Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Glavnog grada biće održana 28. novembra, potvrđeno je Gradskoj TV u lokalnom parlamentu.&nbsp;
Kako saznaje podgorički lokalni emiter, na sjednici je planirano da se verifikuju mandati novim odbornicima, nakon čega će sjednica najvjerovatnije biti prekinuta.
Odbornici imaju rok da se do 28. decembra dogovore o novom predsjedniku Skupštine Glavnog grada.
Iako je rok za održavanje konstitutivne sjednice bio 5. decembar, na kolegijumu je dogovoreno da se lokalni parlament konstituiše ranije, kako bi se do 28. decembra izabrao predsjednik, a potom i izglasao budžet grad i time izbjeglo privremeno finansiranje koje bi u mnogim gradskim preduzećima izazvalo probleme u funkcionisanju.
Ukoliko se partije do 28. decembra ne dogovore o formiranju vlasti, Podgoričane očekuju još jedni izbori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada 28. novembra

Formiranje vlasti u Glavnom gradu neće biti lako - ocijenio je profesor Miloš Bešić.
On je za Radio Televiziju Crne Gore rekao da je dogovor teško očekivati - imajući u vidu odnose među strankama. Zbog toga ne isključuje mogućnost da i Podgoricu, kako je rekao, čeka budvanski scenario - tj. novi izbori.
- Gotovo mjesec i po nakon izbora u Podgorici jasno je da ti izbori nijesu donijeli ništa novo, a pitanje je i da li će. Oni koji su imali ucjenjivački kapacitet i od kojih je zavisilo fomiranje vlasti i sada su u istoj situaciji. Prema tome, postavlja se pitanje kakva je uopšte bila svrha održavanja ovih izbora - ocijenio je on.
Iako su iz više partija najavili da pripremaju platforme za pregovore o formiranju vlasti, Bešić kaže da je teško prognozirati kako će ti pregovori teći imajuću u vidu odnose između pregovarača.
- Ono što je teško zamislivo, gotovo nezamislivo, jeste formiranje vlasti između Pokreta za Podgoricu i Pokreta Evropa sad zajedno s koalicijom ‘Za budućnost Crne Gore’. Ono što je eventualno za očekivati jesu pregovori između Pokreta za Podgoricu i DPS-a. DPS kao pobjednik izbora ima pravo da traži da bude prvi akter u formiranju vlasti - kazao je Bešić.
Pitanje je, međutim, poručuje Bešić, da li će to biti prihvatljivo, budući da je, kako navodi, u Crnoj Gori ustanovljena praksa da oni akteri koji imaju mnogo manje glasova, ali od kojih zavisi vlast, zahtijevaju mjesto gradonačelnika.
- Mislim da ta praksa više ne može da funkcioniše jer veliki akteri to neće da prihvate. I iskren da budem, u situaciji kakva jeste najlogičnije moguće rješenje je budvanski scenario i da možemo očekivati nove izbore - zaključuje Bešić.
Konačni rezultati izbora u Podgorici proglašeni su 30. oktobra, kada je počeo da teče rok od 60 dana za konstituisanje novog parlamenta.

Bešić: Teško do dogovora u Podgorici, ne isključujem budvanski scenario

Na osnovu izbornog rezultata jasno se definiše kome pripada pozicija gradonačelnika Podgorice - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad Boris Pejović nakon što je sinoć održana sjednica Glavnog odbora te partije.
On je naveo da neće prihvatiti politiku ucjena.
- Zalagaćemo se za poštovanje demokratskog principa koji na osnovu izbornog rezultata jasno definiše kome pripada pozicija gradonačelnika. Smatram da treba tražiti kompromis, ali istovremeno nećemo prihvatiti politiku ucjena - kazao je on za TVCG.
Partneri u Podgorici im, kaže, mogu biti samo oni koji nemaju namjeru da funkcionalnu vlast i razvoj grada žrtvuju zarad destruktivne ambicije da preko glavnog grada ruše državnu vlast.

