku zarade i njima je za prošli mjesec isplaćeno 5.126,97 eura.
Najviše je prihodovao Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad – 1.505,38 eura, Jeleni Božović iz NSD-a isplaćeno je 1.017,68 eura, Uglješi Uroševiću iz PES-a 739,07 eura, Nerminu Abdiću iz DPS-a 257,15 eura, Branislavu Neneziću iz SD-a 418,10 eura, Vladimiru Dobričaninu iz posebnog kluba poslanika 386,71 euro, Dušanu Raičeviću iz DPS-a 127,35 eura, Vladimiru Bakraču iz PES-a 190,85 eura i Albinu Ćemanu iz Demokratske 484,68 euro.
Generalnom sekretaru Skupštine, njegovim zamjenicima i pomoćnicima za avgust je isplaćeno &nbsp;7.112,79 eura.
Skupština je isplatila zarade i savjetnicima predsjednika i potpredsjednika parlamenta – ukupno 17.063 eura.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

I poslanici primili zarade po „Evropi sad 2“, Mandiću plata veća skoro 150 eura

Materijalni status sudija i državnih tužilaca je na nedopustivo niskom nivou, ocijenio je ministar pravde Bojan Božović, dodajući da postoji velika nesrazmjera u zaradama unutar te branše.
Božović je to rekao u Skupštini, odgovarajući na pitanje nezavisne poslanice Radinke Ćinćur šta Ministarstvo pravde planira da preduzme kako bi se što urgentnije popravila situacija na koju su ukazale sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.
- Materijalni status sudija i državnih tužilaca je u najvećoj mjeri na nedopustivo niskom nivo. Isto tako, činjenica je da postoji nedopustvo velika nesrazmjera u zaradama unutar te branše - kazao je Božović.
On je naveo da nije rijetka situacija da sudije u osnovnim sudovima koji se bave krivicom, zbog pripravnosti i dežurstava, imaju značajno veće naknade u odnosu na parničare koji rade takođe veoma zahtjevan posao, ali u tim referatima, po prirodi stvari, načelno nema dežurstava.
Božović je ukazao i na, kako je rekao, izuzetno loš položaj sa aspetka infrastrukturnih izazova – dotrajale zgrade, neadekvatan sistem zaštite.
On je naveo da nikada nije „uperio prstom“ u Sudski savjet i rekao da je njihova odgovornost najveća.
- Jer mislim da nije. Mislim da smo mi, kao država, propustili priliku da Sudski savjet osnažimo i administrativno i na svaki drugi način, u onom obliku da on zaista bude vlada sudske vlasti - dodao je Božović.
On je kazao da su započeli razgovore sa predstavnicima sudske grane vlasti i državnog tužilaštva.
- Nadamo se da ćemo naći rješenje koje će biti pozitivno za sve, a tu, prije svega, mislim na to da ćemo obezbijediti mnogo bolji materijalni status po usvajanju zakona koje očekujemo - naveo je Božović.
On je poručio da će "omogućiti onaj nivo dostojanstva koji je neophodan za tu granu vlasti“.
Božović je apelovao na Sudski savjet da što prije izabere nedostajuće sudije Višeg suda u Podgorici, kako bi se u Specijalnom odjeljenju tog suda, u što kraćem roku, izabrale nove sudije i „koliko toliko rasteretio posao kod njih“.
On je kazao da su izmjenama i dopuna Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) uveli značajne novine.
- Taj nacrt izmjena, koji je pisan u značajnoj mjeri uz saglasnost upravo sudija iz Višeg suda, poslat je Evropskoj komisiji i nadamo se da ćemo, po dobijanju pozitivnog mišljenja, svi nastaviti rad na tome - rekao je Božović.
On je ocijenio da će se svi koji se bave ozbiljnije pravom saglasiti da je zrelo vrijeme da se formira nova radna grupa za pisanje novog ZKP-a.
