Povodom protesta Udruženja prevoznika zemalja Zapadnog Balkana zbog sistema ulaska i izlaska u zemlje Šengena, najavljenog za 26. januar, Evropska komisija je saopštila da “pažljivo prati situaciju i da je kontaktu sa partnerima sa Zapadnog Balkana”, prenosi Klix.
Portparol Evropske komisije Markus Lammert izjavio je da su pravila boravka unutar Šengena “jasna i poznata od ranije”, kao i da postoji određena fleksibilnost u njihovoj primjeni.
- Prekogranični radnici koji često prelaze iste granične prelaze i radnici sa lokalnim dozvolima kontrolišu se nasumično i nemaju obavezu registracije u ulazno-izlaznom sistemu - rekao je Lammert, prenosi RTRS.
Portparol Evropske komisije je naglasio da je odluku o tome hoće li se vršiti nasumične granične kontrole ili ne donose države članice na vanjskim granicama, a ne Evropskoj komisiji.
Prevoznici iz Srbije, BiH i Crne Gore najavili su da će 26. januara započeti proteste na teretnim terminalima graničnih prelaza sa zemljama Šengena ukoliko uskoro ne bude nagovještaja da će doći do rješenja njihovih problema uzrokovanih novim sistemom ulaska u Evropsku uniju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EK o problemu prevoznika Zapadnog Balkana: Odluka je na članicama EU

Crna Gora je tokom 2024. i 2025. godine ostvarila napredak ka daljem usklađivanju sa listom zemalja kojima je potrebna viza EU. Nakon regresije na početku 2025. godine, Crna Gora je kasnije ukinula sporazume o bezviznom režimu sa pet zemalja i smanjila broj sezonskih izuzeća od viza sa četiri na jedan, pa kao rezultat toga ukupan broj neslaganja između vizne politike Crne Gore i politike EU smanjena je sa 15 na devet, navodi se u danas objavljenom Izvještaju Evropske komisije (EK) o viznoj politici.
Kako se navodi u izvještaju, 27. oktobra 2025. godine, kao odgovor na unutrašnji incident vezano za turske državljane, Vlada Crne Gore uvela je privremeni vizni režim za građane Turske, sa primarnim ciljem očuvanja javnog reda i bezbjednosti crnogorskih građana. Pošto je privremena (iako bez poznatog datuma isteka), dodaje se, ova mjera se trenutno ne može smatrati trajnim prekidom bezviznog režima Crne Gore sa Turskom.
- Komisija će pratiti situaciju kako se bude razvijala - &nbsp;piše u izvještaju EK.
Zemlje bez viza koje primjenjuju šeme državljanstva za investitore predstavljaju inherentne bezbjednosne rizike jer potencijalno dozvoljavaju državljanima trećih zemalja koji bi inače bili podložni viznim zahtjevima da zaobiđu standardne bezbjednosne provere i dobiju pristup Šengenskom prostoru sticanjem državljanstva, upozoreno je.
- Crna Gora je zvanično okončala svoj program 31. decembra 2022. godine. Ipak, vlasti su nastavile da obrađuju zahtjeve za državljanstvo podnijete prije zatvaranja programa. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2024. godine izdalo 1.282 odluke o dodjeli crnogorskog državljanstva podnosiocima zahtjeva i članovima njihovih porodica. Od aprila 2025. godine, 29 preostalih zahjteva je još uvijek bilo u obradi - piše u izvještaju.
Crna Gora je, ističe se, odgovorila na neke od prethodnih preporuka Komisije, posebno smanjenjem liste zemalja u režimu bez viza a kojima su inače potrebne vize za EU. Tu je i nastavak monitoringa preostalih zahtjeva za državljanstvo.
- Međutim, neka pitanja ostaju da se riješe - dodaje se.
Prvo je usklađivanje sa EU listom viza
- Crna Gora mora da uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima je potrebna viza. Crna Gora ne smije da odobrava više sezonskih ukidanja viza, uključujući i one zemlje koje su uklonjene sa stalne liste zemalja bez viza. Crna Gora bi takođe trebalo da uskladi svoje vizne procedure sa šengenskim standardima, posebno uvođenjem prikupljanja biometrijskih podataka (uključujući digitalnu fotografiju i otiske prstiju) kao dio ispitivanja zahtjeva za vize - navedeno je u izvještaju.
U međuvremenu, Crna Gora mora da sprovede ciljane bezbjednosne mere, kao što je pojačana provjera dolazaka iz država oslobođenih viza, i da dokumentuje njihovu efikasnost u smanjenju ilegalnih migracija i bezbjednosnih rizika.
Kada je u pitanju infrastruktura za podnošenje zahtjeva za vize, u pripremi za prelazak na revidiranu viznu politiku, Crna Gora bi trebalo da proširi svoje kapacitete za izdavanje viza kroz digitalizaciju elemenata procesa izdavanja, kako bi omogućila državljanima zemalja koje su trenutno oslobođene viza da podnesu zahjtev za vizu nakon što se izuzeće ukine.
- Ovo će olakšati administrativnu obradu i podržati usklađivanje politika. Crna Gora mora da obezbijedi da se pravni osnov šeme državljanstva za investitore ukine i da se svi zahtjevi koji su na čekanju u okviru sada ukinute šeme obrade u skladu sa najvišim bezbjednosnim standardima. Pored toga, mogući slučajevi dodjele državljanstava prethodno putem ove šeme licima koja su podložna međunarodnim restriktivnim jmerama moraju biti preispitani i poništeni gdje je to potrebno - zaključeno je u izvještaju Evropske komisije.