Pejović: Ko će biti gradonačelnik Podgorice definiše se na osnovu izbornog rezultata, nećemo prihvatiti politiku ucjena

Odnos prema načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore, generalu Zoranu Lazareviću, kao i sama situacija u Vojsci, koja pokazuje na koji način se sistematski, knjiški, razvaljuje sistem nacionalne bezbjednosti i odbrane jedne države - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, saradnik na Univerzitetu Crne Gore i politički analitičar Danilo Kalezić.
<h2>Petparačko montiranje afera</h2>
Kalezić vjeruje da će sjutra, na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović imati, kako kaže, državničke mudrosti, da spriječi neku vrstu režije na relaciji Spajić - Mandić.
- Ovo je isto jedan od paradigmatičnih događaja, koji vam pokazuje na koji način se sistematski, knjiški, razvaljuje sistem nacionalne bezbjednosti odbrane. Jer kada vi do te mjere kriminalizujete, ili pokušavate da kriminalizujete načelnika Generalštaba, pa pokušavate, mimo Ustava, direktno kršeći Ustav, da ga smijenite, da bi na kraju pokušali nekim petparačkim montiranjem afera da tog čovjeka natjerate da sam se povuče, ne govori da je vama stalo do Vojske ili do položaja crnogorskog vojnika, nego da vam je stalo da taj sistem do te mjere kompromitujete, prije svega u očima međunarodnih partnera - rekao je Kalezić.
<h2>Putinizacija crnogorskog društva</h2>
Demokratski front i njihovi koalicioni partneri, smatra Kalezić, priželjkuju model vlasti i upravljanja kakav je u Gruziji ili u Rusiji. Otuda je ideja o Zakonu o agentima stranog uticaja, što znači, kako kaže, putinizaciju crnogorskog društva.
- To što danas svjedočimo jednom igrokazu između koalicionih partnera, pa se igraju dobrog i lošeg policajca, to je, zapravo, varka za javnost. Svi oni su koalicioni partneri Demokratskom frontu i svi oni dijele te vrijednosti. Jedan od načina materijalizacije tih vrijednosti je Zakon o stranim agentima, koji cilj ima kao u Rusiji, Bjelorusiji, Gruziji, da ukine, ili suspenduje rad civilnom sektoru - smatra Kalezić.
Dodaje da je ideja o Zakonu o stranim agentima vrsta dimne zavjese za sve događaje koji će uslijediti u narednom periodu posebno, uoči i nakon objavljivanja rezultata popisa.
- Svi smo svjesni i treba da budemo svjesni toga, da će Demokratski front brzo izaći sa novim, sličnim rješenjima, koja direktno atakuju na nacionalno i državno dostojanstvo Crne Gore. Ovo je jedan uvod u sve to. Onog trenutka kad je legalizovana i kada je normalizovana ta politika, a tu politiku je legalizovao i normalizovao premijer Spajić i politička struktura oko njega, trebalo je da budemo spremni na nešto ovako. Sljedeće je predlaganje ukidanja nekih progresivnih zakona, koje je Crna Gora uspjela da usvoji, ne samo da usvoji nego i da implementira. Zapravo, više će crnogorsko društvo da liči na ono u Bjelorusiji ili Rusiji - naglasio je Kalezić.
<h2>Logo</h2>
Govoreći o novom vizulenom identitetu Skupštine, koji je predložio njen predsjednik Andrija Mandić, Kalezić kaže da je manji problem što liči na logo Srbije ili bosankohercegovačkog entiteta Republika Srpska već je, ističe on, problem ono što se na njemu nalazi.
- Na tom logu se nalazi zgrada Zetske banovine. Zetska banovina je ideal i model kakvu oni Crnu Goru žele. Crnu Goru koja je teritorija sa ljudima dualnog identiteta, Crnogorce bez crnogorskog predznaka, Crnu Goru kao pokrajinu, ili kao regiju ,,srpskog sveta”, i upravo je ta simbolika koju nam šalje i koju nam poručuje predsjednik Skupštine, četnički vojvoda, Andrija Mandić, kada na logo stavlja zgradu Zetske banovine. Tih nekoliko decenija dvadesetog vijeka su mračne decenije u Crnoj Gori, decenije tokom kojih je sistematski uništavano, ponižavano sve što iole ima prizvuk crnogorskog, posebno onog dijela koji je funkcionisao u kraljevini odnosno knjaževini Crnoj Gori - ističe Kalazić.
<h2>Popis</h2>
Kakvi god da budu rezultati popisa, vjeruje Kalezić, Demokratski front će ući u jedan vrlo, kako kaže, opasan eksperiment, mijenjanja Ustava mimo ustavnih procedura, iako koketiraju sa idejom dopune Ustava, što ne postoji u ustavnom pravu.
- Ustav možete da mijenjate, ili ne možete da mijenjate. Dopuna Ustava ne postoji kao takav institut, a to je nešto na čemu će da insistiraju. Na bazi rezultata popisa kakvi god oni bili, očekuje nas novi talas destabilizacije u režiji Mandića, koji je neformalni šef vladajuće koalicije. Crnogorska opozicija treba već sad da bude pripravna i spremna za jednu takvu epizodu. Najava Zakona o stranim agentima, promjena loga Skupštine Crne Gore… to su samo priprema za ono što će da se dešava onog trenutka kad popisni rezultati budu zvanični - poručio je Kalezić.
<h2>Građani glasali opozicionu politiku u Podgorici</h2>
Opozicija je na lokalnim izborima u Podgorici osvojila većinu, podsjeća Kalezić, i trebalo bi da ta opozicija i formira vlast. Međutim, evidentno je miješanje trećih strana, odnosno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, smatra Kalezić.
- Želim da vjerujem da predsjednik Milatović i njegova lista imaju tu vrstu političkog osjećaja, državnog osjećaja, prije svega. Jer, nije ovdje riječ samo o Glavnom gradu, nije riječ samo o komunalnim problemima, ulog je puno veći. Nadam se da imaju tu vrstu odgovornosti da znaju u kojem pravcu treba da idu, jer građani nijesu glasali da Saša Mujović ili Jelena Borovinić budu gradonačelnici, jer da jesu glasali bi te liste. Oni su glasali opozicionu politiku u Podgorici. Međutim, sve je moguće! Ne bih isključio ni scenario ponavljanja izbora, a onda već možemo da govorimo o tome da je i sam predsjednik Milatović jedna usamljena, na kraju, tragična figura u političkoj istoriji Crne Gore - zaključio je Kalezić.