- Jer nekada jednostavno ne možete izmjenama i dopunama u beskonačno ispravljati određeni izvor prava - naveo je Božović.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitao je Božovića koje aktivnosti je preduzelo Ministarstvo pravde povodom zahtjeva pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima u dijelu njihove zarade.
Mugoša je rekao da nije sporio uvećanje minimalne zarade, ali da je tada ukazao da će biti diskriminisanih u sistemu, što se i desilo.
- Ne mogu zaposleni za puno radno vrijeme i standardni radni učinak da imaju manju platu od minimalne. To je abeceda radnog prava - naveo je Mugoša.
On je kazao da pripravnici u tužilaštvu i sudovima trenutno primaju od 593 do 625 eura, što znači da neki od njih primaju manju zaradu nego što je minimalna za srednjoškolce.
- A značajan broj njih prima u rangu minimalne za srednjoškolce - dodao je Mugoša.
Božović je kazao da je razgovarao sa predstavnicima pripravnika.
- Trudiću se da, što je prije moguće, razgovaramo i sa Ministarstvom finansija i ostalima u Vladi, kako bismo riješili situaciju koja dugoročno može da ostavi ozbiljne posljedice - naveo je Božović, dodajući da, nažalost, u pravosuđu ima sve manje pripravnika.
Zbog toga je, kako je poručio, važno da što prije poboljšaju status svih tih mladih ljudi, kako bi oni ostajali unutar sistema.
Božović je ocijenio da je status kod pripravnika sada bolji nego ranije, ali da i te kako ima prostora za njegovo unapređenje.
On je, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista Zoje Bojanić Lalović na osnovu kojeg zakona Ministarstvo pravde može da finansira obrazovnu ustanovu, uključujući i vjersku, kazao da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica.
Prema riječima Božovića, nadzor nad primjenom tog zakona vrši organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa, odnosno Ministarstvo pravde.
- Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu, koji je donijela Skupština 6. septembra ove godine, ova obaveza je adresirana na Ministarstvo pravde, imajući u vidu nadležnosti tog resora sa aspekta nadzora nad Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, kao i nadležnosti Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama - naveo je Božović.
Kako je kazao, s obzirom na to da je u toku budžetska godina i da ta aktivnost još nije realizovana, to pitanje će se dodatno razmotriti i na sjednici Vlade, uz izjašnjenje i resora nadležnog za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Božović je rekao da Ministarstvo pravde nema nadležnost da finansira bilo koju vjersku školu.
- Ako bi se bilo kakav prenos sredstava vršio, u tom slučaju mi možemo prenijeti samo na vjerske zajednice, a ne direktno na vjerske škole - naveo je Božović i ponovio da će konačnu odluku donijeti na Vladi.
Bojanić Lalović je kazala da je Božović upravo priznao da su prekršili zakon, navodeći da ona ne govori o vjerskim zajednicama, nego o obrazovnim ustanovama.
- Ove vjerske obrazovne ustanove je licenciralo Ministarstvo prosvjete i nadzor nad tim, kao i nad svim ostalim obrazovno-vaspitnim ustanovama koje su dobile licencu, vrši to Ministarstvo - rekla je Bojanić Lalović.
Ona je podsjetila da se obrazovno-vaspitne ustanove finansiraju iz budžeta, ako je osnivač država.
Kako je kazala Bojanić Lalović, ako je osnivač neko privatno lice, onda se finansiraju iz sredstava osnivača.
- Članovi 138 i 139 zakona omogućavaju određenu pomoć, ali uz tačno precizirane kriterijume, koji se odnose ili na nastavna sredstva, ili na podršku nastavnom kadru, ali ne nikako, kako je to rađeno u prethodnom periodu, na osnovu diskrecionog prava nekog ministra - rekla je Bojanić Lalović.