EK: Crna Gora nastavila da usklađuje viznu politiku sa EU, broj neusklađivanja smanjen sa 15 na devet

Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu dodatno nas ispunjava ponosom i ohrabrenjem, jer izvještaj potvrđuje izvanredne rezultate koje smo postigli u oblastima iz nadležnosti našeg ministarstva, saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, Evropska komisija je visoko ocijenila napredak Crne Gore u Poglavlju 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga) i Poglavlju 6 (Privredno pravo), što predstavlja direktan rezultat uspješnog i predanog rada Ministarstva ekonomskog razvoja.
- Takođe, Evropska komisija je pozitivno ocijenila napredak u Poglavlju 7 (Pravo intelektualne svojine), koje smo privremeno zatvorili prošle godine. Ovo pokazuje da naši napori na usklađivanju sa svim standardima Evropske unije ne prestaju ni nakon zatvaranja poglavlja, čime dodatno potvrđujemo odlučnost Crne Gore da postane punopravna članica evropske porodice - rekao je Đeljošaj.
On je kazao da očekuje da se do kraja godine, između ostalog, zatvori i Poglavlja 3 i 6.
- Što znači da je Ministarstvo ekonomskog razvoja, u periodu kraćem od dvije godine, imalo direktnu i ključnu ulogu u zatvaranju rekordnih pet pregovaračkih poglavlja. To je najbolji dokaz da se jasnim i predanim radom otvaraju vrata Evropske unije - rekao je Đeljošaj.
On je najavio da će tokom 2026. godine fokus aktivnosti biti usmjeren na poglavlja 1 (Slobodno kretanje robe), 8 (Politika konkurencije) i 28 (Zaštita potrošača i zdravlja).
- Rad na ovim poglavljima odvija se u kontinuitetu, uz vidljiv napredak u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU u poglavljima 1 i 28, te napredak u jačanju zakonodavnog okvira u poglavlju 8 - kaže Đeljošaj.

Đeljošaj: Izvještaj Evropske komisije potvrđuje rezultate predanog rada Ministarstva ekonomskog razvoja

Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu napisan je u prepoznatljivo optimističnom i diplomatski obazrivom tonu, koji je u skladu sa sadašnjim opredjeljenjem Evropske unije (EU) da podstakne napredak Crne Gore ka članstvu - ocijenila je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.
Ona ukazuje da se, ispod tog pažljivo oblikovanog jezika i diplomatskih formulacija, jasno vidi da Brisel prepoznaje iste one hronične probleme na koje civilno društvo u Crnoj Gori godinama upozorava.
- Da su institucije ozbiljnije slušale civilno društvo, dio kritika koje sada dolaze iz Brisela mogao je biti izbjegnut. Nadamo se da će ovaj izvještaj napokon biti shvaćen ozbiljno - ne kao potvrda propagandnog optimizma, već kao poziv da se realno sagledaju dometi i ograničenja dosadašnjih reformi - poručila je Kovačević.
<h2>STRATEŠKI DOKUMENTI SE NE SPROVODE U PLANIRANOM OBIMU</h2>
Evropska komisija konstatuje, kako je rekla, da se strateški dokumenti, koji su usvojeni tokom pripreme za dobijanje IBAR-a, ne sprovode u planiranom obimu.
- U izvještaju se navodi da „neke od planiranih aktivnosti za 2024. nijesu u potpunosti sprovedene“ u okviru Strategije reforme pravosuđa. Slična ocjena odnosi se i na Strategiju za borbu protiv korupcije, čija je implementacija „i dalje izazov“, jer monitoring i izvještavanje nijesu dovoljno funkcionalni. CDT je, još prilikom usvajanja, upozoravao da su ovi dokumenti nedovoljno kvalitetni i nedovoljno ambiciozni, a sada vidimo da se, čak ni oni ne sprovode dosljedno i u predviđenim rokovima - navela je Kovačević.
<h2>TRAŽI SE SPROVOĐENJE PREPORUKA VK, UKAZANO NA RIZIKE PO AUTONOMIJU TUŽILAŠTVA</h2>
U oblasti pravosuđa, kako je ustvrdila, Evropska komisija zahtijeva da se preporuke Venecijanske komisije sprovedu bez odlaganja i ponavlja primjedbe koje su godinama poznate, ali se ne rješavaju - poput sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta, prostornih i tehničkih kapaciteta pravosuđa, te i nezavisnosti, efikasnosti i profesionalnosti pravosuđa. 
- Evropska komisija upozorava da otvorene kritike i lični napadi na Vrhovnog državnog tužioca i članove Tužilačkog savjeta u Skupštini „izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih nedozvoljenih uticaja i rizika po autonomiju tužilaštva“ - naglasila je Kovačević.
CDT, kako je rekla, već duže vrijeme upozorava na težnju vlasti da zadrži političku kontrolu nad nezavisnim institucijama - pojavu koje je prepoznala i Evropska komisija.
<h2>POKUŠAJI UTICAJA NA AMU, USTAVNI SUD, TUŽILAŠTVO...</h2>
- U izvještaju se izričito ukazuje na pokušaje uticaja na Agenciju za audiovizuelne medijske usluge (AMU), Ustavni sud, državno tužilaštvo - dodala je Kovačević.
Navela je i da Komisija upozorava da pojedine reforme sprovedene radi dobijanja IBAR-a nijesu održive, te da problemi sa sprovođenjem zakona o medijima i imenovanjima u Savjetu AMU mogu imati implikacije na poglavlje 10.
- Dakle, ostvareni napredak dolazi u pitanje - parlament je višestruko probio zakonske rokove i tri puta nije uspio da imenuje članove Savjeta AMU, čime je onemogućena puna primjena zakona. Komisija podsjeća da sve buduće izmjene moraju biti sprovedene uz transparentne i inkluzivne konsultacije, kako bi se sačuvala nezavisnost AMU i javnog servisa - istakla je Kovačević.
<h2>IZBORNA REFORMA NETRANSPARENTNA</h2>
Kada je riječ o izbornoj reformi, Evropska komisija, prema njenim riječima, potvrđuje sve ono na šta je CDT javno upozoravao tokom cijelog procesa - da je reforma sprovedena netransparentno, bez stvarnih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke VK, OSCE/ODIHR i GRECO.