Kalezić: Spajić legalizovao politiku Demokratskog fronta

Premijer Milojko Spajić saopštio je da je moguća saradnja sa koalicijom "Za bolju Podgoricu" koju je na lokalnim izborima predvodio predsjednik Jakov Milatović - ali, kako je naglasio, na jasnim principima.
On je poručio da će njegov Pokret Evropa sad (PES) biti konstruktivan i da neće odmagati u procesima. 
U emisiji "Budimo budni" na TVCG istakao je da ne postoji animozitet sa njegove strane kada je riječ o Milatoviću, te da je spreman za saradnju i sa predsjednikom i parlamentom.
- Postoje dva-tri demokratska principa kojih treba svako da se drži u politici - da po broju glasova dobijate odgovornost koju su vam građani dali i da se izbjegnu opstrukcije u budućnosti. Podgorica ne treba da bude talac centralne vlasti, ali je jako bitno da centralna vlast i Glavni grad budu na istom fonu - kazao je on.
Komentarišući rezultate lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru kazao je da to nije perfektan rezultat, ali da bi bilo pretenciozno da kaže da nije zadovoljan sa 22 i 26 odsto podrške građana.
Na pitanje da li je izlazak na izbore sa Demokratskom Crnom Gorom bio dobar potez, kaže da je kohezija u Vladi jako dobra.
- Svi uspjesi su potekli od toga - rekao je on.