Portal ETV

Božović: Materijalni status sudija i tužilaca na nedopustivo niskom nivou

Sindikalna organizacija državnih tužilaštava požalili su se da se duži vremenski period suočavaju sa problemom niskih zarada u svim zvanjima, kako službeničkim tako i tužilačkim. 
Ukazuju da već izvjestan period nije u primjeni Pravilnik o koeficijentima složenosti poslova za zaposlene u sudstvu i državnom tužilaštvu raspoređenim na radnim mjestima iz grupe poslova D, kojim je zarada državnih službenika i namještenika u pravosuđu bila uvećana za određeni broj koeficijenta, upravo zbog složenosti, odgovornosti i obimnosti posla koji zaposleni u tužilačkoj organizaciji obavljaju. 
- Sve je to dovelo do toga da državni službenici i namještenici u tužilačkoj organizaciji imaju jednake zarade, kao i ostali zaposleni u državnom i privatnom sektoru, za neuporedivo složeniji i odgovorniji posao koji obavljaju. Posebno ističemo da i nakon najavljenog uvećanja zarada većina državnih službenika i namještenika u državnim tužilaštvima ostvarivaće minimalnu zaradu u iznosu od 600 eura na koji način će se izjednačiti i sa zaradama zaposlenih (na kiosku, u kladionicama, higijeničara itd.) čiji radni zadaci uvažavjući sva zanimanja koja postoje u državi, ne zahtjevaju isti značaj, ekspeditivnost i odgovornost - navedeno je u saopštenju koje potpisuju predsjednik Sindikanlne organizacije državnih tužilaštava Nemanja Bulatović i predsjednik Pravnog tima Almin Hodžić.
Kako su naveli, izuzetno niske zarade ostvaruju i državni tužioci kojima je koeficijent danas manji u prosjeku za tri-četiri obračunske vrijednosti u odnosu na koeficijente koje su imali 2016.godine.
- Pa tako danas osnovna zarada tužiocu početniku iznosi oko 1.150,00 eura, dok je obim posla koji državni tužioci obavljaju usljed nedostatka kadra na svim nivoima neuporedivo veći u odnosu na period iz 2016.godine. Ovako niske zarade državnih tužilaca imaju demotivišući efekat i čine ovu profesiju neprivlačnom za potencijalne kandidate, što rezultira sve manjim interesovanjem za prijavljivanje na konkurse za državne tužioce. Kao posljedica toga, većina tužilaštava u Crnoj Gori suočava se s manjkom kadrovskih kapaciteta. Ovakva situacija ne samo da otežava svakodnevno funkcionisanje tužilaštava, već ozbiljno ugrožava kvalitet i efikasnost rada. Preopterećenost postojećeg kadra, izazvana nedostatkom novih tužilaca, dugoročno može dovesti do disfunkcionalnosti cjelokupnog pravosudnog sistema.Trenutna osnovna zarada državnog tužioca je ekvivalent zaradi pomoćnog osoblja - sobarice na crnogorskom primorju u toku ljetnje sezone, uz puno uvažavanje tog zanimanja - naglašeno je u saopštenju.
Bulatović i Hodžić upozoravaju da materijalni položaj zaposlenih u tužilačkoj orgnizaciji dodatno otežava i nepotpisivanje Kolektivnog ugovora kod poslodavca čije potpisivanje Sindikalna organizacija Državnih tužilaštava Crne Gore inicira godinama unazad, a kojim je između ostalog predviđeno da se reguliše sporno obračunavanje pripravnosti za vrijeme od 22-6h, u dane vikenda i državnih i vjerskih praznika.
- Ukoliko zaposlenima u tužilačkoj organizaciji zarade i dalje ostanu na istom nivou bez uvećanja koeficijenata, Sindikalna organizacija Državnih tužilaštava Crne Gore razmotriće sve inicijative u saradnji sa ostalim pravosudnim organima vezano za organizovanje štrajka - zaključeno je u saopštenju.