- Iako je izborna reforma predstavljena kao važan korak ka ispunjavanju obaveza, u stvarnosti je sprovedena u žurbi i bez mišljenja stručnih tijela. Upravo zato danas Brisel konstatuje da izborno zakonodavstvo i dalje nije usklađeno sa evropskim standardima o inkluzivnim, transparentnim i otpornim izbornim procesima, da „nedostaju efikasne garancije protiv zloupotrebe državnih resursa“, kao i da okvir za finansiranje političkih partija i kampanja mora biti dodatno izmijenjen kako bi se obezbijedila stvarna kontrola partijskih troškova i uvele odvraćajuće sankcije - navela je Kovačević.
<h2>POLITIČKA I INSTITUCIONALNA NESTABILNOST</h2>
Izvještaj, cijeni ona, jasno ukazuje i na političku i institucionalnu nestabilnost koja usporava reforme.
- Iako Komisija konstatuje da Vlada „funkcioniše u stabilnom okruženju“, istovremeno primjećuje da ona ima neuobičajeno veliki broj ministarstava i da djeluje u okviru koalicije vrlo različitih partija, što otežava donošenje odluka i koordinaciju politika. Institucije su, kako se navodi, „krhke i podložne političkim krizama i potencijalnim institucionalnim blokadama“ - navela je Kovačević.
Iz izvještaja se, kaže Kovačević, jasno čita ocjena da reforma javne uprave napreduje sporo i sa nedovoljno rezultata.
- Iako se konstatuje da je novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima korak naprijed, ističe se da ne postoje precizni podaci o broju zaposlenih, njihovom angažmanu i kompetencijama, zbog čega ni ne postoji jasna slika o kapacitetima državne službe - istakla je programska direktorica CDT-a.
<h2>PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA POSTOJI SAMO FORMALNO</h2>
Evropska komisija, kako je rekla, u izvještaju potvrđuje i kritike civilnog društva koje se odnose na smanjenu transparentnost rada Vlade i neefikasan sistem ostvarivanja prava na pristup informacijama, uključujući i praksu Vlade da donosi odluke putem telefonskih sjednica. Istovremeno, Zakon o slobodnom pristupu informacijama i dalje čeka na usvajanje, dok se predmeti po ćutanju administracije gomilaju pred Upravnim sudom. Ona poručuje da takva praksa, na koju civilno društvo neprestano upozorava, pokazuje da pravo na pristup informacijama u Crnoj Gori postoji samo formalno.
- Evropska komisija u izvještaju upozorava na širenje dezinformacija, govora mržnje i radikalnog sadržaja, uz ocjenu da institucionalni odgovor ostaje slab i nekoordiniran. Izvještaj jasno upućuje da Crna Gora još nema održiv sistem za prevenciju radikalizacije. Posebno se ukazuje na nedostatak strategije i institucionalnu nestabilnost, jer je u tri godine imenovan četvrti nacionalni koordinator za borbu protiv ekstremizma i terorizma - naglasila je Kovačević.
Komisija, kako je rekla, poručuje i da Crna Gora mora znatno ojačati reakciju na dezinformacije i govor mržnje, ubrzati usklađivanje s evropskim digitalnim i medijskim zakonima, te „zatvoriti prostor za strane uticaje i informacione manipulacije“.
- Ove ocjene potvrđuju višegodišnja upozorenja CDT-a o nepostojanju održivog odgovora na dezinformacije, ekstremizam i maligni strani uticaj - podvukla je Kovačević.
<h2>I VIZNA POLITIKA BEZ ANALIZE I JAVNE RASPRAVE</h2>
Ukazuje se, kako je dodala, i da Crna Gora još nije uskladila svoju viznu politiku sa politikom Evropske unije, i podsjeća da je puno usklađivanje završno mjerilo u okviru poglavlja 24.
- Komisija traži da se to uradi „bez odlaganja“, da se ukinu izuzeća od viznog režima, koja nijesu u skladu sa EU politikama. I ovaj segment reformi Vlada sprovodi po ustaljenom obrascu – bez analize, javne rasprave i konsultacija sa stručnom i međunarodnom zajednicom. Nedavni događaji u vezi sa viznim režimom prema Turskoj najbolje pokazuju takav pristup, odluke koje direktno utiču na spoljnopolitičke odnose i bezbjednost donose se ad hoc, pod pritiskom političkih okolnosti - navela je programska direktorica CDT-a.
Ona je zaključila da Evropska komisija konstatuje da se saradnja s civilnim društvom u Crnoj Gori uglavnom svodi na formalne konsultacije bez stvarnog dijaloga, te upozorava na primjere izjava javnih funkcionera kojima se diskredituje rad i reputacija ljudskopravaških aktivista.