Spajić: Dogovor sa Milatovićem moguć - ali na jasnim principima

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je konstatovao da se na lokalnim izborima u Podgorici desio strmoglavi pad partija koje su u vlasti. Dodao je i da je aktuelni predsjednik Jakov Milatović, koji je na lokalnim izborima nastupio sa Građanskim pokretom ura, sada pred iskušenjem.
- Čista je slika i neće da je vidi onaj ko nema hrabrosti da napravi ozbiljne poteze. Tu šansu imao je Spajić prošle godine - PES je imao 23, DPS 21, više nego dovoljno za većinu, i to da se vlast vrši ne četiri, nego osam godina. Ali on nije imao hrabrosti. Međutim, Milatović je sada pred istim tim iskušenjem. I njemu je slika jasna. On ne vidi svoju budućnost sa velikosrpskim nacionalizmom Mandića i Kneževića. Posvađan je sa svojim dojučerašnjim kolegom Spajićem. Njemu je jasno sa kim može da sarađuje – ocijenio je Đukanović.
Gubitak od 25 odsto poena je, kaže, strmoglav pad tih politika.
- I to pokazuje da smo na početku triježnjenja građana – dodao je Đukanović.

Đukanović: Sad da vidimo je li Milatović hrabar, Spajić nije bio

Nositeljka liste „Za budućnost Podgorice“ Jelena Borovinić saopštila je da očekuje dogovor „avgustovske većine“ o formiranju vlasti u Podgorici.
- I poštovanje izborne volje građana u tom smislu - dodala je ona gostujući u emisiji Argumenti na Televiziji Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.8537%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fprvi-podaci-cdt-a-za-podgoricu-dps-30-odsto-pes-i-demokrate-23-4-ura-i-milatovic-9-1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ona smatra da će do decembra doći do pozitivnih rezultata u pregovorima, ali i da bi Saša Mujović trebalo da bude gradonačelnik.&nbsp;
Borovinić Bojović je rekla da nije saglasna sa tezom da su ovi izbori pokazali izostanak podrške vladi, te da je ona stabilna „kao i skupštinska većina“.
- Ako bi neko od subjekata, PES-Demokrate, ZBCG ili savez oko predsjednika Milatovića išao suprotno od toga uzdrmao bi temelje demokratije u Crnoj Gori, demokratsku tranziciju i ustavni poredak. To je najvažnije. Takav korak bi bio pogrešan za bilo koga od tih subjekata pojedinačno, jer bi doveo i njihov legitimitet u pitanje - rekla je Borovinić Bojović.&nbsp;
Ona je navela da dogovor „avgustovske većine“ jeste moguć i ocijenila da je važno da se desi.&nbsp;
- To je važno ostvariti zbog napretka i stabilnosti vlasti u Podgorici – dodala je Borovinić-Bojović.
Ponovila je da DPS nije partija sa kojom bi pregovarali i da su njihovi partneri primarno subjekti iz avgustovske većine.&nbsp;
&nbsp;
- Optimista sam, i najiskrenije vjerujem da je dogovor uvijek moguć. Uvijek je opcija. Ako dogovora ne bude, u šta ne vjerujem, onda bi išli na nove izbore ali ja mislim da to nije dobro i Podgorica nema vremena za gubljenje. Mi zaista moramo da jačamo institucije i da vraćamo povjerenje građana u institucije - kazala je Borovinić Bojović.
Na pitanje da li su SEP i ES prihvatljivi partneri kazala je da je najvažnije da se ispoštuje većina od 30. avgusta 2020. godine.

1250x600

Borovinić Bojović: Očekujem dogovor avgustovske većine o formiranju vlasti u Podgorici

Pokret Naprijed predao je večeras Izbornoj komisiji Glavnog grada prigovore zbog nepravilnosti na 15 biračkih mjesta.
Iz Pokreta Naprijed kategorički odbacuju sve medijske spekulacije i napade onih koji su 30 godina vladali Crnom Gorom, o navodnom učešću te liste u bilo kakvom izbornom inženjeringu.
- Naša kampanja je bila pozitivna i temeljila se na poštovanju demokratskih procesa i volje građana, te ćemo nastaviti da se borimo za poštenje i poštovanje procedura u svakom koraku. Jedan od naših prigovora se odnosi na situaciju zbog koje je predsjednik Izborne komisije Glavnog grada podnio krivičnu prijavu protiv predsjednika biračkog odbora. Posebno ističemo činjenicu da će o svim prigovorima odlučivati Izborna komisija Glavnog grada. Kao i uvijek do sada, vjerujemo u pravednost i objektivnost u odlučivanju nadležnih organa - navodi u saopštenju Pokreta Naprijed.
Ukoliko se donese odluka o ponovnom glasanju na bilo kojem biračkom mjestu, pozvaće sve birače da slobodno i bez ikakvih pritisaka bilo kojeg političkog subjekta izađu i glasaju isključivo po svojoj savjesti.
- Naša misija ostaje i dalje nepromijenjena – borimo se za Podgoricu po mjeri porodice, za grad koji će biti sigurno i dostojanstveno mjesto za život svakog građanina - navode u Pokretu Naprijed.