Zaposleni u u državnim tužilaštvima nezadovoljni platama, razmišljaju i o štrajku

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić kazao je da dvije prosječne zarade u Crnoj Gori nijesu dovoljne da podmire troškove sindikalne potrošačke korpe koja iznosi 2.000 eura.
Štaviše, kako kaže, fali poprilično posebno ako uzmemo u obzir da prosječna zarada u javnoj upravi iznosi 686 eura.
- Ovdje staju sva objašnjenja i argumenti o kupovnoj moći, troškovima života i životnom standardu građana - naveo je Anđušić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1842517685902479662%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić: Dvije prosječne plate nedovoljne da podmire troškove sindikalne potrošačke korpe

Skupština Crne Gore objavila je izvještaj o zaradama za septembar za koje je izdvojeno 157.630 eura.
Poslanicima aktuelnog saziva isplaćeno je 135.241 euro, a najveću platu primio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić – 2.645,82 euro.
Platu iznad 2.000 eura primilo je više od 20 poslanika iz 28. saziva, među kojima su poslanik poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj (2.559,97 eura) i Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke (2.419,10 eura), kojima je u sklopu septembarske zarade, isplaćena plusna razlika uslijed promjene koeficijenta za period 31. jul - 31. avgust 2024.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović primio je 2.364,49 eura, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata 2.266,06 eura, a odmah iza njih su Miloš Konatar iz GP Ura i Boris Bogdanović iz Demokratske Crne Gore po 2.181,69 eura, Andrija Nikolić iz Demokratske partije socijalista (2.171,14 eura), nezavisna poslanica Jevrosima Pejović 2.150,06 eura...
Potpredsjednici Skupštine Zdenka Popović i Boris Pejović prihodovali su 2.174,89, odnosno 2.131,10 eura.
Obračunate su i isplaćene plate novim poslanicima, od trenutka kada su sjeli u poslaničke klupe umjesto partijskih kolega koji su ušli u rekonstruisanu Vladu. Tako su poslanici Demokratske narodne partije Dragan Bojović i Jelena Kljajević za prethodna dva mjeseca primili 3.527,7, odnosno 3.467,98 eura; poslanici Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović 3.272,70 i Edina Dešić 2.925,23 eura, a Milica Rondović iz NSD-a za period od 17. avgusta do 30. septembra 2.689,88 eura.
Među liderima partija koji predstavljaju svoje glasače iz poslaničkih klupa, najviše je prošlog mjeseca zaradio Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (2.192,23 eura), zatim Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (2.128,96 eura), Dritan Abazović iz GP Ura (1.706,49 eura) i Danijel Živković iz DPS-a (1.653,76 eura).
Šest poslanika ne obavlja funkciju profesionalno, a samo je Nikola Ravčanin iz Demokratske primio 316,80 eura.
<h2>Razlika zarada</h2>
Devet poslanika 28. saziva Skupštine Crne Gore ostvaruju pravo na razliku zarade i njima je za prošli mjesec isplaćeno 4.654,68 eura.
Najviše je prihodovao Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad – 1.117,07 eura, Jeleni Božović iz NSD-a isplaćeno je 957,63 eura, Uglješi Uroševiću iz PES-a 702,65 eura, Nerminu Abdiću iz DPS-a 242,78 eura, Branislavu Neneziću iz SD-a 394,75 eura, Vladimiru Dobričaninu iz posebnog kluba poslanika 365,11 eura, Dušanu Raičeviću iz DPS-a 236,89 eura, Vladimiru Bakraču iz PES-a 180,19 eura i Albinu Ćemanu iz Demokratske 457,61 euro.
Bivši poslanik Liberalne partije Andrija Popović, iz 27. saziva, posljednju naknadu po prestanku funkcije i isplaćeno mu je 1.370,23 eura.
<h2>Sekretari i savjetnici</h2>
Generalnom sekretaru Skupštine, njegovim zamjenicima i pomoćnicima za avgust je isplaćeno &nbsp;6.968,65 eura.
Skupština je isplatila zarade i savjetnicima predsjednika i potpredsjednika parlamenta – ukupno 14.000 eura.