Kovačević: EK vidi napredak, ali i hronične probleme Crne Gore

Države članice EU glasale su danas u korist prijedloga Evropske komisije (EK) za uvođenje trgovinskih protivmjera protiv Sjedinjenih Američkih Država, sapšteno je iz EK.
Prijedlog Komisije je donijet kao odgovor na odluku SAD iz marta da uvede carine na uvoz čelika i aluminijuma iz EU.
EU smatra da su carine SAD neopravdane i štetne, jer nanose ekonomsku štetu objema stranama, kao i globalnoj ekonomiji. EU je jasno istakla da preferira pregovaračka rješenja sa SAD koja bi bila uravnotežena i obostrano korisna.
Današnje odobrenje država članica znači da će – nakon što se završe interni postupci Komisije i objavi sprovedbeni akt – protivmjere stupiti na snagu. Naplata carina počeće od 15. aprila.
Ove protivmjere mogu biti suspendovane u bilo kom trenutku, ukoliko SAD pristanu na pošten i uravnotežen pregovarački ishod.

Prijedlog EK za uvođenje trgovinskih kontramjera protiv SAD dobio podršku država članica EU, carine od 15. aprila

Potpredsjednica Evropske komisije i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas je u utorak pozvala SAD da "ne upadnu u ruske zamke" jer smatra da će Moskva pokušati da podijeli Zapad poslije rusko-američkih dogovora o Ukrajini u Rijadu.
- Zajedno sa evropskim ministrima spoljnih poslova razgovarala sam s državnim sekretarom SAD Markom Rubiom poslije njegovih razgovora u Rijadu - objavila je Kalas.
Smatra da će Rusija pokušati da ih podijeli.&nbsp;
- Ne upadajmo u njihove zamke - poručila je Kalas.

Kaja Kalas upozorila SAD da ne upadnu u ruske zamke

Vladavina prava je osnov za dalji napredak Crne Gore - u pristupnim pregovorima, ekonomskom rastu i kvalitetu života građana, zato ostaju prioritet Vlade - poručio je premijer Milojko Spajić na sastanku sa komesarom za demokratiju, pravdu i vladavinu prava Majklom Mekgratom.
Komesar je, kako je saopšteno iz Vlade, pohvalio dosadašnji napredak u poglavljima 23 i 24 i dobijanje IBAR-a, ali se mora nastaviti intenzivan rad na daljim reformama.
- Vladavina prava za nas ima prioritet. Proslavili smo dobijanje IBAR-a, ali sam siguran da to neće biti posljednji put kada ćemo slaviti potvrdu da smo napredovali na polju vladavine prava. Želimo da iskoristimo momentum i nastavimo da radimo na tom planu i siguran sam da ćemo uspjeti, jer za to postoji velika politička volja - naglasio je Spajić.
U saopštenju Vlade se navodi da su, u tom kontekstu, sagovornici ocijenili da je tužilaštvo ostvarilo značajan napredak, te da je za još efikasniju borbu protiv kriminalnih grupa neophodno uraditi i reforme u pravosuđu.
- Na tom planu, kako je istaknuto, Crna Gora će dobiti pomoć Evropske komisije i komesara Mekgraha, a uz to će se zajedno raditi da se država izbori i sa problemom korupcije - ističu u Vladi.
Jedna od tema sastanka bila je, dodaju oni, i aktuelna situacija u Ustavnom sudu, a komesar Mekgrat je na početku sastanka izrazio saučešće zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.

Spajić sa Mekgratom: Vladavina prava, borba protiv korupcije i pravosudne reforme ostaju u fokusu Crne Gore i EK

Opozicija u Crnoj Gori ne prihvata crnogorski identitet kao svoje sredstvo za borbu sa onima koji ga negiraju - ocijenila je poslanica u Skupštini Opštine Nikšić Jelena Marković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.2607%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpicula-od-stranaka-iz-vladajuce-vecine-dolaze-opasne-inicijative&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Uvaženi gospodine Tonino Picula, hvala što ovako realno govorite! Opozicija u Crnoj Gori ne prihvata crnogorski identitet kao svoje sredstvo za borbu sa onima koji ga negiraju, mjesecima potenciram ali uzaludno... Nema Crne Gore bez crnogorskog identiteta - istakla je Marković na društvenoj mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1852819848855785980%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1852819848855785980%7Ctwgr%5E33ccf3439b554f32183382bea5d606ff4ea9cc3c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marković: Nema Crne Gore bez crnogorskog identiteta

