Ko je čovjek koji bi mogao srušiti Netanjahua?

Izraelci danas biraju novi parlament na prvim izborima nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine i gotovo tri godine rata. Glavni izazivač Benjamina Netanjahua je Gadi Ajzenkot, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske i lider centrističke stranke Jašar.

Četiri decenije u vojsci

Ajzenkot (66) je u završnim anketama bio izjednačen s Netanjahuom u trci za sastavljanje buduće vlade, a njegova stranka je u pojedinim istraživanjima bila i najjača pojedinačna lista. Međutim, Izraelci ne biraju premijera direktno, a prema anketama nijedan blok nema sigurnu većinu od 61 poslanika u Knesetu.

Ajzenkot je rođen 1960. godine u Tiberijasu, u porodici marokanskih Jevreja radničkog porijekla, a odrastao je u Eilatu. U izraelsku vojsku stupio je 1978. godine kao pripadnik brigade Golani i tokom 41 godine prošao gotovo cijelu vojnu hijerarhiju.

Bio je komandant Sjeverne komande, zamjenik načelnika Generalštaba i vojni sekretar dvojice premijera. Netanjahu ga je 2014. godine izabrao za načelnika Generalštaba, a izraelsku vojsku predvodio je od 2015. do 2019. godine.

Autor kontroverzne vojne doktrine

Ajzenkot nije mirovnjački kandidat niti predstavlja radikalan zaokret u izraelskoj bezbjednosnoj politici. Uz njegovo ime vezuje se takozvana Dahija doktrina, koju je javno formulisao 2008. godine, nakon rata s Hezbolahom u Libanu.

Tada je najavio da će Izrael protiv mjesta iz kojih se napada njegova teritorija koristiti „nesrazmjernu silu“ i izazvati veliku štetu i razaranje. „Iz naše perspektive, to nijesu civilna sela, već vojne baze“, rekao je tada.

Na izborima se predstavlja kao umjerenija alternativa Netanjahuu, prije svega kada je riječ o načinu upravljanja državom, odnosu prema institucijama i odgovornosti za 7. oktobar, a ne kao političar koji želi suštinski blažu izraelsku bezbjednosnu politiku.

Ušao u Netanjahuov ratni kabinet, pa ga napustio

U politiku je ušao 2022. godine, u savezu s Benijem Gancem. Nakon napada Hamasa 7. oktobra naredne godine pridružio se Netanjahuovom ratnom kabinetu i učestvovao u donošenju najvažnijih odluka tokom rata u Gazi.

Osam mjeseci kasnije napustio je kabinet zajedno s Gancem. Optužio je Netanjahua da nema jasan strateški plan za okončanje rata i da taktičke vojne uspjehe predstavlja kao zamjenu za političku strategiju.

Ajzenkot se protivio Netanjahuovom obećanju o „potpunoj pobjedi“ nad Hamasom kao realnom ratnom cilju i veći prioritet davao povratku izraelskih talaca. Istovremeno, ostaje izrazito tvrd kada je riječ o nacionalnoj bezbjednosti i smatra Iran najvećom strateškom prijetnjom Izraelu.

Sin i nećaci poginuli su u Gazi

Rat je Ajzenkota pogodio i na ličnom planu. Njegov 25-godišnji sin Gal Meir Ajzenkot, pripadnik rezervnog sastava, poginuo je u Gazi u decembru 2023. godine. U borbama su poginula i dvojica njegovih nećaka.

Ajzenkot je nakon sinovljeve smrti ostao u ratnom kabinetu još nekoliko mjeseci, a lični gubitak postao je važan dio njegove javne slike u zemlji u kojoj su gotovo sve političke rasprave posljednjih godina obilježene ratom i 7. oktobrom.

Ajzenkot je 2025. godine napustio savez s Gancem i osnovao Jašar, što na hebrejskom znači „pravo“, „pošteno“ ili „ispravno“. Stranka se pozicionirala u političkom centru i kampanju zasniva na bezbjednosti, funkcionisanju državnih institucija i odgovornosti za propuste koji su omogućili napad Hamasa.

Jedno od njegovih glavnih obećanja jeste osnivanje nezavisne državne istražne komisije koja bi ispitala događaje prije 7. oktobra i ponašanje političkog i vojnog vrha nakon napada. Netanjahu se takvoj istrazi do sada protivio.

Nije zagovornik palestinske države

Važno izborno pitanje je i služenje vojnog roka. Ajzenkot traži da obaveza vojne ili nacionalne službe važi za sve građane, uključujući ultraortodoksne Jevreje, koji su decenijama imali široka izuzeća.

Upravo po tom pitanju njegov blok se značajno razlikuje od Netanjahuove koalicije, koja zavisi od ultraortodoksnih stranaka Šas i Ujedinjeni judaizam Tore. Ajzenkot vojnu službu predstavlja i kao pitanje bezbjednosti i kao pitanje jednakosti građana pred državom.

Promjena premijera ne bi nužno značila i veliki zaokret u izraelskoj politici prema Palestincima. Ajzenkot je nakon 7. oktobra izjavio da stvaranje palestinske države trenutno nije relevantna opcija.

Njegova stranka zagovara snažan Izrael i regionalne sporazume postignute s pozicije vojne i ekonomske moći. Ajzenkot je kritičniji od Netanjahuove vlade prema nasilju izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali, ali se ne predstavlja kao zagovornik brzog povratka pregovorima o rješenju s dvije države.

Može osvojiti najviše mandata, a ipak ne postati premijer

Posljednje ankete pokazivale su da bi Jašar mogao biti najveća stranka u novom Knesetu, s oko 22 mandata, nekoliko više ili približno isto koliko i Likud. Međutim, za preuzimanje vlasti Ajzenkotu su važniji mandati cijelog bloka nego rezultat njegove stranke.

Uz Jašar, u protivničkom bloku nalaze se i lista Naftalija Beneta i Jaira Lapida, stranka Avigdora Libermana i Demokrate Jaira Golana. Ni zajedno, prema većini anketa, ne bi dostigli potrebnih 61 mandat bez dodatne podrške.

Zbog toga bi arapske stranke mogle imati presudnu ulogu, jer im završne ankete zajedno predviđaju između 12 i 15 mandata. Saradnja s njima politički je osjetljiva, a dio Ajzenkotovih potencijalnih partnera joj se protivi.

Ako nakon današnjeg glasanja nijedan blok ne obezbijedi većinu, pregovori o formiranju nove vlade mogli bi trajati sedmicama. Netanjahu bi u tom periodu ostao na čelu tehničke vlade.