Skupština nas u septembru "koštala" 157,6 hiljada eura, prve plate primili nasljednici novih članova Vlade

Nastavnici će i ovog mjeseca da dobiju uvećanu zaradu, ukupno sa julskim povećanjem u iznosu od najmanje 17 odsto neto. Kako još nije potpisan izmijenjeni Granski kolektivni ugovor, to će im se obračunati po jednokratnoj formuli samo za ovaj mjesec.
- To znači da će od septembra, s julskim uvećanjem zarade biti povećane za 140 -160 eura – rekao je Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović.
Ovo uvećanje proizilazi na osnovu pređašnjeg sporazuma sa Vladom, a nakon što su sindikalci u februaru organizovali štrajk, a potom ga obustavili kada je uspostavljen dogovor sa predstavnicima izvršne vlasti. Tada su potpisali sporazum kojim su im definisana ova uvećanja. Štrajkovali su zato što im početkom januara nije uvećana zarada za deset odsto, koliko je bilo propisano Granskim kolektivnim ugovorom. To uvećanje je realizovano u julu, a sada dodatno imaju i u septembru.
Predsjednik Sindikata prosvjete kaže da će nastavni kadar i ostali zaposleni dobiti veću platu i kroz program „Evropa sad 2“.
Od 1. oktobra očekuju uvećanja u iznosu od 17,5 do 18 odsto. Božović kaže da će sada prosječna zarada nastavnicima da iznosi više od 1.000 eura.
- Prije tri godine prosječna zarada bila je 500 eura – rekao je on.
Božović kaže da svakako nastavni kadar zaslužuje veća primanja i da će raditi na unapređenju njihovog položaja. Ističe da će najveće uvećanje osjetiti zaposlene higijeničarke koje će dobiti platu u iznosu od 600 eura, toliko je kroz program „Evropa sad“ predviđeno da primaju radnici koji imaju završenu srednju školu.
Nedavno je Osnovni sud donio presudu, a potom je potvrdio i Viši sud, da su sindikalci u februaru organizovali trodnevni štrajk mimo zakona. Nakon što je radnička organizacija prekinula štrajk, iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopštavali su da neće pokretati postupke zbog toga čina, ali su ipak pokrenuli. Tužili su Sindikat stavljajući mu na teret nezakonito organizovan štrajk. Kada je presuda donijeta u korist izvršne vlasti, iz Ministarstva su poručili da neće potezati za bilo kakvim sankcijama.
Ministarstvo prosvjete je upozoravalo Sindikat da je tada najavljeni štrajk mimo zakona, te su pominjali uredbu iz 2006. godine koja nalaže nastavnicima da drže časove u trajanju od 45 minuta. Sindikat im je, međutim, uzvraćao argumentacijom da je ta uredba nevažeća, i da je taj resor bio u obavezi da donese novu uredbu nakon što je usvojen Zakon o štrajku iz 2015. godine. Navodili su da su učestalo tražili od Ministarstva da sačine zajedno novu uredbu i da im se u skladu sa Ustavom obezbijedi pravo na štrajk. Tražili su od Ministarstva da to učini i uoči najavljenog štrajka koji je organizovan u februaru. Taj resor se nije odazivao na tu inicijativu, pa je Sindikat ćutanje tumačio time da im odgovara stara uredba po kojoj ne mogu da štrajkuju.
Sindikat je samoinicijativno donio akt o minimumu procesa rada, te su realizovali štrajk na način što su dolazili nastavnici u školu, ali nijesu držali časove, već su četiri sata realizovali administrativne obaveze. Takav model osmislili su sagledavajući praksu svojih kolega iz regiona. Ministarstvo je nakon obustave štrajka i dogovora poteglo tužbu zbog takve vrste bunta. Sindikat im je odgovorio inicijativom prema Ustavnom sudu. Zatražili su da se ispita ustavnost odredbe iz 2006. godine po kojoj, kako ponavljaju, nemaju pravo na štrajk, čime im se krši ustavno pravo na štrajk.
Božović je saopštavao da je očekivao da Osnovni sud ,,šire“ sagleda situaciju, a ne da se poziva na ,,nedemokratsku uredbu iz 2006. godine koja sprečava prosvjetne radnike da štrajkuju makar i deset sekundi u toku dana“.
– Ta uredba nema pravno dejstvo još od 2015. godine. Istekao joj je rok. Očekivali smo da Osnovni sud kaže da je država svjesno kršila Zakon o štrajku i namjerno je opstruirala radnike i dovodi ih u situaciju da se ne donosi novi akt o minimumu procesa rada. Ovako je ispalo da su prosvjetni radnici ušli neozbiljno i neodgovorno u štrajk. Mi smo bili obespravljeni i tri mjeseca smo molili da nađemo kompromisno rješenje – rekao je Božović.
Osnovni sud je ocijenio da je Sindikat prosvjete Crne Gore nezakonito stupio u štrajk. U presudi u koju je tada Pobjeda imala uvid, navedeno je da se usvaja tužba Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija protiv Sindikata prosvjete Crne Gore, zbog odluke o granskom štrajku koji je započeo 19. februara ove godine i trajao tri dana.
Sud je ocijenio i da je Sindikat donio akt o minimumu procesa rada, kojim su odlučili da nastavnici ne drže nastavu, te da je to učinio jednostrano, mimo Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija.
– Dolazi se do zaključka da je isti donijet na način koji nije u skladu sa određenjem iz čl. 23 Zakona o štrajku, a što ga čini nezakonitim – smatra Osnovni sud.