Pokret Naprijed podnio prigovore na 15 birališta

Koalicija Za budućnost Podgorice - grad svih nas u predsjedniku države Jakovu Milatoviću i odbornicima sa njegove liste vidi koalicione partnere i ljude koji su spremni da očuvaju izborne, ideološke i programske principe od 30. avgusta, saopštio je za "Dan" Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije.
- Koalicija Za budućnost Podgorice - grad svih nas bez obzira na vidljive političke razlike sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, koje nijesmo skrivali ni za vrijeme izborne kampanje, ipak u njemu i odbornicima sa njegove liste vidim koalicione partnere i ljude koji su spremni da na anti DPS osnovama grade većinu u Glavnom gradu i shodno izbornoj volji građana očuvaju izborne, ideološke i programske principe od 30. avgusta - kazao Knežević.
On je dodao da su, ukoliko su zainteresovani, spremni da razgovaraju i sa dva odbornika Građanskog pokreta URA, ali na, kako je kazao, jasnim demokratskim načelima i principima koji bi značili puno poštovanje izborne volje građana Podgorice, a nikako devalvaciju i vraćanje na antidemokratske standarde koji su poremetili političku scenu Crne Gore u prošlosti.

Knežević: U Milatoviću vidimo partnera spremnog da očuva ideološke i programske principe od 30. avgusta

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović planira da za glavnu državnu arhitekticu postavi Mirjanu Đurišić - koja je kadar Građanskog pokreta Ura, saznaje Portal ETV.
Ona je za mandata Ane Novaković-Đurović u tadašnjem Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma bila glavna urbanistička inspektorka.
Prema saznanjima Portala ETV, Radunović se na ovaj potez odlučio nakon što je Sonja Radović-Jelovac podnijela ostavku na funkciju glavne državne arhitektice. To je uradila, kako nam je juče kazala, iz privatnih razloga. Ona je na toj funkciji bila samo mjesec dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fglavna-drzavna-arhitektica-podnijela-ostavku&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ipak, Đurišić nije jedini kadar Ure koji Radunović sada planira da „nagradi“ i boljom pozicijom od one koju je ranije obnašala u Vladi na čijem čelu je bio lider Ure Dritan Abazović. Izvori Portala ETV ukazuju da je to već učinio u slučaju Milene Živanović koja je trenutno državna sekretarka u njegovom resoru. Ona je za tu poziciju predložena 28. avgusta ove godine.
Nju je aktuelna Vlada na početku svog mandata po automatizmu smijenila sa pozicije direktorice Direktorata za imovinsko-pravne poslove u Ministarstvu finansija kojim je rukovodio Aleksandar Damjanović – a kada je taj Direktorat u MiF-u ukinut i prebačen u resor Slavena Radunovića.
Naši izvori kažu da tu poziciju u Ministarstvu urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine trenutno ne pokriva niko.
Uzevši u obzir da su se juče u Podgorici održali lokalni izbori koji su pokazali da koalicija vladajućeg Pokreta „Evropa sad“ i Demokrata ne može formirati vlast u glavnom gradu bez podrške koalicije „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović“ koju predvodi upravo Ura - postavlja se pitanje je li premijer Milojko Spajić animirao ministra Slavena Radunovića da vrati njihove kadrove na pozicije - kako bi kupio Uru za eventualno koaliranje na lokalnom nivou.

Anja Ivanović

Radunović na mala vrata vraća kadrove Ure?

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: lokalni-izbori-u-podgorici