Za dalji napredak Crne Gore prema Evropskoj uniji biće ključna posvećenost političkih aktera evropskoj agendi, ali i sposobnost rješavanja unutrašnjih blokada, upravo anticrnogorskih stranaka. Treba očekivati i neke dalje opstrukcije. To je za 24 sata Televizije E kazao doskorašnji izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, a od nedavno za Srbiju, Tonino Picula.
<h2>Izvještaj Evropske komisije</h2>
Novi Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, kaže Picula, kao i uvijek, markira propuste i propuštene prilike, ali i činjenicu da su evidentirani i neki uspjesi.
- Izvještaj, najčešće, koristi ocjenu o umjerenoj pripremljenosti najvećeg broja poglavlja. Ukupna ocjena je, čini mi se, nešto bolja nego ranijih godina. U slučaju pravosuđa, koje, ipak, ostaje početna i završna tačka cijelog procesa, Komisija registruje neke preporuke koje su ispunjene, ali, istovremeno, naglašava da je potrebno raditi na onim preporukama koje nisu ispunjene. Recimo, prioritet je imenovanje predsjednika Vrhovnog suda i drugih visokih funkcionera. Ono što zabrinjava su nepopunjena mjesta u pravosuđu i tužilaštvu. Ukratko, rekao bih napredak u ostvarivanju svih segmenata u poglavljima 23 i 24 ostaje ključan za uspješno dovršavanje pristupnog procesa, bilo koje zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, pa tako i Crne Gore &nbsp;- rekao je Picula.
<h2>Skepsa</h2>
Napominje da treba zadržati skepsku prema, kako kaže, uticaju političkih opcija u Crnoj Gori koje su sklone da negiraju crnogorski identitet i koče crnogorski napredak na evropskom putu.
- Jedan od takvih slučajeva je potez vladajuće većine, koji je ugrozio dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom, ovog ljeta. Rekao bih da je to politikantsko nametanje teme koja je dovela u pitanje bilateralnu saradnju i dalji napredak Crne Gore na putu prema Evropskoj uniji. Uopšteno govoreći, za dalji napredak Podgorice prema Evropskoj uniji biće ključna posvećenost političkih aktera evropskoj agendi, ali i sposobnost rješavanja unutrašnjih blokada. Upravo od anticrnogorskih stranaka treba očekivati neke dalje opstrukcije - istakao je Picula.
<h2>Zabrinjavajuće poruke</h2>
Zabrinjavajuće je, poručuje Picula, što dio stranaka parlamentarne većine otvoreno djeluju na platformama koje, kako kaže, zagovaraju antievropske politike.
- Posebno su opasne inicijative poput promjene Ustava, Zakona o dvojnom državljanstvu, ali i pokušaj da se usvoji Zakon o stranim agentima, čime bi se, po mom mišljenju, direktno ugrozili temelji na kojima je izgrađena evropska perspektiva Crne Gore. Nadam se, da je premijer Spajić na to mislio kad je rekao da nikome neće dozvoliti da ugrozi evropski put Crne Gore - poručio je Picula.
<h2>Novi izvjestilac i vlast u Beogradu</h2>
Vijest o tome da je Picula novi izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, vlast u Beogradu dočekala je uz kritike i optužbe da je riječ o čovjeku koji vodi antisrpsku politiku. Komentarišući pokušaje diskreditacije srbijanskih vlasti, Picula poručje da kontinuirano vodi proevropsku, a nikako antisrpsku politiku i da je spreman da razgovara sa svima kojima je stalo do uspješnijeg puta Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Nikada i nikome se nijesam spreman izviniti za svoje političke stavove. Mislim da se radi o nekoj vrsti potrage za alibijem, za neke moguće buduće zastoje u pristupanju Srbije Evropskoj uniji. Evropske ambicije Srbije, sasvim sigurno, ne zavise od jednog jedinog predstavnika Evropskog parlamenta. Prije će biti da evropska budućnost Srbije zavisi od čovjeka koji ima stvarne poluge moći u toj zemlji i mogućnost, ako to želi, da podrži promjene koje su neizbježne, kako bi pregovarački proces ka Evropskoj uniji bio s uspjehom zaključen - rekao je Picula.
<h2>Podrška</h2>
On podjseća da dugo postoji nezadovoljstvo srbijanskog rukovodstva njegovim političkim stavovima, zbog čega je i došlo do burne reakcije vlasti i raznih, kako kaže, radikalnih skupina.
- Poručujem im da se uvredama i podmetanjima stanje u Srbiji, stvarno, ne može mijenjati na bolje. Da ne ostane neizgovoreno, moram reći da me izuzetno raduje velika podrška mnogih građana i organizacija koju dobijam iz Srbije, jer zaista mislim da ću opravdati očekivanja proevropskih građana Srbije i svih onih kojima je na srcu evropska Srbija - poručio je Picula.
Kao zastupnik u Evropskom parlamentu, podsjeća Picula, posljednjih deset godina aktivno je učestvovao u nadzoru pristupnog procesa država kandidatkinja sa Zapadnog Balkana. Bavio se Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom.
- Danas sam izvjestilac, za najuticajniju među zapadno balkanskim državama - Srbiju. Mnogi elementi nedovršene demokratske tranzicije Srbije itekako se osjećaju u nekim susjednim zemljama, pogotovo u Crnoj Gori. Zato će mi iskustvo evropskog izvjestitelja za Crnu Goru biti izuzetno važno u novom poslu - zaključio je Picula.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVnhAgS7gh5U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Picula: Od stranaka iz vladajuće većine dolaze opasne inicijative