Nastavnicima veće plate i do 160 eura

Premijer Milojko Spajić saopšto je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) da nastavak realizacije programa “Evropa Sad 2” za radnike slijedi u oktobru ove godine te u januaru 2025. za penzionere.
On je objavio grafikon prosječnih neto zarada i penzija u periodu od 2013 do 2024. godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1833892268811428010%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1833892268811428010%7Ctwgr%5E99d1220144f9708835e468a65f3a3f56f555ea23%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Realne vrijednosti penzija i zarada = nominalne neto zarade i penzije minus inflacija (index potrošačkih cijena) koristeći 2010. kao baznu godinu. Evropa Sad 1 je uspjela da podigne realne zarade, dok je prvi dio Evrope Sad 2 u januaru 2024. podizanjem minimalne penzije na 450 eura podigao i realne peznije - napisao je Spajić u objavi.
Nastavak Evrope Sad 2, kako je dodao, slijedi u oktobru 2024. za radnike, i januaru 2025. za penzionere.

Spajić: Nastavak Evrope Sad 2 u oktobru za radnike, u januaru 2025. za penzionere

Skupština Crne Gore objavila je izvještaj o zaradama za avgust za koje je izdvojeno 141.000 eura.
Poslanicima aktuelnog saziva isplaćeno je 118.612 eura, a najveću platu primio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić – 2.645,82 euro.
Platu iznad 2.000 eura primilo je još 16 poslanika iz 28. saziva, od kojih najviše poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj (2.420,74 eura), poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović (2.364,49) eura, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (2.266,06 eura).
Odmah iza njih su Miloš Konatar iz GP Ura i Boris Bogdanović iz Demokratske Crne Gore po 2.181,69 eura, Andrija Nikolić iz Demokratske partije socijalista (2.171,14 eura), Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke 2.163,91 euro, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović 2.150,06 eura...
Potpredsjednici Skupštine Zdenka Popović i Boris Pejović prihodovali su 2.167,60, odnosno 2.123,80 eura.
Među liderima partija koji predstavljaju svoje glasače iz poslaničkih klupa, najviše je prošlog mjeseca zaradio Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (2.192,23 eura), zatim Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (2.128,96 eura), Dritan Abazović iz GP Ura (1.706,49 eura) i Danijel Žiković iz DPS-a (1.653,76 eura).
Šest poslanika ne obavlja funkciju profesionalno, a samo su dvoje primili naknadu od po 316,80 eura – Nikola Rovčanin iz Demokratske i Ivan Vuković iz DPS-a.
<h2>Razlika zarada</h2>
Devet poslanika 28. saziva Skupštine Crne Gore ostvaruju pravo na razliku zarade i njima je isplaćeno 5279,81 euro.
Najviše je prihodovao Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad – 1.433,88 eura, Jeleni Božović iz NSD-a isplaćeno je 1.278,77 eura, Uglješi Uroševiću iz PES-a 702,65 eura, Nerminu Abdiću iz DPS-a 242,78 eura, Branislavu Neneziću iz SD-a 381,93 eura, Vladimiru Dobričaninu iz posebnog kluba poslanika 365,11 eura, Dušanu Raičeviću iz DPS-a 236,89 eura, Vladimiru Bakraču iz PES-a 180,19 eura i Albinu Ćemanu iz Demokratske 45,61 euro.
<h2>Bivšim poslanicima 4.000 eura</h2>
Dva poslanika iz 27. saziva ostvaruje pravo na naknadu po prestanku funkcije i njima je isplaćeno 3.922,76 eura.
Bivšem poslaniku DPS-a Mevludinu Nuhodžiću uplaćeno je 1.991,29 eura i bivšem poslaniku i lideru Liberalne partije Andriji Popoviću 1.931,47 eura.
<h2>Savjetnicima Mandića skoro više od 7.000 eura</h2>
Skupština je isplatila zarade i savjetnicima predsjednika i potpredsjednika parlamenta – ukupno 12.000 eura.
Od tog iznosa 7.368,33 eura je uplaćeno savjetnicima lidera najvišeg zakonodavnog doma Andrije Mandića.
Šef kabineta predsjednika Skupštine Velimir Đoković zaradio je u avgustu 1.636,06 eura, a Mandićevi savjetnici Žana Praščević-Milačić 1.404,07 eura i Boban Stanišić 1.424,90 eura.
Savjetniku predsjednika parlamenta Želidragu Nikčeviću je obračunata plata od 1.478,43 eura, dok je Matiji Medojeviću isplaćeno 1.424,90 eura.
<h2>Sekretari</h2>
Generalnom sekretaru Skupštine, njegovim zamjenicima i pomoćnicima za avgust je isplaćeno &nbsp;6.414,24 eura.
Generalni sekretar Aleksandar Klarić zaradio je 1.965,85 eura, a njegovi zamjenici Milena Sekulović-Vuković 1.491,77 i Lidija Grdinić 1.501,11 eura.

Više od 2.000 eura primilo 16 poslanika, Mandić ima najveću platu

Rusija je testirala novu raketu srednjeg dometa u novom napadu na Ukrajinu, objavio je ruski predsjednik Vladimir Putin. 
 
On je upozorio da bi Moskva mogla da upotrijebi tu raketu protiv država koje su Kijevu dozvolile da koristi njihove rakete za udare na Rusiju. 
 
Putin je, u obraćanju naciji, rekao da je današnji ruski napad na Ukrajinu bio odgovor na ovosedmične ukrajinske udare na rusku teritoriju američkim i britanskim projektilima, piše AP. 
 
On je kazao je da će Rusija izdavati upozorenja ako bude izvodila više udara novom raketom na Ukrajinu, kako bi omogućila civilima da se evakuišu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Putin je upozorio da američki sistemi protivvazduhoplovne odbrane neće biti sposobni da presretnu te ruske projektile. 
 
Kijev je ranije danas objavio da je Rusija upotrijebila interkontinentalnu balističku raketu (ICBM) u napadu na ukrajinski grad Dnjepar. 
 
Neimenovani američki zvaničnici rekli su da je inicijalna analiza Sjedinjenih Država ukazala da je Rusija u tom napadu upotrijebila balističku raketu srednjeg dometa, a ne interkontinentalnu. 
 
Lokalni zvaničnici su izvijestili da su u napadu na Dnjepar ranjene dvije osobe i da su oštećeni industrijski objekat i rehabilitacioni centar za osobe sa invaliditetom. 
 
Napad na Dnjepar je izveden u sedmici u kojoj su tenzije u više navrata rasle, nakon što je Vašington ublažio ograničenja Kijevu za upotrebu američkih raketa većeg dometa u napadima na teritoriju Rusije, dok je Putin smanjio prag za upotrebu nuklearnog oružja.