Od pokretanje inicijative za nabavku brodova 2020. godine, nikada nije bila u opticaju opcija nabavke tih brodova iz Hrvatske - objavio je na mreži X nekadašnji načelnik Generalštaba VCG, admiral u penziji Dragan Samardžić. 
 
Naravno, kako navodi, da će opšti Sporazum o saradnji, koji spada u kategoriju međudržavnog sporazuma, ratifikovati Parlament Francuske, po standardnoj proceduri. Uostalom, napominje da u samom Sporazumu piše da stupa na snagu kada ga obije strane ratifikuju. 
 
- Tehnički aranžman neće ratifikovati francuski parlament niti Vlada Francuske jer ne spada u kategoriju međudržavnih sporazuma - ističe Samardžić.
Logično je, kaže Samardžić pitanje: Da je npr. Sporazum o saradnji ratifikovan zakonom prije godinu dana, da li bi Skupština Crne Gore sad Zakonom ratifikovala Tehnički aranžman?
- Navodi se da je MO tražilo ponude od 7 privatnih kompanija, da su dostavljene 3 ponude i da je Komisija Ministarstva odbrane vrednovala ponudu Kershipa kao najbolju. Logično pitanje: na osnovu čega je ovo rađeno i koja zakonska procedura je primjenjena, kad kako reče ministar, nije bilo tendera - navodi Samardžić. 
 
Francuska ga, kako nadalje ističe, očito tretira samo kao Komercijalni "jer ga Ministarstvo odbrane CG direktno zaključuje sa privatnom firmom Kership". To što država Francuska ima oko 28% vlasništva u Kershipu ne igra ulogu po pitanju tendera, pojašnjava admiral u penziji. 
 
- Ako Crna Gora ovaj ugovor o kupovini brodova tretira kao međudržavni (G2G), koji spada u posebne izuzetke i po Regulativi EU je oslobođen tendera, dužna je o sklapanju takvog ugovora izvjestiti Evropsku komisiju. Zamislite bruku kad mi izvjestimo Evropsku komisiju, a Francuska ne, jer za njih to nije G2G ugovor - zaključuje Samardžić.

Samardžić o kupovini brodova: Zamislite bruku kad mi izvjestimo EK, a Francuska ne

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore razmatraće danas pokretanje postupka za imenovanje tri člana Fiskalnog savjeta Crne Gore.
Na sjednici će biti riječi i o više zakonskih rješenja poput Predloga zakona o globalnom minimalnom porezu na dobit pravnih lica, Predlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Predlogu zakona o dopuni Zakona o željeznici, te Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu.
Raspravljaće se i o Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore te Predlogu zakona o povlastici na putovanje lica sa invalididtetom.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet danas o pokretanju postupka za izbor članova Fiskalnog savjeta