Putin: Rusija testirala novu raketu srednjeg dometa u napadu na Ukrajinu

Crnogorski bokser Matija Roganović osvojio je zlatnu medalju na Balkanskom prvenstvu u Loznici. 
 
Junior Nikšića savladao je večeras u finalnom meču kategorije do 75 kilograma Rumuna Andreu Iovčua. 
 
Do pobjede u finalu došao je podijeljenom odlukom sudija. 
 
Iovču je bronzani sa posljednjeg prvenstva Evrope. 
 
Roganović je u polufinalu savladao reprezentativa Grčke jednoglasnom odlukom sudija. 
 
Za zlato boriće se i njegov brat Miloš Roganović u kategoriji mladih. 
 
U Loznici predvodi ih trener Boško Drašković. 
 
Na Balkanskom prvenstvu učestvuje oko 300 boksera u tri starosne kategorije iz svih država Balkana, kao i Ukrajine, Mađarske i Austrije, kojima je nastup dozvolila Evropska bokserska konfederacija, pod čijim se patronatom održava šampionat u Loznici.

Roganović prvak Balkana

Minsitarstvo kulture i medija najoštrije je večeras osudilo prijetnje koje su jutros stigle na email adresu Portala ETV .&nbsp;
- Ono što možemo ocjeniti pozitivnim pomakom je promptna reakcija Odjeljenja za visokotehnološki kriminal i reakcija tužilaštva, prema obvezujućem uputstvu koje je izdao VDT Marković. Ovaj slučaj pokazuje da institucije djeluju brzo i efikasno, što nam daje nadu da će autor ovih sramnih poruka biti identifikovan i procesuiran u najskorijem roku - navodi se u saopštenju MKM.
Oni su pozvali sve građane i javne aktere da se uzdrže od retorike mržnje i nasilja, te da doprinesu stvaranju atmosfere u kojoj novinari mogu raditi slobodno i bez straha.
- Izražavamo punu solidarnost sa zaposlenima Portala ETV i poručujem svim novinarima da će uvijek imati podršku institucija u zaštiti svojih prava i sigurnosti - zaključuju u saopštenju iz ministarstva kulture i medija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-prijetnje-upucene-portalu-etv-kvalifikovalo-kao-ugrozavanje-sigurnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MKM: Nadamo se da će autor sramnih poruka upućenih Portalu ETV biti identifikovan i procesuiran u najskorijem roku

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore savladala je u Ajdovščini selekciju Slovenije 29:28, u posljednjem kontrolnom meču uoči Evropskog prvenstva.

Do pobjede protiv tima koji predvodi Dragan Adžić, izabranice Suzane Lazović došle su zahvaljujući sjajnom izdanju u finišu meča.

Slovenija je vodila na poluvremenu 15:11, a u 46. minutu na semaforu je pisalo 23:16.

Do kraja meča, Crna Gora je postigla 13, a primila samo pet golova, za pobjedu protiv selekcije koja je nastupila na Olimpijskim igrama u Parizu.

Kapitenka Milena Raičević predvodila je crnogorski tim do pobjede sa sedam golova, Ivona Pavićević je postigla šest, dok su po četiri puta mrežu rivala zatresle Tatjana Brnović i Đurđina Jauković.

Sa tri pogotka meč je završila Dijana Mugoša, Nina Bulatović i Matea Pletikosić dodale su po dva, dok se u strijelce još upisala Katarina Džaferović.

Golmanka Marta Batinović je upisala pet, Armel Atingre dvije, a Marina Rajčić jednu odbranu.

Crnogorske rukometašice sjutra će odraditi zajednički trening sa Slovenijom, nakon čega putuju za Mađarsku.

Narednog petka duelom protiv Srbije počinju učešće na EHF Euro 2024 na kojem brane bronzanu medalju osvojenu prije dvije godine.

Crnogorske rukometašice pobijedile Sloveniju

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: plate