Holokaust nije samo istorijska činjenica, već snažna opomena na razorne posljedice ideologija zasnovanih na isključivanju, dehumanizaciji i nasilju, kao i obaveza da prepoznamo, osudimo i spriječimo slične obrasce koji se, nažalost, i danas javljaju u savremenim društvima - poručila je saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Maja Marinović povodom 27. januara - Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.
Ona je ukazala da je dobitnik Nobelove nagrade za mir Elie Wiesel, preživjeli Holokausta i nacističkog logora smrti Aušvic, upozorio &nbsp;da je negiranje zločina dvostruko ubistvo žrtve.&nbsp;
- Nažalost, i danas svjedočimo pokušajima rehabilitacije zločinaca i ideološki indukovane revizije istorije, koji udaljavaju društvo od vrijednosti koje mora dosljedno da njeguje - kulture sjećanja i nedvosmislene osude zločina i zločinaca - jasna je Marinović.
Lekcije iz istorije, kako je podvukla, nijesu u potpunosti naučene.&nbsp;
- Savremeni ratovi i sukobi širom svijeta proizvode nova masovna stradanja, prisilna raseljavanja i razaranja, dok se ljudska patnja često relativizuje, opravdava ili instrumentalizuje kroz političke narative i propagandu. Upravo zato je učenje o Holokaustu i drugim zločinima, kao i njegovanje kulture sjećanja, od ključne važnosti ne samo radi pamćenja prošlosti, već i radi pravovremenog prepoznavanja ideologija i politika koje vode ka destabilizaciji društava, ratovima i masovnim kršenjima ljudskih prava - poručila je Marinović.
Posebnu odgovornost, dodaje ona, imaju i svi u javnom prostoru.&nbsp;
- Relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja, kojima i danas svjedočimo u crnogorskom društvu, direktno potkopavaju napore za izgradnju mira, povjerenja i tolerancije, ostavljajući prostor da se najteže greške prošlosti ponove. Sjećanje na milione žrtava Holokausta tokom Drugog svjetskog rata podrazumijeva i odavanje počasti za oko 20.000 ljudi iz bivše Jugoslavije koji su deportovani u logor Aušvic, među kojima je bilo i više lica iz Crne Gore, dok je manje od stotinu njih preživjelo. U tom kontekstu, od izuzetnog je značaja Sporazum o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 Muzeja Aušvic-Birkenau, koji su potpisale države regiona - navela je saradnica na programima CGO.
Ovim se, ističe ona, nakon više od deceniju rada omogućava finalizacija aktivnosti na obnovi Jugoslovenskog paviljona tokom 2026. godine, što predstavlja važan doprinos jačanju kulture sjećanja i regionalne odgovornosti.
- Generalna skupština UN je 2005. godine usvojila rezoluciju o obilježavanju 27. januara kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, jer je toga dana 1945. godine oslobođen koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, najveći nacistički logor smrti. U njemu je bilo deportovano više od 1,300 000 ljudi iz cijele Evrope, uglavnom Jevreja, a više of 1, 100 000 je ubijeno. Od 1947. godine, Aušvic-Birkenau je memorijalni muzej koji godišnje posjeti preko dva miliona ljudi - navela e Marinović.
Rezolucija, kako je rekla, poziva države članice UN da čuvaju sjećanje na žrtve Holokausta i razvijaju obrazovne programe o njehovoj istoriji, kao izraz odlučnost da se spriječi ponavljanje genocida u budućnosti.

Relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja potkopavaju napore za izgradnju mira i ostavljaju prostor da se najteže greške prošlosti ponove

Saobraćaj se u Crnoj Gori ovog jutra obavlja po mjestimično vlažnimkolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost, a na putevima koji vode duž klisura i usjeka učestali su sitniji odroni, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Saobraćaj je, dodaju, umjerenog intenziteta. Vozačima savjetuju opreznu vožnju prilagodjenu uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
U vremenskom periodu od 15.11.2025.godine do 01.04.2026.godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31.01.2026 godine odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30, dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica .
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati. Predviđeno je da radovi traju do 28.02.2026 godine.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17, dionica Čevo-Riđani, zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobravase promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Za period od 19.01.2026. do 15.06.2026. doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge. Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portalatunela Sozina u periodu izmedju 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj će seobavljati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Kolovozi mokri, vidljivost smanjena

Tokom ljetnje letačke sezone će biti uspostavljena direktna avio-linija između Podgorice i Antalije, saznaje Portal ETV. 
 
Ova značajna avio-konekcija realizovaće se tri puta sedmično, a prema saznanjima Portala ETV, na ovoj relaciji letjeće avio-kompanija SunExpress Airlines. 
 
SunExpress je tursko-njemačka avio-kompanija sa sjedištem u Antaliji, osnovana u oktobru 1989. godine kao zajedničko preduzeće Turkish Airlinesa i Lufthanse. Kompanija obavlja redovne i čarter putničke letove ka 90 destinacija u 30 zemalja. 
 
Tokom ljetnje letačke sezone, Crna Gora će sa svoja dva aerodroma biti povezana sa više od 130 destinacija. Očekuje se da će u tom periodu Podgorica imati avio-konekcije sa više od 70 destinacija, dok će Tivat biti povezan sa više od 60.

Tag: ek